V e s t i
 
 

 


15.11.2017.

Sunovrat cena nafte oborio svjetske berze

Akcije na Wall Streetu su jučer pale, jer se pad cena nafte negativno odrazio na deonice energetskih kompanija.

Industrijski indeks Dow Jones je, po otvaranju berze, pao za 0,26 odsto na 23.378,85 poena, širi S&P 500 za 0,36 odsto na 2.575,53 poena, a tehnološki NASDAQ za 0,4 odsto na 6.730,66 poena, prenosi Reuters.

U Evropi, njemački indeks DAX je pao za 0,3 odsto, a francuski KAK 40 za 0,6 odsto.

Dolar je "skliznuo" na 113,48 jena sa 113,57 jena, dok je euro ojačao na 1,1753 dolara sa 1,1667 dolara.

Cijene nafte su pale treći dan zaredom, jer je vijest o skoku proizvodnje u SAD neutralisala optimizam povodom mogućeg uravnoteženja situacije na tržištu nafte zahvaljujući dogovoru Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) o smanjenju proizvodnje.

Američka "laka" nafta (WTI) pojeftinila je za 67 centi na 56,09 dolara za barel u New Yorku, a sjevernomorska nafta "brent" za 73 centa na 62,43 dolara u Londonu.

U Aziji, japanski Nikei 225 je stagnirao, a honkoški Hang Seng je pao za 0,1 odsto.

Medvedev: EU pritiska Rusiju da odustane od Sjevernog toka 2

Napori Evropske unije da pravila Trećeg energetskog paketa proširi i na Sjeverni tok 2 predstavljaju pokušaj da se izvrši pritisak na Rusiju kako bi odustala od tog projekta, izjavio je jučer ruski premijer Dmitrij Medvedev.

"To je, najvjerovatnije, metoda da se izvrši pritisak na našu zemlju, i namjera pojedinih zemalja EU da nas nateraju da odustanemo od izgradnje druge linije Sjevernog toka ili da zakomplikuju radove na bilo koji način", rekao je Medvedev novinarima u Manili, a prenosi agencija Tass.

"Naš pristup prema implementaciji tog projekta ostaje nepromijenjen. Taj projekat nije političko sredstvo niti je instrument vršenja uticaja naše zemlje na evropske, kao što to pojedine zemlje i političari tvrde. To je normalan komercijalni projekat", istakao je on.

Pokušaj revizije kriterijuma Trećeg energetskog paketa i proširenja njegovih pravila na gasovode u neutralnim vodama je "najblaže rečeno sporna pozicija, da ne kažem apsurdna", zaključio je Medvedev.

Potrošnja energije će rasti za trećinu

IEA prognozira kretanja do 2040

Prema najnovijem izvješću Međunarodne agencije za energiju (IEA) 'World Energy Outlook 2017', ukupna svjetska potrošnja energije do 2040. godine porast će za 30%. Prema prognozi IEA-e, potrošnja nafte će porasti za 12%, na 104,9 mil. bbl/d. Iako će u tom razdoblju Kina i dalje biti najveći potrošač nafte, najvišu stopu rasta potrošnje imat će Indija, koja će imati 30% udjela u tom porastu svjetske potrošnje nafte, javlja ruski portal 'Sputnik News'.

Rumunjska dobiva najveću europsku vjetroelektranu

Postrojenje će imati 362 vjetroturbine i ukupnu snagu 1 GW

Nizozemska energetska tvrtka NERO Renewables želi u Rumunjskoj izgraditi vjetroelektranu s ukupno 362 vjetroturbine i ukupnom instaliranom snagom oko 1 GW. To je za čak 400 MW više od VE Fantanele-Cogealac, koja je za sada najveća kopnena vjetroelektrana u Europi. Projekt će stajati 1,4 mlrd. eura, a izgradnja bi trebala početi 2019. i biti završena do 2021. godine. U skladu s time, NERO Renewables je u listopadu 2017. godine osnovao rumunjsku podružnicu koja će voditi projekt, a raspisan je i pozivni natječaj u kojem je pozvano šest velikih proizvođača turbina da daju ponude.
Istodobno, u prosincu 2017. godine će rumunjska državna hidroenergetska tvrtka Hidroelectrica pustiti u pogon novu hidroelektranu na rijeci Strei u okrugu Hunedoara. Radi se projektu vrijednom 58 mil. eura, a elektrana ima instaliranu snagu 12 MW, javlja rumunjski portal 'Energy World Magazine'

Toga nema ni južno od Drave!

Mađarski šef poreznika pritisnuo MOL da snizi cijene u 'njegovom' gradu

Potez čelnika mađarske Državne uprave za poreze i carine (NAV) Andrása Tállaia privukao je pozornost međunarodnih poslovnih krugova, a agencija Bloomberg je to nazvala 'primjerom upletanja vlade u gospodarstvo'. Naime, Tállai se 11.11.2017. godine u svojem profilu na Facebooku pohvalio kako je mađarska naftna i plinska tvrtka MOL snizila cijene motornih goriva u gradu Mezőkövesdu, u kojem je on ranije bio gradonačelnik i to nakon što je upravo on obavijestio MOL da su tamošnje cijene 'previsoke'. MOL je odmah potom samo u Mezőkövesdu i okolici snizio cijene benzina i dizela. Naravno, Tállai sada inzistira da se MOL-u obratio u vezi cijena goriva u svojem gradu 'na zahtjev građana', a ne kao državni dužnosnik, javlja mađarski dnevnik 'Budapest Business Journal'.

Ponovo kreću njemačke plinske elektrane

Američki portal 'Power Engineering International' je izvijestio da njemačka energetska grupa RWE priprema ponovno puštanje u pogon dvije plinske termoelektrane kao dio priprema za nadolazeću zimu.

Radi se o TE  Weisweiler s ukupnom snagom 200 MW i TE Gersteinwerk-G s ukupnom snagom 355 MW.

Prva elektrana bit će na raspolaganju za isporuku energije u elektroenergetski sistem do daljnjega, a druga do kraja marta 2018. godine. Još prije nekoliko mjeseci RWE je odgodio planove za privremeno konzerviranje TE Moerdijk-2 snage 430 MW u Nizozemskoj barem do kraja prvog tromjesečja 2018. godine.

Austrijsku elektroprivredu muči slaba hidrologija

 

Američki portal 'Power Engineering International' je izvijestio kako poslovni rezultati austrijske elektroenergetske kompanije Verbund dolaze u pitanje zbog smanjene proizvodnje u hidroelektranama.

Naime, pritok u akumulacije austrijskih i pojedinih njemačkih hidroelektrana, koje čine čak 95% Verbundove proizvodnje, smanjen je za 7% u odnosu na protekle godine i za 6% u odnosu na dugoročni prosjek, što odgovara smanjenju proizvodnje električne energije za 1360 GW h.

Ukupna snaga Verbundovih hidroelektrana u dvije zemlje (Austriji i Njemačkoj) iznosi oko 7,7 GW.

 

18.10.2017.

Snaga Sibira“ ‎se kreće punom parom: Izgrađeno više od 1.000 kilometara

„Gasprom“ je izgradio polovinu prvog dela „Snaga Sibira“, navodi se u saopštenju kompanije.
„U ovom trenutku je izgrađeno više od 1.095 kilometara gasovoda, ili 50,7 odsto od prvog dela koji se proteže od Čajandinskog naftnog polja do Blagoveščenska“, navodi se u saopštenju ruske kompanije.

Ranije je saopšteno da će do kraja 2017. godine biti izgrađeno više od 1.300 kilometara gasovoda.

„Gasprom“ i kineska kompanija CNPS u maju 2014. godine potpisali su ugovor o isporukama ruskog gasa Kini istočnom maršrutom. Ugovor je sklopljen na 30 godina i podrazumeva godišnju isporuku 38 milijardi kubnih metara ruskog gasa Kini gasovodom „Snaga Sibira“.   

 

Gasprom: Isporuke gasa Srbiji povećane za 29,7 odsto

Ruska gasna kompanija Gasprom povećala je isporuke gasa Srbiji za 29,7 odsto od 1. januara do 15. oktobra ove godine, uz povećanje obima izvoza gasa svim zemljama koje će u budućnosti trošiti gas dopreman preko gasovoda Turski tok.

"Ruske isporuke gasa Turskoj su povećane za 23,4 odsto od 1. januara do 15. oktobra 2017. godine na godišnjem nivou, a povećane su isporuke i južnim i jugoistočnim delovima Evrope, naročito Mađarskoj (za 26,3 odsto), Srbiji (za 29,7 odsto), Grčkoj (za 14,1 odsto) i Bugarskoj (za 8,6 odsto)", navodi se u preliminarnim podacima Gasproma, a prenosi ruska agencija Tas s.

 

Volvo predstavio prvi model električnog vozila brenda Polestar

Kompanija Volvo Cars u utorak je predstavila prvi model električnog vozila brenda Polestar, čime se povećala konkurencija na tržištu na kojem su do sada dominirala vozila Tesla.

Hibridni Polestar 1, kupe sa četiri sjedišta sa lakom karoserijom od karbonskih vlakana, osigurava domet od 150 kilometara sa jednim punjenjem baterija. Vozilo posjeduje i benzinski motor u slučaju potrebe. Predviđeno je da se Polestar 1 proizvodi u fabrici na zapadu Kine, a na tržištu će se pojaviti 2019. godine.

Volvo, koji je od 2010. godine vlasnik kineskog proizvođača Geely Holding, objavio je u julu da će od 2019. proizvoditi samo električna i hibridna vozila.

IFC i EBRD: 215 miliona eura za energiju iz obnovljivih izvora
IFC, članica Grupacije Svjetske banke, i EBRD pomažu Srbiji da podstakne proizvodnju energije iz obnovljivih izvora i unaprijedi svoj energetski miks putem obezbjeđivanja kreditnog paketa vrijednog 215 miliona eura joint venture kompaniji koja radi na izgradnji najvećeg vjetroparka na Zapadnom Balkanu - Čibuk 1.
„Vjetropark snage 158 MW (megavata), koji će se sastojati od 57 turbina i proizvoditi do 457 GWh (gigavat-časova) električne energije godišnje, čiji završetak se planira do kraja 2018. godine, biće najveći komercijalni projekat u oblasti energije vjetra u Srbiji i regionu Zapadnog Balkana“, saopšteno je iz kabineta predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, koji je prisustvovao potpisivanju.

U saopštenju se navodi da će na taj način 113.000 domaćinstava dobiti električnu energiju iz obnovljivih izvora, čime će emisija ugljen dioksida biti smanjena za više od 370 hiljada tona godišnje.

Vjetropark Čibuk 1 doprinijeće otvaranju 400 radnih mjesta tokom izgradnje, kao i izgradnji 50 km novih puteva, dodaje se u saopštenju.
Rast industrije e-automobila velika prilika i za bh. Tvrtke
Na jednom od panela Summita100 biznis lidera jugoistočne Europe, koji se održava u Skopju, razgovaralo se o snažnom rastu industrije električnih automobila koji, kako je rečeno, predstavlja veliku priliku za tvrtke iz regije, pa tako i za one iz Bosne i Hercegovine.
- Naša regija je već sada igrač u automobilskoj industriji. Od svih vozila koji se proizvedu u Europi, u njih više od četiri milijuna nalaze se komponente iz bh. firmi, a kada se u obzir uzme cijela regija taj je broj mnogo veći. Ako smo mi već sada važan igrač u automobilskoj industriji, ja smatram kako možemo iskoristiti ovu priliku da postanemo još jači - izjavio je za Fenu član Nadzornog odbora Preventa BH Almir Jazvin koji je sudjelovao u panel raspravi.
Po njegovim riječima, budućnost električnih automobila je više nego izvjesna i već danas potrebno je poduzeti korake kako bi se Bosna i Hercegovina pridružila budućnosti i išla u korak sa zemljama Europske unije.
- Nama sad ne trebaju neka polurješenja, već nova rješenja. Kapital postoji, tržište postoji, kao spremnost za investicije i sad to sve treba uvezati. Postoji prilika na tržištu i ja se nadam da će privatni sektor prepoznati tu priliku - kazao je Jazvin.
Jedan od osnovnih preduvjeta za rast broja električnih vozila je infrastruktura za njihovo napajanje koja trenutno u Bosni i Hercegovini praktično ne postoji.
- Izgradnja tih stanica za napajanje predstavlja veliku poslovnu priliku za postojeća bh. elektroprivredna poduzeća. Ja osobno ne znam rade li oni već na tom planu, ali se nadam da će prepoznati i prigrliti tu priliku - dodao je Jazvin.
U Skopju je predstavljen i europski projekt elektromobilnosti u jugoistočnoj Europi - projekt EDISON (Eco Driving Innovative Solutions and Networkin) u okviru kojeg se duž prometnica u Sloveniji, Hrvatskoj i Srbiji instaliraju postaje za napajanje električnih automobila.
Makedonija se danas službeno priključila tom projektu, a ministar komunikacija i prometa BiH Ismir Jusko pohvalio je projekt, najavivši pokretanje inicijative za priključenje BiH projektu EDISON.
Indija i Japan protiv diktata trgovaca LNG-jem
Dvije zemlje snažno se protive 'destinacijskim klauzulama' u ugovorima
Novi plinski ugovor Indije i Japana mogao bi imati dalekosežne posljedice na globalnu trgovinu plinom. Naime, njime se ujedinjuju Japan kao prvi i Indija kao četvrti po veličini svjetski uvoznik ukapljenog prirodnog plina (LNG) u zajedničkom stavu protiv 'destinacijske klauzule' u ugovorima, koja ograničava pravo kupca da trećoj strani prodaje kupljeni i uvezeni LNG. Osim toga, dvije zemlje su se dogovorile da će zajednički pritisnuti dobavljače LNG-ja da uvedu 'odgovorno određivanje cijena'. Indija očekuje da će pakt s Japanom omogućiti smanjenje logističkih troškova za uvoz plina, a najavila je i pregovore s Rusijom i SAD-om oko promjene uvjeta u dugoročnim ugovorima s tim zemljama o kupnji LNG-ja. Konačno, Indija kao veliki uvoznik nafte već pritišće i članice Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) da joj snize cijene, javlja ruski portal 'Sputnik News'.
Tesla ovaj tjedan otpustio između 400-700 zaposlenikaLoši rezultati proizvodnje novog Model 3 Sedana
Tvrtka Tesla Inc. otpustila je neodređeni broj zaposlenika nakon niza procjena učinkovitosti. Procjenjuje se da  je Tesla ovog tjedna otpustila između 400-700 radnika, uključujući inženjere, menadžere i radnike u tvornici. Tvrtka je izjavila da su otpušteni dio godišnje revizije, pogotovo kada ima više od 33.000 zaposlenika, gdje tada procjena učinkovitosti ponekad rezultira otpuštanjima. Međutim tvrtka planira rasti i zapošljavati nove ljude diljem svijeta, pa je tako na vlastitoj stranici za karijere otvoreno 2.000 radnih mjesta. Naime, otpuštanje je nastupilo nakon što je tvrtka izjavila da je napravila samo 260 vozila Model 3 Sedan ove godine, manje od petine od 1.500 prognoziranih jedinica, a početna cijena mu je bila 35.000 USD, dvostruko niža od Model S Sedana. Odgođeno povećanje proizvodnje je rizik za gotovo pola milijuna rezervacija koji su početkom prošle godine počeli plaćati 1.000 USD depozita. Otpuštanja su se također dogodila nakon što je tvrtka kupila proizvođača solarnih panela SolarCity Corp. za oko 2 milijarde USD 2016. godine, gdje je odmah otpustila 63 zaposlenika, objavio je Renewable Energy World.
Što donosi 4. industrijska revolucija?Brojne su novosti u procesu stvaranja digitalnog blizanca proizvoda i proizvodnih pogona
Upravo održan 3DEXEPERIENCE Forum kao glavnu je temu imao četvrtu industrijsku revoluciju, odnosno novosti i tehnologije koje ona unosi u proces stvaranja digitalnog blizanca proizvoda i proizvodnih pogona. Skup je održan 11. listopada u prostorima Kraš Auditoriuma, a zajednički su ga organizirale tvrtke CADCAM Grupa i Dassault Systemes. Pri tome su tematski organizirana predavanja i demonstracije uživo o trodimenzionalnom konstruiranju, modeliranju, robotici, 3D printanju, simulaciji i optimiranju proizvoda održali domaći i strani stručnjaci i ujedno predstavili put do digitalne tvrtke. Isto tako, predstavljeni su novi standardi u razvoju i simuliranju virtualnih prototipova jer digitalna tvrtka treba učinkovitu infrastrukturu koja povezuje ljude i strojeve te omogućuje umreženu razmjenu podataka. Pri tome su okupljeni na primjeru humanoidnog robota Poppy mogli vidjeti kako učinkovita komunikacijska infrastruktura povezuje ljude i strojeve i omogućuje umreženu razmjenu podataka. 
Svoje iskustvo u korištenju platforme 3DEXPERIENCE predstavio je i poznati domaći proizvođač električnih vozila, tvrtkaRimac Automobili koja na njoj upravo razvija najnoviji model superautomobila.Ta platforma omogućava rad u jedinstvenoj centraliziranoj bazi podataka, brže konstruiranje, virtualne simulacije, predviđanje pogrešaka te olakšava organizaciju i pripremu proizvodnje, a povezivanjem članova projektnog tima u tvrtki i izvan nje omogućen je pristup informacijama o projektu i/ili proizvodu koji je nastao u različitim fazama konstruiranja i vizualni pregled svim sudionicima procesa razvoja i pripreme proizvodnje. Na Playgroundu je, osim električnog automobila Concept One i električnog bicikla Greyp, predstavljena i tehnologija virtualne stvarnosti, tako da su sudionici Foruma mogli ulazili i mijenjati karakteristike automobila koji fizički nije bio tamo. Radi se o primjeni tehnologije virtualne stvarnosti prilikom odabira i kupovine automobila koju koriste poznati svjetski proizvođači automobila. Virtual Garage omogućuje modifikaciju i uređivanje automobila do detalja prema željama korisnika, bilo da se radi o boji automobila i vanjštini ili pak o detaljima u unutrašnjosti.  
Konačno, predstavljena su i rješenja koja omogućavaju stvaranje digitalnog blizanca proizvoda i cijelog proizvodnog pogona. Ta rješenja omogućavaju da prije proizvodnje prvog proizvoda inženjeri izrade digitalni model koji omogućuje ispitivanje proizvoda i njegovih funkcionalnosti pa u idealnom slučaju konstruktori na stvarnom konačnom proizvodu ne moraju više ništa mijenjati. Upravo je s tim ciljem Forum i održan.

16.10.2017.

Veći kineski uvoz i napetosti na Bliskom istoku podigle cijene nafte prema 58 dolara

Cijene nafte poskočile su u petak na međunarodnim tržištima prema razini od 58 dolara, potaknute snažnim kineskim podacima o uvozu nafte i napetostima na Bliskom istoku.

Na londonskom je tržištu cijena barela porasla 1,17 dolara u odnosu na prethodno zatvaranje i iznosila je 57,42 dolara. Na američkom se tržištu barelom trgovalo po 99 centi višoj cijeni, od 51,59 dolara.

Kina je u rujnu uvozila devet milijuna barela nafte dnevno, pokazali su podaci objavljeni u petak. U razdoblju od siječnja do rujna uvoz se prosječno kretao oko 8,5 milijuna barela dnevno, učvršćujući Kinu na položaju najvažnijeg uvoznika nafte u svijetu.

"Probudili smo se s jakim podacima iz Kine. To je poduprlo cijene nafte", rekao je Olivier Jakob iz Petromatrixa.

Kineski uvoz snažno podupiru kupnje za strateške naftne rezerve. Od 2015. godine ta je zemlja potrošila oko 24 milijarde dolara na formiranje rezervi sirove nafte i sada drži oko 850 milijuna barela nafte, objavila je Međunarodna agencija za energetiku (IEA).

Dodatno su cijene nafte danas poduprle napetosti u Iraku i moguće američko povlačenje iz nuklearnog sporazuma s Iranom.

U petak je iračka televizija izvijestila da su se desetci tisuća kurdskih boraca rasporedili u naftnoj regiji oko Kirkuka kako bi odgovorili na moguće "prijetnje" iračkih snaga. Napetosti između dvije strane mogle bi presjeći naftne tokove a eskalirale su nakon referenduma 25. rujna na kojem su irački Kurdi glasali na neovisnost.

Također se očekuje da će tokom dana američki predsjednik Donald Trump objaviti da neće potvrditi nuklearni sporazum s Iranom iz 2015. godine. Washington ga mora potvrđivati svakih 90 dana.

Ako ga predsjednik Trump u nedjelju ne potvrdi, Washington će dobiti 60 dana vremena da odluči hoće li uvesti sankcije Teheranu. Istodobno je glasnogovornik iranskog parlamenta za rusku novinsku agenciju TASS rekao da bi uskraćivanje potvrde predstavljalo "kraj" dogovora i da bi prouzročilo kaos u svijetu.

"Američke bi sankcije presjekle značajan dio financijskih tokova za iransku trgovinu naftom", objasnio je u ovom tjednu predsjednik savjetodavne kuće FGE Jeff Brown.

Odvojeno je Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) objavila da je cijena barela referentne košarice njezine nafte u četvrtak iznosila 54,44 dolara, te se nije znatnije promijenila u odnosu na prethodni dan trgovanja.

Baterija koja diše nudi jefitniju i efikasniju pohranu

Novo rješenje gotovo je 100 puta jeftinije i može pohraniti dvostruko više energije od olovnih baterija

Istraživački tim s američkog sveučilišta Massachusetts Institute of Technology (MIT) napravili su novu vrstu baterije od sumpora, zraka, vode i soli. Znanstvenici tvrde da je baterija idealna za pohranu električne energije proizvedene od vjetra i Sunca, jer može pohraniti energiju na vrlo duga razdoblja i to za oko jednu petinu troškova u odnosu na trenutna tehnička rješenja. Time bi 'air-breathing' baterija omogućila da elektroenergetska mreža i dalje može primati energiju u razdobljima kada obnovljivi izvori ne proizvode energiju, čime bi se povećala pouzdanost takvih izvora. Baterija se sastoji od tekuće anode ili anolita (jeftin i u obilju dostupan sumpor otopljen u vodi) koji sadrži litijeve ili natrijeve ione i tekuće katode ili katolita koji se sastoji od oksigenirane otopljene soli, odvojene membranom, koja kontinuirano uzima i oslobađa kisik kojim balansira naboj, dok se ioni kreću između elektroda. Nakon pražnjenja, anolit oslobađa elektrone u vanjski krug, a litijevi ili natrijevi ioni putuju prema katodi. Istodobno, za održavanje elektronske neutralnosti, katolit privlači kisik, stvarajući negativno nabijene hidroksidne ione. Pri punjenju postupak je suprotan. Kisik odlazi iz katolita, povećavajući vodikove ione koji doniraju elektrone natrag u anolit kroz vanjski krug. Ukupni trošak kemijskih materijala nove baterije, kombinirana cijena katodnih, anodnih i elektrolitnih materijala, iznosi oko 1/30 troškova kod konkurentnih baterija, kao što su litij-ionske baterije. Takva baterija bi se mogla iskoristiti za pohranu električne energije iz vjetroelektrana ili sunčanih elektrana, za više dana ili čak cijele sezone, za oko 20 do 30 USD/kg u minuti. Iako je njena gustoća energije je nešto niža od današnje litij-ionske baterije, prototip je trenutno oko veličine šalice za kavu, baterije imaju veliki potencijal u povećanju kapaciteta, a ćelije se mogu kombinirati u veće sustave, objavio je MIT News.

Proizvodnja peleta i briketa od komine

Informatičar Sven Jeličić odlučio je promijeniti profesiju i prvi u Istri pokrenuti vlastiti pogon za preradu komine, tj. ostataka od maslina nakon njihove prerade u maslinovo ulje, izvještava Jutarnji list.

Jeličić je već krenuo s testnom preradom na strojevima koje je sam osmislio u poslovnoj zoni Galižana nedaleko od Pule.

Kako je istaknuo za list, Jeličić već pet godina radi na tom projektu u kojem su mu pomogli Luk arhitekti iz Umaga, porečki Institut za poljoprivredu i turizam te tvrtka Ultra teh iz Zagreba.

Ova godina je testna te planiraju raditi pet do šest mjeseci, kaže Jeličić koji vodi tvrtku J.T.Energy.

Pogon u Galižani sad ima četiri koša u koja ulazi komina koja se sakuplja u bazenu do postrojenja. Potom se prerađuje te iz nje nastaje sirova biomasa koja se pakira u vreće, a potom se može koristiti za proizvodnju peleta i briketa. 

Erjavec: Slovenija zainteresirana za nastavak opskrbe ruskim plinom

 

Slovenija je zainteresirana za produžetak nabave ruskog plina, a ugovor o tome mogao bi biti potpisan krajem ove ili početkom iduće godine prilikom planiranog posjeta premijera Mire Cerara Rusiji, izjavio je za rusku novinsku agenciju Sputnik slovenski ministar vanjskih poslova Karl Erjavec.

Petogodišnji ugovor između Rusije i Slovenije o isporukama plina ističe krajem slijedeće godine, a Slovenija je načelno zainteresirana da se obnovi na još pet godina, uz nabave 830 milijuna prostornih metara zemnog plina godišnje, kazao je Erjavec na kraju dvodnevnog posjeta Moskvi i sastanka međuvladinog povjerenstva za gospodarsku i znanstvenu suradnju.

Potvrdio je da je planiran i novi posjet ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova Ljubljani slijedeće godine.

Erjavec se u četvrtak sastao s Lavrovom, a uz bilateralne, međunarodne i regionalne odnose razmijenili su stajališta o arbitražnom sporu Slovenije s Hrvatskom, potvrdilo je slovensko ministarstvo vanjskih poslova.

U razgovoru za Sputnik Erjavec je naglasio da su politički odnosi Slovenije i Rusije od 2012. kad je preuzeo slovensku diplomaciju znatno napredovali, uz redovan dijalog, te da se s Lavrovom susretao najmanje jednom godišnje.

'RENEXPO BiH' će u Sarajevo dovesti 1.500 eksperata

Četvrti međunarodni sajam o održivoj energiji, energetskoj efikasnosti, upravljanju vodom i čvrstim otpadom, kao i biomasom ''RENEXPO BiH'' 8. i 9. novembra u Sarajevu će ugostiti više od 80 izlagača iz 20 država koji će predstaviti proizvode, usluge i tehnologije, a najavljeno je i učešće 1.500 eksperata.

Sajam predstavlja najznačajniju platformu za investitore, donosioce odluka, predstavnike ministarstava i općinskih struktura, kao i poslovne rukovodioce iz sektora energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije.

Sredinom septembra u Sarajevu je održan drugi savjetodavni sastanak na kojem je prisustvovalo 35 stručnjaka iz oblasti energije i vode, predstavnici ambasada, Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa u BiH, kao i čelnici javnih preduzeća.

- Hvala vam za izuzetno organizovan drugi sastanak savjetodavnog odbora 'RENEXPO BiH 2017', kao i mogućnost da FIPA predstavi investicioni potencijal BiH u oblasti obnovljivih izvora, energije, vjetra i energije vode, u okviru konferencijskog programa. Dugogodišnja saradnja između Nemačkog društva za međunarodnu saradnju (GiZ) i platforme RENEXPO nastavit će se i ove godine - kazao je tada predstavnik Agencije za unapređenje stranih investicija u BiH (FIPA) Amir Kazić.

Na sajmu se pored izložbenog dijela, konferencija i radionica, očekuju i ''B2B'' sastanci čiji je cilj razmjena znanja i iskustava na osnovama zajedničke saradnje i postizanja zajedničkih ciljeva u godinama koje slijede.

Sljedeći RENEXPO sajam je u Beogradu, od 25. do 27. aprila 2018. godine.

Performans u Banjoj Luci - Ekolozi protiv izgradnje termoelektrana

Aktivisti banjalučkog Centra za životnu sredinu jučer su, povodom Svjetskog dana borbe protiv fosilnih goriva, performansom ispred zgrade Vlade Republike Srpske prikazali šta očekuje Bosnu i Hercegovinu u narednih 30 godina, ukoliko vlade i dalje nastave s politikom ulaganja u fosilna goriva.

- Zemlje Evropske unije sistematski prilaze rješenju ove problematike i konkretne akcije prikazuju da njihova obećanja ne stoje samo na papiru. Ciljevi za 2050. godinu jasno nalažu 100 posto dobijanja energije iz obnovljivih izvora - izjavila je koordinatorica programa Energija i klimatske promjene Duška Kudra.

Brojne studije pokazuju, kako je saopćeno iz Centra, neisplativost ulaganja u termoelektrane, koje su preopterećujuće za ekonomiju države, stvaraju troškove medicinskih tretmana zbog bolesti koje izaziva emisija sagorenog uglja, a uticaj na životnu sredinu i klimu je nesaglediv.

Naveli su i da rezultati online ankete, koju su proveli u Gacku, pokazuju da se 83 posto građana izjasnilo da se guše u zagađenju koje prouzrokuje termoelektrana Gacko, a sporazumi i planovi za izgradnju novih termoelektrana se sumanuto i neplanski donose, bez da građane imaju mogućnost da izraze svoje mišljenje.

9.10.2017.

Rekordni izvoz američke nafte

Izvoz američke nafte dostigao je protekloga tjedna rekordnu razinu od 1,98 milijuna barela dnevno, premašivši rekod postavljen nedelju dana ranije od 1,5 milijuna barela dnevno.

Na ovoj razini, SAD isporučuje svjetskom tržištu više nafte nego što su neke članice OPEC-a u stanju proizvesti (Venecuela, Nigerija). Ono što vodi ekspanziju izvoza je visoka razlika u cijeni između američkog WTI-ja i međunarodnog Brenta koja se sada nalazi na razini od oko 6,25 USD po barelu.

Kad se WTI trguje uz veliki diskont u odnosu na Brent i druge strane reperne vrste nafte, to potiče sudionike na tržištu da kupuju američku naftu. Naravno, ova razlika mora biti dovoljno velika kako bi opravdala i troškove transporta. I dok analitičari veruju da ova razina izvoza nije dugoročno održiva, očekivanja su da će se ovaj trend produžiti barem još mjesec-dva. Razlika u cijeni između Brent-a i WTI-ja eksplodirala je u rujnu kada je uragan Harvey zatvrorio četvrtinu američkih rafinerija što je smanjilo potražnju za sirovom naftom i značajno povećalo zalihe.

Crodux dobavljač plina za Rafineriju Brod

Za godinu dana Slavonski Brod trebao bi se rješiti zagađenja iz rafinerije u Bosanskom Brodu. Na jesen sljedeće godine ta rafinerija bi umjesto teškog mazuta i nafte trebala koristiti plin.

Na jučerašnjoj sjednici Vlade donesen je zaključak i prihvaćen protokol kojim se dozvoljava priključenje rafinerije na hrvatski plinski sustav, što omogućuje dovod plina do rafinerije, piše Jutarnji list.

Plin bi trebao u potpunosti anulirati dosadašnja zagađenja. Vlasnik rafinerije, ruski Zarubežnjeft, dostavu plina je dogovorio s tvrtkom Crodux plin u vlasništvu umirovljenog generala Ivana Čermaka.

Ugovor o izgradnji kraka plinovoda koji će spajati magistralni plinovod u Hrvatskoj i rafineriju u Bosanskom Brodu bit će potpisan 10. listopada, dogovoreno je u utorak u Moskvi na zasjedanju Međuvladine rusko-hrvatske komisije za trgovinsko-gospodarsku i znanstveno-tehničku suradnju. Hrvatsko izaslanstvo je vodila ministrica gospodarstva Martina Dalić, a na sjednici je bio i predstavnik Croduxa Branko Radošević.

Crodux će sa Zarubežnjeftom potpisati ugovor o opskrbi rafinerije plinom na 10 godina, a godišnje će isporučivati 70.000 kubičnih metara plina u vrijednosti oko 150 milijuna kuna bruto. Prema njegovim riječima, to nije veliki posao za njega jer od ukupne cijene njemu ostaje tek umjerena marža.

Siemens i General Electric u konkurenciji za izgradnju TE-TO Pančevo

Siemens i General Electric dostavili su ponude na tenderu za izgradnju TE-TO Pančevo, pokrenutom od strane ruskog Energoholding-a, prenose ruski mediji.

GE učestvuje na tenderu u konzorcijumu sa turskom kompanijom Gamma, dok Siemens nastupa zajedno sa grčkim preduzećem Metka, prenosi ruski ITAR-TASS, pozivajući se na predsednika kompanije, Denisa Fedorova.

Naftna industrija Srbije (NIIS) je 2015. godine predstavila ovaj zajednički projekat sa poslovnom jedinicom Energoholding-a, Tsentrenergoholding, vredan 140 miliona EUR, a snaga termoelektrane-toplane bi trebalo da dostigne 140 megavata. NIS-ov partner, takođe u vlasništvu Gazprom-a, poseduje 51% novoformirane kompanije, dok je NIS vlasnik 49% akcija zajedničkom projektu. Prema ranijim navodima iz NIS-a postoji mogućnost da se TE-TO u drugoj fazi proširi na snagu od 208 megavata, što bi podiglo vrednost investicije na 183 miliona EUR.

SAD: Emisija stakleničkih plinova iz najvećih postrojenja u 2016. smanjila se dva posto

Emisija stakleničkih plinova iz najvećih američkih industrijskih postrojenja smanjila se dva posto u 2016. na 2,99 milijarda tona a u smanjenju je predvodila energetika, prema podacima američke savezna Agencije za zaštitu okoliša.

Pad je zabilježen u posljednjoj godini mandata predsjednika Baracka Obame. Ukupno smanjenje američke emisije stakleničkih plinova iz velikih industrijskih postrojenja iznosilo je gotovo deset posto u proteklih pet godina.

U 2016. američke elektrane smanjile su emisiju 4,6 posto na 1,88 milijarde tona s 1,97 milijarda tona u 2015. To znači ukupni pad od 18 posto u proteklih pet godina od kada je EPA počela prikupljati podatke.Emisija iz sektora proizvodnje prirodnog plina i nafte uključujući sustave cjevovoda i skladištenja porasla je na 283 milijuna tona u 2016. u odnosu na 233 milijuna tona u 2015.

U SAD-u obvezno je prijavljivanje emisije stakleničkih plinova za sva postrojenja koja emitiraju više od 25.000 tona ugljičnog dioksida godišnje, a EPA mora svake godine podnositi izvješće Kongresu.

Predsjednik Donald Trump napao je ograničenja emisije stakleničkih plinova koja je uvela Obamina administracija a koja znanstvenici okrivljuju za klimatske promjene. Trump je ocijenio da su preskupa za industriju i namjerava ih poništiti. Najavio je i povlačenje iz globalnog klimatskog sporazuma cilj kojega je borba protiv globalnog zatopljenja.

EPCG u devet mjeseci uvezla struje za 49 miliona eura

Elektroprivreda (EPCG) je u prvih devet mjeseci uvezla električnu energiju vrijednu 49 miliona eura, što je 30 miliona eura više nego u istom prošlogodišnjem periodu, saopšteno je iz elektroenergetske kompanije.

Direktor Direkcije za odnose sa javnošću EPCG, Rajko Šebek, kazao je da su suša i manjak padavina u regionu uticale na rast cijene struje na berzi, u prosjeku 15 EUR po megavat satu (MWh).

"Manja proizvodnja naših hidroelektrana, je uticala na povećani uvoz električne energije, koji do kraja septembra iznosi 992 gigavat sata (GWh). U poređenju sa istim peridom prošle godine uvezeno je 450 GWh više", rekao je Šebek Pobjedi.

On je dodao da je suša jedini faktor koji je uticao na manju proizvodnju hidroelektrana čija je spremnost bila maksimalna i pored godišnjih i kapitalnih remonta.

Šebek je naveo da su loše hidrološke prilike uslovile niže dotoke i punjenja akumulacija, što je dovelo do manje proizvodnje u hidroelektranama.

"Ostvarena proizvodnja iz hidroelektrana za devet mjeseci je 560 GWh, što je 48 odsto od bilansnog plana. To je za direktnu posljedicu imalo povećani uvoz u cilju stabilnog rada elektroenergetskog sistema. Dakle, u odnosu na bilansni plan, proizvodnja iz hidroelektrana tokom ove godine je manja 604 GWh", precizirao je Šebek.

Prema njegovim riječima, visoke ljetnje temperature, suša i manjak padavina u regionu uticale su na tržište električne energije, odnosno na cijene na berzi.

6.10. 2017.

Putin: Produženje naftnog dogovora moguće do kraja 2018.

Predsjednik Rusije Vladimir Putin izjavio je da je Rusija spremna na produženje dogovora sa Organizacijom zemalja izvoznica nafte (OPEK) o smanjenju proizvodnje tog energenta do kraja 2018. godine, ali da će to zavisiti od situacije na tržištu.

"U stalnom smo dijalogu sa našim partnerima, i zavisno od situacije u martu 2018. godine, donijećemo odluku o potrebi produženja dogovora sa OPEK-om", rekao je Putin na konferenciji "Ruska energetska nedjelja" u Moskvi, a prenosi ruska agencija Tas s.

Srbiju očekuje veliki bum u rudarskom sektoru

Srbiju uskoro očekuje veliki bum u rudarskom sektoru, rečeno je na otvaranju sedme Međunarodne konfernecije o mineralnim resursima u Srbiji “Pokretačka snaga za ekonomski razvoj”.

Pomoćnik ministra rudarstva i energetike Srbije, Siniša Tanacković je rekao, otvarajući konferenciju, da je u Srbiji došlo do ekspanzije geoloških istraživanja i da imamo više od 220 eksplatacionih polja i preko 130 istražnih polja na kojima se vrše geološka istraživanja.

 

Kif: Srbija ima velike mogućnosti za razvoj rudarstva

Ambasador Velike Britanije Denis Kif je izjavio da Srbija ima velike mogućnosti za razvoj rudarskog sektora i pozvao srpske i britanske firme da više sarađuju u toj oblasti.

"Srbija ima puno mogućnosti, bio sam prije nekoliko danas u Loznici i vidio projekat Jadar. Srbija zaista ima velike mogućnosti", naglasio je Kif na sedmoj Međunarodnoj konferencije o mineralnim resursima u Srbiji "Pokretačka snaga za ekonomski razvoj", prenosi Tanjug.

 

Investitori: Vlada podržava istraživanja, dobri uslovi

Strane kompanije koje vrše geološka istraživanja u Srbiji zadovoljne su uslovima i podrškom Vlade Srbije, rečeno je na sedmoj Međunarodnoj konfernecije o mineralnim resursima u Srbiji “Pokretačka snaga za ekonomski razvoj”.

Kako kažu, Srbija ima najbolji Zakon o rudarstvu u Istočnoj Evropi i dosta je unaprijeđen poslovni ambijent.

 

Rezerve jadarita procijenjene na 136 miliona tona

Rezerve minerala jadarita u nalazištu kod Loznice su procijenjene na 136 miliona tona, izjavila je danas menadžerka za spoljne poslove kompanije Rio Sava Eksplorejšn (Rio Tinto) Jelena Aleksić.

Projekat "Jadar" bi mogao da se realizuje od 2023. godine, rekla je ona na sedmoj Međunarodnoj konfereneciji o mineralnim resursima u Srbiji "Pokretačka snaga za ekonomski razvoj", na panelu o izazovima u realizaciji rudarskih i geoloških projekata u Srbiji.

EU traži angažman u proizvodnji baterija

Šefčović najavio mogućnost da Unija podupre stvaranje industrijskog konzorcija

Europska unija okupit će idućeg tjedna čelnike automobilskih, kemijskih i inženjerskih kompanija kako bi raspravili o proizvodnji baterija u Europi koja bi konkurirala azijskim i američkim proizvođačima. Skup će biti održan iduće srijede u Bruxellesu a među pozvanima su predstavnici njemačke kemijske grupe BASF, proizvođača automobila Renault i Daimler, te inženjerske tvrtke Siemens. Potpredsjednik Europske komisije Maroš Šefčovič izjavio je kako bi EU mogao financijski poduprijeti stvaranje konzorcija u tom sektoru. “Naše su ambicije stvaranje stvarne proizvodnje u EU-u, s komplatnim lancem, uključujući i recikliranje”, poručio je Šefčovič u srijedu u elektronskoj poruci Reutersu. “Potpora uvođenju baterija u upotrebu jednostavno je imperativ ako ozbiljno razmišljamo o prijelazu na e-mobilnost”, rekao je potpredsjednik EK. Dolazak u Bruxelles najavili su i njemački proizvođač automobila Volkswagen, Totalova podružnica za baterije Saft Group, dobavljač automobilskih dijelova Continental AG i proizvođač materijala Umicore. Europa treba “Airbus u segmentu baterija”, složio se s Šefčovičem Egbert Lox, potpredsjednik tvrtke Umicore, proizvođača materijala za automobilsku industriju i baterija, podsjetivši da su se proizvođači zrakoplova 70-ih godina prošlog stoljeća udružili kako bi postali konkurentni američkom Boingu. “To je dobra inicijativa u pravom trenutku”, izjavio je glasnogovornik Volkswagena, čelnik čijeg je brenda prošlog mjeseca pozvao industriju da osnuje regionalnog dobavljača baterija. Europski proizvođači automobila žele električnim automobilima ubrzati prijelaz na nultu emisiju štetnih plinova s obzirom na postroženu regulaciju na razini EU-a u sklopu ostvarivanja zacrtanih ciljeva zaštite klime. Iako europski proizvođači automobila sastavljaju akumulatorske baterije za električne automobile, Europa nije važan igrač u proizvodnji baterijskih ćelija, ključnih komponenti baterija koje se sada uglavnom proizvode u Aziji. Na tržištu dominiraju japanski Panasonic i NEC, korejski LG i Samsung, kineski BYD i CATL, te američki proizvođač Tesla. Ako prodaja električnih vozila poraste, kako očekuju mnogi proizvođači automobila, razvoj europskih kapaciteta proizvodnje ćelija mogao bi stajati čak 30 milijardi dolara, navode u bilješci analitičari Bernstein Researcha. Potražnja za električnim automobilima još je uvijek slaba zbog ograničene infrastrukture za punjenje strujom i visokih troškova kupnje vozila. To bi se moglo promijeniti ovisno o tempu pada cijena baterija. Samo u 2016. godini pale su 18 posto, napominje Reuters, a prenosi Energypress.

Cijene nafte ponovo iznad 56 dolara, R

usija i Saudijska Arabija razmatraju dulje razdoblje smanjene opskrbe

Cijene nafte ponovo su u četvrtak prekoračile razinu od 56 dolara na međunarodnim tržištima temeljem očekivanja da će Saudijska Arabija i Rusija produljiti razdoblje smanjene proizvodnje.

Na londonskom je tržištu cijena barela porasla 35 centi u odnosu na prethodno zatvaranje i iznosila je 56,15 dolara. Na američkom tržištu bila je gotovo nepromijenjena i iznosila je 50,08 dolara.

"OPEC i Rusija razgovaraju o produljenju razdoblja smanjene proizvodnje ali opskrba je još uvijek obilna s obzirom na nagli rast američkog izvoza", tumači stanje na tržištu Carsten Fritsch iz frankfurtskog Commerzbanka.

Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je ovog tjedna da bi sporazum Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i drugih proizvođača, uključujući i Rusiju, o smanjenju proizvodnje koji vrijedi do kraja ožujka iduće godine biti produljen do kraja 2018.

Ruski ministar energetike Alexander Novak u četvrtak je kazao da bi Moskva bila zadovoljna kada bi se sporazumu pridružile nove zemlje. Njegova izjava vremenski se podudarila s posjetom saudijskog kralja Moskvi.

"Putin i Salman najvjerojatnije će postići dogovor o produljenju razdoblja smanjene opskrbe iz OPEC-a i zemalja izvan OPEC-a, iako ga vjerojatno neće objaviti a obujam rezova trebao bi se postupno smanjivati", objavili su iz Eurasia Groupa.

Sporazum o smanjenju proizvodnje za oko 1,8 milijuna barela dnevno stupio je na snagu u siječnju ove godine.

Osjetniji rast cijena zakočila je danas obnova proizvodnje na libijskom naftnom polju Šarara nakon što su ga naoružani pobunjenici na dva dana zatvorili.

Na raspoloženje tržišta utjecao je i veći izvoz nafte iz SAD-a, na 1,98 milijuna barela dnevno u prošlom tjednu, premašivši time rekord iz prethodnog tjedna od 1,5 milijuna barela dnevno, pokazali su službeni podaci američke vlade.

Odvojeno je OPEC objavio da je cijena barela referentne košarice njegove nafte u srijedu iznosila 53,93 dolara, što znači da je pala 1,36 dolara u odnosu na prethodni dan trgovanja.

EU packe zbog plastičnih vrećica

Europska komisija u srijedu je poslala Hrvatskoj obrazloženo mišljenje zbog direktive o plastičnim vrećicama i pozvala je da potpuno provede propise Unije u području zaštite zračnog prometa.
Komisija je u srijedu poslala obrazloženo mišljenje Hrvatskoj i Rumunjskoj jer još nisu obavijestile Komisiju o mjerama za provedbu direktive o plastičnim vrećicama.
Obje zemlje sada imaju dva mjeseca za odgovor, a ako ne dobije zadovoljavajući odgovor, Komisija može Sudu Europske unije uputiti predmete protiv tih država članica. U Europskoj uniji u studenom 2016. izglasana je direktiva koje je cilj smanjiti uporabu laganih plastičnih vrećica.
Zemljama članicama prepušteno je da same s predloženog popisa mjera odaberu one kojima će ostvariti zacrtane ciljeve. Između ostaloga, mogu uvesti naknadu ili pristojbe na korištenje takvih vrećica, također mogu odrediti nacionalne ciljeve za smanjenje uporabe tih vrećica tako da se do kraja 2019. potrošnja smanji na najviše 90 vrećica po osobi, a do 2025. na najviše 40 vrećica.
EPS do kraja godine očekuje dobit od pet milijardi dinara
Elektroprivreda Srbije (EPS) do kraja godine očekuje dobit od pet milijardi dinara, a pored nepovoljnih vremenskih uslova u prvom polugodištu ove godine ostvaren je pozitivan finansijski rezultat od 1,9 milijardi dinara prije plaćanja poreza, rekao je direktor sektora za ekonomske poslove u EPS-u Mladen Serventi.

Prema njegovim riječima, u naredne dvije godine očekuje se dobit od po 17 milijardi dinara, a te projekcije su rađene ne računajući povećanje cijena struje rekao je Serventi.

Dodao je i da ta kompanija planira i smanjenje distributivnih gubitaka struje sa sadašnjih 12,8 odsto na 10,8 odsto u 2019. godini.

Državni sekreta u Minostarsvu rudarstva i energetike Zoran Predić najavljuje i da će Elektroprivreda Srbije u zaštitu životne do 2025. godine uložiti 900 miliona eura.

„Za odsumporavanje, čime će se smanjiti emisija ugljen-dioksida na termoelektrani 'Nikola Tesla' A biće uloženo oko 170 miliona eura, modernizovane su hidroelektrane Zvornik i Bajina Bašta, u termoelektrani Kostolac gradi se novi blok, a u rudarskom kombinatu Kolubara unapređuje se tehnologija iskopavanja uglja i ujednačavanja kvaliteta", rekao je Predić.

 

BEOGRAD, 31. avgust 2017.

           
SAGLASNOST NA ODLUKU O NOVIM CENAMA ELEKTRIČNE ENERGIJE ZA GARANTOVANO SNABDEVANjE

Savet Agencije za energetiku Republike Srbije je na sednici održanoj 31. avgusta 2017. dao saglasnost na Odluku o regulisanoj ceni električne energije za garantovano snabdevanje koju je doneo v.d. direktora Javnog preduzeća Elektroprivreda Srbije. Ovom odlukom se cene električne energije za domaćinstva i male kupce povećavaju prosečno za 2% od 01. oktobra 2017. godine.

Iran uveo naftni embargo iračkom Kurdistanu, najavio vojne vježbe

Iran je u subotu zabranio uvoz i izvoz naftnih proizvoda s iračkim Kurdistanom i najavio zajedničke vojne vježbe s iračkom vojskom blizu te autonomne pokrajine koju je Turska optužila da je s izraleskim Mossadom organizirala sporni referendum na kojem je glasala za neovisnost.

Sve prijevozničke tvrtke i vozači primili su naredbu da ne prevoze rafinirane naftne proizvode između Irana i susjednog Kurdistana "sve do nove naredbe", izvijestila je državna televizija Irib citirajući ministarstvo transporta.

Irački Kurdi su velikom većinom u ponedjeljak glasali za odcjepljenje i razljutili Tursku, središnje vlasti u Bagdadu, Iran, a ne priznaju ga ni Sjedinjene Države kao i druge sile koje se pribojavaju da bi referendum mogao potaknuti sukobe u regiji.

U odgovoru na referendum iranske i iračke oružane snage najavile su da će održati zajedničke vojne vježbe u blizini svojih granica, objavila je u subotu iranska državna televizija.

Tim vježbama Teheran nastoji pomoći Bagdadu nakon kurdskog referenduma o neovisnosti.

Odluka je donesena na sastanku iranskih vojnih zapovjednika koji su također "dogovorili mjere za uspostavu sigurnosti na granicama i primanje iračkih snaga koje će biti razmještene na nadzornim točkama na granici", rekao je glasnogovornik vojske.

Erdogan zaprijetio vlastim iračkih Kurda da će "platiti cijenu"

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan rekao je u subotu da će vlasti iračkih Kurdi platiti cijenu za referendum o neovisnosti kojemu su se usprotivile regionalne zemlje strahujući da će i njihove kurdske manjine krenuti tim putem, a strane sile poput Sjedinjenih Država proglasile su referendum nelegitimnim.

"Oni ne stvaraju neovisnu državu, oni otvaraju ranu u regiji kako bi u nju zabile nož", rekao je Erdogan članovima svoje vladajuće stranke AK u turskome gradu Erzurumu.

Erdogan je u prošlosti izgradio snažne trgovinske veze s kurdskim vlastima u sjevernom Iraku odakle se svakog dana izvoze stotine tisuća barela nafte preko Turske do svjetskih tržišta.

Ranije je najavio da će irački Kurdi gladovati ako Ankara zaustavi tranzit nafte, a u subotu je u govoru optužio izraelsku obavještajnu službu Mosad da je sudjelovala u organiziraciji spornog referenduma.

Irački Kurdi slavili su referendum s izraelskim zastavama u rukama, rekao je Erdogan i ustvrdio "To pokazuje da da (administracija iračkih Kurda) ima zajedničku povijest s Mosadom" te je poručio iračkim Kurdima "Samo vas Izrael podržava".

Iračko ministarstvo obrane reklo je u petak da planira preuzeti kontrolu na granicama autonomnog Kurdistana u dogovoru s Iranom i Turskom. Istoga dana zrakoplovne veze Kurdistana i inozemstva prekinute su po nalogu Bagdada koji želi prisiliti tu autonomnu regiju da poništi referendum o neovisnosti.

Za neovisnost se izjasnila velika većina sudionika referenduma pokrenutog na inicijativu predsjednika autonomne regije Kuridstana Masuda Barzanija. Iako su kurdske vlasti jamčile da neće automatski proglasiti neovisnost, Bagdad ne pristaje na dijalog i prekinuo je zračne veze između iračkog Kurdistana i inozemstva.

U Sibiru otvorena prva solarna elektrana sagrađena od modula ruske proizvodnje

U Majminskom rajonu u Republici Altaj započela je s radom prva solarna elektrana sastavljena od heterostrukturnih modula domaće proizvodnje visokog stupnja iskorištenja, prenosi agencija TASS.

Investicije u objekt iznose oko dvije milijarde rubalja. Izvođač radova je tvrtka "Solnečnaja Energija". Elektrana je specifična po tome što su u njezinoj gradnji korišteni heterostrukturni moduli poboljšane učinkovitosti. Oni uvelike uvećavaju transformaciju sunčeve energije čak i kada je vrijeme oblačno.

Investitor i glavni izvođač radova Majminske elektrane su organizacije grupe kompanija Hevel (zajedničko poduzeće grupe kompanija Renova i dioničkog društva Rosnano). Kako se navodi na stranici kompanije, heterostrukturna tehnologija koja je primijenjena u tvornici u Novočeboksarsku pripada novoj generaciji silicijskih solarnih elemenata koji se odlikuju najvišim stupnjem iskorištenja stanica, preko 22 posto, i širokim temperaturnim dijapazonom upotrebe.

Sve u svemu, sada imamo 40 megavata svoje proizvodnje, a zimi u vrijeme najvećeg opterećenja mreže cijela republika troši 120 megavata. Na taj način već smo osigurali trećinu neophodnih potreba i ne planiramo se zaustaviti na postignutom, rekao je rukovoditelj Republike Altaj Aleksandar Berdnikov.

Majminska solarna elektrana, čija je izgradnja započela u svibnju ove godine, četvrto je po redu postrojenje koje je u rad pustila tvrtka Hevel. Ranije je ova regija u suradnji sa spomenutom tvrtkom planirala do 2019. godine ostvariti ukupan kapacitet proizvodnje solarne energije na Altaju do 90 megavata.

O svjetskom trendu razvoja obnovljivih izvora eneregije govori i činjenica da je u južnoj kineskoj pokrajini Anhui, poznatoj po nalazištima ugljena, nedavno počela s radom najveća plutajuća solarna elektrana kapaciteta 40 megavati, s preko 120 tisuća solarnih panela na 86 hektara, koja će energijom osigurati 15 tisuća kućanstava, podsjećaju mediji.

Francuska ulaže 20 milijardi eura u energetsku tranziciju

Francuska vlada namjerava uložiti oko 20 milijardi eura u energetsku tranziciju. Od tog iznosa devet milijardi trebalo bi uložiti u energetsku učinkovitost, sedam milijardi u obnovljive izvore a četiri milijarde u ubrzanje prelaska na čišća vozila. Dio je to investicijskog plana vrijednog 57 milijardi eura za period između 2018.-2022. koji je ekonomist Jean Pisani-Ferry prezentirao premijeru Edouardeu Philippeu, a u sklopu kojeg bi trebalo energetski obnoviti 75.000 zgrada godišnje, odnosno 375.000 u roku od pet godina. Francuska proizvodnja iz OIE u tom periodu trebala bi porasti za 70%, dok bi ulaganja u čišći transport prije svega trebala biti koncentrirana na cestovni prijevoz i željeznicu, a svim ovim mjerama je cilj smanjiti stakleničke plinove. U tom periodu iz prometa će se povući oko 10 milijuna starih vozila, pogonjenih klasičnim gorivima, koja su registrirana prije 2001, objavio je EMP.

Sunčane naočale koje proizvode električnu energiju
Fotonaponske ćelije na bazi organskih materijala integrirane su u staklima naočala

Istraživači s Instituta za tehnologiju Karlsruhe razvili su poluprozirne, fotonaposnke ćelije na bazi organskih materijala, koje su integrirane u stakla sunčanih naočala. Stakla su 1,6 mm debela, 6 g teška i kod jačine svjetlosti od 500 lux (prosječna rasvjeta u uredu ili kućanstvu) proizvode 200 μW električne energije. Toliko energije moglo bi napajati slušne aparatiće, pedometar ili drugi mali električni uređaji. Na okvirima sunčanih naočala su mikroprocesor i dva zaslona, na kojima se prikazuju informacije o intenzitetu i temperaturi Sunca preko senzora u obliku grafikona, na što se trenutno i koristi proizvedena energija. Isto tako, kod zgrada čitav prozor može biti solarni sustav, pa se na staklenim fasada visokih zgrada mogu integrirati fotonaponski paneli, koji apsorbirano sunčevo zračenje mogu koristiti za proizvodnju električne energije te smanjenje potrošnje energije hlađenja. Naime, fotonaponske ćelije na bazi organskih materijala su fleksibilne, jako tanke i transparentne, a dostupne su u različitim oblicima i bojama te nude široku opciju primjena koje se ne mogu ostvariti silikonskim fotonaposnkim ćelijama. Već postoje folije od fotonaposnkih ćelija koje se mogu pregibati bez oštećenja,  proizvode se u vakuumu, umjetnim isparavanjem, a prodaju u obliku rola, objavio je VDI.

 

Benzinci potisnuli dizelaše prvi put od 2009.

Prodaja novih automobila sa benzinskim motorima u Evropi u prvoj polovini 2017. bila je veća od prodaje dizel vozila, što nije zabilježeno već skoro cijelu jednu deceniju.

U prvih šest mjeseci 2017. benzinci su činili 48,5% ukupne prodaje novih vozila, saopštila je Evropska asocijacija proizvođača automobila (ACEA), dok je u prvoj polovini 2016. godine taj broj iznosio 45,8 odsto.

Istovremeno, tražnja za dizelašima u Evropi opala je sa 50,2% u prvih šest mjeseci 2016, na 46,3 odsto u periodu januar-jun 2017. Preračunato u broj vozila, Evropljani su u prvoj polovini 2017. kupili oko 150.000 dizel automobila manje nego u istom periodu 2016. godine.

Pad prodaje automobila sa dizel motorima prati povećano interesovanje kupaca za vozila sa alternativnim pogonskim gorivima, kao što su hibridi, električni automobili, kao i modeli na tečni naftni gas i prirodni komprimovani gas (metan).

Prodaja ove vrste vozila skočila je u posljednjih godinu dana za preko 35%, i sada iznosi 5,2% udjela u tržištu novih automobila na Starom kontinentu.

Jedan od razloga pada interesovanja za kupovinu automobila sa dizel motorima treba potražiti u najavama pojedinih evropskih metropola da će od sredine naredne dekade zabraniti vožnju dizelaša.

Sa druge strane, prodaji dizelaša odmogao je i Volkswagenov skandal sa lažiranjem emisije štetnih gasova modela sa dizel motorima, čije se posljedice osjećaju i dvije godine nakon izbijanja ove afere.

29.9.2017.

САГЛАСНОСТ НА ОДЛУКУ О НОВИМ ЦЕНАМА ЕЛЕКТРИЧНЕ ЕНЕРГИЈЕ ЗА ГАРАНТОВАНО СНАБДЕВАЊЕ

Evropa troši više od 112 milijardi eura godišnje na subvencije za fosilna goriva

Evropske vlade i Evropska unija daju više od 112 milijardi eura svake godine za podršku proizvodnji i potrošnji fosilnih goriva, uprkos obećanja da će ukinuti sve štetne subvencije do 2020., pokazao je novi izvještaj koji su objavili Overseas Development Institute (ODI) i Climate Action Network Europe (CAN Europe).

U izvještaju su prvi put sakupljene detaljne informacije u vezi s podrškom koja je pružena fosilnim gorivima, kao što su nafta, ugalj i plin, od 11 evropskih zemalja i EU između 2014. i 2016.

Stručnjaci koji su radili na izvještaju su došli do informacije da je sektor saobraćaja imao najviše koristi od ovih subvencija, s više od 49 milijardi eura korištenih za podršku upotrebi fosilnih goriva, uključujući poreske olakšice pomoću kojih je snižena cijena dizela. Sveukupno, sektor transporta je primio više od 44 posto ukupnih subvencija dokazanih u ovom izvještaju.

Upozoreno je da te poreske olakšice nastavljaju da promoviraju korištenje dizela, u vremenu kada zdravstvene posljedice i troškovi zagađenja zraka postaju sve očigledniji, te da to također djeluje negativno na prelazak na niskougljični model saobraćaja, uključujući i električna vozila.

"Rastuća podrška za plin i podrška za energiju iz uglja su posebno zabrinjavajući. Ovaj trend je nastavljen uprkos obećanjima koja su dale vlade evropskih država, kao i Evropska unija, da će do 2020. u potpunosti povući sve subvencije za fosilna goriva, pri tom se obvezujući da će do druge polovine 21 vijeka u potpunosti eliminisati emisije iz fosilnih goriva, u sklopu Pariskog sporazuma", saopćeno je iz Centra za ekologiju i energiju iz Tuzle.

Nepoznati veliki energetski potencijalKapacitet prirodnog isparavanja je čak i do 325 GW godišnje

Trenutno se na Columbia University proučava isparavanje voda na otvorenom, koji ima veliki energetski potencijal s prosječnom gustoćom toka snage 80W/m2. Diljem SAD-a prosječna gustoća toka snage je do 10 W/m2 te se procjenjuje da bi bilo dostupno i do 325 GW snage što je više od 69% proizvodnje električne energije SAD-a u 2015. godini, uzimajući u obzir samo prirodno isparavanje koje nastaje u velikim jezerima i rezervoarima (osim Velikih jezera). U posljednje vrijeme došlo je do napretka u materijalima i uređajima koji reagiraju na vodu i koji bi mogli proizvoditi energiju iz pare. Istraživači su zaključili da bi prirodno isparavanje s površine voda na otvorenom moglo osigurati gustoću toka snage usporedive s postojećim vjetroelektranama i sunčanim elektranama. Gustoće toka snage za instalacije vjetroelektrana je 2,90W/m2, a za sunčane elektrane 8,06W/m2. Prema istraživačima, to bi značilo da bi se imalo na raspolaganju gotovo 100 milijardi m3 vode koja bi se mogla obnoviti svake godine zbog sporog isparavanja, što bi moglo biti korisno u područjima SAD-a koji pate od oskudice vode. Kako bi se izbjegla nestalna proizvodnja energije iz takvog izvora istraživači su razmatrali mogućnost kontrole izlazne snage iz uređaja na isparavanje koji bi koristio veliki toplinski kapacitet vode za pohranu i oslobađanje energije. Time bi se kontrolirala ulazna energija i povećala pouzdanost, jer bi pohranjena toplinska energija u vodi ispod motora moglo znatno smanjiti nestalnu proizvodnju energije, zbog razlike u potražnji, objavio je E&T.

Širi se inicijativa CESECInicijativa o povezivanju plinskih sustava proširuje se i na elektroenergetiku i energetsku učinkovitost

Ministarstvo zaštite okoliša i energetike izvijestilo je o potpisivanju memoranduma o suglasnosti kojim se Inicijativa zemalja Srednje i Jugoistočne Europe o povezivanju plinskih sustava (CESEC) dopunjuje Zajedničkim pristupom elektroenergetskom tržištu, energetskoj učinkovitosti i obnovljivom razvoju, a sve s ciljem osiguranja sigurnosti, održivosti i konkurentnosti energetske politike Europske unije. U ime Hrvatske na sastanku u Bukureštu, na kojem je Memorandum potpisan, sudjelovao je ministar zaštite okoliša i energetike, dr. sc. Tomislav Ćorić koji je tom prigodom izjavio kako Hrvatska podupire proširenje CESEC-a, koji je osnovan s ciljem ubrzavanja integracije tržišta plina u Srednjoj i Jugoistočnoj Europi, na elektroenergetiku, energetsku učinkovitost i obnovljive izvore. Isto tako, naglasio je da sigurnost i stabilnost tržišta energije u susjednim zemljama pomažu i osiguravaju bolju sigurnost i likvidnost hrvatskog tržišta pa je poticanje širenja ideja i pravila koja vrijede u Europskoj uniji na zemlje uključene u CESEC vrlo važno. Pri tome će Inicijativa omogućiti i prijenos hrvatskih pozitivnih iskustava na zemlje uključene u CESEC, čime će se omogućiti njihova bolja priprema za članstvo u EU-u, ali i ujednačiti pravila te osigurati bolje funkcioniranje elektroenergetskog tržišta u svim tim zemljama.
Inače, CESEC je osnovan još u veljači 2015. godine, kada je osnovana radna skupina koju su činili predstavnici Austrije, Bugarske, Hrvatske, Grčke, Mađarske, Italije, Rumunjske, Slovačke, Slovenije i EU-a, a naknadno su se pridružil Albanija, Bosna i Hercegovina, Makedonija, Moldavija, Srbija i Ukrajina. Tijekom rada je zaključeno kako bi proširenje obuhvata CESEC-a izvan granica prirodnog plina moglo biti od koristi za regionalni energetski sustav pa je odlučeno o proširenju na elektroenergetiku, obnovljive izvore i energetsku učinkovitost.

Ankara trguje naftom samo preko Bagdada

Turska je obavijestila Irak da će sarađivati samo sa vlastima u Bagdadu kada je riječ o izvozu sirove nafte, saopšteno je danas iz kancelarije premijera Hajdera el Abadija.

Turski premijer Binali Yildirim potvrdio je u telefonskom razgovoru sa Abadijem da Ankara podržava sve odluke Vlade Iraka poslije održavanja referenduma o nezavisnosti u iračkom Kurdistanu, navodi se u saopštenju.

Među tim mjerama, dodaje se u tekstu, je "ograničavanje operacija izvoza nafte na iračku Vladu".

U saopštenju nije precizirano kako će se Turska odnositi prema sadašnjem izvozu sirove nafte iz iračog Kurdistana.

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan ranije je zaprijetio Kurdima sa sjevera Iraka da će Turska, zbog referenduma o nezavisnosti, blokirati nafovod preko kojeg Kurdistan izvozi naftu na svjetsko tržište. Cijevi tog nafotovda idu preko teritorije Turske.

MOL 65. najuspješnija tvrtka na svijetu

Mađarska naftna i plinska tvrtka skočila je za čak 150 mjesta

Mađarska naftna i plinska MOL skočila je za 150 mjesta na 65. mjesto na zadnjem popisu financijski najuspješnijih tvrtki na svijetu 'Platts Top 250 Global Energy Company Rankings'  koju objavljuje S&P Global Platts. Na popisu su tvrtke vrednovane prema vrijednosti imovine, prihodima, dobit i povratu na uloženi kapital. Ove godine na vrhu je ruska plinska tvrtka Gazprom, a slijedi je njemačka energetska tvrtka E.ON. U 2016. je MOL bio na 215. mjestu pa je to napredovanje ujedno i najveći skok koji je u godinu dana ostvarila neka tvrtka na tom popisu, javlja mađarski dnevnik 'Budapest Business Journal'.

Total kupuje 'zelene' firme

Francuski naftni i plinski gigant Total objavio je ovog tjedna da će kupiti dvije energetske firme koje posluju 'zelenom' energijom.

Kako bi Total diverzificirao izvore energije otkupit će 23 % udjela francuske firme Eren RE, koja posjeduje 650 MW solarnih, vjetroelektrana i hidroelektrana diljem svijeta, a uz to planira povećati instalirane kapacitete na 3 GW u roku od pet godina.

Prema uvjetima ugovora vrijednog 237,5 miliona EUR (284 mil. USD), Total će imati  autonomiju upravljanja firmom Eren RE nakon pet godina. Također, Total planira kupiti još jednu francusku firmu GreenFlex, koja se bavi energetskom učinkovitosti te upravljanjem podataka i opreme i pomaže 600 europskih klijenata u upravljanju potrošnje energije.

Predviđa se da će prihodi GreenFlex biti veći od 350 mil. EUR u 2017. godini, a Total je planira kupiti krajem ove godine.

U konačnici, Total namjerava ponuditi svojim kupcima integrirana rješenja, od optimizacije energetskih potreba i izvora i pronalaženja financijskih rješenja za upravljanje energijom do mjerenja i smanjenja emisija, objavio je Power Engineering International.

27.9.2017.

Gorive ćelije omogućuju velike uštede u kućanstvima

Novo tehničko rješenje zadovoljava 80% energetskih potreba

Gorive ćelije britanske tvrtke Ceres Power za upotrebu u kućanstvima mogu pretvarati prirodni plin u električnu i toplinsku energiju uz visoku učinkovitost, proizvodeći dovoljno energije da bi se moglo napuniti električno vozilo i smanjiti potražnja na elektroenergetskoj mreži. Takvo novo tehničko rješenje mogli bi smanjiti troškove energije u kućanstvima za 400 GBP (oko 3400 HRK) te smanjiti emisije ugljičnog dioksida za 2 t na godinu. Gorive ćelije mogu opskrbiti kućanstva s 80% od ukupne prosječne potrebe za energijom, bez štetnih emisija. Isto tako, mogu koristiti i održiva goriva, poput bioplina, etanola i vodika. Zbog sve većih promjena na energetskom tržištu, gorive ćelije bi mogle uravnotežiti sve veću potražnju za energijom zbog povećanja električnih vozila na cestama i baze podataka potrebne kako bi se proširila digitalizacija. One predstavljaju fleksibilno rješenje s velikim potencijalom koje će moći rasteretiti elektroenergetsku mrežu pod pritiskom sve veće potražnje, objavio je Energy Live News.

Liberalizacija tržišta sa sobom nosi i skuplju struju

Tržište električne energije u BiH otvoreno je skoro dvije godine, a slobodne trgovine strujom nema. Potrošači se i dalje snabdijevaju od državnih elektroprivreda, a sve i da kilovate kupuju na tržištu, ne bi plaćali manje. Cijene struje moraće rasti bude li BiH slijedila liberalizaciju i evropska pravila. Ako je za utjehu, do kraja godine poskupljenja neće biti.

Poskupljenja su izvjesna, tvrde stručnjaci za energetiku, a uslovljavaju ih direktive EU i Energetske zajednice i primjena zakona liberalizacije svih tržišta el. energije. Sada plaćamo kilovatčas po povoljnim uslovima, od 0,083 evra, objašnjavaju, jer na formiranje cijena utiču socijalni i politički faktori, a ne zakoni tržišta.

Sa druge strane, u "Elektroprivredi Republike Srpske" (ERS), od koje se i dalje snabdijevaju svi mali potrošači u RS, punu liberalizaciju vide kao šansu za utvrđivanje pozicije na tržištu i zaradu.

"Puna liberalizacija donijela bi formiranje cijena po tržišnim principima umjesto regulisanih cijena koje su sad na snazi. Regulisane cijene niže su za oko 30 odsto od tržišnih, tako da bi puna liberalizcija bila pozitivna, ostali bi najkonkurentniji, a i ostvarili dodatne prihode", ističe Dalibor Muratović, direkor Direkcije za distribuciju u ERSu.

Dok se čeka na liberalizaciju, potrošači mogu biti sigurni da do poskupljenja neće doći, bar do kraja ove godne. Zahtjeva za poskupljenje nema, ni zbog katastrofalne hidrološke godine, manje proizvodnje u sistemu ERSa i kupovine struje po nepovoljnijim uslovima na regionalnom veleprodajnom tržištu.

Enlight Renewable Energies, Erste i EBRD finansiraju vjetropark Kovačica

Jedan od najvećih vjetroparkova u Srbiji, sa 38 turbina, instalisanog proizvodnog kapaciteta 104,5 MW, biće izgrađen u Kovačici.

Cio projekat će koštati 189 miliona eura. Vlasnik projekta je Enlight Renewable Energies, izraelska kompanija koja se bavi izgradnjom postrojenja za obnovljivu energiju, čije se akcije prodaju na berzi.

Očekuje se da će Vjetropark početi sa radom krajem 2018. godine. Finansiranje u iznosu od 142 miliona eura će se obaviti putem paralelnih kredita koje odobravaju Erste Group Bank AG (uz podršku Njemačke izvozno-kreditne agencije Euler-Hermes), Erste Banka Srbija i EBRD. Vjetropark u Kovačici će smanjiti godišnju emisiju CO2 u Srbiji za oko 247.000 tona i doprinijeti ambicioznom cilju Srbije da podigne udio potrošnje energije iz obnovljivih izvora na 27 procenata u 2020. godini.

„Ponosni smo što smo stigli do finansijskog zatvaranja transakcije i početka faze izgradnje Vjetroparka u Kovačici. Projekat finansira profesionalni i iskusni konzorcijum koji se sastoji od EBRD, Erste Grupe i Erste Bank Srbija, a pokriva Euler-Hermes ECA. Unaprijed se radujemo nastavku ovog uzbudljivog putovanja, koji ujedinjuje različite kulture i okuplja ljude iz Srbije, Izraela, Austrije, Njemačke i mnogih drugih zemalja EU", izjavio je Gilad Javec (Gilad Yavetz), generalni direktor kompanije Enlight Renewable Energy, koji je dodao da će Vjetropark u Kovačici obezbijediti ekološku održivost proizvodnjom čiste električne energije bez emisija za više od 65.000 domaćinstava u Srbiji, otvoriti nova radna mjesta i doprinijeti rastu ekonomije Srbije.

Slavko Carić, predsjednik Izvršnog odbora Erste Banke Srbija izjavio je:

„Kovačica, koja će po završetku biti jedan od najvećih vjetroparkova u Srbiji, drugi je vjetropark koji smo finansirali u zemlji. Obezbjeđujući 93 miliona eura finansiranja, uz dodatnih 20 miliona eura za PDV, Erste grupacija podržava projekat koji će dati vrijedan doprinos ekonomiji i životnoj sredini Srbije i time obećava da će imati značajan pozitivan efekat na dobrobit građana Srbije."

„Mi u Erste Grupi smo posvećeni pružanju podrške sektoru infrastrukture u Srbiji. Drago nam je što poslije uspješnog finansiranja postojenja na vjetar od 132 MW u Dalmaciji za istog klijenta, možemo da nastavimo sa takvim aktivnostima u Vojvodini. Sjajna saradnja projektnih timova u Tel Avivu, Beogradu Londonu, Hamburgu i Beču je dovela do toga da je obezbijeđeno finansiranje ovog prvog većeg vjetroparka u Srbiji na period od 13 godina, u okviru koga se Erste Grupa zajedno sa Erste Bankom Srbija obavezala da obezbijedi 65 odsto ukupnog iznosa kredita", naglasio je Hinrik Fišer (Hinrich Fischer), rukovodilac Sektora za energetiku i životnu sredinu Erste Grupe.

Snabdjevanje električnom energijom u Srbiji uglavnom potiče iz velikih starih hidroelektrana i termoelektrana na lignit i vlada je definisala jasne ciljeve u oblasti energetike sa namjerom da izađe u susret sve većoj potražnji za električnom energijom na održiv, pouzdan i ekonomičan način.

 

Ukrajinski Naftogaz upozorava na mogućnost povratka ruskom plinu i nafti

 

Ukrajina bi do 2030. godine mogla obnoviti zakup ruskog plina i nafte ne uspostavi li se u zemlji održivi energetski razvoj, izjavio je komercijalni direktor ukrajinskog Naftogaza Jurij Vitrenko.

"Postoji rizik da se sve vrati na staro i da do 2030. godine Ukrajina ponovno počne kupovati ruski plin i naftu", rekao je Vitrenko za ukrajinski list Novo doba (Novoe Vremja).

Po njegovim riječima takav razvoj događaja moguć je zbog nedostatka sustava održivog razvoja u Ukrajini.

"Ako ne postoji sustav održivog razvoja, vraća se stariji, održiviji, a u našem slučaju, to je oligarhijski sustav i to je nažalost temeljni scenarij. Vrlo se malo zemalja izvuklo iz tog modela", rekao je Vitrenko.

Ukrajina je prekinula kupovinu plina iz Rusije u studenom 2015. godine i od tada ga kupuje na europskim tržištima. Taj je potez Kijev objasnio povoljnijom cijenom, no kasnije je Naftogaz priznao da je Gazprom ponudio Kijevu povoljnije cijene od europskih dobavljača.

Trenutno se osnovne zalihe plina u Ukrajinu uvoze iz Poljske, Mađarske i Slovačke, no u Rusiji napominju da je zapravo riječ o plinu koji tim zemljama prodaje Gazprom, a one ga isporučuju Ukrajini.

25.9.2017.

Kina želi Rosatom

Kineska vlada je ruskoj nuklearnoenergetskoj kompaniji Rosatom predala ponudu za izgradnju još jedne nove nuklearne elektrane po ruskom projektu.

No, lokacija nove elektrane još nije službeno određena, a Rosatom trenutačno u Kini privodi kraju izgradnju trećeg i četvrtog reaktora u NE Tianwan, javlja ruska novinska agencija TASS.

SOLARNA KUĆA“ SRPSKIH STUDENATA I NA IZLOŽBI „EKSPO 2020“

  (Preuzeto sa sajta RTS - 21.09.2017.)
Tim srpskih studenata i njihovih mentora u okviru projekta „Tvist boks“ osmislio je i projektovao inovativno rešenje „Solarne kuće“ koje se plasiralo u finale takmičenja "Solar Dechatlon Middle East" koje će sledeće godine biti održano u Dubaiju. „Solarna kuća“ srpskih studenata biće i na izložbi „Ekspo 2020“.
Expo 2020

Ministar za inovacije i tehnološki razvoj Nenad Popović posetio je danas Arhitektonski fakultet u Beogradu gde je razgovarao sa studentima i mentorima projekta „Tvist boks“ (Twist Box).
Kako je rekao, taj projekat je odličan primer timskog rada i saradnje studenata i profesora sa različitih fakulteta Beogradskog univerziteta.
„Ovaj projekat je primer inovativnosti i poznavanja savremenih tehnologija mladih srpskih studenata. Oni su pokazali da imaju talenat da projektuju inovativna rešenja koja mogu da promene način života ljudi u budućnosti“, istakao je ministar Popović.
U projektu „Tvist boks“ učestvovalo je, istakao je ministar, više od 100 studenata i profesora sa Arhitektonskog, Elektrotehničkog, Mašinskog, Tehnološkog i Šumarskog fakulteta, kao i Fakulteta organizacionih nauka u Beogradu.
„Želimo što više ovakvih projekata, gde imamo primer uspešnog timskog rada šest fakulteta i sto studenata. Oni su naši abasadori nauke i primenjivog znanja“, naglasio je Popović.
Kao važnu činjenicu ministar je istakao da će svi paviljoni sa takmičenja "Solar Dechatlon Middle East", kao i „Solarna kuća“ koju su projektovali studenti Beogradskog univerziteta, biti izloženi i tokom svetske izložbe „Ekspo 2020“ koja se 2020. godine održava u Dubaiju.
„Zato pozivam predstavnike privatnog sektora da podrže ovaj projekat, jer je to odlična prilika za njihovu promociju na tržištu Bliskog istoka“, naglasio je Popović.
Pozvao je kompanije u Srbiji da se povežu sa fakultetima, institutima i naučno-istraživačkim organizacijama, jer je to, prema njegovim rečima, prilika da unaprede svoje poslovanje.
„Jačanje veze između nauke i privrede je veoma važno i za te kompanije i za čitavu državu. Kroz uvođenje inovacija i novih tehnologija u poslovanje privatnog sektora, Srbija podiže svoju međunarodnu konkurentnost i time stvara uslove za novo zapošljavanje mladih u visokotehnološkim sektorima“, podvukao je Popović.

Kina ograničava isporuku nafte Sjevernoj Koreji

Kina će ograničiti isporuke nafte i prestaće sa kupovinom tekstila iz Sjeverne Koreje, saopšteno je danas iz kineskog Ministarstva trgovine.

Analitičari podsjećaju da je Kina najvažniji trgovinski partner Sjeverne Koreje i jedan od izvora gotovine.

BBC navodi da će zabrana trgovine tekstilom naškoditi prihodima Pyongyanga.

Oštriji stav Kine uslijedio je nakon novih sankcija UN uvedenih zbog posljednje nuklearne probe Sjeverne Koreje obavljene početkom ovog mjeseca.

U saopštenju iz kineskog Ministarstva trgovine ističe se da će zabrana za prerađene naftne prizvode stupiti na snagu od 1. oktobra, a za tečni prirodni gas odmah.

Ograničena količina dozvoljena prema rezoluciji UN i dalje će biti izvezena u Sjevernu Koreju.
Medvedev: SAD žele da sahrane Sjeverni tok 2

SAD planiraju da "sahrane" projekat "Sjeverni tok 2", kako bi promovisale svoje snabdjevače, izjavio je ruski premijer Dmitrij Medvedev.

On je nakon sastanka sa finskim kolegom Juhom Sipilom rekao da SAD imaju najpragmatičniji stav kada je riječ o projektu "Sjeverni tok 2", jer žele da uništi projekat svim vrstama zakonskih odluka, instrumenata i sankcija i da tako postižu efekat "dvostrukog uticaja" na EU.

Medvedev je dodao da je "Sjeverni tok 2" trgovinski prijekat i da ga ne treba politizovati, prenosi "Sputnjik".

"Želim da kažem da naši partneri iz Finske imaju veoma konstruktivan stav kada je ovaj projekat u pitanju, jer ga tetiraju kao trgovinski. To je ono što nama treba – da se ne politizuje projekat nego da se posmatra poslovno", rekao je Medvedev.

Ruski premijer je dodao da Moskva smatra "neprihvatljivim" zahtjev Evropske komisije o dodatnom sporazumu o "Sjevernom toku 2", koji bi odobrio Savjet EU i koji bi morao biti potpisan kako bi se nastavilo sprovođenje projekta.

Zabrinutost zbog sve većih količina LNG-a na tržištu

Nova analiza kompanije Bloomberg New Energy Finance procjenjuje da će do 2024. godine ponuda LNG-a na tržištu biti prevelika u odnosu na potražnju, zbog čega trenutna održiva potražnja ne bi trebala potaknuti rast cijena LNG-a.

Novi projekti izvoza diljem SAD-a i Australije mogli bi ove godine postaviti novi rekord u izvozu LNG-a, uz očekivani rast od 8,8%.

To je najbrži rast od 2011. godine, najviše potaknut nesigurnostima proizvodnje električne energije iz nuklearnih elektrana na Sjeveroistoku Azije, reformama na tržištu energije i zabrinutosti oko onečišćenja u Kini.

LNG bilježi rast unatoč padu potražnje najvećih uvoznih tržišta Japana, Južne Koreje i Tajvana.

S druge strane, Europa očekuje dugoročni rast LNG-a od 100 miliona t godišnje do 2030. godine, objavio portal Energy Live News.

20. 9. 2017.

Šarović: Zbog neplaćenog duga moguće komplikacije s isporukom gasa BiH

Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine Mirko Šarović poručio je danas u Sarajevu da ne može da potvrdi da je izvjesna opasnost od obustave isporuke gasa za bosanskohercegovačke građane, javlja Anadolu Agency (AA).

Komentarišući navode o mogućnosti da BiH od 1. januara ostane bez prirodnog gasa, Šarović je kazao da je pitanje isporuke, odnosno plaćanja duga za isporučeni gas ruskom Gazpromu aktuelizovano odmah nakon isplate Klirinškog duga.

"Ruska strana je u nekoliko navrata tražila da BiH da odgovor ili pripremi plan otplate dugovanja koje ukupno iznosi 104 miliona dolara i o tome sam nedavno razgovarao sa ruskim ambasadorom", pojasnio je Šarović istakavši da će se o ovoj temi vjerovatno razgovarati i na Energetskom samitu, koji će početkom oktobra biti održan u Moskvi.

Pitanje isplate duga za gas, kako je rekao, prevashodno je pitanje za vlade oba bh. entiteta koje su bezuspješno u posljednjih pet-šest godina u tri navrata pokušale da se dogovore o učešću svake od vlada u isplati tog duga.

"Nedavno sam uputio pismo i premijerki Vlade RS Željki Cvijanović i premijeru Vlade FBiH Fadilu Novaliću u kome sam ih upozorio o obavezi BiH i predložio da dvije vlade, na nivou koji oni odrede, sjednu i naprave konačan dogovor oko otplate ovog duga, koji se u međuvremenu sa 104 miliona dolara smanjio na 99", pojasnio je Šarović.

Poručio je da je obaveza oba entiteta da se dogovore oko otplate ratnog duga za gas i o tome obavijeste Rusku Federaciju.

"Za sada nemamo direktnih ili jasnih naznaka da bi došla u pitanje isporuka plina BiH. Bilo je nekih spekulacija po tom pitanju, međutim, ne mogu da potvrdim da je opasnost od obustave isporuke gasa za građane izvjesna, ali da može da bude komplikacija to je potpuno jasno", izjavio je Šarović danas u Sarajevu. 

 

Najveći sustav za odsumporavanje dolazi u Srbiju
Termoelektrana Nikola Tesla A će novim sustavom smanjiti emisije S0₂ za 97%
Tvrtka Mitsubishi Hitachi Power Systems (MHPS) osvojila je svoju prvu narudžbu u Srbiji i opskrbljivat će jedan od najvećih svjetskih sustava za odsumporavanje dimnih plinova. Dva uređaja sustava za odsumporavanje će biti instalirana u termoelektrani na ugljen Nikola Tesla A. Uređaji će smanjiti emisije sumpornog dioksida (SO2) za 97%, čime će razine SO2 biti manje od 200 mg/Nm3, i čestica u skladu s Direktivom o industrijskim emisijama (2010/75/EU). Nužnost novog sustava je najviše zbog lignita kojeg termoelektrana koristi kao gorivo, a koji ima veće razine sumpora i manju kalorijsku vrijednost u odnosu na ostale vrste ugljena. Termoelektrane na ugljen Nikola Tesla A sastoji se od šest jedinica ukupnog kapaciteta 1720 MW. Dva nova uređaja za odsumporavanje kapaciteta 650 MW će biti instalirana u jedinicama 3 do 6, koji imaju ukupnu izlaznu snagu od 1300 MW. Planira se da sustav za odsumporavanje krene s radom u prvoj polovici 2021. godine, objavljuje portal Power Engineering International.

Đapo: Reciklaža i pokretanje 'zelenih poslova' mogu biti dodatni izvor zarade

 

Federalna ministrica okoliša i turizma Edita Đapo, sa saradnicima, održala je sastanak sa predstavnicima ZEOS eko-sistema d.o.o., prvog operatera sistema za električni i elektronski otpad u FBiH, i društva Kemis BH d.o.o. Lukavac, kompanije sa višegodišnjim iskustvom sa upravljanjem opasnog otpada u BiH.

Tokom sastanka razgovaralo se o mogućnostima otvaranja reciklažnog centra za reciklažu otpadnih frižidera u BiH, što bi smanjilo enormne troškove izvoza, a ujedno bi se otvorila i nova radna mjesta u BiH.

Ministrica Đapo istakla je važnost reciklaže i pokretanja tzv. "zelenih poslova", jer ovi poslovi mogu biti dodatni izvor zarade, možda čak i osnovni, mnogim nezaposlenim osobama u Bosni i Hercegovini.

Također je razgovarano o prijedlogu projekta "Uspostavljanje pilot-projekta - mreže odvojenog sakupljanja otpada u Kantonu Sarajevo", za koji bi Ministarstvo okoliša Kantona Sarajevo trebalo aplicirati i dobiti donaciju, odnosno sredstava Centra za međunarodnu saradnju i razvoj Republike Slovenije (CMSR).

Đapo je obećala pružiti svu potrebnu pomoć za realizaciju ovog projekta, u koji će se aktivno uključiti i Federalno ministarstvo okoliša i turizma.

Ministrica Đapo je zahvalila predstavnicima spomenutih kompanija na aktivnoj saradnji i naglasila potrebu zajedničkog rada na novim zakonskim rješenjima i podzakonskim aktima, kako bi se što više približili evropskoj pozitivnoj praksi, rečeno je Feni u Federalnom ministarstvu okoliša i turizma.

CEDIS ulaže 78 miliona u crnogorsku elektrodistributivnu mrežu

Crnogorski elektrodistributivni sistem (CEDIS) uložiće u naredne tri godine 78 miliona eura u razvoj i održavanje elektrodistributivne mreže u državi, saopštili su Dnevnim novinama predstavnici ove energetske kompanije.

U trogodišnjem periodu, realizujući plan investicija, CEDIS će ulagati u nastavak ugradnje "pametnih" brojila, izgradnju novih elektroenergetskih objekata, rekonstrukciju distributivne mreže, kao i optimizaciju radne snage i usavršavanje zaposlenih.

Zaposleni u CEDIS-u u narednom periodu najviše će raditi u Ulcinju i Herceg Novom, zbog, kako navode, sve veće potrebe ovih područja za električnom energijom, usljed izgradnje veoma velikog broja turističkih i stambeno-poslovnih objekata.

"U toku septembra počinje izgradnja trafostanice 35/10 kilovati (kV) "Novi Ulcinj", vrijedne više od dva miliona eura. Završavaju se i radovi na priključnom 35kV kablovskom vodu od trafostanice 35/10kV "Kumbor" do nove trafostanice 35/10kV "Klinci", sa polaganjem kabla u podmorskom dijelu trase u dužini od oko 1.000 metara", precizirali su u CEDIS-u.

Prema njihovim riječima, elektrodistributvna mreža u Crnoj Gori je dobrog kvaliteta, kako u pogledu tehničke ispravnosti, tako i u pogledu isporučene električne energije.

"Ako je suditi po prvoj godini našeg poslovanja kao samostalnog privrednog subjekta, možemo ustvrditi da će CEDIS takav pozitivan trend u poslovanju nastaviti i narednih godina", istakli su u kompaniji.

Za CEDIS se može reći da je novo preduzeće, ali ujedno i jedno od najstarijih u Crnoj Gori. Kao nezavisna kompanija, CEDIS je osnovan, tačnije izdvojen iz matične kompanijie Elektroprivrede, krajem juna prošle godine.

Time je, podsjećaju u kompaniji, ispoštovana direktiva EU sa kojom je usklađena i domaća regulativa, odnosno Zakon o energetici po kojem se djelatnost operatora distributivnog sistema električne energije obavlja samo u nezavisnom pravnom licu koj e ne obavlja druge energetske djelatnosti.

"Od osnivanja CEDISa protekla je godina, a za to vrijeme urađeno je ono što je planirano. Stavljena je u pogon trafostanica 35/10kV "Popovići" kojom se poboljšala pouzdanost u napajanju korisnika u Opštini Bar. Izgrađena je trafostanica 35/10kV "Klinci" u Herceg Novom i izvršena i rekonstrukcija trafostanice 35/10kV "Pržno" u Tivtu. Prioritet naše kompanije jeste obezbjeđivanje sigurnog i kvalitetnog napajanja strujom postojećih korisnika i stvaranje uslova za priključenje novih, što se postiže kroz neprekidno ulaganje u mrežu", zaključili su u CEDIS-u, koji distribuira električnu energiju do 370.000 potrošača u Crnoj Gori.

Ugovor o isporuci gasa Hrvatskoj milijardu metara kubnih gasa godišnje
Ruski "Gasprom" i hrvatsko "Prvo plinarsko društvo" potpisali su ugovor o isporuci gasa Hrvatskoj do 31. decembra 2027. godine, kojim se ruska kompanija obavezala da će godišnje isporučivati milijardu metara kubnih gasa.

Ugovor stupa na snagu 1. oktobra i predstavlja produženje kratkoročnog ugovora "Gasproma" i "Prvog plinarskog društva", koji je važio od januara do septembra.

"Gasprom" nije objavio pojedinosti novog ugovora, a hrvatski mediji saznaju da će cijena biti formirana u skladu sa kretanjima na gasnom čvorištu Baumgarten.

18.9.2017.

Grčka nudi Srbiji izgradnju i udjel u plinskom terminal

Grčka je ponudila Srbiji da sudjeluje u izgradnji i bude vlasnik dijela budućeg terminala za ukapljeni naftni plin (LPG) koji će se graditi u grčkoj luci Aleksandropoli, udaljenoj 14,5 km od delte rijeke Marice, samo 30 km od granice s Turskom i oko 300 km od Soluna, doznaju ekskluzivno Večernje novisti.

Navodi se i da Grci nude Srbiji da bude vlasnik 20 posto terminala, koliko bi imali i DEPA (grčka plinska kompanija) i BEH (Bugarski energetski holding), dok bi ostatak dobile privatne kompanije, prenosi Poslovni dnevnik.

Srbija bi, tvrdi list, mogla računati na povlačenje sredstava iz europskih grantova, dakle bespovratnih financijskih sredstava, jer se taj projekt podudara sa zaključcima Europskog projekta o zajedničkim interesima (PCI - EC Regulation 347/2013), što je jedan od prioriteta razvoja energetskog infrastrukturnog projekta EU koji je već ranije usaglašen s Grčkom i Bugarskom.

Taj projekt bi omogućio novi pravac opskrbe Europe tim važnim energentom, a cilj je smanjiti ovisnost europskih zemalja o ruskom plinu. LPG bi se do luke Aleksandropoli dopremao brodovima, zatim transportirao do 17,6 kilometara udaljenog terminala, gdje bi se prevodio u plinovito stanje i tako prevozio dalje.

Predviđeno je da kapacitet skladišta bude 170.000 prostornih metara s godišnjim protokom od čak 6,1 milijardu prostornih metara plina. Od tog terminala plinovod vodi do grčkog grada Komotini, odakle kreću cijevi do bugarske Stare Zagore, te dalje do Dimitrovgrada, zatim do Niša, gdje bi Srbija izgradila svoj terminal. Europska unija već je reagirala, navode Večernje novosti, i za projekt i izgradnju srpskog plinovoda povećala financijska sredstva iz svojih grantova sa 14 na 49,6 milijuna eura.

U europskom projektu stoji kako je plan da plin dopremljen u Aleksandropoli ide i za Rumunjsku, Mađarsku, sve do Ukrajine, a sve te količine plina bile bi isporučivane preko Srbije, što bi imalo i značajan financijski učinak od prijevoza. Srbija bi završetkom tog projekta imala ne samo veliki devizni priljev, već bi smanjila i ovisnost o postojećem plinovodu koji dovodi ruski plin preko Mađarske. Prema projektu Europske unije, plinovod bi trebao biti izgrađen do kraja 2019. godine, piše Poslovni dnevnik.

Rafinerija nafte Brod na Sajmu privrede Brod

"Jedna od prvih asocijacija na Brod je Rafinerijska baklja i njen plamen koji obasjava opštinu i njenu budućnost" rečeno je na otvaranju 5. Sajma privrede, poljoprivrede i turizma "Brod 2017".

I ove godine najveći izlagač na Sajmu je "Rafinerija nafte Brod" a.d., čije kontinuirano prisustvo daje jasnu podršku lokalnoj zajednici, njenoj privrednoj prezentaciji i razvoju, kao i ekonomskom razvoju Republike Srpske i BiH.

Jedina domaća Rafinerija koja se bavi proizvodnjom naftnih derivata zapošljava skoro 1.000 radnika, najviše onih iz Broda. Sajam je otvorio ministar za ekonomske odnose i regionalnu saradnju Zlatan Klokić, a otvaranju su prisustvovali Josip Jerković potpredsjednik RS, ministar za izbjegle i raseljene osobe Davor Čordaš, načelnici opština Derventa i Modriča, predstavnici gradova i opština sa kojima Brod sarađuje i brojni gosti.

Na Sajmu se predstavlja gotovo 100 izlagača iz Republike Srpske, distrikta Brčko, Federacije BiH, Srbije i Hrvatske.

Sajam treba da ostvari prilike za nove poslovne kontakte i saradnju i nova radna mjesta.

Rumunija: Energetski regulator na meti politike

Rumunski parlament je odobrio zahtjev premijera Mihaia Tudosea za osnivanje odbora koji će istražiti poslovanje Agencije za regulaciju u području energetike (ANRE).

Naime, nakon više odluka energetskog regulatora tokom ljeta, koje su za vladu bile sporne (ponajviše u vezi s cijenama energenata) premijer Tudose za zatražio dozvolu za pokretanje istrage od Parlamenta jer je ANRE neovisan o vladi, javlja rumunski portal 'Energy World Magazine'.

Nagodili se ExxonMobil i Rusija’

Ruska vlada i najveća američka naftna kompanija ExxonMobil postigli su izvan sudsku nagodbu u sporu oko problema s definiranjem poreza za rad na projektu Sahalin-1.

Zaključeno je da Ministarstvo financija sklopi nagodbu s američkom kompanijom vezano za njezinu tužbu na Arbitražnom institutu u Stockholmu i zahtjev za povratom 637 mil. dolara zbog preplaćenog poreza.

ExxonMobil je podigao tužbu jer mu naplaćen porez po stopi od 35%, što je doduše, stajalo u ugovoru, no kada je ta stopa za energetske projekte na Dalekom istoku smanjena na 20%, kompaniji je ostala stara stopa, dok je nova počela vrijediti za sve ostale kompanije, javlja ruski portal 'Sputnik News'.

MVM ima ambiciozni solarni program

Mađarska državna elektroenergetska firma MVM objavila je početak programa izgradnje više od 100 sunčanih elektrana u Mađarskoj. Program je vrijedan oko 162 mil. eura, a prva elektrana počet će s radom za šest 6 mjeseci.

Ukupna snaga svih elektrana dosegnut će 100 MW. Pri tome će se dvije elektrane pojedinačne snage 20 MW izgraditi u Felsőzsolcau na sjeveroistoku zemlje i u Oroszlányu zapadno od Budimpešte.

Uz to, gradit će se još pet manjih elektrana, a potom još oko 100 elektrana pojedinačne snage 0,5 MW.

Sveukupno, elektrane će se graditi na 108 lokacija i njima će se proizvesti dovoljno električne energije za pokrivanje potreba 50 000 kućanstava i omogućit će se ekvivalentno smanjenje emisija ugljičnog dioksida za 100 000 t godišnje.

Iz europskih fondova dobit će se 35% sredstava za pokrivanje investicije, javlja 'Budapest Business Journal'.

Bijela kuća: SAD neće ostati u Pariskom sporazumu o klimatskim promjenama

SAD su još jednom potvrdile da će napustiti Pariski sporazum o klimatskim promjenama uprkos nekim izvještajima da bi taj stav mogao biti promijenjen, odnosno nešto blaži nego ranije, piše BBC.

Zvaničnici koji su se sastali s predstavnikom Bijele kuće u subotu su rekli da će SAD ostati u sporazumu iz 2015. godine ili će promijeniti svoj pristup. Međutim, Bijela kuća tvrdi da "promijena nije bilo" kada je riječ o poziciji SAD-a "ukoliko ne budu zadovoljeni uslovi koji više odgovaraju".

Američki predsjednik Donald Trump je u junu ove godine rekao da želi novi "fer dogovor" za SAD. Dodao je da je važno da novi dogovor ne bude hendikep za američke poslove, no, protivnici kažu da je povlačenje iz sporazuma zapravo povlačenje SAD-a s pozicije lidera u ključnom globalnom izazovu.

Pariski sporazum obavezuje SAD i još 187 zemalja da održavaju rast globalne temperature znatno ispod 2 stepena Celzija (preindustrijski nivo) te da nastoje da ograniče na 1,5 stepeni. Sporazum nisu potpisale samo Sirija i Nikaragva.

 

Hrvatska elektroprivreda traži od TE Gacko 100 miliona eura odštete za prijeratna ulaganja

Ukoliko u naredna tri mjeseca ne dođe do mirnog rješenja spora između Hrvatske elektroprivrede (HEP) i BiH, moglo bi doći do arbitražnog spora, jer Hrvatska smatra da je došlo do povrede stečenih prava u vezi s prijeratnim ulaganjima u Termoelektranu (TE) Gacko.

Tako Hrvatska traži odštetu od 100 miliona eura za prijeratna ulaganja u TE Gacko, tačnije ona iz 1983. godine.

Kao sa Slovenijom

Prema riječima pravobranioca BiH Mlađena Mandića, spor nije sličan sporu sa Slovenijom, nego je isti. Podsjećanja radi, u sporu Slovenija od BiH traži naplatu osnovnog duga za ulaganja u RiTE Ugljevik i to od 1.359.645.000 KM, što znači da bi u slučaju da dobije presudu u svoju korist, taj iznos s kamatama prelazio tri milijarde KM.

No, Mandić pojašnjava da se radi o istom ulaganju i u slučaju TE Ugljevik i u slučaju TE Gacko. Kaže da je u slučaju Gacka Hrvatskoj predloženo da se spor odloži za još tri mjeseca, odnosno da se ide na mirno rješavanje, što je Hrvatska i prihvatila.

- U toj fazi, u rješavanju sporova učestvuje samo TE Gacko, odnosno rukovodstvo Gacka i HEP. Prema mom mišljenju, pravni osnov njihove tužbe ne stoji - kaže za „Avaz“ Mandić.

Napominje da to nije štetno za BiH iz više razloga. Kao prvi navodi to da je u vrijeme ulaganja u TE Gacko sve bila jedna država.

Vrijeme nastajanja

- Taj spor nema međunarodni element, to su bile republike jedne države. Nakon 90-ih godina postale su samostalne. Oni sada to pokušavaju da predstave kao međudržavni spor, a nije to ustvari. Spor se rješava, odnosno posmatra, u vrijeme nastajanja spora, dakle u 1983. godini, tačnije od 1981. do 1983., kada se pravila TE Gacko – objašnjava Mandić.

Ističe da je tada bio drugačiji pravni sistem, odnosno da su bili samoupravni sporazumi i društveni dogovori.

- Znači, nije bilo klasičnog ugovora. Nema međunarodnog elementa. Pred arbitražnim sudom u Vašingtonu država može da tuži samo privatno lice, a ovdje država tuži državu. Prema tome, mislim da na sudu u Vašingtonu neće biti te arbitraže - zaključuje Mandić.

Još tri mjeseca mirnog rješavanja

- Da li će biti neka druga arbitraža u Parizu ili Beču, to ne znam. Još imamo tri mjeseca mirnog rješavanja spora. U tome učestvuje rukovodstvo Gacka. Mi nastupamo onda kada se tužba pojavi pred nekom arbitražom u Vašingtonu, Beču ili Parizu – kaže Mandić.

 

14.9.2017.

Novi način promicanja inovativnosti u energetici

Platforma će potaknuti suradnju lidera u energetici i ostalih zemalja

Pokrenuta je nova svjetska platforma čiji je cilj povezati inovatore s prilikama za razvoj, ulaganje i istraživanje. Globalno vijeće za energiju i Njemačka agencija za energiju zajedničkim snagama su pokrenuli inicijativu 'Start Up Energy Transition' koja će promicati inovativnost u energetici. Takva inicijativa će odrediti 100 inovatora za rješenja u sektoru održive energije i za kritične probleme u energetici koje su identificirali lideri u tom sektoru. Nova platforma bi mogla potaknuti suradnju lidera u energetici i zemalja u rješavanju problema energetske sigurnosti i jednakosti, održivosti okoliša i klimatskih promjena, objavio portal Energy Live News.

Evropska nedelja mobilnosti

Ministarstvo zaštite životne sredine Republike Srbije i Centar za unapređenje kulture života i rada  ŽiR  sprovode kampanju: „Grad u pokretu – ljudi na prvom mestu “ u okviru Evropske nedelje mobilnosti 2017.

Fokus ovogodišnje kampanje predstavlja koncept zajedničkog korišćenja transporta. Kombinovanje različitih vrsta transporta – vožnja automobilom, biciklizam, javni prevoz, hodanje – smanjuje troškove transporta i ekološki otisak (emisiju ugljendioksida).

Želimo da u javnosti razvijemo svest o značaju kretanja, održivog transporta, biciklizma i povećanju učešća biciklista u saobraćaju, bezbednosti u saobraćaju, smanjenju emisije štetnih gasova, očuvanju životne sredine i zdravlja, borbi protiv klimatskih promena, razvoju zelene ekonomije. Korišćenje pametnih tehnologija, kao što su aplikacije i „online“ platforme, pomaže da se mobilnost učini efikasnijom, uštedi novac i zaštiti životna sredina. Saradnja sa civilnim sektorom pokazuje na čvrst stav državnog sektora za uključivanjem svih zainteresovanih aktera društva.

Tema evropske kampanje je: „Čista, zajednička i inteligentna mobilnost“ („Clean, shared and intelligent mobility“) sa pozivom na akciju „Deljenje te vodi dalje“ („Sharing gets you further“). Aktivnosti se sporovode od 16. do 24. septembra 2017. godine, kod nas u Beogradu.

Kampanja je deo aktivnosti koje će u Republici Srbiji se sprovoditi u okviru zajedničkih aktivnosti značajnih za sprovođenje Pariske Deklaracije i Panevropskog programa transporta, zdravlja i životne sredine (THE PEP/ Transport, Health and Environment Pan European Programme).

Kinezi grade najveću reverzibilnu hidroelektranu na svijetu

Najveća komunalna kompanija u svijetu The State Grid Corporation gradi najveću reverzibilnu hidroelektranu na svijetu s dva pumpno-turbinska stroja (vrsta vodne turbine), koja bi trebala biti dovršena 2021. godine.

Hidroelektrana Fengning, u kineskoj provinciji Hebei, bit će opremljena s 12 pumpno-turbinskih jedinica koje će biti smještene u podzemnoj špilji.

Kompanija Andritz je zaprimila ugovor u vrijednosti od 83,4 miliona USD za opskrbu dva pumpno-turbinska stroja promjenjivih brzina za hidroelektranu.

S radovima se krenulo još u maju 2013. godine, a ukupna vrijednost projekta se procjenjuje na oko 1,87 milijardi USD.

Projekt se gradi u dvije faze, a završetak se očekuje 2021. godine.

Procjenjuje se da bi godišnja proizvodnja električne energije bila oko 3.424 TWh.

Elektrana će se spojiti na mrežu Beijing-Tianjin-North Hebei s dva prijenosna kabla napona 500 kV za kontrolu rezanjem vršne potrošnje, frekvencijsku i faznu modulaciju i kao sigurnost u hitnim slučajevima.

Novo postrojenje će povećati zaposlenost, poboljšati turizam i industriju farmi, promovirati energetsku učinkovitost i smanjenje emisija stakleničkih plinova, objavljuje portal HydroWorld.

Hrvatska
Ulaganje u zaštitu prirode i bioraznolikostPotpisani sporazumi s 11 parkova prirode

Ministar zaštite okoliša i energetike dr. sc. Tomislav Ćorić održao je radni sastanak s ravnateljima svih 11 parkova prirode te su tom prigodom potpisali Sporazum o suradnji na provedbi projekta 'Razvoj okvira za upravljanje ekološkom mrežom Natura 2000', priopćeno je iz Ministar zaštite okoliša i energetike, Republika Hrvatska je ulaskom u EU proglasila svoju mrežu Natura 2000 za više od 260 vrsta i 70 staništa, a ona pokriva oko 37% kopnenog teritorija i 15% obalnog mora čime se Hrvatska svrstala u sam europski vrh. Cilj ulaganja u europsku ekološku mrežu Natura 2000 jest promicanje politike zaštite prirode i bioraznolikosti i stoga je od ključne važnosti sudjelovanje i jačanje kapaciteta javnih ustanova za upravljanje ekološkom mrežom. Ministarstvo zaštite okoliša i energetike osiguralo je 186.497.150 kuna za projekt 'Razvoj okvira za upravljanje ekološkom mrežom Natura 2000', od čega je 85% sredstava osigurano iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija EU. U okviru projekta će se izraditi planovi upravljanja područjima ekološke mreže Natura 2000. To su strateški dokumenti kojima se utvrđuje svrha i stanje područja te se određuju ciljevi upravljanja i aktivnosti potrebne za ostvarenje ciljeva. Partner na projektu jeHrvatska agencija za okoliš i prirodu dok su suradnici 8 nacionalnih parkova, 11 parkova prirode, 23 županijske i lokalne javne ustanove za zaštićena prirodna područja te Hrvatske vode. Sporazume su uz ministra potpisali ravnatelji parkova prirode Biokovo, Kopački rit, Lastovo, Lonjsko polje, Medvednica, Papuk, Telašćica, Učka, Velebit, Vransko jezero i Žumberak-Samoborsko gorje. U srpnju 2017. sporazumi su potpisani s ravnateljima svih 8 nacionalnih parkova, a očekuje se i potpisivanje s ravnateljima županijskih i lokalnih javnih ustanova.

12.9.2017.

Na snazi nova EU pravila o smanjenju emisija iz termoelektrana

BRISEL - Evropska komisija je 17. avgusta objavila nove oštrije standarde za „najprljavije“ termoelektrane u državama članicama EU, među kojima su mnoge velike termoelektrane na ugalj. Njima je ostavljen rok od četiri godine, odnosno do 2021., da ispune nove standarde maksimalno dozvoljenih emisija gasova, ili će im biti zabranjen rad. Odluka, koju su zemlje članice prihvatile u aprilu ove godine, objavljena je u službenom listu Evropske unije, čime je zvanično stupila na snagu. Novi standardi uključuju oštrije propise za emisije azotnih oksida (NOx), sumpor dioksida (SO2), žive i sitnih čestica štetnih materija u vazduhu.

Evropski biro za životnu sredinu (EEB) u jednom izveštaju objavljenom prošle godine navodi da nova pravila imaju potencijal da spreče 20.000 preuranjenih smrti koje godišnje izazivaju emisije samo iz TE na ugalj. Kako se nova pravila ne odnose samo na elektrane na ugalj, već i velika ložišta u EU, potencijalne dobiti po zdravlje i
zaštitu prirodne sredine biće još značajniji sa aktiviranjem novih propisa, prenosi EurActiv.

Komisija lansirala novi vebsajt za javne konsultacije

BRISEL - Evropska komisija nudi više mogućnosti stanovnicima EU da iznesu svoja gledanja na postojeće i predloge novih EU zakona, radi sugerisanja novih ideja za dogradnju postojećih i budućih propisa, objavljeno je 29. avgusta na portalu „vlade“ Evropske unije, europa.eu. Novi vebsajt sada omogućava građanima uvid u pokrenute javne konsultacije vezane za različita područja kojima se bavi Evropska komisija, uključujući i energiju. Vezano za tu oblast, pristup konsultacijama je moguć i direktno preko vebsajta Generalnod direktorata Evropske komisije za energiju (DG Energy). Konsultacije o Regulativi za Transevropske mreže - Energija (TEN-E) zatvorene su 4. septembra, dok je još otvorena (do 29. septembra) konsultacija o srednjoročnoj evaluaciji Programa podrške za nuklearnu razgradnju.

EU predlog za agregatne snabdevače strujom rizikuje da poremeti tržište – Studija

BRISEL – Predlog EU energetskog zakonodavstva ima za cilj da učini fleksibilnijim elektroenergetski sistem tog bloka i omogući potrošačima veću kontrolu nad tržištem. Međutim, jedna nova studija ocenjuje preteranim predlog Evropske komisije da stvori električne „agregatore“, odnosno „dopunske snabdevače“ i konstatuje da to stvara rizik remećenja tržišta. Komisijin nacrt Direktive o električnoj energiji teži otvaranju potencijala  dgovora sektora potrošnje (Demand response - DR) u konceptu inteligentnih elektrodistributivnih mreža za varijabilnom proizvodnjom, koji bi omogućio potrošačima da koriste električnu energiju kada su njene cene niže i da pomogne snabdevačima da upravljaju potrošnjom. DR se pojavljuje u dva oblika. Implicitni DR je kada potrošač jednostavno reguliše potrošnju energije na pojedinačnoj osnovi pomoću pametnog brojila koji im daje podatke o potrošnji u realnom vremenu. Ono što izaziva podozrenje eksperata je, međutim, eksplicitni DR koji omogućava domaćinstvima da prikupljaju podatke o potrošnji električne energije i koriste ih za dobijanje nižih cena od "agregatora" koji mogu da pregovaraju u ime potrošača kako bi dobili povoljnije ugovore od
elektroenergetskih kompanija. Prema predlogu Komisije, „agregatori neće morati da plaćaju naknadu snabdevačima ili generatorima" kada je potrošnja energije niža od nivoa koju koji je predvideo snabdevač. Ovo je u skladu s mišljenjem EU izvršne vlasti da će agregatori verovatno igrati važnu ulogu na tržištu. U predlog Komisije se takođe navodi da članice EU treba da "obezbede da njihov regulatorni okvir podstiče učešće  gregatora na maloprodajnom tržištu".
Međutim, studija koju je za potrebe udruženja evropskih elektroenergetskih kompanija, Eurelectrica, objavila nezavisna ekspertska firma DNV GL, ukazuje da će da ovo odsustvo "naknade" značiti da će snabdevači gubiti u vreme perioda  opterećenja i da će na kraju i ceo sistem napajanja biti pogođen ovakvim rešenjem. U tom izmeštaju se takođe ističe da zbog toga što snabdevači nemaju nikakvu mogućnost uticaja na to kada će agregatori aktivirati DR, razlika između predviđene i stvarne potrošnje energije stvaraće "probleme s debalansom“. EurActiv

Sekretarijat predlaže EU rešenja o PDV-u i javnim nabavkama za Energetsku zajednicu

BEČ – Sekretarijat Energetske zajednice objavio je 28. avgusta studiju Energetskog instituta Hrvoje Požar u kojoj analizira potrebu implementacije pravne tekovine EU o porezu na dodatu vrednost u pravni poredak Energetske zajednice. Ovome je prethodila ranije ove godine publikacija studije pravne firme Rokas o  ključenju pravila o javnim nabavkama u Ugovor o energetskoj zajednici.
Ključne konstatacije u obe studije podržavaju harmonizaciju nacionalnih zakonodavstava i prakse u javnim nabavkama, kao i PDV legislative zasnovanih na odgovarajućim EU pravnim tekovinama. Sekretarijat konstatuje da bi ova harmonizacija trebalo da doprinese prekograničnoj saradnji i tržišnim integracijama u celini. energycommunity.org Raste nezadovoljstvo Evropljana zbog nedovoljne zaštite čovekove okoline

BRISEL - Čak 75% Evropljana smatraju da Evropska unija ne radi dovoljno u oblasti zaštite čovekove sredine,
pokazuje anketa Eurobarometra. To je za osam odsto više od onih koji su prošle godine dali negativnu ocenu Evropskoj komisiji za rezultate u ovoj oblasti, objavljuje 30. avgusta portal Evropskog parlamenta. U infrmaciji se navodi da zbog toga poslanici Parlamenta pripremaju niz novih zakonodavnih predloga, uključujući reformu EU sistema trgovine dozvolama za emisije ugljendioksida (EU ETS), kao i u cilju podsticanja inovacija u nove tehnologije u ovoj oblasti, zatim za nove nacionalne ciljeve smanjenja emisija gasova efekta staklene bašte u oblasti transporta, kao i propise vezane za građevinarstvo, otpad i poljoprivredu’

Pregled aktivnosti vezanih za zaštitu životne sredine

BRISEL - Odbor za zaštitu životne sredine Evropskog parlamenta (ENVI) je 31. avgusta razmotrio Zahtev za rezoluciju o Pregledu aktivnosti vezanih za životne sredine (EIR), objavljeno je na portalu Parlamenta.  vropska
komisija je u februaru ove godine objavila prvo izdanje EIR, sa ciljem da obezbedi pregled primene evropskih zakona o životnoj sredini u zemljama članicama EU. Predlog za donošenje rezolucije se, pored ostalog, odnosi
na sledeća ključna pitanja: o potreba da se postavljanje problema implementacije postavi visoko na političku agendu i da se stvori strukturni dijalog o implementaciji; o potrebu da se uveća koherentnost EU aktivnosti time što će se EIR povezati sa Evropskim semestrom (ciklusom usklađivanja privredne i fiskalne politike unutar EU), sa 7. Akcionim planom za životnu sredinu i sa Ciljevima održivog razvoja; o potrebu da se uključe važna područja, kao što su klimatske promene, hemijske i industrijske emisija u buduće verzije EIR; o značaj razmene najboljih iskustava iz prakse i uzajamne razmene pregleda nacionalni vlasti u ovoj oblasti kao i boljeg  orišćenja EU fondova.

Na snazi novi propisi za biodizel

BRISEL - Prvog septembra stupio je na snagu nov način obračuna emisija gasova efekta staklene (GHG) bašte sagorevanjem biodizela. Njima se zahteva od svih biodizela koji sadrže metanol da smanje emisije GHG. Proizvođači će sada morati da ponovo izračunaju ostvarene uštede u emisijama GHG, što će, kako prenosi agencija Platts, stvoriti nesigurnost na tržištu i uticati na fizičku trgovinu ovim gorivom. Međutim, očekuje se da će se potražnja za biodizelom povećati, s obzirom na to da će morati da se umeša više dizela biljnog porekla kako bi se postigli mandati za štednju GHG, ali proizvođači predviđaju da će cene zelenog dizela porasti zbog povećane potražnje.

 

8.9.2017.

Veliki planovi ruskog diva

Najveća ruska (državna) plinska tvrtka Gazprom planira u 2018. godini proizvesti više od 430 mlrd. m3 plina, izjavio je jedan od njezinih čelnika na gospodarskom skupu u Vladivostoku.

Plan Gazproma za 2017. godinu je proizvodnja 430 mlrd. m3, a očekuje se da će se u 2018. premašiti ta količina, javlja portal 'Sputnik News'.

Strateški savez Tesle i Vestasa


Dvije tvrtke zajedno će razvijati rješenja za pohranu energije iz vjetroelektrana
Američki portal 'Renewable Energy World.com' je izvijestio o sklapanju partnerstva dva diva u području elektromobilnosti i vjetroenergetike. Kako se ističe, američki proizvođač električnih vozila i rješenja za baterijsku pohranu energije Tesla Motors sklopio je strateški savez s danskim proizvođačem vjetroenergetske opreme Vestas kako bi zajednički pronašli rješenja za pohranu energije proizvedene iz vjetroelektrana. Inače, Vestas već dulje vrijeme radi na rješenjima za uravnotežavanje nestalne proizvodnje iz vjetroelektrana, a Tesla želi proširiti svoj program električnih vozila i baterija Powerwall i na druga područja energetike.
Ništa kontra Sjevernog toka 2
Ruski plinski div smatra da američke sankcije neće zaustaviti projekt Sjeverni tok 2

Nove sankcije koje je SAD nedavno uveo za ruske energetske projekte neće zaustaviti ostvarenje projekta plinovoda Sjeverni tok 2, izjavio je jedan od čelnika ruske plinske tvrtke Gazprom. Naime, tvrtka trenutačno proučava američki zakon o sankcijama koji smatra toliko složenim da ni Zapadni odvjetnici ne mogu dati jasan odgovor na pitanje što se može ili ne može, a one ni na koji način ne smanjuju njegove mogućnosti za posuđivanje novca na stranim tržištima kapitala. Zbog toga Gazprom smatra da će projekt biti ostvaren, čak i ako se pokaže da rizici od novih sankcija premaše ekonomsku korist za njegove partnere, javlja ruski portal 'Sputnik News'.


Češka smanjuje potpore za obnovljive izvore
Razlog su više cijene energije koje na tržištu postižu proizvođači
Iznos kojim će Češka financijski poticati proizvodnju energije iz obnovljivih izvora i drugih subvencioniranih izvora u 2018. godini iznosit će ukupno 1,67 mlrd. eura, potvrdio je Ured za regulaciju energetike (ERÚ). To je za 57,5 mil. eura manje nego što je predviđeno za isplatu u 2017. godini. Do smanjenja poticaja dolazi zbog viših cijena energije koje na tržištu postižu proizvođači, javlja češki dnevnik 'Prague Daily Monitor'.

Kreira se najveća energetska kompanija na svetu

U Kini, najveći generator agregata će biti ugrađen na instaliranu snagu

Američki Pover Engineering International je objavio da je kineska vlada odobrila pridruživanje energetskim gigantima Shenhua Group i China Guodian. Kako se ističe, radi se o najvećem kineskom proizvođaču uglja i jednom od najvećih kineskih proizvođača električne energije, a njihovim će spajanjem nastati kompanija vredna 271 mlrd. dolara. Isto tako, ovo će rezultirati saobraćajom drugom po veličini, a instalirana snaga je prva najveća energetska kompanija na svetu. Nova kompanija bi se trebala zvati National Energi Investment Corporation i imaće ukupnu instalisanu snagu postrojenja za proizvodnju električne energije od čak 225 GV pa će iza sebe ostaviti francuski EDF (s instaliranom snagom elektrana 137,5 GV) i italijanski Enel (s 83 GV) . No, pri tome se radi o samo prvom koraku u Opsežnija procesu međusobnog preuzimanja i spajanja kineskih energetskih firmi.
Voda kao radna supstanca

Interesantni nemački projekat više nije daleko od postignuća

Nemački portal "IKZ.de" je objavio da bi uređaji za hlađenje i klimatizaciju uskoro mogli raditi u potpunosti ekološki, sa vodom kao radnom supstancom. Radi se o projektu "eChiller" koji želi postići nisko temperaturu vode za hlađenje radnom substancom. Projekat razvija nemačka kompanija Efficient Energi iz Feldkirhen-a, sa tehničkom i finansijskom pomoći od 300.000 evra od Nemačke federalne fondacije za životnu sredinu (DBU). Ova kompanija je već razvila i serijalizovala sistem hlađenja za rashlađivanje računarskih centara i serverskih prostorija (takozvanu server sobu) koja koristi vodu kao radnu supstancu. Međutim, primena takvih sistema sada je ograničena na centralnoevropsku temperaturu klime i hladne vode ne više od 18 ° C, dok bi temperature trebalo ubrzo biti 12 ° C To bi takođe omogućilo da se takav sistem koristi u poslovnim zgradama, hotelima, različitim halama itd. Pored činjenice da je voda 100% prirodna, takođe je pozitivno da u odnosu na konvencionalne sisteme hlađenja, , u zavisnosti od načina primene, smanjiti za 80%.

5.8.2017.

Stranci drže čak 80% izvora vode u Srbiji

Procjenjuje se da trećina izvorišta vode u Srbiji koristi za plasman na tržište, a gotovo 80 posto vode u bocama iz srpskih izvora proizvode tvornice koje su u rukama stranih kompanija, pišu Večernje novosti.

List navodi da je u Srbiji registrirano oko 300 različitih tipova mineralnih, termalnih i termomineralnih izvorišta voda iz kojih svake sekunde izlazi 1.500 litara, od kojih se iskoristi tek oko tri posto, a ostatak odlazi u rijeke. Ujedinjeni narodi svrstali su Srbiju na listu prvih 50 zemalja u svijetu koje raspolažu velikim rezervama zdrave i pitke vode.

Prema nekim istraživanjima, 90 posto resursa vode za piće koje su dani pod koncesiju ili privatizirani kontroliraju kompanije iz Njemačke, Francuske, Nizozemske i Amerike.

Kako stručnjaci iz ovog sektora, međutim, tvrde, ni za jednu zemlju nije preporučljivo da najveća izvorišta, kao strateški neophodna, prodaju strancima te bi svaka zemlja trebala upravljati svojom vodom.

Japanski ministar pozvao Rusiju da prekine izvoz nafte u Sjevernu Koreju

Japanski ministar vanjskih poslova, Taro Kono smatra kako bi se Rusija i Kina trebale složiti sa sankcijama protiv Pyongyanga, između ostalog i s prekidom izvoza nafte Sjevernoj Koreji kao odgovor na raketna lansiranja koje provodi Sjeverna Koreja.

Ranije prošlog tjedna, japanska televizija NHK javila je kako Japan i SAD namjeravaju inicirati rad na novoj rezoluciji  s još jačim sankcijama protiv Sjeverne Koreje pri Vijeću sigurnosti UN-a, a kao jedna od mjera navedena je i zabrana izvoza nafte u Sjevernu Koreju.

"To je praktički posljednja varijanta. Nafta nije neophodna samo za lansiranja, nego i za život običnog stanovništva Sjeverne Koreje. Sjeverna Koreja po pitanju nafte ovisi o Kini i Rusiji i zato se te dvije države moraju složiti sa sankcijama", citira riječi japanskog ministra vanjskih poslova Konoa, japanski list Nikkei.

Japanski ministar nije kao jednu od mjera nije isključio ni ograničenje broja sjevernokorejskih radnika koji žele raditi van granica Sjeverne Koreje.

"Van granica se nalazi veliki broj sjevernokorejskih radnika. U budućnosti bi mogli razmotriti pitanje o smanjenju njihovog broja", dodao je Kono, prenosi Croenergo.eu.

U noć na 29. kolovoza, Sjeverna Koreja je lansirala balističku raketu koja je proletjela iznad japanskog teritorija i pala oko 1180 kilometara od rta Erimo na Hokkaidu. Vijeće sigurnosti UN-a provelo je izvanredno zasjedanje u vezi s još jednim lansiranjem balističkih raketa od strane Sjeverne Koreje, piše ruska agencija RIA Novosti.

Ko napreduje u obnovljivim izvorima?

Američki portal 'Renewable Energy World.com' je izvijestio o rezultatima istraživanja koje je provela međunarodna organizacija Održiva energija za sve (SEforALL). Riječ je o organizaciji sa sjedištem u Beču u Austriji i uredom u Washingtonu, DC u SAD-u i koja ima tri glavna cilja: osiguravanje univerzalnog pristupa suvremenim energetskim uslugama, udvostručenje globalne stope poboljšanja energetske učinkovitosti i udvostručenje udjela obnovljivih izvora u globalnom energetskom miksu. U skladu s time, upravo je objavila 'toplinsku mapu' koja pokazuje koje su zemlje svijeta napravile najveće pomake i poboljšanja u primjeni obnovljivih izvora kako bi se cijeli svijet približio udjelu obnovljivih izvora od 36% u energetskom miksu do 2030. godine. 
Tako se u prvih pet zemalja u kojima se očekuje značajna ekspanzija primjene obnovljivih izvora ističu:
• SAD
• Brazil
• Španjolska
• Velika Britanija
• Italija.
Tu je i pet zemalja koje su najviše napredovale kada je riječ o poticajima i regulatornoj potpori za primjenu obnovljivih izvora:
• Kanada
• Iran
• Italija
• Velika Britanija
• Meksiko.
Konačno, tu su i tri zemlje koje su najviše napredovale u oporezivanju emisija ugljičnog dioksida i njihovoj kontroli:
• Francuska
• Japan
• Koreja.
Na žalost, tu nema zemlje gdje je vodećim političarima glavni posao skidanje i postavljanje raznoraznih ploča širom zemlje. Dakako, ne radi se o onima solarnima.

 

Samo tri godine za spas Zemlje od klimatskih promjena

Uništenje Zemlje nije daleka budućnost a vremena više nema

Svjetski ekonomski forum u nedavno objavljenom članku izvještava o potrebi za poduzimanjem žurnih mjera protiv razornih posljedica promjene globalne klime. U tom je otvorenom pismu šest istaknutih znanstvenika i diplomata, uključujući i bivšu direktoricu Ujedinjenih naroda za klimu Christianu Figueres i fizičara Stefana Rahmstorfa, napisalo da će za oko tri godine na Zemlji nastupiti najgori učinci klimatskih promjena. Uništenje Zemlje zbog klimatskih promjena više se očito ne čini kao daleka budućnost. No planet već danas trpi posljedice klimatskih promjena. Globalna srednja stopa rasta razine mora povisila se za 50% u posljednja dva desetljeća. Temperature su 2017. godine u nekim područjima, od Kalifornije do Vijetnama, već dosegle najviše razine u povijesti. Posljednje tri godine bile su najtoplije ikad zabilježene. Ako se emisije mogu trajno sniziti do 2020. godine, globalne temperature vjerojatno će izbjeći dostizanje praga nakon kojeg više nema povratka, napisali su. Navedene pogubne posljedice uključuju krčenje šuma, poplave zbog porasta razina mora i nepredvidljive promjene vremena, koje bi mogle opustošiti poljoprivredu i pogoditi život na obalama, gdje živi većina ljudi. Da bi se to spriječilo svijet bi 30% energije trebao trošiti iz obnovljivih izvora i to do 2020., te bi se trebalo ići na ubrzano odbacivanje foislnih izvora, a trebalo bi napraviti i snažan zaokret prema električnim vozilima. Tu je i niz mjera u šumarstvu i poljoprivredi, a sve uključuju brzu globalnu akciju i izdašno financiranje.

Autori pisma pozvali su gradove i firme na borbu protiv emisija plinova i na ispunjavanje ciljeva Pariškog sporazuma, čak i bez pomoći američke vlade. "Nalazimo se pred mogućnosti da smanjimo emisije do 2020. godine. To traži znanost, a u skladu je i sa zaštitom UN-ovih ciljeva održivoga razvoja, posebno kad je u pitanju iskorjenjivanje ekstremnog siromaštva", rekla je Figueres u objavi za tisak. "Ovaj golemi izazov poklapa se s nezabilježenom otvorenošću spram samoinicijativnog djelovanja od strane podnacionalnih vlada unutar SAD-a, vlada na svim razinama izvan SAD-a i privatnog sektora općenito. Prilika koju smo dobili tijekom sljedeće četiri godine jedinstvena je u povijesti", zaključuje Figueres, a prenosi Index.

Pametna brojila i za sunčane elektrane
Američki portal 'Power Engineering International' je izvijestio da je njemačka energetska tvrtka E.ON započela s primjenom pametnih brojila za upravljanje sunčanim elektranama u Njemačkoj. Naime, posebni uređaj pod nazivom Control Box koji se dodaje na brojilo omogućava sprječavanje zagušenosti elektroenergetske mreže kontrolirajući proizvodnju u fotonaponskim modiulima. U skladu s time, spomenuta rješenja primijenjena su na sunčanim elektranama koje su spojene na distribucijski sustav kojim upravlja E.ON-ova podružnica Bayernwerk. Time se ne ostvaruje samo daljinska regulacija smanjenja ili povećanja proizvodnje u FN modulima, već se dobivaju i trenutačne informacije o stanju modula i drugim vrijednostima bitnim za proizvodnju električne energije. Spomenuti projekt sufinancira njemačko Savezno ministarstvo gospodarstva i energetike (BMWi) kao dio programa 'Pametni energetski primjeri - Digitalna agenda za energetsku tranziciju' (SINTEG).

 

31.8.2017.


EPS traži poskupljenje struje za dva odsto od 1. Oktobra

Elektroprivreda Srbije (EPS) je, nakon analize sa ekspertskim timom Svjetske banke, a u skladu sa planom finansijske konsolidacije, uputila zahtjev Agenciji za energetiku Srbije za poskupljenje električne energije u iznosu od dva odsto, saopštilo je danas Ministarstvo rudarstva i energetike.

Ukoliko Agencija usvoji zahtjev EPS-a nove cijene električne energije važiće od 1. oktobra 2017. godine.

"To predstavlja usklađivanje cijene samo za dio inflatornog kretanja, što je posljedica ukupne finansijske stabilizacije u Srbiji, kao i dobrih finansijskih rezultata koje je ostvarila Elektroprivreda Srbije, za šta je dobijena pozitivna ocijena i saglasnost međunarodnih finansijskih institucija", navodi se u saopštenju.

Kako je objašnjeno, riječ je o do sada najnižem povećanju cijene električne energije u Srbiji i ono će se na prosječnog potrošača odraziti uvećanjem mjesečnog računa u iznosu od 68 dinara. 

"I pored toga, Srbija ostaje država sa ubjedljivo najnižom cijenom električne energije u Evropi, daleko ispod cijena u regionu: struja je kod nas jeftinija 19 odsto nego u Makedoniji, 20 odsto nego u Albaniji, 21 odsto nego u BiH, 31 odsto je niža cijena nego u Crnoj Gori i 50 odsto nego u Hrvatskoj", navelo je Ministarstvo rudarstva i energetike.

Istaknuto je da će Vlada Srbije nastaviti da vodi odgovornu socijalnu politiku kroz sistem podrške energetski ugroženim kupcima, zašta je u budžetu Ministarstva rudarstva i energetike obezbijeđeno milijardu i 150 miliona dinara, na godišnjem nivou.

Na taj način, 70.350 domaćinstava u Srbiji ima pomoć u iznosu od besplatnih 120 do 250 kilovatsati električne energije mjesečno, u zavisnosti od broja članova domaćinstva.

Male hidroelektrane prijete četirima rijekama

Dobra, Korana, Kupa i Mrežnica ugrožene planovima za male hidroelektrane

Rastući interes privatnih ulagača za investiranje u male hidroelektrane izaziva posljednjih godina veliku uznemirenost hrvatskih ekoloških aktivista, piše Deutsche Welle. Ulaganja su privučena poticajima za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, no takva državna politika otvorila je, po svemu sudeći, prostor za ugrožavanje prirodnih vodotoka – najčešće manjih rijeka. Kritike na račun takvog razvoja, međutim, odjekuju također ponajviše na lokalnim razinama, pri gradskim i županijskim instancama. Jedna od sredina koje su izrazito pogođene novom praksom jest ona karlovačka, u gradu ponosnom na četiri dosad razmjerno očuvane rijeke, ali i zabrinutom nad njihovom daljnjom sudbinom. Nažalost, to se više ne odnosi na Dobru, rijeku čija je prirodna ljepota u značajnoj mjeri uništena gradnjom velike državne hidroelektrane Lešće, puštene u pogon prije šest godina. Odgovorne službe to nije odvratilo od nakane da sličnim opasnostima u perspektivi izlože Koranu, Mrežnicu i Kupu. Ovaj put riječ je o prostornim planovima koji omogućuju gradnju niza malih postrojenja, no čiji bi učinak, kažu zeleni, bio kumulativan i u konačnici ništa manje fatalan od onoga koji uzrokuju velike brane. "Zelena akcija je vodila kampanju protiv gradnje HE Lešće, upozoravajući na probleme koji se danas sve jasnije osjećaju", kaže Toni Vidan, voditelj energetskog programa u ovoj udruzi. On smatra da bi neophodno bilo izraditi detaljnu analizu negativnih efekata i, posljedično, prave cijene energije iz te elektrane. Lokalna ekološka udruga Eko Pan iz Karlovca vodi sudske postupke za postojeće hidroelektrane Primišlje i Barilović, a posebnu pozornost javnosti skreće na izmjene prostornog plana koje bi uskoro trebale doći na izglasavanje u skupštini Karlovačke županije. „Pokazali smo da bi bilo istinski ludo kad bi se prihvatile te izmjene, nakon uvida u procjenu utjecaja na okoliš", rekao je za DW Denis Frančišković iz Eko Pana. Ovaj aktivist objasnio nam je da je problematična situacija nastala u toku pristupanja Hrvatske članstvu u Europskoj uniji, dok su se tek usklađivale ključne regulacije u dotičnom sektoru. Slične prijetnje vise nad brojnim drugim manjim rijekama u RH: Orljavi, Krčiću, Bednji, Krupi itd.

Bugarska gradi skladište za nuklearni otpad

Bugarska je počela izgradnju skladišta za nuklearni otpad blizu svoje jedine nuklearne centrale na Dunavu.

Bugarska ministarka Temenuška Petkova rekla je danas da je projekat kod Kozloduja "izuzetno važan za razvoj nuklearne energije u Bugarskoj".

Radioaktivni otpad niske i srednje jačine koji će biti uskladišten na tom mestu uglavnom potiče od zatvaranja četiri stara nuklearna reaktora.

Bugarska je zatvorila četiri stara reaktora sovjetske proizvodnje u Kozloduju iz bezbednosnih razloga i zato što je to bio uslov za pristupanje Evropskoj uniji 2007. godine.

U Kozloduju, koji se nalazi na Dunavu, nedaleko od tromedje sa Rumunijom i Srbijom, ostala su dva nuklearna reaktora takodje iz sovjetske ere. Očekuje se da će skladište početi da funkcioniše 2021. godine.

Fond kojim upravlja Evropska banka za rekonstrukciju i razvoj (EBRD) finansira projekat izgradnje skladišta sa 73 miliona evra.

Cijene nafte kliznule ispod 52 dolara, uragan Harvey usmjerio fokus na potražnju

Cijene nafte spustile su se u utorak na međunarodnim tržištima ispod razine od 52 dolara budući da se fokus trgovaca preusmjerio na potražnju za naftom s obzirom na smanjene rafinerijske kapacitete u SAD-u zbog uragana Harvey.

Na londonskom je tržištu cijena barela pala 42 centa u odnosu na prethodno zatvaranje i iznosila je 51,47 dolara. Jučer je zaključila trgovanje u minusu 52 centa. Na američkom tržištu barelom se danas trgovalo po gotovo nepromijenjenoj cijeni, od 46,47 dolara. Jučer je zaključio trgovanje u minusu 1,30 dolara.

Naftne kompanije obustavile su poslove prerade i vađenja nafte u dijelovima SAD-a koji su se našli na udaru uragana Harveya. Zatvoreno je tako 13 posto rafinerijskih kapaciteta a smanjene su i aktivnosti vađenja nafte.

Uragan je teže pogodio rafinerije nego postrojenja za vađenje nafte, ističe Reuters.

"Zatvoreno je ili se upravo zatvara dva do tri milijuna barela rafinerijskih kapaciteta... i nešto više od 500 tisuća barela kapaciteta za proizvodnju nafte", navode u britanskoj banci Barclays.

Zbog zatvaranja rafinerija cijene galona benzina u terminskim ugovorima dosegnule su u ponedjeljak najvišu razinu u dvije godine, od 1,7799, dolara da bi se do današnjeg podneva stabilziirale na razini od 1,7078 dolara.

U međuvremenu su pojedine rafinerije počele s pripremama za obnovu proizvodnje, unatoč upozorenjima meteoroloških službi da bi se obilne padaline mogle protegnuti i na srijedu i dodatno pogoršati poplave u Houstonu.

Smanjeni rafinerijski kapaciteti potpiruju strahovanja za potražnju za sirovom naftom u kontekstu ionako obilne ponude na svjetskim tržištima.

Olivier Jakob iz švicarskog Petromatrixa napominje pak da stvarni razmjeri poremećaja u proizvodnji nafte u SAD-u nisu poznati, dodajući da bi eventualna značajna oštećenja postrojenja odnosno cjevovoda mogla potaknuti rast cijena na američkom tržištu u idućim danima.

Trgovci su se pak u potrazi za derivatima već okrenuli azijskim tržištima a očekuje se i snažan skok europskog izvoza derivata preko Atlantika.

Odvojeno je Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) objavila da je cijena barela referentne košarice njezine nafte u ponedjeljak iznosila 49,86 dolara, što znači da je ostala gotovo nepromijenjena u odnosu na prethodni dan trgovanja.

Rusija osigurala novac za nuklearne reaktore u Mađarskoj, radovi kreću 2018.

Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je u ponedjeljak u Budimpešti, za svog drugog posjeta u ovoj godini, da je Rusija osigurala novac za izgradnju nuklearnih reaktora za električnu centralu u središnjoj Mađarskoj, zemlji članici Europske unije i da radovi mogu početi 2018.

Projekt nuklearne centrale Paks za proizvodnju električne energije primio je 12 milijardi američkih dolara, kazao je Putin čije riječi prenosi ruska državna agencija TASS.

"Radovi na lokaciji centrale mogu početi početkom sljedeće godine", rekao je Putin mađarskom premijeru Viktoru Orbanu.
Agencije prenose da bi prvi reaktor trebao biti u funkciji 2023. godine.

Rusija je 2014. najavila izdvajanje više milijardi dolara za financiranje državne tvrtke Rosatom kako bi se izgradili reaktori za mađarsku nuklearku.

Putin i Orban održavaju bliske odnose, što je rijetka iznimka za Putina u Europskoj uniji koja je Rusiji nametnula sankcije Rusiji zbog uloge u ukrajinskoj krizi.

Ruski predsjednik, poklonik borilačkih vještina i nositelj crnog pojasa osmi dan, u Budimpeštu je stigao i kako bi nazočio  Svjetskom prvenstvu u džudu, a pozivnicu za taj događaj Orban mu je uručio tijekom Putinova prvog ovogodišnjeg  posjeta Mađarskoj u veljači.

U okviru posjeta, ruskom predsjedniku će sveučilište u Debrecinu dodijeliti počasni doktorat u znak zahvalnosti na ulozi koju je ruska javna tvrtka Rosatom namijenila toj ustanovi u projektu izgradnje dvaju novih nuklearnih reaktora u Paksu, blizu Budimpešte.

Mađarska se oslanja na uvoz nafte i prirodnog plina iz Rusije, no kritičari tvrde da projekt izgradnje reaktora obiluje rizicima korupcije i čini Mađarsku još ovisnijom o ruskim energentima, prenose agencije.

Europska komisija odobrila je u ožujku financijsku pomoć za taj projekt kojih 80 posto, odnosno 10 milijarda eura, financira Rusija putem zajma odobrenoj Mađarskoj.

Komisija je dugo razmatrala taj projekt kako bi provjerila njegovu ekonomsku održivost i usklađenost s europskim propisima, jer je posao dodijeljen bez javnog natječaja, a osporava ga mađarska oporba.

 

29.8.2017.

Naučnici na korak od neograničenog izvora energije?

 

Naučnici su pronašli novi način da zagriju gorivo plazme dovoljno da pokrene fuzionu reakciju.

Značajan proboj u naučnim istraživanjima izvršili su doktor Džon Rajt i njegovi saradnici na Tehnološkom institutu u Masačusetsu, približivši se pronalasku neograničenog izvora energije, piše Metro.

Naučnici su pronašli novi način da zagreju gorivo plazme dovoljno da pokrene fuzionu reakciju.

U modernim nuklearnim reaktorima, plazma se pravi od dve vrste jona, dok nova koristi tri - hidrogen, deuterijum i tragove helijuma.

Tehnologija koja bi napokon mogla da zamijeni upotrebu fosilnih goriva zasnovana je na energiji dobijenoj iz Sunca.

Mogućnost stvaranja tolike količine energetski nabijenih jona u neaktivnom uređaju ima velike koristi.

"Upoređivanjem proizvodima reakcije fuzije možemo da proučavamo kako se ponašaju joni", rekao je doktor Rajt.

Istraživanju sada želi da se priključi "Joint European Torus" (JET), koji će u svom radu koristiti dobijene rezultate.

Doktor Rajt dodaje da će saradnja s JET-om biti od velike koristi u daljim istraživanjima.

Obnovljivi izvori energije — gde je Srbija

videntno je da je ugalj sadašnjost srpske energetike, a dokle smo stigli u postizanju cilja da obnovljivi izvori energije budu realna budućnost, tema je današnje emisije „Energija Sputnjika“.

Kakva je budućnost obnovljivih izvora energije u svetlu klimatskih promena u Srbiji i regionu? Da li će planetarna akcija protiv klimatskih promena dovesti do energetske tranzicije koja će zaista dovesti do prelaska sa tradicionalnih na obnovljive izvore energije, u skladu sa sporazumom postignutim na konferenciji o klimatskim promenama iz Pariza COP21?

O tome Jelica Putniković razgovara sa dr Aleksandrom Jovovićem, profesorom Mašinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, i mr Željkom Markovićem, starijim menadžerom u „Dilojtu Srbija“.

Strategijom razvoja energetike Srbije do 2025. sa projekcijama do 2030. godine definisano je povećanje korišćenja obnovljivih izvora energije da 27 odsto u finalnoj potrošnji energije, kao i povećanje energetske efikasnosti i uvažavanje zaštite životne sredine. Iako su ovi ciljevi zacrtani i u planskim dokumentima JP Elektroprivrede Srbije, kao i drugih učesnika na energetskom tržištu, Srbija zasad kasni sa sprovođenjem tog plana.

Sagovornike „Energije Sputnjika“ pitammo o stanju i perspektivama u sektoru OIE u Srbiji i regionu. Kako će na dalji razvoj elektroenergetike uticati to što se u mnogim zemljama već preispituju garantovane podsticajne mere za OIE? Da li su OIE zaista zelena alternativa fosilnim gorivima ili i oni imaju negativnih efekata na životnu sredinu?

24.8.2017.

Električni auto s integriranim solarnim panelima

Paneli će služiti za nadopunjavanje baterija

Audi i kompanija Alta Devices zajedničkim su snagama razvili tehnologiju za integriranje tankih i učinkovitih solarnih ćelija u panoramske staklene krovove automobila, objavila je kompanija iz Ingolstadta. Ugrađivanje solarnih fotonaponskih kolektora u panoramski krov električnih automobila omogućilo bi nadopunjavanje njihovih baterija (ili pokretanje nekih električnih sustava vozila) i, logično, produljenje autonomije između dva punjenja. U konačnici je plan ovog proizvođača izraditi automobil čiji bi cijeli krov funkcionirao kao solarna ploča i tako pomagao pri punjenju baterija iz čistog, obnovljivog izvora. Iako iz Audija kažu da njihove nove tanke i savitljive solarne ćelije imaju učinkovitost od preko 25%, te da rade i u uvjetima slabijeg svjetla i pri visokim temperaturama, za sada ne otkrivaju koliko bi električne energije zaista mogle proizvesti ćelije koje pokrivaju relativno malenu površinu kakva je krov automobila. Za pretpostaviti je da bi njihov ukupni učinak na doseg automobila do sljedećeg punjenja bio malen, no u kompaniji se nadaju da je to tek prvi korak prema budućnosti u kojoj će biti moguće imati potpuno solarni automobil s autonomijom prihvatljivom prosječnom korisniku. Prvi prototip ovakvog električnog automobila sa solarnim krovom prikazat će, kažu, do kraja ove godine, objavio je Bug.

 Sud naložio Sistemi da plati ogromnu odštetu Rosneftu

Ruski sud presudio je danas da ruski konglomerat AFK Sistema treba da plati ogromnu odštetu naftnom gigantu Rosneft u sporu vezanom za prošlogodišnju kupovinu proizvodjača energenata Bašneft.

Arbitražni sud u južnoj oblast Baškortostan naložio je firmi AFK Sistema isplatu odštete od 136 milijardi rubalja (1,9 milijardi evra po sadašnjem kursu), prenose ruske agencije. Sistema je odmah najavila žalbu na tu odluku.

Određen iznos je manji od 171 milijarde rubalja koliko je tražio Rosneft ali ukoliko bi se ta određena suma potvrdila na apelacionom sudu, predstavljala bi jednu od najviših kazni koju je izrekao ruski sud.

Rosneft je tvrdio da Sistema nije delovala u dobroj veri kada je 2009. kupila deonice proizvodjača nafte Bašnjeft srednje veličine, i reorganizovala ga, a te optužbe Sistema je odbacila.

Bašneft je bio u većinskom vlasništvu Sisteme, ali ruska vlada je uzela udeo kompanije Sistema u Bašneftu 2014. godine navodeći da je privatizacija Bašnjefta bila ilegalna.

Rosneft je kupio kontrolni paket Bašnefta prošle godine od ruske vlade u poslu vrednom više milijardi dolara.

Ovaj slučaj pažljivo prate investitori u Rusiji zbog njegove neuobičajene prirode, visine kazne u opticaju ali takodje zato što predstavlja novu epizodu u političkom, pravnom i finansijskom feljtonu koji od pre tri godine prati promenu vlasništva Bašnefta.

Oko ishoda ove afere brinu se poslovni krugovi koji tu vide znake rizika za investitore u Rusiji, koji mogu ne samo da izgube imovinu na sudu već da im bude naloženo da plate kaznu za legalne odluke donete pri upravljanju tom imovinom.

23.8.2017.

Rusi kupili jednu od najvećih indijskih rafinerija

Najveći ruski proizvođač nafte, državni Rosnjeft, dovršio je preuzimanje 49 posto udjela u privatnoj indijskoj rafineriji Essar Oil Limited (EOL), za koju je izdvojio 12,9 milijardi dolara.

Još 49 posto imat će konzorcij od trgovca naftom Trafigurom i ruskog fonda UCP, dok ostalih 1,74 posto pripada malim ulagačima.

- Rosnjeft je ušao u brzorastuće azijskopafičko tržište - kazao je šef kompanije Igor Sečin, a to je i prvi njegov ulazak u azijski rafinerijski sektor, te najveće strano preuzimanje u historiji Indije.

Očekuje se da će godišnje potrebe Indije za naftom rasti u prosjeku 5,9 posto do 2020., a Essarova rafinerija na zapadu zemlje može dnevno preraditi 400.000 barela sirovine.

Licitacijom do znatno nižih cijena energije

Kakve cijene struje i plina su postignute na skupnoj licitaciji za slovenske potrošače

Savez za zaštitu potrošača Slovenije proveo je tijekom lipnja i srpnja drugu aukciju za opskrbu električnom energijom i plinom za potrebe tisuća slovenskih potrošača koji su za to pokazali interes. Savez je u njihovo ime raspisao natječaj na kojem su opskrbljivači nudili energiju i tako je odabrana i najbolja cijena. Na taj način već po drugi puta postižu se znatne uštede, a savez je sada započeo sa slanjem izračuna potrošačima s obzirom na najbolju cijenu koju su izborili, a nju je ponudila Gen Energija. Za električnu energiju potrošačima se nudi cijena od 0,03987 eura/kWh u jednoj tarifi, odnosno 0,02847 eura/kWh u nižoj tarifi i 0,04628 eura/kWh u višoj tarifi. Za plin je aukcijom postignuta najbolja cijena od 0,01590 eura/kWh. U Savezu su izračunali da bi glavnina kupaca s promjenom opskrbljivača za svoju potrošnju s novom cijenom postigla uštedu od 50 do 150 eura godišnje, dok četvrtina može računati na uštedu od čak 150 eura godišnje uz ugovor na 12 mjeseci, u odnosu na dosadašnje troškove i to bez skrivenih troškova i kazne za otkaz ugovora. Za zajedničku dražbu do njezinog održavanja prijavilo se gotovo 13.000 kupaca, a novi se još javljaju i sada ih je 17.300 pa u Savezu misle da bi ukupne uštede s prihvaćanjem cijena iz aukcije (ako svi prihvate ponude), mogle iznositi i više od 1,8 milijuna eura godišnje. Na prvoj dražbi koju je 2014. organizirao Savez 14.000 kupaca uštedilo je milijun eura na dobavi energije.  Ako kupac najbolju ponudu koju je dobio ZPS ocijeni povoljnijom, sklopit će u listopadu ugovor s ponuditeljem na godinu dana bez skrivenih troškova i kazne za otkaz ugovora. Ukupno na slovenskom tržištu djeluje 16 trgovaca električnom energijom i 19 ponuđača plina za gospodarstvo. Predsjednica ZZPS-a Breda Kutin kaže da zadnjih godina broj promjena dobavljača stagnira, a više od 20% potrošača vrlo je aktivno. Tri četvrtine kućanstava uopće nije promijenilo opskrbljivača, a tu i leži najveći potencijal za uštedu.

 

Sve izvjesnija arbitraža oko hrvatskih ulaganja u RiTE Gacko

BiH tvrdi da Hrvatska "lovi u mutnom"

Sve je izvjesnije da će Hrvatska pred još jednu arbitražu sa susjedima, ovoga puta s Bosnom i Hercegovinom. Kako prenose mediji, rok od tri mjeseca za dogovor između Hrvatske elektroprivrede te Rudnika i Termoelektrane Gacko nije bio dovoljan da se postigne nagodba o potraživanju hrvatske strane. HEP, podsjeća Poslovni dnevnik, insistira na odšteti od 100 milijuna eura za prijeratna ulaganja iz 1983. Pokazalo se da su najave iz lipnja kako Bosna i Hercegovina neće pristati na odštetu bile točne pa je očito da će slučaj RiTe Gacko završiti pred Međunarodnim sudom za zaštitu ulaganja u Washingtonu, na kojem se na istu temu vodi spor i sa Slovenijom. U razgovoru za portal Capital, pravobranitelj BiH Mlađan Mandić ponovio je kako hrvatski uvjeti za njih nisu prihvatljivi i da Hrvatska elektroprivreda nema nikakvih temelja za tako visok odštetni zahtjev. – Ne postigne li se ni u sljedećih desetak dana dogovor, ići će se na arbitražu – izjavio je Mandić. Pravobranitelj Mandić tvrdi da Hrvatska u sporu nema nikakve šanse. Štaviše, hrvatsku stranu optužuje da “lovi u mutnom” jer je “zastupa ista odvjetnička kuća koju su i Slovenci angažirali u sporu oko RiTe Gacko”.

 

Bašmakov: Smanjili smo emisiju "stakleničkih gasova" za 50 odsto

Rusija je od 1990. godine smanjila emisije "gasova iz staklenika" za gotovo 50 odsto - navodi izvršni direktor Centra za energetsku efikasnost Igor Bašmakov.Sve to je usporilo globalno zagrijavanje za cijelu godinu, naveo je Bašmakov na Klimatskom forumu gradova Rusije.

"Značajno smo smanjili količinu emisija, gotovo za polovinu, a zatim smo je stabilizovali na sadašnjem nivou" - ističe on, a prenose ruski portali.

Da je Rusiji postupila drugačije i zadržala nivo emisija "stakleničkog gasa" iz devedesetih godina - do danas bi ispustila 41 milijardu tona više, što je otpriliko onoliko koliko ispušta svijet iz svojih izvora.

Rusija se formalno obvezala da će smanjiti emisije "stakleničkih gasova" u okviru Protokola iz Kjota 2004. godine, a ove godine potpisala je i Pariški sporazum o klimatskim promjenama do 2019. godine.

Gazprom povećava izvoz za JI Europu

Sve više plina na Gazpromovim najboljim tržištima

Ruski Gazprom će povećati izvoz prirodnog plina za korisnike "Turskog toka" u odnosu na period od 1. siječnja do 15. kolovoza ove godine, priopćeno je iz te tvrtke. Izvoz će se povećati za područje Turske, kao i južne i jugoistočne Europe. Iz ruske firme navode da će se izvoz plina u Tursku u odnosu na prošlu godinu povećati za 22,4% u Grčku za 13,2% u Srbiju za 40,8%, u Bugarsku 11,1%, dok će se izvoz u Mađarsku povećati za 24,4%, prenosi TASS. Gazprom je povećao izvoz u zemlje koje ne pripadaju Zajednici nezavisnih država na 179,3 milijarde metara kubnih, što je za 12,5% više u odnosu na prošlu godinu. Iz ruske kompanije navode da bi izvoz plina do kraja godine mogao prijeći 180 milijardi metara kubnih.

 

Na snagu stupila nova EU pravila za emisije iz termoelektrana

Evropska komisija 17. ovog mjeseca u službenom je glasniku objavila nova pravila za emisije iz termoenergetskih postrojenja, koje bi mogle dovesti do zatvaranja onih postrojenja koja najviše zagađuju, dok su drugima dane četiri godine da se usklade s nižim standardom emisija. V

iše od 3.000 velikih postrojenja za izgaranje u EU morat će se uskladiti s ovim propisom do 2021., a trenutno se procjenjuje da je čak 82% evropskih elektrana na ugljen time pogođeno, jer emitiraju više razine štetnih plinova od dopuštenih ovom regulativom.

Goriva koja su pokrivena ovom direktivom su ugljen i lignit, biomasa, tekuća goriva, plin i otpad u industriji, izuzev kućnog miješanog otpada, a riječ je o najboljim raspoloživim tehnikama za velike uređaje za loženje u skladu s Direktivom 2010/75.

Odluka je donesena u aprilu, a podrazumijeva niže razine emisije za dušične okside, sumporni dioksid, živu i sitne čestice prašine, koje su povezane s brojnim zdravstvenim i ekološkim problemima, uključujući i razvoj astme kod ljudi te onečišćenje zraka i vode.

Procjenjuje se da je trošak poštivanja ove nove direktive vrijedan 15,4 milijardi eura a grupe zelenih uvjerene su da će dovesti do gašenja velikih onečišćivača.

Računa se da će njegovom primjenom 20.000 preranih smrti godišnje biti spriječeno u državama članicama.

Slovenija dovršila pripreme za gradnju skladišta za niskoradioaktivni otpad

U slovenskom mjestu Vrbina, nedaleko od hrvatske granice i u blizini Krškog tvrtka Riko završila je pripremne radove za gradnju skladišta za odlaganje nisko i srednje radioaktivnog otpada iz nuklearne elektrane Krško.

Izgradnja odlagališta započet će početkom iduće godine i trajat će tri godine, javljaju slovenski mediji.

U Vrbini je sada pri kraju izgradnja nasipa baziranog na temelju najviših povijesnih poplavnih voda Save, što će stvoriti osnovu za izgradnju temelja za nadzemne objekte.

Tamošnja Agencija za radioaktivni otpad priprema odgovarajuću dokumentaciju za dobivanje građevinske dozvole, koja bi mogla biti izdana do kraja godine, što ovisi i o odobrenju Uprave za nuklaernu sigurnost.

Sama gradnja trajnog odlagališta s jednim spremištem procijenjena je na 160 milijuna eura a u pokusnom radu trebalo bi biti 2021. Kada bi se u gradnju odlagališta uključila Hrvatska, troškovi bi za Sloveniju mogli biti manji od 100 milijuna eura. Slovenska strana je u srpnju hrvatskom Ministarstvu energetike poslala poziv za sastanak zajedničke međuvladine komisije koji će se održati na jesen, a tema bi između ostalog bila i odlagalište.

Prema međudržavnom sporazumu o razgradnji nuklearke dvije suvlasnice nuklearke mogu zajedno odlagati otpad iz elektrane ili svaka može napraviti svoje skladište i otpad se dijeli. 

Izgrađeno gotovo hiljadu kilometara gasovoda „Snaga Sibira“

Gasprom“ je do danas izgradio oko 979 kilometara gasovoda „Snaga Sibira“ koji je namenjen za isporučivanje ruskog gasa u Kinu. Izgradnja teče brže nego što je planirano, a do kraja ove godine biće izgrađeno više od 1.300 kilometara cevi, saopštila je kompanija.

Izgrađeni deo gasovoda čini oko 45 odsto ukupne dužine prve deonice od Čajandinskog izvorišta do Blagoveščenska, navodi kompanija.

Predsednik uprave „Gasproma“ Aleksej Miler u Moskvi je održao savetovanje posvećeno toku izgradnje Čajadinskog izvorišta i magistralnog gasovoda „Snaga Sibira“. 
„Gasprom“ je podsetio da će početak dobijanja gasa na izvorištu biti usklađen sa uvođenjem „Snage Sibira“ u eksploataciju.
„Gasprom“ i kineska kompanija CNPS u maju 2014. godine potpisali su ugovor o isporukama ruskog gasa Kini istočnom maršrutom. Ugovor je sklopljen na 30 godina i podrazumeva godišnju isporuku 38 milijardi kubnih metara ruskog gasa Kini gasovodom „Snaga Sibira“.

21.8.2017.

U Australiji se gradi sunčana termoelektrana


Postrojenje snage 150 MW nalazi se na području Južne Australije
Američki portal 'Renewable Energy World.com' je izvijestio da će tvrtka SolarReserve na području Južne Australije izgraditi sunčanu termoelektranu snage 150 MW. Radi se o projektu STE Aurora koji se nalazi u Port Augusti, oko 300 km sjeverno od Adelaidea, glavnog grada Južne Australije. Elektrana će obuhvatiti i spremnik energije koji će omogućiti pohranu 1100 MW h toplinske energije za 8 h, pa će postrojenje moći raditi baš kao uobičajene plinske ili termoelektrane na ugljen. Projekt je vrijedan 440 mil. eura i po snazi će biti najveći takav na svijetu, a očekivana proizvodnja iznosit će 495 GW h električne energije godišnje. Projekt je sada u potpunosti spreman i čeka se samo na odobrenje nadležnih tijela Južne Australije.

Antić: Srbija ovog ljeta imala struje i za potrošnju i za izvoz

Ministar rudarstva i energetike Aleksandar Antić izjavio je da je zahvaljujući značajnoj proizvodnji uglja Srbija ovog ljeta imala dovoljno struje da pokrije ukupnu potrošnju, ali da je imala i odredjene viškove za izvoz.

Antić je za televiziju Pink rekao da je sušno ljeto povećalo probleme u regionu što je izazvalo deficit u hidrološkoj proizvodnji električne energije i dovelo do manjka u regionu i značajnog povećanja cijene struje na berzi.

Prema njegovim riječima Srbija je bila dobro pripremljena za takve scenarije i iskoristila je činjenicu da ima masovnu proizvodnju uglja, prije svega u Kolubari.

"Dobrom organizacijom i žestokim radom rudara u Kolubari i Kostolcu to su rekordne proizvodnje uglja za ovaj period godine. Srbija je imala dovoljno struje da pokrije ukupnu potrošnju, ali imala je i određene viškove koje smo izvezli po ovim dobrim cijenama", kazao je Antić.

On je naveo da je prošle godine avgustovska cijena struje bila oko 30 eura a da je ove godine 60 eura.

"Srbija u julu i prvoj polovini avgusta izvezla struju od oko 160.000 megavat sati električne energije i tu struju prodala na berzi za nešto manje od desetak miliona eura", rekao je Antić.

On je rekao da u regionu svi uvoze struju, sem Srbije i BiH.

"Struja se najviše izvozi u Albaniju, Crnu Goru i Makedoniju", naveo je on.

Na pitanje da li će Srbija imati dovoljno uglja Antić je rekao da Srbija ima solidne depozite uglja i dobro organizovanu proizvodnju.

VW najavio električni mini-busS jednim punjenjem mini-autobus prijeđe 600 km

Potvrda novog Bullija dolazi 15 godina od premijere koncepta nasljednika legendarnog kombija. Volkswagen I.D. BUZZ, minivolumen s osam sjedala u salone će stići nakon lansiranja kompaktnog I.D, odnosno nakon 2022. godine. Mini-bus pokreću dva elektromotora ukupne snage 374 KS a I.D. Buzz uz pomoć pogona na sve kotače uhvati 100 km/h za pet sekundi i pojuri do limitiranih 160 km/h, a s jednim punjenjem baterija prijeđe čak 600 km. Osim prijevoza putnika vozilo lako može prevesti i veće komade tereta. Upravljačko sučelje krasivrlo veliki zaslon i određen stupanj autonomne vožnje. Volkswagen je u svibnju ambiciozno najavio da će do 2025. godine postati lider u sergmentu električnih automobila. Kompanija je nedavno najavila da će vozila iz nove generacije električnih automobila, koja će lansirati od 2020, imati slične cijene kao njihovi modeli s konvencionalnim motorima.
"Sve što Tesla može, mi možemo nadmašiti", rekao je šef VW-a Herbert Diess.

25.7.2017.

Srbija želi ozbiljno da se bavi životnom sredinom

Ministar zaštite životne sredine Goran Trivan razgovarao je danas sa ambasadorom Sjedinjenih Američkih Država u Beogradu Kajlom Skotom.

Sagovornici su se složili da u oblasti životne sredine Srbije i SAD sarađuju dobro, ali i da ima prostora za unapređenje i intenziviranje te saradnje.

Ministar Trivan je istakao da je Srbiji potrebna podrška u razmeni iskustava i primera dobre prakse na ekspertskom nivou u oblasti zaštite životne sredine.

Zajednički je zaključeno da je životna sredina dobra platforma za saradnju u regionu.

Američki ambasador je pozdravio formiranje posebnog ministarstva u Srbiji koje će se baviti pitanjima životne sredine, naglasivši kako je to dobar znak koji pokazuje želju Srbije da se ozbiljno bavi ovom oblašću.

Novi kineski solarni record

Američki portal 'Renewable Energy World.com' je izvijestio da je novoinstalirana snaga kineskih sunčanih elektrana u prvom tromjesečju 2017. godine dosegnula 7,21 GW.

Pri tome je čak 4,78 GW ostvareno u velikim sunčanih elektranama koje su gradile energetske i komunalne kompanije, a 2,43 GW u malim, distribuiranim elektranama.

Time je ujedno ukupna snaga kineskih sunčanih elektrana povećana na gotovo 85 GW.

Istodobno, u takvim je postrojenjima u prvom tromjesečju 2017. godine proizvedeno ukupno 21,4 mlrd. kW h električne energije, što je za čak 80% više nego u istom razdoblju 2016, kako to pokazuju podaci Nacionalne uprave za energetiku (NEA).

Najveći dio novih sunčanih elektrana nalazi se u središnjoj i istočnoj Kini.

Do kraja 2017. godine se očekuje da snaga novoinstaliranih sunčanih elektrana u Kini bude iznosila čak 40 GW.

Čelnik OMV-a prednost daje ruskom plin

Glavni izvršni direktor austrijske naftne i plinske tvrtke OMV Rainer Seele izjavio je kako Europa treba više ruskog prirodnog plina i da nije zainteresirana za smanjenje uvoza plina iz Rusije.

On je objasnio kako je uzrok toga činjenica što se smanjuje proizvodnja plina u Europi, čime se pridružio čelnicima još nekih europskih energetskih tvrtki koji su upozorili da bi nove sankcije koje SAD planira uvesti za projekt Sjeverni tok 2 mogle imati negativne posljedice za njih, javlja ruska novinska agencija TASS.

Teslina najveća baterija protiv nestanka struje

Elon Musk i Tesla Energy objavili su da će u saveznoj australskoj državi Južna Australija do kraja godine sagraditi najveću bateriju na svijetu koja će pohranjivati energiju iz 99 vjetroturbina i omogućiti regiji da uvijek ima dovoljno struje, čak i pri najvećoj potrošnji.

Dakako, neće se raditi o jednoj ogromnoj Duracelki, nalik onoj kakvu imate u daljinskom svog TV-a, već o mreži Powerpack baterijskih jedinica koje će biti uvezene u jedan sistem od 100 megawata, što bi moglo biti dovoljno za energetske potrebe čak 30.000 domaćinstava.

U septembru prošle godine snažna oluja je teško oštetila energetsku infrastrukturu Južne Australije, čime je oko 1,7 miliona stanovnika ostalo bez struje. Iz tog razloga vlada Južne Australije donijela je odluku da se osigura energija iz obnovljivih izvora za sve građane, te je pokrenula konkurs za kompanije koje mogu instalisati takve sisteme kapaciteta od najmanje 100 megawata. Na konkursu je odabrana ponuda kompanije Tesla Energy koja će osigurati 100 MW/129 MWh Powerpack sistem Neoenovoj Hornsdale Wind farmi pokraj Jamestowna. Kada projekt bude dovršen u decembru, ovo će biti najveći litij-ionski sistem za pohranu energije na svijetu.

Sunčeva i bioenergija porušili rekorde u 2016

Svjetski kapaciteti proizvodnje iz obnovljivih izvora energije porasli su za 161 GW u 2016. godini, što je najjača godina za nove kapacitete, priopćila je Međunarodna agencija za obnovljivu energiju (IRENA) u novom izvješću objavljenom krajem ožujka.

Izvješće "Statistike kapaciteta obnovljivih izvora energije u 2017." sugerira da su zemlje u Aziji predvodile rast od 58% novih kapaciteta obnovljivih izvora u 2016. godini. Azijske zemlje sada posjeduju 41% ili 812 GW od ukupnih instaliranih kapaciteta obnovljivih izvora u svijetu. Izvješće također ističe da je Afrika udvostručila svoje kapacitete obnovljivih izvora tijekom 2016. u usporedbi s 2015. godine, što čini porast od 4,1 GW. Izvješće također pokazuje da je sunčeva energija predvodnik kapaciteta obnovljivi izvora energije, s rekordnim povećanjem za 71 GW u 2016. godini, nadmašujući energiju vjetra, koja se istaknula s 51 GW.

Gotovo polovica kapaciteta sunčevih elektrana instalirana je u Kini s 34 GW. SAD su dodali 11 GW, Japan 8 GW, a Indija 4 GW novih kapaciteta. Europa je također povećala svoje kapacitete za 5 GW, uglavnom u Njemačkoj i Velikoj Britaniji. Porast kapaciteta vjetroelektrana od 51 GW čine vodeća Kina s 19 GW, SAD s 9 GW, Njemačka s 5 GW i Indija s 4 GW. Prema posebnom izvješću koje je 27. travnja objavilo Svjetsko vijeće za energiju vjetra (GWEC) (što upućuje da su kapaciteti vjetroelektrana povećani za 54 GW), nedavno je porasla penetracija vjetroelektrana na tržištu, prenosi Energetika-net.

Danska bilježi 40%, a slijede je Urugvaj, Portugal i Irska, čija je penetracija vjetroelektrana viša od 20%, a zatim Španjolska i Cipar s 20%. GWEC predviđa da će 2017. godine biti dodano više od 60 GW novih kapaciteta vjetroelektrana, a ukupni svjetski kapaciteti mogli biti veći od 800 GW do 2021. godine, skoro 70% povećanje u odnosu na 486,8 GW instaliranih u svijetu krajem 2016. godine IRENA je naglasila da su kapaciteti hidroelektrana narasli za 30 GW, s vodećima u tom području: Brazil i Kina, iako je također zabilježen značajan porast kapaciteta u Kanadi, Ekvadoru, Etiopiji i Indiji. U međuvremenu, kapaciteti bioenergije ove godine su povećani za 9 GW, što je najveći rast do sada, a predvodnici su azijske zemlje. Kapaciteti geotermalne energije zabilježili su rast za nešto manje od 1 GW. Prošle godine Kenija je dodala 485 MW, Turska 150 MW, Indonezija 95 MW, a Italija 55 MW kapaciteta, objavio je portal 'POWER Magazine'.

Prekograničnom suradnjom do solarne elektrane u Vinkovcima i kogeneracijskog postrojenja u Somboru

U Vinkovcima je u srijedu potpisan sporazum o partnerskim odnosima u provedbi projekta prekogranične suradnje vrijednog više od 1,6 milijuna eura, kojim je predviđena izgradnja 380 kW solarne elektrane na objektima Vinkovačkog vodovoda i kanalizacije te kogeneracijskog postrojenja u Somboru na bioplin proizveden pročišćivanjem otpadnih voda.

Sporazum su potpisali predsjednik Uprave Vinkovačkog vodovoda i kanalizacije Dražen Milinković i Branimir Šimić s Poljoprivrednog instituta u Osijeku.   Nositelj projekta je novosadsko Sveučilište, a partneri sa srbijanske strane komunalno poduzeće Vodokanal iz Sombora i Fond Europski poslovi Autonomne Pokrajine Vojvodine.

Po riječima direktorice Agencije za investicije i razvoj Grada Vinkovaca Mirte Štrk, projektom će se izraditi tehnička dokumentacija za izgradnju bioplinskoga i kogeneracijskog postrojenja u Somboru i solarne elektrane u Vinkovcima te postavljeni preduvjeti za realizaciju tih objekata. Omogućit će se i uspostavljanje pokretnog laboratorija na osječkome Poljoprivrednom institutu i novosadskom Sveučilištu čiji će stručnjaci na terenu raditi na receptima za bioplinska postrojenja kako bi pronašli najučinkovitiju smjesu za proizvodnju bioplina u pročišćivačima otpadnih voda komunalnih poduzeća, rekla je Štrk.

Po riječima predsjednika Uprave Dražena Milinkovića, Vinkovački vodovod i kanalizacija postavit će u sklopu projekta šest solarnih elektrana ukupne snage 380kW, vrijednih više od 545.000 eura, na šest objekata: vodospremnik Lipovac (50kW), Vinkovce (140 kW) i Retkovce (40 kW) i tri elektrane ukupnog izlaza 50kW na pročistačima otpadnih voda u Ivankovu, Cerni i Otoku.

Ova konstrukcija će osigurati proizvodnju električne energije koja će pozitivno utjecati na smanjenje emisije ugljičnog dioksida i osigurati proizvodnju dodatnih kilovati električne energije iz obnovljivih izvora energije koja će služiti za proizvodnju pitke vode na području rada naše tvrtke, rekao je Milinković.

"Poljoprivredni institut iz Osijeka zainteresiran je za nabavu mobilnog laboratorija u kojem bi mogli načiniti kemijsku analizu same mase i silaže kukuruza koji je u proizvodnji bioplina u nas zastupljen čak 70 posto", objasnio je Branimir Šimić te dodao da će rezultati takvih analiza stručnjacima dati podatke o tome koje kombinacije biljnih masa i hibrida kukuruza daju najveću proizvodnju bioplina i energije.

Projekt EXploitation of Different Energy sources for GREen Energy production – X–DEGREE financira se nepovratno iz Interreg IPA programa prekogranične suradnje Hrvatska – Srbija.  Od 127 prijavljenih projekata u sklopu tog programa, zajednički odbor za praćenje odabrao je za financiranje na temelju prvog poziva 24 projekta vrijedna više od 18 milijuna eura, a među njima je i projekt X-Degree.

Srbijanski partneri potpisali su sporazum o partnerskim odnosima prošlog tjedna u Novom Sadu.

Bakterije i arsen u hrvatskim vodovodima

Od 748 uzoraka iz lokalnih vodovoda čak je 421 zdravstveno neispravan
Kako piše Večernji list, čak 60 posto uzoraka vode s izvorišta neispravno je iz najmanje jednog zdravstvenog razloga, a najčešće je to zbog bakterije Escherichije coli, koja je izolirana u čak 129 uzoraka od ukupno 371 uzetog tijekom lanjske inspekcije zdravstvene ispravnosti vode u Hrvatskoj. Inspekcija izvorišta vode znači da se radi o izvornoj, još neprerađenoj vodi, a također je provjerena i prerađena voda za ljudsku potrošnju u javnoj vodovodnoj mreži te lokalnim vodovodima, piše Večernjak. Upravo su lokalni vodovodi poseban problem i opasnost: od 748 uzoraka iz lokalnih vodovoda čak je 421 zdravstveno neispravan. Lokalni vodovodi s javnozdravstvenog aspekta predstavljaju najveći rizik jer se voda potrošačima isporučuje bez ikakve obrade, a često i bez dezinfekcije, stoji u izvještaju Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, koji je rezultat analize ocijenio poražavajućim. Najčešći su uzrok zagađenja koliformne bakterije među kojima i E. coli, a riječ je o bakterijama koje se prirodno nalaze u debelom crijevu čovjeka i pojedinih životinja, izlučuju fekalijama te se tako nađu u vodi i postanu opasnost za zdravlje. Valja napomenuti da je lanjska inspekcija bila prva kontrola lokalnih vodovoda koji opskrbljuju manje od 50 stanovnika. Nasuprot tome stoji podatak da je u 5721 uzetom uzorku vode iz javne vodovodne mreže 227 utvrđeno neispravnima. Voda zagađena arsenom godinama je svakodnevica u Slavoniji, posebice oko Vukovara i Vinkovaca gdje lani, prema nalazu, više nije bilo nijednog lokalnog vodovoda. Većina tih lokalnih vodovoda imala je povišeni arsen što lokalne zajednice nisu rješavale jer nemaju sredstava ni za minimalno održavanje sustava, a kamoli za gradnju postrojenja za obradu vode. 'Stoga se nastoji priključiti lokalne vodovode u sustav javne vodoopskrbe kako bi se o njima na adekvatan način skrbilo. No, i nakon što i preuzmu lokalne vodovode, nerealno je očekivati rješavanje zatečenih problema u kratkim vremenskim okvirima. U takvim slučajevima postoji zakonsko rješenje kojim se voda proglašava tehnološkom', zaključila je inspekcija. To u praksi znači da je Ministarstvo zdravstva za pojedine vodovode, odnosno mjesta, redom u Slavoniji, donijelo rješenje o periodu do kojeg se može odstupati od propisane količine arsena i drugih kemijskih elemenata u vodi, piše Večernji list.

18.7.2017.

AFP: Bitka Rusije i Zapada za gasne koridore na Balkanu

Zapad i Rusija se nadmeću za kontrolu nad transportom prirodnog gasa na području Balkana, u sklopu nastojanja da realizuju svoje geopolitičke agende u tom regionu, ocjenjuje francuska agencija "France press".

Iako Zapad može da ponudi balkanskim zemljama izvjesne benefite, u vidu mogućeg članstva u Evropskoj uniji ili investicija, Rusija je u prilici da zaigra na kartu energetike, smatra AFP.

U ukupnoj energetskoj potrošnji EU, gas ima učešće od gotovo jedne četvrtine, a ruski "Gasprom" je samo prošle godine pokrivao čak trećinu evropskih potreba za gasom.

Zavisnost od gasa će na području Balkana u budućnosti samo rasti, jer se elektrane na ugalj gase pod pritiskom EU, navodi AFP.

Francuska agencija, međutim, smatra da je uticaj Rusije u energetskom sektoru Balkana trenutno ograničen zbog manjka infrastrukture, kao i da je osnovni cilj Zapada i Rusije da, kroz nadmetanje za gasna tržišta na Balkanu, povećaju svoj geostrateški značaj u tom regionu.

"Jugoistočna Evropa leži na raskrsnici energetskih koridora koji povezuju Istok i Zapad. Region ih ne interesuje kao ekonomski resurs, već postaje sve značajniji kao tranzitna teritorija za druga strateška tržišta u Evropi i za skladištenje gasa", izjavio je bivši albanski ministar inostranih poslova Paskal Milo za AFP.

U toku je realizacija niza projekata za tranzit gasa, koji bi, kako ocjenjuje AFP, mogli da smanje energetsku zavisnost tog regiona od Rusije.

Projekat "Transjadranski gasovod" (TAP), koji podržava EU, trebalo bi da azerbejdžanski gas dopremi preko teritorije Turske, Grčke, Albanije i preko Jadranskog mora do Italije, a prve isporuke bi trebalo da krenu 2020. godine.

"Taj gasovod, kapaciteta 10 milijardi kubnih metara godišnje, nema naročit ekonomski značaj, već je prije svega riječ o geopolitičkom projektu, koji može da unaprijedi gasnu bezbjednost EU", smatra Nikola Mazuki iz francuskog istraživačkog centra IRIS.

Takođe je planirana izgradnja terminala za tečni prirodni gas (TPG) na hrvatskom ostrvu Krk, koji djelimično finansira EU, a koji bi mogao da, kako ocjenjuje AFP, pojača konkurenciju između Zapada i Rusije.

Evropljani, takođe, podržavaju Jadransko-jonski gasovod (IAP), koji bi trebalo da ide od Albanije preko Crne Gore i Bosne do Hrvatske.

Sa druge strane, Rusija je u oktobru prošle godine potpisala sporazum sa Turskom o izgradnji gasovoda "Turski tok", kojim će se ruski gas ispod Crnog mora dopremati do Evrope.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je, tokom nedavne posjete Turskoj, rekao da bi i Srbija željela da se priključi tom gasovodu.

Solarna energija: Snaga sunca u Beču

Beč ima veliki solarni potencijal, održiva energija za grad budućnosti. Beč već godinama pojačano računa na potencijal sunca. U fokusu stoje krovovi grada i pitanje kako se uspješno na njih mogu postaviti uređaji za dobivanje toplote ili struje.

Površina krova sa 30 stepeni nagibnim uglom prema jugu je idealna. Moguća su i odstupanja u nagibu i usmjerenje prema zapadu ili istoku.

Dvije trećine svih krovnih površina u Beču je pogodno za korištenje solarne energije. To odgovara površini od 34 kvadratna kilometra.

Snagu sunca koristi sve više domaćinstava i preduzeća.Korištenjem solarne energije troškovi struje se znatno smanjuju.

Rusija: Proizvodnja nafte na najvišem nivou u historiji zemlje

Obim proizvodnje nafte u Rusiji je u periodu januar-juni ove godine porastao na 273 miliona tona, dok je prozivodnja prirodnog plina dostigla 300 milijardi kubnih metara.

Prema podacima Ruskog zavoda za statistiku (Rosstat), obim proizvodnje nafte je u toj zemlji u pomenutom periodu porastao za 1,8 posto u odnosu na isti period prošle godine.

Obim proizvodnje prirodnog plina je porastao za 12,9 posto u odnosu na isti period prošle godine.

Uprkos padu cijene nafte, u Rusiji je prošle godine proizvedeno 527 miliona tona nafte, što je najviše u historiji te zemlje.

Ruske vlasti su ranije saopćile da su zalihe nafte na tradicionalnim nalazištima u toj zemlji dovoljne za 30-40 godina uz sadašnji nivo proizvodnje.

Poručili su da će zalihe nekonvencionalne nafte (škriljci) otkrivene u baženovskom bazenu u Zapadnom Sibiru i pojasu Volge i Urala i njima slični vremenom proširiti horizont osiguranja nafte.

Ranije se iz tezemlje izvlačilo 30 posto tradicionalnih vidova korisnog goriva, a sada se, zahvaljujući modernim tehnologijama, može dospjeti i do onih rezervi čije izvlačenje je moguće i rentabilno u sadašnjim ekonomskim uvjetima.

Volkswagen će predstaviti dva električna I.D. sedana

Kompanija Volkswagen namjerava predstaviti dva električna sedana iz I.D. porodice.

Prvi električni sedan je najavljen prije nekoliko mjeseci, kada je o njemu govorio šef dizajna u VW-u Klaus Bischoff. Ovaj automobil će biti predstavljen na Sajmu automobila u Frankfurtu.

Međutim, sada je Greg Lucia, direktor marketinga VW Grupe u Americi najavio još jedan I.D. sedan, koji će najvjerovatnije biti predstavljen u formi koncepta nakon predstavljanja prvog automobila.

Novi modeli će koristiti MEB platformu koja je ranije poslužila za tri koncepta počevši od I.D. hatchbacka predstavljenog prošle godine. Bit će to prvi produkcijski I.D. model koji će se pojaviti na tržištu, a planiran je za 2020. godinu. Nešto kasnije će stići crossover najavljen konceptom I.D. Crozz, kao i Microbus koji je najavio koncept I.D. Buzz.

Priča se i o električnom sportskom automobilu.

 

Ni subvencija ni novca za električne automobile

Dok se Evropa i velike svjetske zemlje sve više okreću upotrebi električnih automobila, čiju kupovinu i novčano podstiču, ova grana u BiH još je u povoju.

Stručnjaci smatraju kako je razlog visoka cijena, mali broj mjesta za punjenje, ali i informisanost vozača, koja je mala ili nikakva.

Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, od početka godine u zemlju je uvezeno tek pet električnih automobila, što pokazuje da je svijest, ali i platežna moć građana i dalje veoma mala. U pitanju su modeli Mitsubishi I Miev Intense, VW-E Up, Tesla Motors model S, VW-E Golf i Melex N Car 39. Ipak, ako bismo u obzir uzeli i podatak iz prošle godine, prema kojem uvoza automobila na električni pogon nije ni bilo, došli bismo do zaključka kako je uvoz porastao za 500 odsto.

Ukupno sa 2015, kada su prvi put u BiH uvezena dva automobila, dolazi se do brojke od sedam vozila na struju koji krstare našim putevima.

Ratko Kovačević, portparol UIO BiH, nam pojašnjava kako se procedura uvoza ne razlikuje u odnosu na ostale automobile.

"Uvoznik dobija provoznu carinsku prijavu na rok od 10 dana i u tom periodu mora uraditi homologaciju vozila kod ovlaštenog tehničkog servisa, te s tim dokumentom doći u nadležnu carinsku ispostavu, gdje se završava proces carinjenja, plaćaju uvozne dažbine i vozilo se nakon toga može registrovati kod nadležnog MUP-a", kazao nam je on.

Kada je registracija električnih automobila u pitanju, u osiguravajućoj kući "Aura" kažu kako cijena zavisi od slučaja do slučaja.

"Razlika između cijene registracije standardnih vozila i vozila na električni pogon je kod računanja putarina. Iznos premije osiguranja koja se plaća prilikom registracije vozila definisana je snagom vozila, kao i stepenom bonusa ili malusa koji zavisi od zamjenske polise vozila koje je (ili koje je bilo) u posjedu osiguranika, kao i od broja šteta koje je osiguranik imao u prethodnom periodu", kazali su nam oni.

Nedžib Imamović, iz servisa "Per Aspera", koji održava električni punjač kod hotela "Marriott" u Sarajevu, ističe kako su električni automobili, prije svega, preskupi.

"Primjera radi, Renault Zoe košta 50.000 maraka, a za tu cijenu mogu se kupiti dva automobila na gorivo. Nameće se i pitanje rentabilnosti, jer je potrebno i deset godina kako bi se ova investicija isplatila. Za sada, onaj ko u BiH vozi električni auto sigurno ima puno para i ne zna šta će od njih. To bar još nije za običnog čovjeka", kazao nam je Imamović.

Problem u BiH je i infrastruktura za ova vozila, jer postoji veoma mali broj punjača. Pored onog u Sarajevu, jedan se gradi za potrebe hotela u Tarčinu i to je sve što je do sada napravljeno za ova vozila.

"Od Sarajeva prva naredna punionica je u Slavonskom Brodu, a auto može preći od 150 do 170 kilometara s jednim punjenjem, tako da se ljudi ni ne usuđuju da putuju ovakvim automobilima. Glavne prednosti su ušteda, jer nema goriva, kao ni buke i izduvnih gasova. Najveća mana je cijena", zaključio je Imamović.

Inače, treba reći da su BiH i Crna Gora jedine zemlje u Evropi koje ne stimulišu kupovinu električnih automobila. Sa druge strane, Norveška prednjači sa podsticajima od 5.000 do 10.000 evra po vozilu.

Da će se slična praksa nastaviti, potvrdili su nam i u Ministarstvu saobraćaja i veza Republike Srpske.

"Nismo upoznati s tim da li se vode bilo kakve aktivnosti u vezi s izradom zakonske regulative koja bi se ticala upotrebe vozila na električni pogon, kao ni s postojanjem inicijativa za odobravanje subvencija prilikom kupovine ovakvih vozila", rekli su nam oni.

 

Britanski operator distribucijskog sustav posvećen je energetskoj tranziciji

Kako UK Power Networks promišlja budućnost s puno baterijske pohrane i distribuirane proizvodnje

UK Power Networks, tvrtka koja električnom energijom opskrbljuje 18 milijuna ljudi u Londonu, na istoku i jugoistoku zemlje i najveći je DSO u Velikoj Britaniji jučer je objavila svoje ciljeve vezane za energetsku tranziciju. "Na rubu smo promjene kad je riječ o električnoj energiji, jednakoj što je širokopojasni internet predstavljao za telekomunikacije. Radimo s nositeljima politika, regulatorima, akademskim stručnjacima, znanstvenicima i važnim kupcima kako bi položili temelje za uzbudljivu budućnost koja će staviti kupce u centar potrošnje energije, stoga vam danas predstavljamo našu viziju pametne mreže", rekao je Basil Scarsella, prvi čovjek tvrtke povodom izlaska konzultacijskog dokumenta na tu temu. UK Power Networks tvrdi da je na mrežu priključio 8,5 GW proizvodnje iz distribuiranih izvora, instalirao je 25.000 punjača za električna vozila i ustanovio je 16 GW konekcija za baterijske pohrane. S velikim brojem obnovljivaca, nuklearnim elektranama i interkonekcijskim vezama s Europom Britanija ima jednu od najkompleksnijih distribucijskih mreža, a uzevši to u obzir novi okvir dopušta proizvođačima energije da se povežu na mrežu bez skupih ojačanja prijenosne mreže u regiji. Velika baterijska pohrana vrijedna 18,4 milijuna funti nakon dvogodišnjeg testnog perioda pokazala se komercijalno isplativom, potvrdio je UK Power Networks. Procjenjuje se da distribuirana energija može uštediti kupcima više od 1,6 milijarde funti godišnje, objavio je Edie.

14.7.2017.

EK najavila postupak protiv Hrvatske zbog INA-e

Država ne bi smjela imati pravo veta za pojedine odluke, smatra EK

Europska komisija odlučila je pokrenuti postupak protiv Hrvatske pred Sudom EU-a jer nije promijenila Zakon o privatizaciji INA-e, koji državi daje pravo veta u određenim slučajevima. "Komisija smatra da se posebnim ovlastima države iz Zakona o INA-i neprimjereno ograničavaju slobodno kretanje kapitala i sloboda poslovnog nastana. Komisija uviđa da je zaštita sigurnosti opskrbe energijom legitiman cilj u javnom interesu koji dijeli i EU te da bi se njime mogla opravdati ograničenja sloboda navedenih u Ugovoru o funkcioniranju EU-a. Takva ograničenja međutim moraju biti proporcionalna. U ovom se slučaju Zakonom o INA-i hrvatskoj državi omogućava osporavanje važnih odluka poduzeća, pri čemu ulaganje veta nije potrebno obrazložiti mogućim ugrozama sigurnosti opskrbe ili druge javne politike, ili javnim interesom", navodi se u priopćenju Komisije. U Vladi kažu da je današnja odluka Europske komisije najava tužbe i da je pogrešno govoriti da je već podnesena tužba Komisije protiv Hrvatske. Radi se o odluci kojom je Europska komisija završila administrativni dio postupka vezan uz neusklađenost Zakona o privatizaciji INA s pravnom stečevinom, kažu u Vladi i dodaju da su u stalnom kontaktu s EK oko ovog pitanja s ciljem pronalaženja "rješenja koje će biti u skladu sa zahtjevima pravne stečevine, ali i osigurati dostatnu  zaštitu  hrvatskih nacionalnih interesa u području energetske sigurnosti i stabilnosti,  bez potrebe podnošenja tužbe. Izmjene Zakona o privatizaciji INA-e su vrlo kompleksno pitanje, upravo stoga,  jer dotiču  pitanje energetske sigurnosti zbog čega usklađivanja Zakona o privatizaciji INAe  vezujemo uz proces rješavanja ukupnih dioničkih odnosa u INA-u i arbitražni postupak koji je u tijeku", kažu u Vladi. Naime, komisija smatra da takvo bezuvjetno pravo veta nadilazi ono što je nužno za zaštitu sigurnosti opskrbe energijom i da je stoga neproporcionalno. Europska komisija još u prosincu prošle godine obrazloženim mišljenjem zatražila je od Hrvatske da izmijeni Zakon o privatizaciji INA-e, jer se njime krši sloboda kretanja kapitala i sloboda poslovnog nastana, a što je obveza koju je Hrvatska preuzela 2010. tijekom pristupnih pregovora u poglavlju Sloboda kretanja kapitala. Takav razvoj situacije vrlo je loš za Hrvatsku i ići će u korist MOL-u kao dioničaru koji drži polovinu kompanije i čiji interesi nisu istovjetni interesima države kao drugog dioničara.

Ankara i Izrael će potpisati sporazum o izgradnji gasovoda

Turska i Izrael su odlučni u namjeri da potpišu sporazum o izgradnji gasovoda od izraelskih gasnih polja Tamar i Levatan do EU do kraja godine, izjavio je izraelski ministar energetike Juval Stajnic, prenosi Srna.

On je nakon sastanka sa turskim ministrom energetike Beratom Albayrakom u Ankari rekao da je nakon četiri runde razgovora odlučeno da se razgovori ubrzaju i da dvije strane pokušaju da postignu krovni sporazum koji bi omogućio izgradnju izraelsko-turskog gasovoda do kraja tekuće godine.

Stajnic je izrazio nadu da će Albayrak posjetiti Izrael u cilju unapređivanja procesa pregovora i dodao da bi projekat gasovoda trebalo da poboljša bilateralne odnose na korist obje zemlje.

Izraelski ministar je rekao da Izrael trenutno radi na dva projekta izgradnje gasovoda, od kojih bi jedan do EU prolazio kroz Tursku, dok bi drugi prolazio kroz Južni Kipar do Grčke i Italije.

Elektrana prelazi s plina na vodik

Nizozemska termoelektrana će umjesto prirodnog plina kao gorivo koristiti vodik

Američki portal 'Power Engineering International' je izvijestio o početku projekta pretvorbe termoelektrane na plin u termoelektranu na vodik. Kako se ističe, norveška naftna tvrtka Statoil, švedska elektroenergetska skupina Vattenfall i nizozemska plinska tvrtka Gasunie potpisale su memorandum o razumijevanju o rekonstrukciji TE Magnum u Nizozemskoj. Riječ je o termoelektrani koja se nalazi u Eemshavenu u Nizozemskoj i u vlasništvu je nizozemske elektroenergetske tvrtke Nuon (dio skupine Vattenfall) i koja kao gorivo koristi prirodni plin, a prelaskom na vodik emisija ugljičnog dioksida bi se smanjila za oko 4 mil. t godišnje. Elektrana se sastoji od tri jedinice izvedene s plinskim turbinama u kombiniranom ciklusu (CCGT) pojedinačne snage 440 MW, pri čemu je projektom, za koji će uskoro započeti studija izvedivosti, predviđena prilagodba jedne od njih za primjenu plina kao vodika.

'Cab' će od sada biti električni
Proizvođač londonskih taksija promijenio je naziv i orijentira se na električna vozila
Britanska tvrtka koja proizvodi karakteristične, uglavnom crne londonske taksije izvijestila je da je promijenila naziv, logo i poslovnu politiku kada je riječ o vozilima. Naime, tvrtka LEVC, odnosno London EV Company, kako se sada zove London Taxi Company, kao što joj novi naziv kaže usmjerava isključivo na proizvodnju električnih vozila. U cijeli projekt do sada je uloženo 325 mil. funti, a krajnji je cilj tvrtke koja je dio kineske automobilske industrije Geely postati prvi svjetski proizvođač vozila za individualni javni gradski promet. Prva vozila moći će se naručiti već od 1.8.2017. godine i očekuje se da će ušteda za vozače iznositi oko 100 funti tjedno u odnosu na dizelska vozila čija se proizvodnja sada napušta. Nova vozila TX koristit će rješenje hibridnog pogona eCity koji se sastoji od naprednog elektromotora s napajanjem iz baterija i malog benzinskog generatora. Na taj način vozila će imati autonomiju čak 640 km, od čega više od 112 km bez ikakvih emisija. Osim za London, narudžbe za vozila primaju se iz cijelog svijeta. Tako je nizozemska tvrtka RMC već naručila 225 takvih vozila čija se isporuka očekuje 2018. godine.

Antarktik: Odlomio se najveći ledeni brijeg u povijesti!

Ovim odlamanjem promijenjen je oblik antarktičkog poluotoka, smatraju znanstvenici

Ogroman ledeni brijeg mase tisuće milijardi tona, jedan od najvećih ikad viđen, odlomio se od Antarktika, objavili su danas istraživači britanskog Sveučilišta Swansea. "Formacija se dogodila između ponedjeljka i srijede", naveli su znanstvenici koji prate što se događa s tim ogromnim blokom leda. Odlomljeni ledeni brijeg je površine oko 6.000 kvadratnih kilometara. Ledeni brijeg se odlomio od ledenog grebena Larsen C, i tim odvajanjem je, prema znanstvenicima, promijenjen oblik antarktičkog poluotoka, prenosi Seebiz.

 

A A A I ruski naftaši pod velikim hakerskim napadom

Rosneft i Bašneft imaju velike probleme s računalnim sustavima

Najveća ruska naftna tvrtka Rosneft prijavila je nadležnim tijelima snažan hakerski napad na svoje poslužitelje. No, čim je uočen napad, tvrtka je prešla na pričuvni informacijski sustav koji je omogućio nesmetano odvijanje svih poslova pa nije prekidana proizvodnja i prerada nafte i plina. Nešto ranije su ruski mediji objavili i kako je napadnuta i naftna tvrtka Bašneft kod koje su na sva računala u rafineriji Bashneft-Produkt i upravi hakeri instalirali virus WannaCry, javlja ruska novinska agencija TASS.

Zapadni Balkan pati zbog zagađenog zraka

Koncentracije prašine u gornjem u opsegu koncentracija ikad primjećenih u EU

Prema rezultatima mjerenja koja su predstavljena na konferenciji u Europskom parlamentu, granične vrijednosti zagađenja lebdećim česticama u neposrednoj blizini TE Tuzla su od 41 dan bile prekoračene 25 puta. Usprkos rezultatima mjerenja odgovorne institucije nisu niti jednom reagirale na zagađenje iz TE Tuzla. Mjerenja je od listopada 2016. do svibnja ove godine provela organizacija CEE Bankwatch, u suradnji s partnerima u lokalnim zajednicama u kojim su locirane termoelektrane u BiH, Srbiji, Crnoj Gori, Makedoniji, Bugarskoj i Rumuniji. Četiri zemlje zapadnog Balkana u kojima je proveden monitoring imaju ključnu poveznicu, a to je proizvodnja električne energije u zastarjelim termoelektranama na ugljen koje imaju slabu ili nikakvu kontrolu emisija iz svojih postrojenja i s deponija šljake i pepela. Ovo je faktor koji nesumnjivo doprinosi visokom nivou zagađenja koje je registrirano prilikom mjerenja na ovim lokacijama. Najnoviji izvještaj o kvalitetu zraka EEA, koji je koristio podatke iz 2013. procjenjuje da samo zagađenje lebdećim česticama 2,5 svake godine ubija 18.310 ljudi u BiH, Crnoj Gori, Srbiji i Makedoniji. Za Europsku komisiju ova situaciju je vrlo uznemirujuća. "Koncentracije PM10 na Zapadnom Balkanu su u gornjem opsegu koncentracija ikad primjećenih u EU. Zagađenje prašinom ima poseban izazov zbog široke upotrebe lignita, smeđeg ugljena i biomase za grijanje ili proizvodnju električne energije, pa bi smanjivanje upotrebe ugljena i njegova zamjena čistijim gorivom bio prvi korak prema čistijem zraku", rekao je Francois Wakenhut, šef odjela za čist zrak pri Generalnom direktoratu za okoliš.  Članovi Europskog parlamenta, predstavnici EK, nevladine organizacije i predstavnici ugroženog lokalnog stanovništva su na konferenciji koja je održana u ponedjeljak u Europskom parlamentu izrazili zabrinutost zbog zagađenja zraka na zapadnom Balkanu i pozvali na hitne akcije i provođenje mjera za smanjenje zagađenja, priopćeno je iz Udruženja za zaštitu i unapređenje okoliša prirode i zdravlja Ekotim.

Volkswagen e-up! predstavljen na Međunarodnom sajmu energetike Energa

Porsche BH, uvoznik Volkswagen vozila za BiH, je na Međunarodnom sajmu energetike "Energa" pod sloganom “Jednostavno električan” predstavio električnu verziju svog malog gradskog automobila e-up!.

Najmanji Volkswagenov model pokreće elektromotor snage 60 kW (85KS) i 210 Nm obrtnog momenta, dok je maksimalna brzina 130 km/h. Električna energija skladišti se u litij-ionskim baterijama smještenim u podnici automobila sa kojima maksimalan doseg iznosi 160 kilometara. Uz tradicionalnu garanciju u trajanju od četiri godine, Volkswagen daje i osam godina garancije na bateriju.

“Volkswagen električna vozila su 100% električna vozila, bez emisija, lagana, izuzetno učinkovita i nevjerovatne snage koja se osjeća već od samog starta jer električna vozila odmah razvijaju najveći obrtni moment. Novi e-up! ima spreman još jedan istaknuti tehnički detalj: Car-Net e-Remote, aplikaciju za pametni telefon koja kao i Car-Net portal omogućava da se brojnim funkcijama vozila upravlja daljinski .”, izjavio je ekspert za električna vozila i trener za tehničko školovanje Porsche BH, Jasmin Lučkin.

U konferencijskom dijelu „Energe“ održana je panel-diskusija o razvoju bosanskohercegovačke autoindustrije s osvrtom na električna vozila koja predstavljaju vozila budućnosti. Lučkin je kazao da se kompletna automobilska industrija ubrzano kreće ka masovnoj eksploataciji električnih vozila i da treba prilagoditi zakon i sve relevantne pravilnike tim vozilima (tehničke preglede, registraciju, pitanja javne infrastrukture, stimulanse itd.).

12.7.2017.

I Francuska protiv sankcija za Severni tok 2


Čelnica Engija smatra da su moguće američke sankcije neprihvatljive
Moguće američke sankcije za plinovod Sjeverni tok 2 su 'neprihvatljivo miješanje u europske poslove' budući da SAD u njega nije uključen, izjavila je glavna izvršna direktorica francuske energetske tvrtke Engie Isabel Kocher. Istodobno, ona naglašava da te sankcije ne pogađaju samo Rusiju, već i Njemačku i druge europske zemlje. Naime, još u lipnju 2017. godine je američki Senat izglasao da se zbog navodnog miješanja Rusije u američke predsjedničke izbore donesu nove sankcije Rusiji koje će se odnositi i na energetske i plinske projekte u kojima sudjeluju i tvrtke iz Europske unije. Predložene nove sankcije još treba potvrditi Kongres i američki predsjednik Donald Trump. One će najprije pogoditi europske energetske tvrtke koje sudjeluju u izgradnji Sjevernog toka 2, a osim Engija, to su njemački E.ON, BASF, Wintershall i Uniper, britansko-nizozemski Shell i austrijski OMV, javlja ruski portal 'Sputnik News'.

Već druga nizozemska vjetroelektrana s pohranom energije

U pogon je pušten sustav za pohranu energije snage 3 MW spojen na vjetroelektranu

Američki portal 'Power Engineering International' je izvijestio da je u Nizozemskoj upravo u pogon pušten sustav za pohranu energije snage 3 MW spojen na vjetroelektranu. Kako pri tome ističe tvrtka Alfen koja ga je izvela, sustav je modularan i u budućnosti može biti proširen na 12 MW, čime ne postati najveće takvo postrojenje u Nizozemskoj. Nalazi se u sklopu druge po veličini nizozemske vjetroelektrane. Radi se o VE Princess Alexia koja je sastoji od 36 vjetroturbina i ima ukupnu snagu 122 MW, a nalazi se pokraj grada Zeewoldea. Na projektu su surađivali i nizozemska elektroenergetska tvrtka Nuon (u vlasništvu švedske energetske skupine Vattenfall), koja upravlja vjetroelektranom, i poznati njemački proizvođač vozila BMW, jer je sustav sukladan njegovim baterijama. To je već drugi takav Alfenov projekt i drugi u Nizozemskoj općenito. Naime, tvrtka je već u svibnju ove godine izgradila baterijski sustav za pohranu 1 MW h energije u sklopu VE Giessenwind snage 9 MW

Plastične boce postaju golemi ekološki problem

Svake se minute u svijetu proda milion plastičnih boca, a taj će broj do 2021. porasti za još 20 posto i stvoriti ekološku krizu za koju mnogi predviđaju da će biti jednako ozbiljna kao i klimatska, piše britanski Guardian.

Takva potražnja plod je očito neutažive žeđi za flaširanom vodom i širenjem zapadne, urbanizirane kulture u Kinu i druge zemlje azijskog Pacifika.

Više od 480 milijardi plastičnih boca prodano je u svijetu 2016. godine. Kada bi ih se poredalo jednu do druge, prekrile bi pola puta do Sunca. Po postojećim trendovima rasta, taj će broj do 2021. porasti na 583 milijarde.

Većina plastičnih boca za vodu i gazirane napitke radi se od polietilenskog-teteftalata (PET), koji se može odlično reciklirati. Prikupljanje boca i njihovo recikliranje, međutim, ni izbliza ne prate porast proizvodnje i potrošnje.

Manje od polovine boca kupljenih 2016. prikupljeno je za recikliranje, a samo ih je sedam posto pretvoreno u nove boce. Umjesto toga, većina ih završi na smetlištima ili u oceanima.

Između pet i 13 milijuna tona plastike godišnje završi u oceanima i progutaju ih morske ptice, ribe i ostali organizmi. Do 2050. godine u oceanima će po težini biti više plastike nego riba, sudeći po istraživanju Zaklade Ellen MacArthur.

Stručnjaci upozoravaju da je plastika već našla put do ljudskog prehrambenog lanca.

Znanstvenici sa sveučilišta u belgijskom Gentu nedavno su izračunali da ljudi koji vole plodove mora godišnje u sebe unesu 11.000 sitnih komada plastike. Prošle je godine u analizi sveučilišta u Plymouthu otkriveno da je u trećini ulovljene ribe u Britaniji pronađena plastika, uključujući bakalar, skušu i razne školjke. Aktivist za zaštitu okoliša Hugo Tagholm kaže da su brojke poražavajuće.

"Kriza zagađivanja plastikom jednaka je klimatskoj, jer plastika zagađuje svaki prirodni sustav i sve više organizama na Zemlji".

Zabrinutost za zagađivanje oceana posebno je velika. Prošli su mjesec znanstvenici pronašli gotovo 18 tona plastike na jednom od najizoliranijih svjetskih otoka, nenaseljenom koraljnom atolu u južnom Pacifiku. Plastika je stigla i do udaljenih arktičkih obala, otkriveno je u odvojenoj studiji.
Većina plastičnih boca proizvodi se za vodu, a Kina je najodgovornija za porast potražnje. Kineska potražnja iznosi četvrtinu svjetske, prenosi SEEbiz.eu.

"Kina je ključna zemlja za razumijevanje porasta globalne prodaje PET boca", rekla je Rosemary Downey iz Euromonitora.

"Iza toga stoji proces urbanizacije i želja za zdravijim životom, odnosno zabrinutost kvalitetom vode iz vodovoda", kazala je Downey.

Najviše plastičnih boca proizvode najveći brendovi u toj industriji. Coca-Cola je odgovorna za 100 milijardi plastičnih boca godišnje ili 3.400 svake sekunde. Greenpeace tvrdi da šest najvećih kompanija gaziranih napitaka i vode u prosjeku imaju samo 6,6 posto recikliranih PET boca u svojim proizvodima.

Aktivisti za zaštitu okoliša pokušavaju javnim pritiskom natjerati kompanije da povećaju udio reciklirane plastike u svojim bocama.

"Tijekom nedavne ekspedicije Greenpeacea na udaljene škostske otoke, našli smo plastične boce gotovo svuda gdje smo pošli. Evidentno je da industrija gaziranih pića mora smanjiti svoje 'plastične otiske' diljem svijeta", kazala je članica te organizacije Louisa Casson.

Mercedes predstavio koncept električnog kamiona

Budućnost, ali ne tako bliska

Osim Tesle i još nekolicine proizvođača, sada i njemački Mercedes-Benz, koji je dio grupacije Daimler, ima cilj prijeći na električni pogon kada je riječ o malim i velikim cestovnim kamionima. Ovih dana prikazane su prve fotografije Mercedesovog kamiona Urban eTruck. Kao što mu samo ime kaže, ovaj kamion osmišljen je za prometovanje i prijevoz tereta po gradovima. Ugrađene litij-ionske baterije omogućavaju mu autonomiju od oko 200 kilometara, no izvedene su modularno pa će ih biti moguće nadograditi dodatnim setovima i tako povećati doseg kamiona prema potrebi. Kabina Urban eTrucka opremljena je najnovijim tehnologijama kao što su kamere umjesto retrovizora, veliki 12,3-inčni infotainment zaslon, a cijeli rad vozila nadgleda pametni sustav kontrole. On prati stanje i težinu tereta u teretnom prostoru, te prema zadanoj ruti računa koliko je snage još ostalo u baterijama – i tako olakšava vozaču planiranje dostave. Maksimalna nosivost ovog električnog kamiona je 26 tona. Mercedes-Benz za sada je predstavio tek koncept, a Urban eTruck trebao bi službeno biti predstavljen na rujanskom sajmu komercijalnih vozila u Hannoveru. No, unatoč slikama i lijepim najavama Nijemci su nas ipak malo razočarali informacijom da ovakve kamione na tržištu ne očekuju baš uskoro – sva najavljena tehnologija trebala bi se u njihovim kamionima naći tek tijekom narednih 10 godina, objavio je Bug.

Njemačka banka kreditira TE Nikola Tesla

Njemačka razvojna banka KfW s kreditom od 45 milijuna eura podu poduprijet će sprski EPS za modernizaciju odlaganja pepela, šljake i fosfogipsa iz najveće termoelektrane u zemlji, TE Nikola Tesla, čije četiri jedinice imaju snagu 3300 MW.

Projekt će poboljšati kvalitetu podzemnih voda i zaštititi obližnju Savu od zagađenja.

Kredit dospijeva na naplatu za 12 godina i ugovoren je petogodišnji period počeka, koji će biti iskorišten za ugradnju opreme.

Banka KfW do sada je u Srbiju uložila 1,7 milijarde eura a dvije trećine tiče se ulaganja u energetiku, piše EMP. 

Đuro Đaković gradi prvu hrvatsku geotermalnu elektranu

Vrijednost potpisanog ugovora je 71,1 mil. Kuna

Đuro Đaković Grupa je, koristeći servis OTS HINA-e, izvijestila da je potpisala ugovor za izvođenje radova na prvoj hrvatskoj geotermalnoj elektrani u vrijednosti 71,145 mil. kuna. Kako se ističe, Đuro Đaković je s naručiteljem, tvrtkom Geoen, potpisao ugovor za izgradnju, puštanje u pogon i spajanje na elektroenergetsku mrežu GTE Velika te izgradnju pripadajućeg bušotinskog postrojenja i utisnog cjevovoda u Velikoj Cigleni kraj Bjelovara.

Merkel: Pariski sporazum je neponištiv i o njemu nema pregovora

Njemačka kancelarka Angela Merkel kazala je da je Evropska unija "odlučnija nego ikada prije" u namjeri da sporazum iz Pariza o borbi protiv klimatskih promjena postigne uspjeh, a nakon odluke da se Sjedinjene Američke Države povuku iz sporazuma.

Merkel je u četvrtak u govoru pred njemačkim parlamentom naglasila da EU u potpunosti stoji iza svoje posvećenosti sporazumu. Dodala je da je "pariski sporazum neponištiv i da se o njemu ne može pregovarati".

Merkel će biti domaćin samita Grupe 20 svjetskih ekonomskih sila koji će se 7. i 8. jula održati u Hamburgu.

Uoči samita, Merkel će danas u Berlinu održati sastanak sa evropskim liderima zemalja članica G20.

Renault predstavio e-vozila Twizy, ZOE i Kangoo Z.E.

Nove subvencije na električne automobile moguće iduće godine                               

Renault je predstavio modele električnih vozila Twizy, ZOE i Kangoo Z.E. Kako je istaknuto na prezentaciji novinarima, ZOE je malo gradsko električno vozilo koje se može nabaviti od 240 tisuća kuna i to u light verziji s baterijom od 22 kW. S baterijom od 44 kW ZOE može dosegnuti 400 km po NEDC metodologiji, a realno 300 km gradske vožnje. Iz Renaulta su istaknuli kako je Z.E. najefikasnije električno vozilo koje se trenutno može naći na tržištu s najmanjom potrošnjom baterije. Garancija na bateriju je osam godina. Kako je istaknuo Aleš Antlej iz Renaulta predstavljajući ZOE, riječ je o električnom vozilu B segmenta s najvećom autonomijom koji dolazi sa serijski ugrađenom toplinskom pumpom, što ga izdvaja od drugih vozila. Predstavljen je i inovativan koncept vozila, lako električno vozilo Twizy, dosega 100 km. Twizy dolazi u dvije verzije, jednu s ograničenjem brzine na 45 km/h, a drugu s ograničenjem do 80 km/h, a cijena im je 76, tj. 95 tisuća kuna. Prvenstveno je namijenjeno mladima jer ga mogu voziti i petnaestogodišnjaci bez vozačke dozvole B kategorije. Renault će od srpnja u Hrvatskoj početi s prodajom Kangooa Z. E., potpuno električnog radnog vozila namijenjenog gradskim dostavama, s cijenom od 159 900 do 176 900 kuna. Kako je istaknuo Aleš Antlej, riječ je o najprodavanijem električnom gospodarskom vozilu u Europi. Nova verzija ima 270 km mjerenog dosega, a realnog dosega od 135 - 200 km. Vozilo je opremljeno novom baterijom koja mu pruža za 50% veći doseg nego prije. Također, vozilo je opremljeno i novim motorom od 44 kW snage. Vrijeme punjenja ostalo je nepromijenjeno, odnosno, napuni se potpuno u šest sati preko noći, a u sat vremena se može napuniti za 35 km dosega. Kako bi olakšao putovanja, Renault je razvio aplikacije Z.E. Trip i Z.E. Pass, koje olakšavaju punjenje baterija na javnim punionicama. Ove povezane usluge proširit će se prvom polovicom 2017. uvođenjem nove aplikacije za pametne telefone koja će uključivati i navigaciju od vrata do vrata. Istodobno, Zoejeva visoka razina povezivosti omogućuje funkciju određivanja termina punjenja u svrhu smanjenja troškova i emisija ugljikovih oksida. Predstavnici tvrtke Ducati Komponenti iz Ludbrega prezentirali su način rada punionica i njihove osnovne značajke i planove u budućnosti, dok je Domagoj Puzak, dipl. ing. iz HEP-a predstavio mreže punionica Elen. Govoreći o subvencijama za električna vozila, Puzak je rekao kako se nove subvencije za električna vozila i plug-in hibride u Hrvatskoj mogu očekivati početkom 2018. godine. Također, održana je i prezentacija mreže punionica Hrvatskog Telekoma iz sustava Puni.hr. Do sada je 125 mjesta za punjenje, na 95 punionice u 65 gradova povezano u sustav Puni.hr. Konzultant Renaulta za električnu mobilnost, Željko Purgar prezentirao je projekt električne mobilnosti Renaulta u Hrvatskoj. U Renaultu ističu kako je tržište električnih automobila živnulo te da bilježe rast potražnje za 20 - 30%, a u trenutku kada se u Hrvatskoj opet pojave subvencije, očekuju i značajan porast prodaje.

Njemačka pohranjuje energiju u slanim kavernama

U sljedećih pet godina razvit će se inovativno rješenje za pohranu energije

 

Američki portal 'Renewable Energy World.com' je izvijestio da njemačka energetska tvrtka EWE u suradnji sa Sveučilištem Friedricha Schillera u Jeni namjerava izvesti baterijski sustav za pohranu energije u podzemnim slanim kavernama. Projekt se naziva 'Brine for Power (b4p)' i osniva se na primjeni redukcijsko-oksidacijskih baterija. No, za ostvarivanje projekta bit će potrebna dodatna ispitivanja i trebat će riješiti još neke poteškoće pa se očekuje da bi sustav u pogon mogao biti pušten do kraja 2023. godine. Pri tome se smatra da će projekt, ako bude uspješan, predstavljati ključnu promjenu na tržištu rješenja za pohranu energije.

11.7.2017.

Sistem EPS-a stabilno snabdeva privredu i građane

Klime oborile letnji rekord u potrošnji električne energije

Tropske temperature utiču na veću upotrebu klima uređaja i potrošnju električne energije, a sistem „Elektroprivrede Srbije“ sigurno i stabilno snabdeva električnom energijom građane i privredu.

Potrošnja električne energije približila se rekordima potrošnje u režimu hlađenja, jer su procene da bi potrošnja danas mogla da dostigne 91 milion kilovat-sati, što je za oko 20 odsto više od prosečne dnevne potrošnje u julu.

Tokom jučerašnjeg dana, pri maksimalnoj temperaturi od 38,2 stepena Celzijusa u Beogradu, „Elektroprivreda Srbije“ je kupcima isporučila 86 miliona kWh.

 

Rama u Istanbulu: Regionalna saradnja je nužna za uspostavu energetske stabilnosti

Predsjednik Republike Turske Recep Tayyip Erdogan izjavio je kako je Turska svojim geopolitičkim položajem “prirodni most“ između proizvođača i potrošača energenata, javlja Anadolu Agency (AA).
Erdogan se obratio učesnicima 22. Svjetskog kongresa nafte u Istanbulu i tom prilikom istakao kako je Turska zemlja na ruti historijskog Puta svile.

“Turska će smanjiti ovisnost o vanjskim dobavljačima energenata kako bi osigurali održivi ekonomski razvoj i na najbolji način koristili domaće resurse“, kazao je Erdogan.

Učesnicima Kongresa obratio se i turski premijer Binali Yildirim koji je kazao da je jačanje energetske sigurnosti važan segment turske politike zadovoljenja potreba njene nacije.

On je dodao da Turska pridaje veliki značaj i energetskoj stabilnosti u regiji.

Kongresu u Istanbulu prisustvuju najviši zvaničnici brojnih zemalja, a među njima je više od 50 ministara energetike.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, albanski premijer Edi Rama, predsjednik Azerbejdžana Ilham Alijev i premijer Bugarske Bojko Borisov su među najvišim zvanicama koje je turski predsjednik Erdogan danas primio u palati Mabeyn.


EK daje ozbiljan novac u brze punionice na autocestama
Duž TEN-T koridora 222 brze punionice i 30 ultra brzih punionica za električna vozila
Europska komisija je krajem lipnja objavila da će financirati projekt NEXT-E u okviru svog programa Instrument za povezivanje Europe (CEF), u preporučenom iznosu od 18,84 milijuna eura u vidu bespovratnih sredstava odobrenih za CEF projekt električnih vozila. Kao dio projekta NEXT-E, postavit će se 222 multi standardne brze punionice (50 kW) i 30 ultra brzih punionica (150-350 kW) uzduž koridora osnovne mreže i nekoliko osnovnih koridora Transeuropske prometne mreže (TEN-T), čime će se stvoriti ključna infrastruktura punionica električnih vozila u Češkoj, Slovačkoj, Mađarskoj, Sloveniji, Hrvatskoj i Rumunjskoj. Projekt je odabran između 152 druga uspješna transportna projekta od početnih 349 koji su aplicirali za ukupan iznos bespovratnih sredstava od 7,5 milijarde eura.
Projekt NEXT-E predstavlja dobar model jedinstvene suradnje četiri vodeće grupe iz sektora električne energije, nafte i plina koji su ujedinili snage s proizvođačima opreme (proizvođačima automobila) kako bi stvorili interoperabilnu i nediskriminirajuću mrežu punionica električnih vozila kao održivu alternativu postojećoj ICI mreži (mreži vozila s unutarnjih izgaranjem). Konzorcij se sastoji od društava E.ON grupe (Zapadoslovenská energetika iz Slovačke, E.ON Češka Republika, E.ON Mađarska, E.ON Rumunjska), društava MOL grupe (koje predstavljaju podružnice u svih šest država), Hrvatske elektroprivrede u Hrvatskoj, PETROL-a (u Sloveniji i Hrvatskoj), Nissana i BMW-a. Konzorcij NEXT-E će poduprijeti nacionalne planove za e-mobilnost kao i strategiju širenja električnih vozila u regiji, razvijajući održiva rješenja za punjenje vozila, procjenjujući integraciju obnovljive energije i uvodeći inovativne poslovne procese i potrošačke pakete u cilju smanjenja ovisnosti o nafti i doprinoseći smanjenju emisija CO2 u Europi. Uspostavit će se uska suradnja s ministarstvima transporta, Europskom komisijom i kreatorima politike kako bi se osigurala primjena naučenog na učinkovito pan-kohezijsko uvođenje infrastrukture za punjenje električnih vozila. Projekt će predstaviti nacrt najbolje strategije i najučinkovitijih pristupa infrastrukturi za punjenje električnih vozila i korištenju usluga, podržati shvaćanje o korištenju električnih vozila u regiji, spajajući zapadnu i pan-kohezijsku Europu te predstavljajući besprijekorno, ugodno iskustvo vožnje na dugim relacijama u potpunosti temeljeno na električnoj energiji.
Nakon detaljnih mrežnih planova i ICT studija slijedit će pilot projekt postavljanja brzih i ultra brzih punionica u dvije faze, što će rezultirati pan-kohezijskim planom i vodičem za široku upotrebu električnih vozila. Aktivnosti na projektu su započele 2017. godine višegodišnjim djelovanjima na međunarodnom planu koji se planiraju završiti do 31. prosinca 2020. Izvršna agencija za inovativnost i mreže Europske komisije (INEA) je 23. lipnja godine odabrala NEXT-E za projekt koji će se financirati temeljem javnog poziva za dostavu prijedloga projekata od 13. listopada 2016. U službenoj ocjeni navodi se sljedeće: 'Značenje predloženog projekta u njegovom smanjenom obliku je vrlo velika, njime se promovira smanjenje emisija CO2, održiva mobilnost i intermodalna povezivost. Projekt je razrađen te se očekuje ostvarivanje pozitivnog učinka i rezultata kao čvrstog temelja za donošenje odluke i strategije o budućem razvoju cjelovite mrežne infrastrukture za punjenje električnih vozila u Istočnoj Europi.' Sredstva su odobrena u okviru Instrumenta za povezivanje Europe (CEF), financijskog mehanizma EU-a kojim se podupiru infrastrukturne mreže. Komisija predlaže ulaganje 2,7 milijardi eura u 152 ključna transportna projekta kojima se podupire konkurentna, čista i povezana mobilnost u Europi.


Vattenfall razdvaja vetroenergetsko poslovanje

Osnovat će se poslovne jedinice za kopnene i pučinske vjetroelektrane te za sunčane elektrane i pohranu energije

Američki portal 'Renewable Energy World.com' je izvijestio da švedska elektroenergetska skupina Vattenfall namjerava podijeliti svoje poslovno područje vjetroenergetike. Tako bi trebale nastati tri nove poslovne jedinice: za kopnene i za pučinske vjetroelektrane i za sunčane elektrane i sustave za pohranu energije. Pri tome tvrtka u naredne dvije godine namjerava uložiti čak 150 mil. eura u projekte decentraliziranih sunčanih elektrana i baterijskih sustava za pohranu energije, što je sve u skladu s dugoročnom poslovnom politikom cjelovite promjene proizvodne strukture u tvrtki.


Francuska zatvara trećinu nuklearnih reaktora?
Gotovo trećina nuklearnih reaktora u Francuskoj bi mogla da bude zatvorena prema planu za smanjenje proizvodnje električne energije iz nuklearnih centrala, izjavio je francuski ministar za zaštitu životne sredine Nikola Ilo.
Prethodni francuski parlament, predvođen socijalistima, usvojio je 2015. godine zakon kojim se zvanični Pariz obavezao na smanjenje udjela nuklearne energije u energetskom miksu sa postojećih 75 odsto na 50 odsto do 2025. godine, podsjeća agencija Frans pres.
"Moramo shvatiti da ćemo za postizanje tog cilja morati da zatvorimo izvjestan broj reaktora", izjavio je Ilo za radio RTL.
"To će čak možda biti 17 reaktora, ali to moramo da razmotrimo", dodao je on. Francuska ima 58 nuklearnih reaktora kojima upravlja državna kompanija EDF, navodi agencija AFP, i dodaje da zvanični Pariz godišnje zaradi oko tri milijarde eura od izvoza električne energije u susjedne zemlje.
Najveći broj tih postrojenja je izgrađen tokom 70-ih i 80-ih godina prošlog vijeka.


EU: Termoelektrane su najveći zagađivači zraka
Termoelektrane na ugalj odgovorne su za većinu zagađenja zraka u Evropi, dok je Britanija među najvećim zagađivačima, saopćila je Evropska Unija.
Evropska agencija za okoliš navodi u izvještaju objavljenom u nedjelju navečer da su elektrane odgovorne za najveće ispuštanje zagađenog zraka i vode u Britaniji, koja ima ukupno 14 elektrana. Njemačka je na drugom mjestu sa sedam, dok za njom slijede Francuska i Poljska sa po pet termoelektrana. 
- Agencija je ispitala emisije iz 35.000 industrijskih jedinica u 2015. godini - kada su registrovani posljednji raspoloživi podaci - uključujući petrohemijske rafinerije i jedinice za preradu metala iz 28 država članica EU, i Islanda, Lihtenštajna, Norveške, Švicarske i Srbije.
Agencija navodi da je "EU ostvarila dobar napredak  ka ciljevima klimatske i energetske politike između 2020 i 2030". Ona, ipak, naglašava da ugalj ostaje najviše korišteno gorivo u velikim postrojenjima - elektranama, rafinerijama, velikim hemijskim tvornicama i čeličanama - uprkos tome što se sve manje količine koriste u posljednjim godinama. 
Ugalj je još uvijek odgovoran za najveće ispuštanje ugljen dioksida, sumpor dioksida i nitrogen oksida u okoliš, iako su neke elektrane u značajnoj mjeri poboljšale svoje ekološke standarde u posljednjim godinama, prenosi Associated Press.

10.7.2017.

U Istanbulu počeo 22. Svjetski naftni kongres

U Istanbulu je sinoć svečano otvoren 22. Svjetski naftni kongres pod nazivom "Mostovi energetike u budućnosti", koji je okupio brojne svjetske zvaničnike i predstavnike najvećih svjetskih naftnih kompanija, javlja Anadolu Agency (AA).

Jozsef Laszlo Toth, predsjednik Svjetskog naftnog vijeća, je na ceremoniji otvaranja kazao da su izazovi s kojima se suočava naftni sektor rasli kao što je rasla i svjetska populacija, a ekonomski razvoj proizveo veliki broj potrošača.

Dodao je da i u narednim decenijama nafta i prirodni gas ostaju vodeći svjetski energetski resursi.

"Sigurna i ekološki prihvatljiva buduća potrošnja energije će zahtijevati ogromne investicije, tehnologiju, najkvalitetnije ljudske resurse i superiornu etičku poslovnu praksu", naglasio je Toth.

Ovogodišnjem Svjetskom naftnom kongresu, koji se održava u Kongresnom centru Istanbul, prisustvuju mnogobrojni ugledni zvaničnici iz Turske i zemalja svijeta i predstavnici najvećih svjetskih naftnih kompanija.

Među učesnicima je i američki državni sekretar Rex Tillerson, kome je dodijeljeno najviše priznanje Svjetskog naftnog vijeća.

Tillerson, bivši izvršni direktor kompanije ExxonMobil u periodu od 2006. do 2016. godine, dobio je nagradu za "izuzetan doprinos industriji nafte i gasa".

Istakao je da je Turska važan partner u promociji veće energetske sigurnosti budući da se nalazi na raskršću energetskih izvora.

U obraćanju na ceremoniji otvaranja Tillerson je pohvalio hrabrost turskog naroda u odbrani demokratije od neuspjelog pokušaja vojnog puča 15. jula prošle godine u toj zemlji.

Nakon kongresa, američki šef diplomatije sastaće se s predsjednikom Turske Recepom Tayyipom Erdoganom u njegovoj rezidenciji u Istanbulu. Turski predsjednik će se na kongresu obratiti u ponedjeljak.

U okviru Kongresa su planirani okrugli stolovi, radne grupe, forumi i paneli na kojima će se raspravljati o konvencionalnim i nekonvencionalnim izvorima energije kao i o globalnim politikama o mogućnostima energetske efikasnosti, kvalitetnije infrastrukture i investicija u naftnom sektoru.

Tokom Kongresa, prisutnima će se obratiti brojni lideri kompanija u sektoru nafte i plina, uključujući i čelnike OPEC-a, Royal Dutch Shella, ExxonMobila i Saudi Aramcoa.

Inače, Svjetski naftni kongres se smatra najvećim događajem u oblasti naftne i plinske industrije u svijetu.

Svjetski naftni kongres u Istanbulu će trajati od 9. do 13. jula.

Antić: Realizacija Turskog toka je sve izvjesnija’

Ministar energetike i rudarstva Srbije Aleksandar Antić izjavio je da dešavanja oko izgradnje Turskog toka ukazuju da realizacija tog projekta postaje sve izvjesnija.

"Svi koraci i tendencije, sva dešavanja i u Bugarskoj i spremnost Madjarske da bude dio tog projekta, kao i korespondencija da se on realizuje u skladu sa Trećim energetskim paketom, ide u prilog tome da realizacija tog projekta postaje sve realnija", rekao je Antić za Prvu televiziju.

Antić je dodao i to da se uvijek trudi da bude realan.

Kako je nedavno izjavio predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, izgradnja Turskog toka perdstavlja jednu od najvećih razvojnih šansi Srbije.

Rokovi za primenu ekoloških standarda EU moraju biti realni i dostižni

Ministar za zaštitu životne sredine u Vladi Republike Srbije Goran Trivan izjavio je da će našoj zemlji za primenu evropskih ekoloških standarda biti potrebno približno 15 milijardi evra, upozorivši na to da za dostizanje tih standarda treba utvrditi razumne rokove.

 

Trivan je u Skupštini Srbije, na sastanku Pregovaračke grupe 27 sa organizacijama civilnog društva u okviru Nacionalnog konventa o Evropskoj uniji, naglasio da se u međunarodnoj zajednici cene napori i rezultati koje smo postigli u toj oblasti proteklih godina.
On je dodao da naša zemlja u oblasti zaštite životne sredine može da napravi snažan ne samo praktični, već i politički iskorak, što će i učiniti.
Srbija u tome može da računa na pomoć susednih zemalja regiona, koje su spremne na to da joj prenesu iskustva, ukazao je ministar i naglasio da je najvažnije u kom roku ćemo ispregovarati primenu evropskih ekoloških standarda, kao i kako doći do novca za to.
Rokovi treba da budu što duži da bismo ih dostigli, a ako budemo zacrtali kraće rokove koji nisu realni, nećemo životnu sredinu dovesti u red, niti ćemo ispuniti obaveze prema EU, tako da ćemo doći u situaciju da plaćamo penale, objasnio je Trivan.

Izvor: Vlada Republike Srbije

Janaf sklopio trogodišnji ugovor o transportu s Inom

Janaf je sklopio s Inom trogodišnji Ugovor o transportu nafte sustavom Janafa za Rafineriju nafte Rijeka.

Vrijednost ugovora nije objavljena.

Janaf je u prvom tromjesečju ove godine poslovao s neto dobiti u iznosu od 68,5 milijuna kuna, što je za 27,5 posto više nego u istom razdoblju lani, a 38,7 posto više od plana.

Bruto dobit razdoblja u iznosu od 83,5 mil. kuna veća je za 24,4% od ostvarene u istom razdoblju prethodne godine i 35,3% od plana. Prihodi od temeljne djelatnosti – transporta nafte i skladištenja nafte i naftnih derivata, iznose 179,8 mil. kuna i veći su za 4,9% od ostvarenja prethodne godine i za 8,0% od planiranih iznosa.

Kreću li nova spajanja u evropskoj energetici?

Američki portal 'Power Engineering International' je izvijestio da španjolska energetska firma Gas Natural Fenosa i portugalska elektroenergetska firma EDP razmatraju povezivanje.

Kako se ističe, time bi nastala energetska skupina vrijedna čak 40 mlrd. eura. Iako je pri tome EDP službeno objavio da takvih razgovora između dvije tvrtke nije bilo, analitičari smatraju da takvo povezivanje ne bi bilo loše jer bi na Pirinejskom poluotoku nastala tvrtka koja bi mogla ugroziti dosadašnju dominaciju francuskih i talijanskih divova, EDF-a i Enela.

Pri tome valja napomenuti da su se spomenute glasine pojavile svega nekoliko mjeseci nakon što je bilo riječi i o mogućem povezivanju francuske energetske skupine Engie s njemačkom energetskom skupinom RWE, ali i španjolske elektroenegetske tvrtke Iberdrola s njemačkom tvrtkom Innogy, koja se bavi obnovljivim izvorima i koja je nastala baš upravo izdvajanjem iz RWE-a. 

 

ODRŽAN DAN ENERGIJE SRBIJA 2017

 u okviru Evropske nedelje održivog energetskog razvoja
Poštovani,
Evropska nedelja održivog razvoja je inicirana od strane Evropske Komisije još 2005. Godine i predstavlja najbitniji događaj u okviru Kampanje za energetski održivu Evropu (Sustainable Energy Europe Campaign). Evropska nedelja održivog razvoja 2017 (EUSEW 2017) je posvećena održivom snabdevanju energijom za sve građane Evrope.
U periodu od 19. do 25. juna 2017. godine je organizovan vrlo veliki broj događaja u svim delovima Evrope. Organizovanje Dana energije u Srbiji pruža mogućnost da se prikažu stanje i mogućnosti sprovođenja politike EU u oblasti održivog snabdevanja energijom.

Dan energije - Srbija 2017 (DES 2017) je održan u Beogradu 19. juna 2017. godine u poslovnoj zgradi Energoprojekta, Bulevar Mihaila Pupina 12.
Cilj manifestacije DES 2017 je bio da prikaže mogućnosti Srbije za održivo snabdevanje energijom kroz sopstvena i iskustva zemalja EU u sprovođenju evropske regulative u Republici Srbiji. Ovaj skup je bio prilika da učesnici razmene mišljenja, iskustva i predlože aktivnosti koje treba realizovati u budućnosti u ovoj oblasti.

Tesla u problemima?
Najpoznatiji svjetski proizvođač električnih auta u drugom tromjesečju je isporučio tek 22 000 vozila

Najpoznatiji američki i svjetski proizvođač električnih auta, tvrtka Tesla Motors, u drugom je tromjesečju 2017. godine isporučila kupcima tek nešto više od 22 000 vozila. Iako taj rezultat predstavlja povećanje isporuka za 53% u odnosu na isto razdoblje 2016. godine, to je ipak pad za 12% u odnosu na prvo tromjesečje 2017. U svih šest mjeseci 2017. godine Tesla je isporučila kupcima oko 47 000 vozila. Razlog smanjenoj isporuci vozila su ozbiljni problemi u proizvodnji baterija od 100 kW h koje Tesla ugrađuje u svoje aute. Kako se navodi, uzrok problema su primjena nove tehnologije u novoj proizvodnoj liniji, što je za posljedicu proizvodnju za 40% manje auta od količine koju su kupci platili. Tesla navodi da su ti problemi sada riješeni, javlja američki portal 'Green Car Congress'

27.6.2017.

Trinaest zemalja EU protivi se Njemačkoj i traži da EK pregovara s Rusijom o plinu

Trinaest zemalja Europske unije u ponedjeljak je izrazilo potporu prijedlogu da Europska komisija bude ta koji bi s Rusijom pregovarala oko primjedbi na račun novog ruskog plinovoda Sjeverni tok 2 prema Njemačkoj, dok se Berlin snažno usprotivio.

Na neslužbenoj raspravi ministara energetike EU-a, njemački partneri u bloku 28-orice izjasnili su se protiv plana da ruski plinovod Sjeverni tok 2 s ruske baltičke obale direktno isporučuje više plina Njemačkoj.

Članice Unije će na jesen direktno glasati o zahtjevu Europske komisije da joj se odobri mandat da s Rusijom pregovora u ime cijele Unije, no Njemačka kao glavni korisnik na to gleda kao na isključivo komercijalni projekt. Kancelarka Angela Merkel je prošli tjedan kazala da u tome ne vidi nikakvu ulogu Komisije.

Unutar EU-a je vidljiva podjela oko pitanja poslovne suradnje s Rusijom, zemljom koja pokriva trećinu potreba Unije za plinom usprkos sankcijama protiv Moskve zbog vojne intervencije u Ukrajini.

Dužnosnici EU-a u povjerenju priznaju da se nadaju da će direktni pregovori s Moskvom uroditi odgodom projekta iza 2019., čime bi ruski državni izvoznik Gazprom ostao bez "asa u rukavu" kada bude razgovarao o tranzitnim pristojbama za Ukrajinu, sadašnju rutu za veći dio isporuke plina za Europu.

Njemačka, Francuska i Austrija, čije su tvrtke partneri Gazproma na tom projektu, danas nisu htjele stati za govornicu.

"Imamo 13 delegacija koje su intervenirale i sve daju potporu Europskoj komisiji", kazao je predsjednik EK-a Maroš Šefčovič.

"Vrlo sam optimističan da ćemo dobiti mandat, ali jasno mi je da je ovo tek početak rasprave", dodao je Šefčovič.

Potporu Komisiji pružaju istočnoeuropske, baltičke i nordijske zemlje te Italija.

"Njemačka ima komercijalne interese, ali mora pojasniti svoje stajalište", kazao je visoki dužnosnik EU-a.

Istočnoeuropske i baltičke zemlje se pribojavaju da će još više porasti ovisnost o Gazpromu, a odsjeći će se Ukrajina. Kako bi plinovod zaobišao Ukrajinu, Italiju zabrinjava moguće povećanje cijene plina za kupce udaljenije od rute.

Nordijske zemlje imaju sigurnosne razloge zbog kojih se protive plinovodu koji bi prolazio u blizini njihovih obala, ispod Baltičkog mora gdje je Rusija pojačala vojne aktivnosti.

Danska čak razmišlja o izmjeni zakona kako bi mogla zabraniti plinovodne projekte poput Sjevernog toka 2 i pozdravila namjeru Komisije da se taj projekt podvrgne pravilima o energetici EU-a koji priječe dobavljačima energenata da zavladaju infrastrukturom.

Poljska, vrlo glasna protivnica Sjevernog toka 2, pozvala je članice na zajedničko stajalište i suspenziju izdavanja dozvola za projekt dok traje rasprava.
Ukrajinski ministar vanjskih poslova upozorava da bi Sjeverni tok 2 imao "opasne posljedice" za europski blok.

Kao šlag na tortu stigla je i američka prijetnja da će, u sklopu novih sankcija Moskvi, penalizirati zapadne tvrtke uključene u projekt Sjeverni tok 2, među kojima su Uniper, Wintershall, Shell, OMV i Engie.

Rusija i Azija prave veliki energetski prsten

Naučnici i energetičari iz Rusije, Јapana, Kine i Јužne Koreje su se tokom međunarodnog foruma o superprovodljivosti pri prenosu jednosmjerne struje dogovorili da se formira radna grupa za sprovođenje neophodnih mjera za stvaranje velikog Azijskog energetskog prstena, navodi se na sajtu "Roset".

"Na međunarodnom forumu o superprovodljivosti prilikom prenosa jednosmjerne struje u japanskom gradu Išikari, naučnici i stručnjaci za energetiku Rusije, Јapana, Јužne Koreje i Kine su se dogovorili da formiraju zajedničku radnu grupu kako bi se obezbijedilo sprovođenje mjera neophodnih za stvaranje velikog Azijskog energetskog prstena", navodi se u saopštenju.

Generalni direktor kompanije "Roset" Oleg Budargin rekao je da je ovo dugo očekivani korak, jer u ovom trenutku na putu prekogranične integracije u industriji električne energije stoji niz pitanja koja zahtijevaju zajedničku potragu za odgovorima naučne zajednice i preduzeća za snabdijevanje električnom energijom. Radna grupa, koja se sastoji od naučnika i predstavnika energetskih kompanija, može da pronađe tehnološka, ekonomska i politička rješenja za efikasnu integraciju elektromrežnih sistema.

- Ruski energetski sistem bio je objedinjen od prvog dana svog postojanja i više puta je pokazivao svoju efikasnost. Došlo je vrijeme da se iskustvo prenese na čitave regione, a u budućnosti i na cijeli kontinent. Integracija u elektroenergetici je garancija mira na planeti - istakao je Budargin.

Ujedinjenje energetskih sistema će, prema mišljenju učesnika konferencije, značajno smanjiti troškove svakog učesnika na rezerve snage, omogućiti da se koristite dnevne i sezonske razlike u potrošnji električne energije u različitim vremenskim zonama i klimatskim pojasevima za izjednačavanje balansa energetskih sistema, a takođe će povećati dostupnost električne energije. U saopštenju se navodi da u ovom trenutku svaki sedmi stanovnik planete još uvijek nema pristup ovoj usluzi.

Takođe se ističe da upotreba superprovodnika jednosmjerne struje tokom međunarodne integracije energetskih sistema zajedno sa uvođenjem moćnih akumulatora električne energije i "pametnih" aktivnih prilagodljivih mreža, može da riješi postojeće i buduće zadatke električne energije, od kojih su glavni poboljšanje kvaliteta života ljudi u različitim regionima svijeta, obezbjeđivanje pravedne tarife za struju, očuvanje ekološkog nasljeđa planete, kao i razumna upotreba trenutnih i budućih izvora.

Kinezi pobjegli i ostavili dugove: Republika Srpska bi mogla biti spržena u TE "Stanari"

TE “Stanari” je prestala sa radom prije petnaest dana; Razlog leži u činjenici da je cijena proizvodnje struje u ovoj Termoelektrani viša od prodajne cijene i da “EFT”, čije je vlasništvo TE, bilježi gubitke.

Niko iz vlasti, posebno ministar industrije i energetike Petar Đokić, o ovome  nisu rekli ni riječ, iako se radi o ogromnom problemu; Problemu koji bi ovaj entitet mogao skroz finansijski da uništi.

Ukoliko TE “Stanari” ne nastavi sa proizvodnjom neće imati novca da vraća kredit, koji su dobili od Kineske razvojne banke. 

U tom slučaju kredit od 320 miliona evra moraće da vraća Republika Srpska, koja je dala garancije da će to učiniti, ukoliko EFT ne bude redovno izmirivao svoje obaveze.

Garancija Vlade RS nigdje nije javno objavljena.

Đokić bi trebao hitno da se očituje o ovom problemu. Takođe, Đokić bi, umjesto što ćuti i pokušava prikriti ovu katastrofičnu situaciju, morao javnosti da saopšti da li je RS već u finansijskim problemima zbog činjenice da TE “Stanari” ne radi i da predoči mjere za prevazilaženje situacije, koja prijeti da eskalira i finansijski “srpži” ovaj entitet.

Đokić ne bi trebalo da ćuti, jer on je najodgovorniji za ovu oblast.

Ugovor o kreditu, između Kineske razvojne banke i EFT, potpisan je 20.06.2012. godine; Tada je precizirano da će izgradnja TE koštati 550 miliona evra, od čega je Kieska razvojna banka plasirala 320 miliona evra.

Vhong Zhong, predstavnik Kineske razvojne banke, tada je izjavio da su razgovori počeli 2009. godine.
“Zahvaljujući podršci od strane RS i EFT grupacije naša banka je zajedno sa preduzećem Dong Fang elektrik uspjela da pokrene ovaj projekat i konačno, uspjeli smo da zatvorimo finansijsku konstrukciju i da potpišemo današnji sporazum, rekao je tada Zhong.

Poznato je da Kina za kredite koje plasira izvan svoje teritorije, osim garancija firmi kojim ih odobrava, insistira i na garancijama države iz koje je to preduzeće.

Nema dileme da je tako bilo i u slučaju kompanije EFT, odnosno da je Vlada RS garantovala da će vratiti kredit, ukoliko to Hamovićeva firma ne bude mogla učiniti.

Nema dileme da je RS u strašnom problemu o kojem se ćuti zbog straha od njegovih mogućih strašnih posledica.

TE “Stanari” je svečano puštena u rad 20.09.2016. godine, ali je u stalnim problemima sa radom.

Još u oktobru prošle godine objabio sam da je nestao vlasnik kompanije koja je uvezla opremu za TE “Stanari”, a sa njim i brojni milioni neplaćenog PDV-a.Oprema svako malo stane, jer je lošeg kvaliteta. Tako i cijela TE.

Problemi će, kako sada stvari stoje, tek da eskaliraju.

Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) je ranije objavio da Termoelektrana pripada globalnoj energetskoj grupaciji Energy Financing Team (EFT) čiji su većinski vlasnici Vuk Hamović i njegov sin Miloš. Hamović, biznismen srbijanskog porijekla, godinama trguje električnom energijom na Balkanu.

EFT je za izgradnju termoelektrane uzeo kredit od Kineske razvojne banke u iznosu od 350 miliona eura. Zauzvrat su u zalog dali preduzeće „EFT – Rudnik i Termoelektrana Stanari“ u Stanarima te njegovu pripadajuću imovinu i prava u vezi s njim.

Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) otkrio je da je zbog tog kredita Vlada Republike Srpske (RS) mijenjala i zakonske akte. Tako je omogućeno Kineskoj razvojnoj banci da raspolaže koncesionim ugovorom u slučaju da EFT ne bude mogao vraćati kredit.   Piše: Slobodan Vasković

Postoji mogućnost sporazumnog odnosa o TE Gacko

Ministar industrije, energetike i rudarstva Republike Srpske Petar Đokić rekao je da postoji mogućnost sporazumnog regulisanja odnosa sa hrvatskom "Elektroprivredom" o njenim potraživanjima prema Termoelektrani /TE/ "Gacko".

Đokić je u Narodnoj skupštini, u okviru tačke "Aktuelni čas", rekao da je "Elektroprivreda" Hrvatske ranije uputila pismo kojim obavještava Srpsku da je spremna za otvaranje pitanja regulisanja odnosa kada je riječ o TE "Gacko" na osnovu samoupravnog sporazuma još od prije rata koji je u vezi sa ulaganjima u taj objekat.

On je, u odgovoru na pitanje poslanika Krste Jandrića /NDP/ kako riješiti problem nastao zbog toga što ta hidroelektrana za rad nelegalno koristi vodu Bilećkog jezera, naveo da je početkom rata regulisano da HE "Dubrovnik" jednom mašinom proizvodi struju koja će se vraćati Srpskoj, a da druga mašina proizvodi struju za Hrvatsku.

"Hrvatska je na taj način, odnosno na toj mašini proizvela oko šest megavata struje, a od TE `Gacko` potražuje pet megavata struje, i tu ima prostora za razgovor", rekao je Đokić.

Ministar uprave i lokalne samouprave Srpske Lejla Rešić najavila je da će razgovori sa Republičkom izbornom komisijom /RIK/ o načinu izrade pravilnika u vezi sa izborom savjeta mjesnih zajednica biti nastavljeni čim budu izabrani novi članovi u tom tijelu.

Ona je, odgovarajući na pitanje poslanika Bojana Vidića /SNSD/ o izboru savjeta mjesnih zajednica u vezi sa novim Zakonom o lokalnoj samoupravi, rekla da pravilnik o njihovom izboru donosi RIK.

Kina pokrenula kampanju kojom promovira uštedu energije

Kina je u nedjelju pokrenula kampanju koja će trajati sedam dana, te kojom nastoji senzibilizirati javnost o energetskoj učinkovitosti i promovirati zeleni životni stil.

Cilj je kampanje pod nazivom Promocijska sedmica nacionalne energetske učinkovitosti, potaknuti ekološku civilizaciju, čuvanje resursa i recikliranje, kao i zeleni razvoj, te razvoj uz nisku emisiju ugljika, piše u vladinoj izjavi.

Nacionalni dan niske emisije ugljika ove će se godine obilježiti 13. juna pod nazivom "Industrijski razvoj uz nisku emisiju ugljika", sudeći prema zajedničkoj izjavi 14 vladinih ureda.

Tokom kampanje će se održati događanja diljem zemlje kojima će se promovirati tehnologije i proizvodi za štednju energije, zeleni prijevoz i industrijski razvoj uz nisku emisiju ugljika, prenosi portal croenergo.eu.

Kina je Nacionalni dan niske emisije ugljika uvela 2013. godine kako bi povećala svijest o klimatskim promjenama i razvojnim politikama za nisku emisiju ugljika, potaknula javnost na sudjelovanje i olakšala opredijeljenost zemlje smanjenju emisije stakleničkih plinova.

U junu svake godine Nacionalni dan niske emisije ugljika pada na treći dan Promocijske sedmice nacionalne energetske učinkovitosti.

Zeleni razvoj je jedan od najvećih prioriteta kineske vlade.

Država cilja energetsku potrošnju do 2020. održati na 5 biliona tona ugljena, sudeći prema vladinu planu za razdoblje od 2016. do 2020. To će do 2020. dovesti do smanjenja od 15 posto ukupne korištene energije po jedinici BDP-a.

26. 6. 2017.

U Njemačkoj počela izgradnja Sjevernog toka 2

Radovi su počeli na prijemnom terminalu Greifswald

Njemačke tvrtke NEL Gastransport, Fluxys Deutschland i Gasunie Deutschland počele su rad na proširenju prvog od najavljenih plinovoda koji povezuju plinovod "Sjeverni tok" s Njemačkom i drugim zemljama. Europska mreža operatora sustava za transport prirodnog plina (ENTSOG) je šest mjeseci nakon što je primila prijavu odobrila projekt, navodi se u dokumentima. Radi se o prijemnom terminalu Greifswald, mjestu gdje je planirano da se "Sjeverni tok-2" priključi na sustav za transport plina Njemačke. Na istom mjestu na kopno izlazi i prvi "Sjeverni tok". Zasad je kapacitet terminala oko 60 milijardi m3 plina, a u izvještaju se ne navodi koliko će kapacitet biti povećan poslije realizacije projekta. Operatori plinovoda su već dobili odobrenje od njemačke agencija Bundesnetzagentur i planiraju da će proširenje terminala biti završeno do kraja ove godine, objavio je RBTH.

Za deset godina na ulicama će preovladavati električni automobile

Istraživanje koje su proveli profesori s univerziteta u Michiganu pokazalo je da će se električna i hibridna električna vozila sve više koristiti u skorijoj budućnosti.

Oni su analizirali sadašnji status električnih vozila u SAD-u i mogućnosti njihove raširenije upotrebe u skorije vrijeme.

"Vjerujemo da će u sljedećoj deceniji električna vozila biti pristupačnija za većinu vozača i to zahvaljujući poboljšanjima kao što su duži vozni opseg, kraće vrijeme potrebno za punjenje i niže cijene", rekao je Brandon Schoettle, jedan od istraživača.

Zemlja s najvećim brojem električnih vozila po stanovniku, s registrovanih više od 100.000 električnih vozila je Norveška.

Obnovljivi izvori činit će glavninu ulaganja u energetici

Američki portal 'Power Engineering International' je izvijestio da će na obnovljive izvore do 2040. godine otpadati čak tri četvrtine ukupnih ulaganja u proizvodnju električne energije na svijetu.

Tako bi od ukupno 10,2 bilijuna dolara, koliko se očekuje da bi trebalo uložiti u elektroenergetska postrojenja, čak 7,4 bil. dolara trebalo biti uloženo u postrojenja koja omogućavaju iskorištavanje obnovljivih izvora.

Uz to, procjenjuje se da je 'ozelenjavanje' energetike postalo nezaustavljiv proces što ponajviše treba zahvaliti padu cijena solarnoenergetske i vjetroenergetske opreme, ali i sve većoj ulozi baterija, ne samo za pogon električnih vozila, već i za pohranu električne energije i uravnotežavanje proizvodnje i potrošnje u elektroenergetskim sustavima.

Od ukupno ranije spomenutih 7,4 bil. dolara, procjenjuje se da bi na ulaganja u iskorištavanje Sunčeve energije trebalo otpadati čak 2,8 bil. dolara, čime bi se ukupna snaga takvih postrojenja trebala povećati 14 puta, dok bi ulaganja u vjetroelektrane trebalo otpadati 3,3 bil. dolara, čime će se njihova sadašnja snaga učetverostručiti.

U skladu s time, smatra se da će 2040. godine čak 48% ukupne snage svjetskih elektroenergetskih postrojenja otpadati na sunčane elektrane i sunčane termoelektrane i da će iz njih potjecati čak 34% proizvodnje električne energije u svijetu (sada su ti iznosi tek 12%, odnosno 5%).

Tome u prilog ide činjenica da je proizvodnja električne iz Sunčeve energije već sada jeftinija od proizvodnje iz ugljena u Njemačkoj, Australiji, SAD-u i Italiji, a do 2021. godine bi trebala biti jeftinija i od takve proizvodnje u Kini, Indiji, Meksiku, Velikoj Britaniji i Brazilu. Sve većoj primjeni obnovljivih izvora svakako u prilog ide i sve veća primjena baterijskih sustava za pohranu energije pa se očekuje da bi vrijednost tržišta samo litij-ionskih baterija do 2040. godine trebalo narasti na golemih 239 mlrd. dolara.

No, ne treba zanemariti ni plin kao 'tranzicijski energent' pa se očekuje da će ulaganja u plinske elektrane do 2040. godine iznositi čak 804 mlrd. dolara i da će se njihova snaga do tada povećati za 16%, prenosi Energetika-net.com.

Investitori iz Slovenije kupili 9,8 odsto Jugopetrola

Slovenački investitor, sakriven iza kastodi računa NLB banke kupio je juče na Montenegroberzi oko 9,8 odsto akcija naftne kompanije Jugopetrol za ukupno 5,78 miliona eura.

Akcije su Slovenci kupili na aukciji od Društva za menadžment poslove i upravljanje nekretninama MIG i povezanih lica po prosječnoj cijeni od 13,5 eura po akciji, koja je bila početna, saznaju „Vijesti" nezvanično iz nekoliko izvora domaćem na tržištu kapitala.

Predstavnici slovenačke KD grupe, koji već 16 godina većinski kontrolišu bivši privatizacioni fond MIG, a danas transformisano akcionarsko društvo, posljednjih nekoliko godina transakcije u Crnoj Gori su obavljali većinom posredstvom ofšor kompanija registrovanih na Kipru.

Izvor "Vijesti" navodi da iza čitavog juče obavljenog posla na berzi stoje Slovenci a to pokazuje to što je pored angažovane slovenačke NLB banke, broker kupca bio Global broker diler kojim godinama u Crnoj Gori gazduje Slovenac Saša Sajko.

Drugi pokazatelj u prilog ovoj tvrdnji da su Slovenci, u krajnjem, kupci ovog vrijednog paketa akcija Jugopetrola je prošireni dnevni red predstojeće skupštine akcionara MIG-a, zakazane za 30. jun. Planirano je da MIG kupi i stekne obveznice (dužničke hartije od vrijednosti) svog osnivača i emitenta KD Ljubljana, koji je nakon Masovne vaučerske privatizacije u Crnoj Gori prije 16 godina osnovao bivši fond MIG.

Direktor MIG-a Dragan Radusinović rekao je "Vijestima" uoči transakcije da za akcije postoji interesovanje investitora iz Grčke, Slovenije i Crne Gore.

MIG je prošlu godinu završio sa dobiti od 729.483, dok je 2015. imao gubitak od 3.181.969 eura.

Neraspoređena dobit je na kraju 2016. iznosila 42.714.592 eura, a akumulirani gubitak 104.858.105 eura.

Na Montenegroberzi se juče trgovalo, inače, za ukupno 6,18 miliona eura.

Većinski vlasnik Jugopetrola sa 54,35 odsto akcija je grčki Helenik petroleum. Helenik je kupio većinski paket akcija Jugopetrola 2002. godine za 65 miliona eura. Izostala je dokapitalizacija Jugopetrola, kojoj su se protivili predstavnici fondova zajedničkog ulaganja, prenose Vijesti.

Geotermalna energana u Prelogu dobit će još EU novca

Energana, daljinsko grijanje, lječilišno-termalni kompleks

Geotermalna energana AAT Geothermae u Draškovcu u Međimurskoj županiji moći će aplicirati za dodatna sredstva pri Europskoj komisiji uz već postojeće financiranje projekta, odgovor je Europske komisije hrvatskoj zastupnici u europskom parlamentu Marijani Petir koja je takvu inicijativu uputila prema Europskoj komisiji, uz podršku još nekih hrvatskih europarlamentaraca. HR GEOc Geothermae, napredna je  geotermalna energana s internalizacijom ugljikovih spojeva, koji je ujedno i na listi strateških projekata. Projekt je već nagrađen kao jedan od najinovativnijih, u okviru drugog poziva programa NER300 namijenjenog za sufinanciranje inovativnih tehnologija u području obnovljivih izvora energije (OIE) i hvatanja i skladištenja ugljika, Odlukom o dodjeli nagrade Europske komisije u visini od 14,7 milijuna eura. Veliki broj prijavljenih projekata u sklopu prvoga poziva nije razvijen do statusa investicijske odluke što je rezultiralo odustajanjem od projekata te oslobađanjem sredstava namijenjenih sufinanciranju. U svibnju je donesena konačna odluka o mogućnosti dodatne prijave za preostala sredstva. Ukupno je na raspolaganju još 552 milijuna eura neiskorištenih u okviru prvog poziva programa NER300, a Komisija predviđa kako će ta sredstva biti dostupna u zadnjem kvartalu 2017. godine. Vrijednost spomenutog projekta procijenjena je na 75,4 milijuna eura, a uz geotermalnu energanu koja će proizvoditi 18 MW električne i 89 MW toplinske energije planira se izgradnja i lječilišno-turističkog kompleksa, tropskih vrtova te mreže daljinskog grijanja na području Grada Preloga. Međimurska energana uz još 18 njih jedini je projekt iz ovog dijela Europe financiran programom namijenjenim borbi protiv klimatskih promjena.

Ekološka udruženja upozoravaju da gradnja termoelektrana nije usklađena sa EU

Za razliku od većine evropskih zemalja, gotovo sve zemlje zapadnog Balkana planiraju izgraditi nove termoelektrane na ugalj, a prema najnovijoj analizi CEE Bankwatcha, niti jedan od projekata, uključujući i projekte iz BiH, nisu dokazali da će biti u skladu s novim standardima Evropske unije koji se odnose na zagađenje zraka, upozoreno je iz ekoloških udruženja.

Koordinatorica programa Energija i klimatske promjene u Centru za životnu sredinu Duška Kudra podsjeća da je u toku javna rasprava o Nacrtu energetske strategije, ali tvrdi da u toj strategiji ni jedan od ponuđenih scenarija ne nudi dekarbonizaciju energetskog sektora, u skladu s planovima i ciljevima EU.

Predstavnici država Evropske unije usvojili su novi tehnički standard za velika postrojenja za sagorijevanje, nazvan LCP BREF (Large Combustion Plants, Best Available Techniques Reference Documents) koji određuje najbolje raspoložive tehnike za smanjenje zagađenja vode, zraka i zemljišta u okviru graničnih vrijednosti emisija koje se moraju postići primjenom tih tehnika.

Analiza razmatra predviđene emisije u zrak iz osam planiranih blokova termoelektrana na ugalj, s ukupnim kapacitetom od 2,6 GW, koji se planiraju izgraditi u Bosni i Hercegovini, Kosovu, Makedoniji, Crnoj Gori i Srbiji, uključujući i termoelektranu Stanari koja je počela sa radom u septembru 2016. godine.

Ovih pet termoelektrana, uključujući TE Tuzla 7 i Banovići, nisu planirane u skladu s novim standardima, dok za preostala tri planirana bloka, dva bloka TE Ugljevik III, nema dovoljno dostupnih informacija, a TE Stanari također nije u skladu s novim standardima te ekološka udruženja tvrde da neusklađenost s novim standardima nije samo problem za budući pristup EU, nego predstavlja probleme za domaće zakonodavstvo.

Zakonodavstvo i u Federaciji BiH i Republike Srpske već zahtijeva primjenu najboljih raspoloživih tehnika prilikom izdavanja ekoloških/okolišnih dozvola, što dovodi do zaključka da je novo-usvojeni LCP BREF relevantan za postojeće i buduće projekte u BiH.

 

Koordinatorica za istraživanje u Bankwatchu i autorica analize Pippa Gallop kaže da su standardi nepogodni za kompanije koje moraju napraviti promjene u već planiranim projektima, ali ako se ta revizija ne uradi odmah, mogu se očekivati veliki troškovi u narednih nekoliko godina.

- S obzirom da su ulagači u ovakve projekte, uglavnom državne firme, neisplativi projekti predstavljaju problem, ne samo za elektroprivredu, već i za cijelo društvo - istaknula je Gallop.

Koordinatorica za energetiku u Bankwatchu Ioana Ciuta naglašava da su energetske kompanije na zapadnom Balkanu obavezne biti u skladu s tržištem Evropske unije, one moraju početi investirati u projekte koji će biti isplativi i u budućnosti, što nije slučaj sa ugljem i energijom iz uglja.

- Kako se BiH obavezala kroz ugovor o Energetskoj zajednici da će ispoštivati pravila tržišta, dovoljan je dokaz da nije više moguće odgađati neusklađivanje s legislativom EU, te prestati s traženjem subvencija. Energetske firme moraju početi razmišljati da o budućnosti prestanu sa ulaganjem u takve projekte, koji će izazvati dodatne troške - zaključila je.

 

21.6.2017.

Elektroprivreda Srbije želi da preuzme 41,7% akcija u EPCG

Elektroprivreda Srbije zainteresovana je za kupovinu 41,7 odsto akcija koje italijanska kompanija A2A posjeduje u Elektroprivredi Crne Gore (EPCG), saznaju "Vijesti". Iz EPS-a nijesu ni demantovali, niti potvrdili ovu informaciju.

"Pitanja oko kupovine paketa akcija energetskih kompanija, kao što je Elektroprivreda Crne Gore su u nadležnosti resornih ministarstava, pošto se strateške odluke za širenje Elektroprivrede Srbije u regionu donose na nivou Vlade Srbije, koja je osnivač Javnog preduzeća EPS", odgovorili su iz Sektora za odnose s javnošću EPS na pitanja "Vijesti" da li pregovaraju sa A2A o kupovini akcija u EPCG.

Iz resornog Ministarstva rudarstva i energetike Srbije odgovorili su da nijesu nadležni za ovakve planove i da se "Vijesti" obrate Ministarstvu privrede.

Kompanija A2A angažovala je investicionu banku Rotschild da bi do kraja godine prodala udio u Elektroprivredi.

Da je A2A pokrenula postupak prodaje svojih akcija u EPCG potvrdio je krajem maja premijer Duško Marković.

„Mi ćemo čekati njihovu odluku. Ta odluka mora biti stavljena nama na sto kako bismo se odredili oko toga da li je prihvatamo ili ćemo mi ući u otkup njihovih akcija po pravu preče kupovine", rekao je Marković novinarima nakon Premijerskog sata.

A2A ima mogućnost da, prema aneksu akcionarskog ugovora sa crnogorskom Vladom, koji je Skupština usvojila početkom marta, između juna i septembra proda 41,7 odsto udjela crnogorskoj Vladi za 250 miliona eura. Tu opciju (put opciju) je u pregovorima sa Vladom dogovorio novi menadžerski tim koji vodi A2A od 2014. godine.

EPS je za kupovinu akcija EPCG bila zainteresovana i 2009. godine kada je paket akcija kupila italijanska kompanija. Upravni odbor EPS-a je u martu 2009. dao saglasnost menadžmentu da učestvuje na tenderu za kupovinu 18,3 odsto akcija EPCG.

Kao preduslov učešća na tenderu, EPS je za otkup tenderske dokumentacije uplatio 50 hiljada eura, ali ipak nije dostavio ponudu.

U aprilu 2015. srpski premijer Aleksandar Vučić kazao je da EPS neće biti privatizovan već će pokušati da kupi elektroprivredna preduzeća u Republici Srpskoj (RS) i Crnoj Gori. On je najavio i da će se, možda, udružiti sa njima i da Ministarstvo energetike analizira koliko bi taj potez bio dobar.

I iz hrvatske Vlade je nekoliko navrata najavljeno da bi Hrvatska elektroprivreda (HEP) trebalo da postane regionalni igrač preuzimanjem energetskih kompanija u zemljama bivše

Iz HEP-a nijesu odgovorili na pitanja "Vijesti" da li su zainteresovani za kupovinu akcija EPCG.

Put opcija, kojom A2A ima pravo da svoje akcije u EPCG ponudi Vladi za 250 miliona eura važi tri mjeseca nakon isteka ugovora, do kraja septembra tekuće godine.

Iz A2A su kazali da će dokraja septembra odlučiti da li će ostati u EPCG.

Aneks ugovora sa A2A ističe krajem juna ove godine, kada ističu upravljačka prava A2A u EPCG.

Energetika.ba

Plinacro: Bespovratnih milion kuna za studiju isplativosti za južnu interkonekciju s BiH

Plinacro, hrvatski operator plinskog transportnog sustava Plinacro, u utorak je objavio da je iz pretpristupnog fonda EU ConnecTA odobreno bespovratnih oko milijun kuna za izradu sveobuhvatne studije isplativosti (CBA) za južnu interkonekciju Hrvatska-BiH.

"Iz predpristupnog fonda Europske unije ConnecTA, od strane Europske komisije (DG ENER), odobrena su bespovratna sredstva u iznosu od oko milijun kuna za izradu sveobuhvatne studije isplativosti (CBA) za južnu interkonekciju Hrvatska-BiH na pravcu Zagvozd-Imotski-Posušje-Novi Travnik s odvojkom za Mostar", navodi se u priopćenju.

Kako se dodaje, studija će se u potpunosti financirati bespovratnim sredstvima iz navedenog fonda, a ta su sredstva zajedno zatražili hrvatski i bosanskohercegovački operatori plinskog transportnog sustava, Plinacro i BH-Gas, pod okriljem Tajništva Energetske zajednice i uz potporu Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD).

Iz Plinacroa napominju kako je južna interkonekcija Hrvatska-BiH na listi projekata od uzajamnog interesa (PMI) Energetske zajednice. Uz to, prije nekoliko dana Vlada Federacije BiH proglasila je projekt izgradnje južne interkonekcije strateškim projektom za Federaciju BiH, kojim se osigurava sigurnost opskrbe, diversifikacija izvora i razvoj tržišta prirodnog plina u Federaciji, zaključuje se u priopćenju.

Inače, krajem travnja ove godine Plinacro i BH-Gas potpisali su Memorandum o razumijevanju i suradnji, a time su dogovorili i iskazali namjeru da nastave i intenziviraju zajedničke aktivnosti na pripremi projekata povezivanja - interkonekcija transportnih plinskih sustava Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine, i to na pravcima Zagvozd-Imotski-Posušje-Travnik/Novi Travnik, Slobodnica- Brod-Zenica te Lička Jesenica-Rakovica-Tržac-Bosanska Krupa.

U priopćenju s potpisivanja Memoranduma iz Plinacroa su također naglasili kako pravci Zagvozd-Imotski-Posušje-Travnik/Novi Travnik i Slobodnica-Brod-Zenica predstavljaju dio Plinskog prstena Energetske zajednice (EC Gas Ring), čijom realizacijom bi se omogućila diversifikacija izvora opskrbe BiH, kako putem projekta Jonsko-jadranskog plinovoda (IAP) i južnog dijela hrvatskog transportnog sustava, tako i putem hrvatskog transportnog sustava na sjeveru, koji se neposredno naslanja na slovenski i mađarski transportni sustav.

Predstavljena najveća svjetska vjetroturbina
Turbina snage 9,5 MW po dimenzijama je veća od londonske znamenitosti London Eye

Američki portal 'Renewable Energy World.com' je izvijestio da je tvrtka MHI Vestas Offshore Wind predstavila najveću svjetsku vjetroturbinu. Kako se ističe, radi se o vjetroturbini snage čak 9,5 MW koja je po svojim dimenzijama veća od kotača londonskog rotirajućeg vidikovca London Eye. Visina gondole tako iznosi 187 m, a duljina lopatice rotora 80 m, dok ukupna masa doseže 390 t i smatra se da bi vjetroturbina mogla proizvoditi električnu energiju dovoljnu za pokrivanje potreba 8300 britanskih kućanstava. Tvrtka
MHI Vestas Offshore Wind je zajedničko ulaganje danskog proizvođača vjetroenergetske opreme Vestas Wind Systems i japanske industrijske skupine Mitsubishi Heavy Industries, a u daljnjim planovima joj je razvoj vjetroturbine snage čak 15 MW.

 

20.7.2017

Ugašen požar na nuklearci u Francuskoj, nema curenja radijacije

Požar koji je izbio na krovu nuklearnog reaktora u centralnom dijelu istočne Francuske je ugašen, objavili su zvaničnici, prenosi Reuters.
Vatra je izbila na reaktoru broj 5, udaljenom 35 kilometara od Liona. Nije bilo povrijeđenih niti poginulih.
Glavno tijelo u Francuskoj nadležno za sigurnost saopćilo je da nije zabilježeno nikakvo curenje radijacije.
Istraga je u toku. 

FENA
Rosneft otkrio naftu na Arktiku
Ruska kompanija Rosneft saopštila je da je otkrila novo naftno polje na grebenu Hatanga na Arktiku.
Državna naftna kompanija Rusije navela je da je prva otkrila rezerve nafte u istočnom delu Arktika. U saopštenju nije objavljeno koja je količina naftnih rezervi u pitanju.

Kompanija je objavila prve rezultate bušenja na šelfu zaliva Hatanga na Laptevskom moru.

Na šelfu zaliva Hatanga Laptevskog mora izvađen je trostruki uzorak sa dubina od 2.305 do 2.363 metra, koji je pokazao visoku zasićenost naftom u kojem preovlađuju lake frakcije nafte.

Već na osnovu prvih ispitivanja može se zaključiti da je otkriveno novo naftno polje čiji se kapacitet povećava sa daljim bušenjem. U ovom trenutku nastavlja se uzorkovanje, saopštila je kompanija.

Dobijeni rezultati bušenja na Hatangi omogućavaju kompaniji Rosnjeft da se sm
Naftna katastrofa: SAD bušotine "sahranjuju" cijene
Američka WTI nafta se trgovala ispod 45 dolara po barelu nakon četvrtog nedjeljnog pada cijena.
Razlog za enorman pad su spekulacije da će rekordan rast proizvodnje američkih naftaša potkopati nastojanja Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEK) da uravnoteže prezasićenost ponude na tržištu.
Cijena naftnih fjučersa skliznula je naniže za 0,4 posto u Njujorku, poslije najduže runde nedjeljnog pada od avgusta 2015, izvještava agencija "Bloomberg".
Američki naftaši su nastavili da povećavaju broj bušotina 22. sedmicu uzastopno, što je najduži period u tri decenije, prema podacima kompanije "Bejker Hjuz" od petka.
Naime, proizvođači nafte u SAD-u su povećali broj bušotina za šest na 747, što je najviši nivo od aprila 2015, prema "Bejker Hjuzu". Američka proizvodnja sirove nafte je porasla na 9,33 miliona barela dnevno, pokazuju podaci Uprave za energetske informacije.
Američka "laka" nafta WTI za isporuku u julu, čije ugovaranje ističe sutra, trgovana je za 44,56 dolara za barel na Njujorškoj robnoj berzi, odnosno za 18 centi u padu u 7:55 časova po londonskom vremenu.
Ukupan promet u trgovanju bio je oko 33 odsto ispod 100-dnevnog proseka. U petak je cijena američke naftne reference ojačala za 28 centi, i na zatvaranju je iznosila 44,74 dolara, čime je nedjeljno slabljenje cijene smanjeno na 2,4 procenta.
Sjevernomorska nafta "brent" za isporuku u avgustu ugovarana je danas za 17 centi niže, na 47,2 dolara po barelu na londonskoj berzi ICE fjučers Evropa. Cijena "brenta" je pala prošle nedjelje za 1,6 odsto.
Suhail Mohamed Al Mazrui, ministar energetike Ujedinjenih Arapskih Emirata, izjavio je da će potražnja porasti tokom trećeg kvartala.
Cijene nafte su se survale na najniži nivo u sedam mjeseci prošle nedjelje uslijed zabrinutosti da će rast američkih isporuka neutralisati rezanje proizvodnje koje sprovode članice OPEK-a sa partnerima izvan naftnog kartela, na čelu sa Rusijom.
Libija, koja je izuzeta iz OPEK-ovog sporazuma o smanjenju pumpanja "crnog zlata", namjerava da do kraja jula poveća proizvodnju na najviši nivo od 2013. godine, prema saopštenju Državne naftne kompanije, prenosi "Bloomberg".
EFT potvrdila mogućnost prodaje TE Stanari: Koncesija smanjena, dovodimo stranog partnera

                Kompanija „Energy Financing Team“ (EFT) koja je izgradila Termoelektranu Stanari, nema namjeru da napušta Stanare, ali razmatra opciju dovođenja partnera kako bi oslobodili kapital za nove projekte u Republiku Srpsku (RS) i zemlje regiona, saopćeno je iz ovog preduzeća.
Ističu da, nakon planiranog godišnjeg remonta koji je obavljen u maju, elektrana radi u punom kapacitetu i da isporučuje energiju po ugovoru, gdje je cjelokupna energija za narednih 10 godina prodata po fiksnoj cijeni.
Iz EFT-a ističu da je Vlada RS-a donijela odluku o smanjenju koncesione nadoknade za sve termoelektrane u RS-u sa 3,6 na 0,5 posto od ukupnog prihoda, ali da je istovremeno zadržana nadoknada za korištenje prirodnih resursa od 1,5 euro po proizvedenom megavat-satU (MWh).
Tvrde da je time spriječeno dupliranje naplate nadoknade po istom osnovu, a uslovi poslovanja za sve termoelektrane u RS-u dovedeni su u istu ravan.
-EFT Stanari će godišnje plaćati oko 10 miliona KM, što je znatno više nego u svim okolnim zemljama, uključujući i Srbiju - kaže se u saopćenju.
Dodaju i da je EFT potpisao ugovor o koncesiji, jer je imao odluku Vlade RS-a donesenu u to vrijeme da će biti ukinuta nadoknada za prirodne resurse ili će biti smanjena koncesiona nadoknada.
-Termoelektrana Stanari radi profitabilno, redovno otplaćuje kineski i sve druge kredite, kao što redovno i na vrijeme isplaćuje plate za 777 zaposlenih, koje su daleko iznad republičkog prosjeka - tvrde iz EFT-a.
Za kinesku CDB banku projekat Stanari prvi je u sektoru energetike, gdje se kao zajmoprimac i garant vraćanja kredita pojavljuje privatna firma.
Iz ove kompanije navode da Vlada RS-a nije garant bankama za vraćanje CDB-ovog ili drugih kredita koje koriste EFT Stanari.
-Ni u jednom dokumentu RS nije preuzela obavezu garantovanja ili vraćanja kredita prema kineskoj banci. Eventualne obaveze RS-a nastupile bi u slučaju raskida koncesionog ugovora koji je pruzrokovala RS kao davalac koncesije, na primjer zbog zahtjeva da EFT plaća istu nadoknadu dva puta, kroz nadoknadu za priroodne resurse i kroz koncesionu nadoknadu - navodi sa u saopćenju EFT-a.
Poslanik SDS-a u Narodnoj skupštini RS-a Davor Šešić smatra da su apsurdne tvrdnje Ministarstva industrije, energetike i rudarstva RS-a, da je koncesiona naknada umanjena jer bi projekti bili neisplativi sa postojećom naknadom.
Šešić tvrdi da je EFT Stanari prvobitnim koncesionim ugovorom pristao da posluje po visini koncesione naknade od 3,6 posto od ostvarenog prihoda.
- Ostaje činjenica da je Budžet RS-aostao bez značajnih sredstava očekivanih iz Termoelektrane Stanari umanjenjem koncesione naknade, uzrokovane izmjenama Pravilnika o visini koncesione naknade, upravo u godini ulaska TE Stanari u rad - rekao je Šešić.
Potpisan Memorandum o saradnji kompanije NIS i Univerziteta u Banja Luci
Predstavnici kompanije NIS i Univerziteta u Banja Luci potpisali su danas Memorandum o saradnji u oblasti obrazovanja, nauke i kulture. Memorandum o saradnji u Rektoratu Univerziteta u Banja Luci potpisali su Andrej Šibanov, zamenik generalnog direktora i direktor Funkcije za organizaciona pitanja NIS-a i prof.dr Milan Mataruga, rektor Banjalučkog univerziteta.
Memorandum o saradnji u Rektoratu Univerziteta u Banja Luci potpisali su Andrej Šibanov, zamenik generalnog direktora i direktor Funkcije za organizaciona pitanja NIS-a i prof.dr Milan Mataruga, rektor Banjalučkog univerziteta.
Dokumentom je predviđeno uspostavljanje partnerskih odnosa dve strane u okviru promocije i  popularizacije ruskog jezika i kulture u Republici Srpskoj, kao i razvoju naučnih istraživanja , usavršavanju kadrova i razmene znanja. Istovremeno saradnjom je predviđeno i organizovanje gostujućih predavanja NIS-ovih stručnjaka na Univerzitetu u Banja Luci, uključivanje studenata u kompanijske programe namenjene mladima, kao i zajednički rad na stvaranju uslova za održavanje Olimpijada znanja iz ruskog jezika u Republici Srpskoj.Andrej Šibanov, zamenik generalnog direktora i direktor Funkcije za organizaciona pitanja NIS-a  je ovom prilikom istakao: „Za nas je velika čast da je kompanija NIS započela saradnju  sa Univerzitetom u Banja Luci. Verujemo da će naša saradnja u oblasti nauke i obrazovanja doprineti reafirmaciji i popularizaciji ruskog jezika u Republici Srpskoj, kao i jačanju kapaciteta i osposobljavanju kadrova za zajedničke projekte koji će, siguran sam, dostići  vrhunske rezultate u budućnosti“.Partnerstvo sa obrazovnim i naučnim institucijama kompanija NIS razvija već pet godina u okviru korporativnog programa „Energija znanja“ čiji je cilj unapređenje uslova za obrazovanje i školovanje mladih stručnjaka, kao i prilagođavanja studijskih  programa  potrebama tržišta. U okviru ovog programa, NIS između ostalog podržava brojne projekte usmerene upravo na širenje i popularizaciju ruskog jezika. Neki od tih projekata su organizacija Olimpijada iz ruskog jezika za učenike osnovnih škola, gimnazija i srednjih stručnih škola na kojima su učestvovala i deca iz Republike Srpske. Pored toga, NIS je pomogao otvaranje bilingvalna rusko-srpska razreda u dve škole u Srbiji.Kompanija je do sada potpisala 46 sporazuma sa domaćim i međunarodnim naučnim i obrazovnim ustanovama u zemlji i inostranstvu, a kroz program stipendiranja do sada je prošlo više od 94 studenata.  Za svoj doprinos razvoju obrazovanja u Srbiji, kompanija NIS je u 2016. godini dobila prestižnu „Svetosavsku nagradu“ koju dodeljuje Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Vlade Republike Srbije.Pored NIS-a, predstavnici Univerziteta u Banja Luci potpisali su i sporazum o saradnji sa Ruskim centrom za nauku i kulturu u Republici Srbiji (Ruski dom).   Svečanosti koja je organizovana ovim povodom, pored delegacije NIS-a i Predstavništva Rossotrudničestva u Srbiji,  ,,Ruski dom“, prisustvovali i ambasador Srbije u Bosni i Hercegovini Nj.E. g. Stanimir Vukićević, savetnik u Ambasadi Rusije g. Petar Frolov i konzul Republike Srbije u Banja Luci g. Radoslav Ilić.
Kako je EU otvorila vrata kanadskoj prljavoj nafti?
Odluka EU da promijeni način klasifikacije nafte predstavlja dobru vijest za kanadski izvoz, ali lošu za okoliš jer nafta koja se proizvodi iz naftnih pijesaka mnogo više zagađuje od konvencionalnih fosilnih goriva. Najveći proizvođač nafte iz naftnih pijesaka je Kanada, a taj energent do Europe stiže preko SAD-a, gdje se u rafinerijama miješa sa lakšim naftama.
Nafta koja se vadi iz naftnih pijesaka je najveći zagađivač među fosilnim gorivima. Ta nafta, deponirana na površini zemlje, 100 puta je viskoznija i gušća od konvencionalne nafte.

Ipak, od prosinca 2014. taj izvor energije, koji uglavnom dolazi iz kanadske pokrajine Alberta, u Europskoj uniji se više ne označava kao posebno štetan za okoliš. Takva odluka rezultat je sporazuma CETA o slobodnoj trgovini Kanade i EU. Prljava nafta dobila je oznaku čiste, piše partner portala EurActiv.com, Ouest-France.

Sve je počelo 2009. godine, kada su zakonodavci EU odlučili smanjiti emisije iz sektora transporta za 6% do 2020. Europska komisija je 2011. godine, sa ciljem ograničenja potrošnje nafte iz naftnih pijeska, tom energentu dala "ugljičnu vrijednost" koja je pet puta veća nego ona konvencionalno dobivene nafte. Odluka je zasnovana na nalazima Sveučilišta Stanford prema kojima naftni pijesci stvaraju i do 23% veće emisiju stakleničkih plinova.

"To se događa kada pustimo naftnim kompanije da pokazuju mišiće", rekao je predsjednik Greenpeace u Kanadi Patrick Bonin. Ova nevladina organizacija pisala je tadašnjem kanadskom premijeru Stephenu Harperu "da zaustavi lobiranje u Bruxellesu". Ali, ono je bilo bez uspjeha i 17. prosinca 2015. kanadska prljava nafta je "očišćena" u europskoj direktivi koju je usvojio Europski parlament sa 337 prema 325 glasova.

Francuski europarlamentarac iz redova socijalista i član parlamentarnog odbora za okoliš Guillaume Balas nazvao je ovu odluku "demokratskom opscenom". "Ona potvrđuje disfunkcionalnost EU i njen manjak političke hrabrosti", istaknuo je Balas.

U Francuskoj se događaj nije našao na naslovnim stranama iako se Pariz pripremao biti domaćinom najveće UN konferencije o klimatskim promenama - COP21. Europska povjerenica za trgovinu Cecilia Malmström rekla je u travnju da "europski standardi nisu spušteni" tijekom pregovora o sporazumu o slobodnoj trgovini EU i Kanade (CETA) koji još nisu ratificirali nacionalni i regionalni parlamenti članica EU.

Međutim, kanadski ekolog kaže da je promjenu označavanja nafte Bruxelles "jasno prihvatio" u sklopu pregovora. "Barijera u trgovini ne treba biti", dodao je Bonin.

Tijekom 2014. godini Kanada je iz naftnih pijeska proizvodila 2.5 milijuna barela nafte na dan. "To je dvostruko više nego što ta zemlja potroši", rekao je Bonin dodajući da se najveći dio te nafte izvozi. Nafta iz naftnih pijesaka stiže u Europu preko SAD, gde se miješa sa lakšim naftama u rafinerijama u Meksičkom zaljevu.

Inače, američki predsjednik Donald Trump nedavno je dao "zeleno svjetlo" za naftovod Keystone XL, koji bi se kroz 1.900 kilometara protezao od Alberte do Teksasa (SAD). Ovaj naftovod imati će kapacitet od 800.000 barela dnevno, rekao je stručnjak Francuskog instituta za naftu Fabrice Bertoncini, prenosi Croenergo.eu.

8. 6. 2017

Njemački porez na nuklearno gorivo je nelegalan
Velika pobjeda energetskih kompanija na Ustavnom sudu


Njemačka država morat će obeštetiti tamošnje velike energetske tvrtke s bar 6,3 milijarde eura s kamatama jer je njemački Ustavni sud proglasio porez na nuklearno gorivo nezakonitim. Vlada kancelarke Merkel 2010. odredila je da energetske tvrtke moraju od 2011. do 2016. platiti 6,28 milijardi eura, što je snažno opteretilo njihovo poslovanje. Preciznije, energetskim kompanijama određeno je da tada da moraju platiti 145 eura po gramu nuklearnog goriva svaki put kada mijenjaju gorivo u elektranama, što je obično dva puta godišnje.
Presuda je velika pobjeda za energetske tvrtke, nakon što je isti sud u prosincu 2016. odlučio da je pritisak za zatvaranje nuklearnih elektrana povrijedilo neka od njihovih vlasničkih prava. Ustavni sud je tada rekao da porez ulazi u "formalnu protuustavnu prazninu", dodajući da vlada nije imala pravnu nadležnost zatražiti ga.
Porez je najviše pogodio E.On, RWE i EnBW, koje bi trebale zatvoriti sve svoje nuklearne elektrane do 2022. Sada, nakon odluke suda, su im dionice porasle. Kancelarka Merkel, koja se priprema za nacionalne izbore u rujnu, izjavila je da odluka neće ugroziti ispunjavanje proračunskih ciljeva, dok je Barbara Hendricks, ministrica zaštite okoliša odluku suda nazvala "kolosalnom gnjavažom", te šamarom ondašnjoj koalicijskoj vladi.  E.On je izjavio da odluka Ustavnog suda znači da će povratiti 2,85 milijardi eura uvećano za 450 milijuna eura kamata, čime će povećati svoju neto dobit i smanjiti dug. RWE očekuje povrat od 1,7 milijardi eura uvećano za 200 mil. eura kamata. EnBW je kazao da je na ime poreza platio 1,44 milijarde eura, objavio je Reuters.

Projekat "Јužni tok" mogao bi ponovo da zaživi
Napušteni projekat gasovoda "Јužni tok", kojim je trebalo da se gas transportuje iz Rusije prema zemljama EU - kroz turske teritorijalne vode do Varne u Bugarskoj, te preko Srbije i Mađarske do Austrije, mogao bi ponovo da zaživi, piše "Politika".
Predsjednik Udruženja za gas Srbije Vojislav Vuletić kaže da je realno očekivati da se "Јužni tok" izgradi jer je riječ o najperspektivnijem projektu za potrebe Evrope, koja je energetski zavisna od uvoza gasa.
"Gradnja bi mogla da počne odmah, jer je projekat inženjerijski riješen, ali to opet zavisi od toga kada će Evropa skupiti snage da Americi kaže - `dosta`. Sada je valjda svima jasno da od američkog gasa, koji će u Srbiju stići preko terminala na Krku, kako je dugo obećavano, nema ništa", rekao je Vuletić.
Prema njegovom mišljenju, Srbija odmah treba da krene u pregovore i pokuša da od Rusije dobije ono što je bilo planirano.
"Da nam grade gasovod preko Srbije. To sad još više ima smisla jer je juče potpisan ugovor o proširenju podzemnog skladišta gasa `Banatski dvor`, koji se radi sa `Gaspromom`", istakao je on.
Direktor "Srbijagasa" Dušan Bajatović izjavio je ranije da je projekat izgradnje gasovoda "Јužni tok" i te kako aktuelan, te da je on najbolji i za Јugoistočnu Evropu najpovoljniji gasovod.

Cijene nafte pod pritiskom
Cijene barela nafte oslabile su u srijedu na londonskom tržištu zbog napetosti unutar članica OPEC-a i Katara te kontinuiranog povećanja američke proizvodnje.
Na londonskom je tržištu cijena barela pala 33 centi u odnosu na prethodno zatvaranje, na 49,79 dolara. Cijene su na tom tržištu osam posto niže nakon 25. svibnja, kada je dogovoreno produljenje rezova proizvodnje koje predvodi Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC).
Na američkom se tržištu barelom trgovalo po 30 centi nižoj cijeni, od 47,89 dolara.

Američka vlada u utorak je objavila da očekuje da bi američka proizvodnja nafte mogla porasti na rekordnih deset milijuna barela dnevno u idućoj godini, sa sadašnjih 9,3 milijuna barela dnevno, čime bi stala uz bok najvećoj izvoznici Saudijskoj Arabiji. U bližoj budućnosti, proizvodnja i potrošnja goriva bit će u većoj mjeri uravnotežene, a tržište će biti usmjereno na zalihe koje će ostati napuhane, stoji u izvješću.
OPEC je obećao da će nastaviti sa 1,8 milijuna barela dnevno manjom proizvodnjom i u prvom tromjesečju 2018., kako bi se svjetske zalihe smanjile na njihov petogodišnji prosjek.
"Tržište mora biti strpljivo", smatra Bjarne Schieldrop iz SEB Marketsa, dodajući da će postupno smanjenje zaliha podupirati cijene bez efekta povećanja američke proizvodnje.  "Mislim da će zalihe biti blizu normalnih razina do kraja godine", dodao je.
No, analitičari smatraju da bi rizik od sukoba između članica OPEC-a mogao oslabiti sporazum o smanjenju proizvodnje. Neke arapske države, uključujući i članice OPEC-a Saudijsku Arabiju i Ujedinjeni Arapski Emirati, ukinule su diplomatske i transportne veze s malim proizvođačem Katarom.
Izolacija Katara izazvala je neke prekide u opskrbi nafte i drugih trgovina te dala kratkoročnu potporu cijenama nafte, ocjenjuju analitičari. "Ograničenja u lukama za brodove pod katarskom zastavom uzrokovat će poremećaje u isporukama naftnog tereta", rekao je Jeffrey Halley, analitičar iz OANDA-e, dodajući kako bi se to moglo "kratkotrajno potaknuti cijene nafte bez paničnih skokova cijena".
Odvojeno je OPEC u utorak na svojoj stranici objavio da je cijena barela košarice njegove nafte u utorak iznosila 46,97 dolara, što znači da je pala 40 centi u odnosu na početak tjedna.

22.5.2017.

Aukcija za vjetroelektrane na Sjevernom moru mijenja sve

Do 2025. na Sjevernom moru izgradit će se velika vjetrofarma s vjetrogeneratorima snage 13 do 15 MW, a tako proizvedena energija ići će na tržište bez ikakvih poticaja i subvencija. Europa forsira obnovljivce, gasi nuklearke i destimulira ugljen pokušavajući u vrlo lošim tržišnim okolnostima nekako riješiti velike probleme u elektroenergetskom sektoru.

Prošli mjesec Njemačka je održala prvu aukciju za gradnju vjetroelektrana na Sjevernom moru. Na aukciji su dvije tvrtke, EnBW i DONG, dobile pravo da bez ikakvih subvencija izgrade 1,4 GW offshore vjetroelektrana. Troškove prijenosa energije platit će potrošači, ali vlasnici vjetroelektrana mogu računati samo na tržišnu cijenu tako proizvedene energije! Vjetroelektrane bi s radom trebale početi između 2023. i 2025. a DONG je već najavio da će do tada na tržište izbaciti turbine nove generacije, snage od 13 do 15 MW. Rezultati te aukcije ukazuju na zanimljiv trend kad je riječ o vjetroenergiji: industrija računa da će uspjeti ostvariti smanjenje troškova proizvodnje do te mjere da im se ovako velika investicija isplati i bez poticaja, što je vrlo optimistično. Nova aukcija za 1,61 GW kapaciteta održat će se iduće godine a to pokazuje da Njemačka računa na vjetar kao pouzdanu zamjenu za nuklearke i termoelektrane koje se masovno zatvaraju.

Slučaj Njemačke zanimljiv je jer već sada odražava sve probleme s kojima se susreće zemlja koja do 2050. želi biti 80% obnovljiva. Ta država trenutno ima gotovo 200 GW instalirane snage, od čega 51 GW u vjetru. Od 2013. do 2017. na mrežu je dodano 9,3 GW fleksibilnih elektrana, a u istom periodu s radom je prestalo 6,6 GW konvencionalnih elektrana. No, do 2022. trend se radikalno mijenja zbog očekivanog prestanka rada nuklearki (11 GW), i najavljivanih dekomisija konvencionalnih elektrana pa bi s mreže moglo nestati ukupno 24 GW fleksibilnih i baznih kapaciteta. To je četvrtina ukupno instaliranih kapaciteta! Do 2020. očekuje se izgradnja tek 1,8 GW konvencionalnih kapaciteta, što nije dovoljno. Njemačke vjetroelektrane na kopnu rade s 20% iskorištenih kapaciteta, a one na moru s više od 40%, ali u periodima bez sunca i vjetra (što je zadnji puta viđeno tijekom dva tjedna u prosincu 2016.) ta je zemlja oslonjena gotovo isključivo na konvencionalne elektrane kojih je sve manje. U takvim slučajevima, za koje Nijemci čak imaju i poseban izraz 'Dunkelflaute', Njemačka se i sada oslanja na uvoznu fleksibilnost, energiju proizvedenu u skandinavskim hidroelektranama ili iz alpske regije. Dva snažna visokonaponska dalekovoda koja vode 1000 km sa sjevera na jug zemlje bi trebala do 2024. riješiti dio problema s masovnom proizvodnjom iz vjetra. No, što je s fleksibilnošću? Niske cijene na tržištu već nekoliko godina nisu poticaj energetskim kompanijama da grade nove kapacitete, a ta zemlja još nije riješila kako će plaćati konvencionalne kapacitete koji stoje u rezervi. U tim okolnostima teško je i očekivati gradnju fleksibilnih plinskih elektrana, dok je ugljen u sve težem položaju zbog sve strožih standarda emisija pa neće dugo trebati čekati da se i "ugljenare" krenu gasiti. Od zime 2018. operatori njemačke mreže trebaju kupiti 2 GW rezervnog kapaciteta van veleprodajnog tržišta, no EU ne gleda blagonaklono na njihovu odluku, smatrajući da je riječ o intervencionizmu. U svakom slučaju, struka se slaže da će Njemačka imati problem s tržištem kapaciteta zbog ogromnog cjenovnog pritiska koji konvencionalne elektrane baca s tržišta. To će pak utjecati na okolna tržišta, prije svega belgijsko i francusko, ali i na ostatak Europe jer tržišta su povezana.

Prošla zima, koju je obilježilo gašenje velikog broja francuskih nuklearki, šokirala je francusko tržište i pogurala je cijene na gore na susjednim tržištima. Ugašene plinske elektrane vratile su se u rad u Njemačkoj, a i na ugljenu se počelo bolje zarađivati. Prošla je zima dokazala koliko se tržišta oslanjaju na nuklearnu energiju pa sada i novi francuski predsjednik razmatra promijeniti rok za 2025. a smanjivanje ovisnosti o toj vrsti energije. Dapače, čak se razmatraju subvencije za nove nuklearke, uz istovremeni razvoj 17 GW kapaciteta u OIE, uglavnom u manjim projektima. Glavnina će biti poticana premijskim sustavom, manjim dijelom feed-inom i to za fotonapon. Zeleni energetski paket Europske unije, koji bi na snagu trebao stupiti 2019. uvodi promjene, a zanimljivo je da Vijeće energetskih regulatora (CEER) traži da se ukine prioritetan pristup mreži ne samo novim obnovljivcima, već i starim projektima. Tehnologije se trebaju moći pravedno natjecati na tržištu, to je nova mantra. Također, smatraju da treba izbjegavati net-metering, jer tako trošak mreže nije pravedno raspodijeljen između svih korisnika. Što se iz tih trendova može izvući za budućnost? Na tržištu električne energije u narednim godinama očekuje se više volatilnosti i veće cijene. Put prema «više obnovljivaca» morat će ići paralelno s razvojem tržišta fleksibilnih usluga, koje će pružati konvencionalni ali i obnovljivi izvori. Nove tehnologije daju neke odgovore, ali cijela paradigma morat će se nastaviti mijenjati. Regulatori će morati aktivnije postupati, pogotovo kad je riječ o tržištu kapaciteta, jer se pokazuje da puštanje tržišnim zakonitostima da određuju sve, može voditi u nesigurnost opskrbe energijom. Optimalan balans neće biti lako postići, prenosi Energetika-net.


Energetska revolucija: Kinezi pronašli zamjenu za naftu i gas

Kineska vlada objavila je da je došlo do napretka u energetskom sektoru: u ovoj zemlji prvi put u svijetu dobijen je takozvani zapaljivi led koji može da zamijeni naftu i gas.

U saopštenju na sajtu kineske vlade, koje je citirala agencija "Prajm", ministar za zemlju i prirodne resurse Đang Daming je izjavio da "ovaj veliki napredak može da dovede do globalne energetske revolucije".

Prema njegovim riječima, dvadesetogodišnji pokušaji da se dobije zapaljivi led konačno su urodili plodom u Јužnom kineskom moru, gdje je prije deset godina, 2007. godine, otkriveno nalazište.

"Međunarodna naučna zajednica predviđa da gasni hidrat predstavlja najbolju zamjenu za naftu i prirodni gas", navodi se saopštenju kineske vlade.

Podsjećamo da su, prema kineskim procjenama, rezerve zapaljivog leda ekvivalentne najmanje 35 milijardi tona nafte, što može da obezbijedi potrebe zemlje za gorivom za 90 godina.

Zapaljivi led zapravo je zamrznuti prirodni gas, hidrat metana. U jednom njegovom kubnom metru nalaze se 164 kubna metra običnog gasa, sa daleko manje primjesa.

Do sada je Kina proizvela 120.000 kubnih metara zapaljivog leda, koji je podignut iz mora, sa dubine od 1.266 metara, u blizini Hongkonga.

A2A angažovao Rotschilda za prodaju udjela u EPCG

Italijanska kompanija A2A sarađuje sa investicionom bankom Rotschild da bi do kraja godine prodala udio u Elektroprivredi Crne Gore, objavio je Reuters pozivajući se na tri neimenovana izvora.

A2A ima mogućnost da, prema aneksu akcionarskog ugovora sa crnogorskom Vladom, koji je Skupština usvojila početkom marta, između juna i septembra proda 41,7 odsto udjela crnogorskoj Vladi za 250 miliona eura.

Tu opciju (put opciju) je u pregovorima sa Vladom dogovorio novi menadžerski tim koji vodi A2A od 2014. godine.

"Do kraja septembra odlučićemo da li ćemo otići", rekao je Reutersu izvršni direktor A2A Valerio Camerano.

Iz Rotschild banke nijesu željeli da govore o saradnji sa A2A. Iz italijanske kompanije su na pitanja "Vijesti" da li je tačno da sarađuju sa Rotšild bankom i da li već ima zainteresovanih za kupovinu udjela A2A u crnogorskoj kompaniji odgovorili da nemaju komentar.

Iz Ministarstva ekonomije podsjetili su da Vlada ima pravo preče kupovine akcija A2A u EPCG, što je definisano akcionarskim ugovorom.

"Podsjećamo i da je akcionarski ugovor precizirao i takozvanu 'put opciju' kojom A2A ima pravo da svoje akcije u EPCG ponudi Vladi za 250 miliona eura. To pravo važi i tri mjeseca nakon isteka ugovora, što je u ovom slučaju do kraja septembra tekuće godine", kazali su "Vijestima" iz Ministarstva kojim rukovodi Dragica Sekulić.

Iz Ministarstva su dodali da aneks ugovora sa A2A ističe krajem juna ove godine, kada ističu upravljačka prava A2A u EPCG.

"Nakon tog perioda, izvršni direktor EPCG i ključni menadžeri u kompaniji ne moraju biti birani na predlog A2A", rekli su iz Ministarstva.

Sa stanovišta Vlade, kako ističu, najvažnije je da su interesi države u EPCG zaštićeni višestruko što pokazuju navedene činjenice.

"Podsjećamo i da su akcije A2A u EPCG njihovo vlasništvo koje je italijanski partner 2009. godine kupio za 434 miliona eura. Dakle, na osnovu svega navedenog, informacija o angažovanju Rotšilda nije iznenađenje za Vladu Crne Gore", zaključili su iz Ministarstva.

Vlada posjeduje 57 odsto akcija EPCG. U slučaju "put opcije", Vlada preuzima sve akcije A2A u EPCG za 250 miliona EUR u sedam godišnjih rata. Novi akcionarski ugovor između EPCG i A2A potpisan je u avgustu prošle godine, a istekao je krajem decembra.

On je predviđao izgradnju drugog bloka Termoelektrane (TE) Pljevlja, državnu kontrolu nad radom menadžmenta, odricanje A2A od arbitraže...

Prema ranije objavljenim nezvaničnim informacijama, Italijani su aneksom ugovora dobili pravo upravljanja EPCG još šest mjeseci i moguće dio dividende od 40 miliona eura, kao i garancije da će njihov udio u Rudniku uglja Pljevlja biti otkupljen po cijeni koju su ponudili, odnosno 6,5 eura po akciji. Tako bi A2A, nakon isteka produženog ugovora, dobila mogućnost da izađe iz EPCG za značajno više od 250 miliona eura. Sekulić je u Skupštini tokom usvajanja aneksa kazala da a će Vlada pokušati da smanjenji cijenu izlazne opcije za A2A.

Reuters podsjeća da iako ima manjinski udio, A2A upravlja EPCG i njeni predstavnici su ranije rekli da žele garancije za povrat ulaganja, autonomiju upravljanja i jasan regulatorni okvir. "A2A, pod kontrolom gradova Milana i Brescie, potrošila je oko 436 miliona eura kako bi kupila udio od 43,7 odsto EPCG, koji je od tada smanjen na 41,7 odsto.

Sada žele da odu iz Crne Gore kako bi se fokusirali na rast poslovanja u Italiji", rekao je jedan od izvora. Vlada Crne Gore je ranije imala primjedbe na nizak nivo ulaganja A2A, navodi Reuters.

Hrvatska Elektroprivreda zainteresovana za kupovinu TE Stanari kod Doboja?

Već nekoliko mjeseci u tajnosti traju razgovori HEP-a i srpske kompanije EFT oko mogućeg preuzimanja ugljenske elektrane Stanari u blizini Doboja.

Kako saznaje Jutarnji list, već nekoliko mjeseci Hrvatska Elektroprivreda (HEP) vodi ozbiljne razgovore o mogućem preuzimanju termoelektrane Stanari kod Doboja. Radi se o 500-tinjak miliona dolara vrijednoj elektrani snage 300 megavata s pripadajućim rudnikom, koja je prošle godine počela s radom, a u vlasništvu je kompanije EFT - srpskog veletrgovca električnom energijom Vuka Hamovića.

Informacije o razgovorima nisu željeli komentirati ni u HEP-u niti u EFT-u, no prema informacijama koje su potvrđene od dva neslužbena, ali međusobno neovisna izvora, već je održano više sastanaka na temu moguće akvizicije između predstavnika dviju kompanija, a HEP-ovo izaslanstvo po toj je temi nedavno boravilo u Beogradu te posjetilo i samu elektranu.

Ove informacije zasigurno će pobuditi veliki interes javnosti i poslovne zajednice, ne samo zato što se radi o potencijalno najvažnijoj transakciji u elektroenergetskom sektoru jugoistočne Europe ove godine, nego i zato što se radi o poslu koji uz sebe veže mnoge dileme, od ekoloških, preko poslovnih, do čak i geopolitičkih.

Termoelektrana Stanari prva je privatna investicija u neki veliki konvencionalni proizvodni elektroenergetski objekt na području zemalja bivše Jugoslavije. Priča je počela 2004. godine kad je EFT pobijedio na međunarodnom javnom tenderu koji je Vlada Republike Srpske raspisala za odabir strateškog partnera u rudniku Stanari.

Radi se o rudniku smeđeg ugljena - lignita - s procijenjenim geološkim rezervama od 88 milijuna tona. Kako potražnja za smeđim ugljenom u regiji pada, EFT je odlučio na lokaciji graditi termoelektranu. Inicijalni projekt bio je da se gradi termoelektrana snage 400 megavata koja bi proizvodila oko 3 teravatsata energije godišnje, prenosi Klix.

Tehnološko rješenje trebao je isporučiti francuski Alstom, a finansijer projekta bila je Evropska banka za obnovu i razvoj. Ipak, kako su ti pregovori propali, EFT se okrenuo istoku te u Kini dogovorio finansiranje s tamošnjom razvojnom bankom (China Development Bank), a za isporučitelja tehnologije prihvatio tamošnji Dongfang Electric Corporation. Kako su Kinezi nudili nešto stariju generaciju tehnologija od Alstoma, izmijenjen je i projekt, pa je instalirana snaga elektrane reducirana za četvrtinu, planirana proizvodnja smanjena na 2 teravatsata godišnje, a bruto efikasnost sa 43 na 38,5 posto.

Volvo možda proizvodi zadnju generaciju dizel motora

Izvršni direktor tvrtke Volvo Cars, Hakan Samuelsson, naglasio je da se iz današnje perspektive neće proizvoditi dizel motori nove generacije. Zbog prijevara na testovima emisija tvrtke Volkswagen, kako bi se sakrili emisije NOx u automobilima, nadzor emisija je postao stroži.

Troškovi pridržavanja strožih propisa o onečišćenju uzrokovat će neekonomsku proizvodnju novog modela dizelskog motora predstavljenog u 2013. godini, zbog čega će se sadašnja generacija motora vjerojatno prestati proizvoditi nakon 2023. godine, ističe Samuelsson.

Dizelski motori imaju veću učinkovitost goriva od benzinskih motora, ali emitiraju više dušikovog oksida (NOx), koji reagira s vlagom i drugim spojevima i stvara male, štetne čestice koje uzrokuju bolesti pluća i srca.

Europski standardi emisija zahtijevaju da osobni automobili ne emitiraju više od 0,08 g/km NOx, a Goldman Sachs procjenjuje kako bi nastojanje za smanjivanjem emisija moglo stvoriti dodatni trošak od 300 eura za motor na dizel gorivo, budući da proizvođači automobila nastoje reducirati stvarne emisije na prihvatljive razine.

Nedavna studija objavljena u znanstvenom časopisu Nature otkrila je da su stvarne emisije NOx 50% veće od rezultata laboratorijskih ispitivanja. Istraživači tvrde da nezadovoljavanje službenih standarda emisija dizelskih motora uzrokuje 38000 smrtnih slučajeva godišnje. Najveće tržište dizel motora na svijetu je Europa, gdje polovicu svih novih registracija čine dizel automobili.

„Pooštravanje zakonodavstva o emisijama će prisiliti povećanje cijena dizelskih automobila, dok će hibridna vozila postati privlačna alternativa. Volvo će investirati u razvoj električnih i hibridnih automobila, a prvi potpuno električni model će biti dostupan 2019. godine“, zaključuje izvršni direktor Volvo Cars.

 

19.5. 2017.

Njemačka i Austrija razdvajaju tržište električne energije

Operatori elektroenergetskog sustava Njemačke i Austrije razdvojit će trenutno spojeno tržište električne energije od 1. listopada 2018., a cilj je omogućiti veći transport, manje troškove i manje tehničkih rizika, objavili su regulatori dviju zemalja.

Robusna trgovina između ta dva dobro integrirana tržišta, koja su spojena 2002., će se zadržati. Očekuje se da će oko 4,9 GW prekograničnih kapaciteta biti dostupno na aukcijama, a još kapaciteta bit će dostupno putem centralno-zapadne regionalne procedure za alokaciju kapaciteta.

Veliki potrošači struje u Austriji bili su protiv razdvajanja jer imaju optimalne troškove za energiju. Austrijske elektrane će nastaviti pružati usluge njemačkoj mreži, a izgradit će se i novi dalekovod između dviju zemalja.

Prvi dio između St. Peter am Harta i Bavarske bit će izgrađen 2022.,  drugi dio 2024. EU želi veću prekograničnu suradnju, što će osigurati daljnjim mjerama za povezivanje tržišta cijele regije s početkom u 2019., objavio je EMP.

Rumunija otkrila veliko plinsko polje

Rumunski Romgaz provevši istraživanja otkrio je najveće plinsko polje u državi u posljednjih 30 godina, koje bi zadovoljilo nacionalne potrebe za plinom za oko tri godine.

Polje Caragele prostire se na površini od 35 km, u njemu su procijenjene zalihe 25 do 27 miliona m3 plina, a proizvodnja će započeti 2019., objavio je Romgaz. Ove godine bit će izbušeno još šest novih bušotina, a proizvodnja bi mogla rasti. Ukupna investicija procjenjuje se na 140 miliona eura, od čega će 40 miliona eura biti investirano ove godine.

Jedan od planova koji bi mogli transformirati Rumunjsku u izvoznika plina je bugarsko-rumunjski plinovod koji bi trebao biti dovršen 2019., a dvije će države povezati s Austrijom.

Rumunska ima raznorodan miks energetskih izvora, a za razliku od mnogih zemalja tek desetinu svojih potreba za plinom pokriva uvozom iz Rusije, objavio je EMP.

EU prihvatila francusku shemu za razvoj obnovljivaca

Europska unija prošli je tjedan prihvatila francuski plan za razvoj oko 17 GW obnovljivih izvora iz kopnenih vjetroelektrana, fotonapona i proizvodnjom plina iz kanalizacijskog mulja.

Kopnene vjetroelektrane zahtijevat će ulaganja od milijardu eura godišnje i osigurat će 15 GW novih kapaciteta u narednih 10 godina. Uglavnom je riječ o malim projektima koji će biti poticani premijom na tržišnu cijenu, a operatori elektrana trebali bi imati ne više od šest vjetroturbina maksimalne snage 3 MW.

Shema za poticanje fotonapona podrazumijeva gradnju FN sustava snage manje od 100 kW na krovovima.

Ta postrojenja dobivat će feed-in naknadu duže od 20 godina a premija na tržišnu cijenu će se mijenjati ovisno o veličini elektrane i poslovnom modelu, odnosno da li se struja šalje u sustav ili se dio troši. Kroz ovu shemu očekuje se gradnja 2,1 GW kapaciteta.

Treći sustav poticanja osmišljen je za proizvodnju plina iz kanalizacijskog mulja, a riječ je o ukupno 160 MW snage uglavnom iz postrojenja manjih od 1 MW.

Shema će biti otvorena i za veće projekte ali vjerojatnije je da će se potpore davati manjima. Postrojenja snage veće od 500 kW dobivat će premiju na tržišnu cijenu 20 godina, dok će snažnija postrojenja dobivati feed-in duže od 20 godina, objavio je EMP. 

UniCredit Banka obezbjeđuje 20 miliona eura za finansiranje obnovljivih izvora energije

Fond Green for Growth (GGF) i UniCredit Banka Srbija potpisali su ugovor o kreditu u iznosu od 20 miliona eura namijenjenom za finansiranje projekata iz oblasti obnovljivih izvora energije. Ovaj ugovor predstavlja početak saradnje dvije vodeće institucije koji, pored finansiranja, podrazumjeva i tehničku pomoć GGF Fonda u djelu tehničke verifikacije i praćenja projekata.

Putem dugoročnog finansiranja po veoma povoljnim uslovima, kredit GGF-a će omogućiti UniCredit Banci da potvrdi poziciju jednog od vodećih igrača kada je u pitanju finansiranje obnovljivih izvora energije i da istovremeno osnaži unapređenje ovog sektora, koji je u Srbiji tek u razvoju. Takođe, na ovaj način je još jednom potvrđena strategija UniCredita da kroz svoje poslovne aktivnosti kontinuirano teži da pruži podršku zaštiti životne sredine i da nastavi da ulaže u obnovljive izvore energije. U toku 2016. godine, izloženost UniCredit Grupe u sektoru obnovljive energije premašio je iznos od 9,4 milijarde eura.

Predsjedavajući Upravnog odbora GGF fonda Kristofer Nouls je izjavio da "novo partnerstvo sa UniCredit Bankom GGF fondu nudi mogućnost da, kroz dugoročno finansiranje, po konkurentnim uslovima, pomogne razvoju sektora obnovljivih izvora energije u Srbiji, kao i da pruži podršku misiji Fonda i promoviše ovaj sektor i energetsku efikasnost na tržištima na kojima je prisutan."

U vezi sa potpisivanjem ovog ugovora, Enriko Verdoša, član Izvršnog odbora UniCredit Banke Srbija odgovoran za Korporativno i investiciono bankarstvo, je izjavio: "Ponosni smo što nas je GGF Fond prepoznao kao partnera, spremnog da, kroz praćenje investicija u domenu obnovljivih izvora energije, doprinese daljem razvoju ove oblasti u Srbiji. Naše dugogodišnje iskustvo, sposobnost da pratimo kompleksne transakcije i finansiranje prilagodimo specifičnim zahtjevima klijenata, svakako će doprinijeti da kroz sredstva obezbjeđena ovim kreditom pružimo podršku kako postojećim, tako i novim klijentima."

Fond Green For Growth (GGF)

Fond Green for Growth investira u projekte koji doprinose uštedi energije i smanjenju emisije CO2 od najmanje 20% i prisutan je na 19 tržišta koja uključuju Jugoistočnu Evropu, Kavkaz, Ukrajinu, Moldaviju, Bliski Istok i Sjevernu Afriku. Fond obezbjeđuje refinansiranje finansijskim institucijama, a u svrhu daljeg kreditiranja privrede i domaćinstava za projekte energetske efikasnosti. Fond takođe direktno investira, odnosno obezbjeđuje dugoročne kredite za projekte obnovljivih izvora energije. Da bi efekat finansijskih aktivnosti Fonda bio veći, GGF Centar za tehničku pomoć nudi podršku u izgradnji kapaciteta finansijskih institucija i partnera.

GGF je pokrenut kao javno privatno partnerstvo u decembru 2009. godine od strane Njemačke razvojne banke (KfW) i Evropske investicione banke (EIB) uz finansijsku podršku Evropske komisije, Njemačkog saveznog ministarstva za ekonomsku saradnju i razvoj (BMZ), Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i Austrijske razvojne banke (OeEB). Sve veću bazu investitora čine donatorske agencije, međunarodne finansijske institucije i institucionalni privatni investitori, kao i Međunarodna finansijska korporacija (IFC), Holandska finansijska kompanija (FMO), Njemačka etička banka GLS, kao i Crkva Švedske. Fondom upravlja Oppenheim Asset Management Services S.à r.l. u saradnji sa investicionim savetnikom Fonda, kompanijom Finance in Motion GmbH i tehničkim savjetnikom MACS Management & Consulting Services GmbH. Više detalja o Fondu se nalazi na www.ggf.lu.

Njemačka i dalje podržava Sjeverni tok 2

Početak rada plinovoda očekuje se 2018, a predviđeno je da prevozi do 55 mlrd. m3 godišnje

Njemačka Savezna vlada podržava ostvarivanje projekta gradnje plinovoda Sjeverni tok 2, rekao je njemački savezni ministar vanjskih poslova Sigmar Gabriel. Početak rada plinovoda očekuje se 2018. godine, a predviđeno je da prevozi do 55 mlrd. m3 plina godišnje od Rusije preko Baltičkog mora do Njemačke, zaobilazeći na taj način Ukrajinu, ali i druge zemlje poput Bjelorusije i Poljske. Zbog toga je projekt naišao na protivljenje više europskih zemalja. Ministar Gabriel je pri tome izjavio da projekt čak i osobno podržava, javlja ruski portal 'Sputnik News'.

16.5.2017.

Izraelci napravili bateriju za električni auto koja se puni za samo pet minuta

Izraelska kompanija StoreDot dosad je napravila dosta zanimljivih pomaka u vezi s tehnologijom baterije, ali najnovije dostignuće koje je predstavila na tehnološkom sajmu Cube Tech Fair u Berlinu moglo bi ući u historijske knjige, prenosi Next web.

Naime, kompanija je proizvela novu bateriju za električni automobil koja se može napuniti za samo pet minuta.

Dok brojni tehnološki stručnjaci danas pokušavaju unaprijediti snagu baterija, StoreDotova baterija fokusirala se na brzinu punjenja iznad svih ostalih karakteristika. Na primjer, Teslin SuperCharger za električni automobil treba 75 minuta za punjenje.

"Brzina punjenja baterije je kritična karika koja nedostaje kako bi električna vozila bila sveprisutna", rekao je direktor i osnivač StoreDota Doron Myersdorf.

Kompanija StoreDot tvrdi kako je njihova baterija FlashBattery sigurnija od drugih baterija koje se koriste za električne aute jer nije zapaljiva. Očekuje se kako će ove baterije biti dostupne na tržištu u naredne tri godine.

"Elektroprivreda RS" prodala struju za više od tri miliona eura

Preduzeće "Elektroprivreda Republike Srpske" od 7. marta do 16. maja na berzi električne energije u Srbiji prodalo je 86.445 megavat-časova električne energije i ostvarilo prihod od 3.372.099 eura.

"Elektroprivreda Republike Srpske" je postala član organizovanog veleprodajnog tržišta električne energije u Srbiji radi povećanja mogućnosti za trgovinu električnom energijom, prvenstveno prodajom viškova električne energije na transparentan način u skladu sa praksom i standardima EU.

Dugoročni plan berze električne energije je da se izvrši spajanje sa mađarskom berzom električne energije, čime bi se za ERS otvorile dodatne mogućnosti za prodaju viškova električne energije na najlikvidnijem organizovanom tržištu u ovom dijelu Evrope.

Snaga Sibira napreduje brže od plana

Izgradnja plinovoda Snaga Sibira, kojim će se ruski prirodni plin izvoziti u Kinu, napreduje brže od plana, izjavio je glavni izvršni direktor ruske plinske tvrtke Gazprom Aleksej Miller. Radi se malo brže od plana pa je do sada izgrađeno već više od 740 km plinovoda, koji će nakon završetka izgradnje 2019. moći prevoziti do 61 mlrd. m3 plina godišnje, javlja ruski portal 'Sputnik News'.

Istodobono su Gazpromov čelnik i predsjednik kineske (državne) naftne i plinske tvrtke CNPC Wang Yilin potpisali memorandum o razumijevanju za proširenje suradnje na područja podzemnih skladišta plina i proizvodnje energije.

U te planove je uključena i tvrtka China Huaneng Group, a suradnja bi se proširila u elektroenergetiku i cestogradnju. Dvije strane namjeravaju istražiti i mogućnosti zajedničkih projekata u izgradnji geotermalnih elektrana, javlja ruska novinska agencija TASS.

Na jesen kreće BRUA

Rumunski operator plinskog transportnog sustava Transgaz očekuje da će radovi na izgradnji plinovoda BRUA početi u novembru 2017. godine. U toku je dovršenje studije utjecaja plinovoda na okoliš.

Plinovod BRUA će povezati plinske sustave Bugarske, Rumunjske, Mađarske i Austrije.

U Rumunskoj će biti dug 529 km, a prelazi će preko područja 11 okruga, 79 naselja i oko 22 000 privatnih posjeda, javlja portal 'Energy World Magazine'.

Srbija na Svjetskoj izložbi "Energija za budućnost" u Astani

Republika Srbija učestvovaće od 10. juna do 10. septembra 2017. na ovogodišnjoj Svjetskoj izložbi "Energija za budućnost", koja se prvi put organizuje na teritoriji centralne Azije, u Astani, Republika Kazastan.

Na prestižnoj međunarodnoj specijalizovanoj izložbi "Ekspo 2017", očekuje se učešće 115 zemalja i 20 međunarodnih organizacija, kao i preko pet miliona posjetilaca iz cijelog svijeta, saopšteno je iz Kancelarije komesara sekcije Srbija "Ekspo Astana 2017".

Kina proizvela prvi tramvaj na vodik Zeleni javni prijevoz s brzinom i do 70 km/h

Početkom travnja kineska tvrtka Sifang proizvela je prvi tramvaj s pogonom na vodikove gorive ćelije u svijetu. Nova tehnologija javnog prijevoza, za koju je kineskoj tvrtki bilo potrebno dvije godine istraživanja, moći će prevoziti maksimalno 380 putnika s brzinom i do 70 km/h. Punjenje vodikovih ćelija će trajati samo tri minute s dometom do 100 km. Pošto tramvaj ispušta samo vodu, a temperatura gorivih ćelija je ispod 100 C, zbog čega neće proizvoditi dušikove okside, omogućit će gradovima čišći zrak i manje operativne troškove, objavio je Alternative energy news.

12.5.2017.

Ekološka dozvola za poljsko-slovačku interkonekciju

Poljski i slovački operatori plinskog transportnog sistema, Gaz-System i Eustream, dobili su ekološke dozvole za izgradnju plinovoda koji će povezati dvije zemlje.

Plinovod je dobio i 117 miliona eura pomoći iz evropskih fondova.

Terenski radovi na njegovoj gradnji će početi sredinom 2018, a očekuje se da će biti završeni do 2020. godine.

Ukupna duljina plinovoda će biti oko 160 km, a njegova je svrha diversifikacija opskrbe plinom u Srednjoj Evropi.

Zbog toga će se  plinovod uklopiti u evropski plinski koridor sjever - jug, javlja ruski portal 'Sputnik News'.

Kompanija Tesla počela prodaju solarnih crjepova: Nezavisnost od električne mreže za 23.000 dolara

Kompanija Tesla počela je sa prodajom dva od četiri najavljena tipa solarnih crjepova Tesla Solar Roof. Prve narudžbe mogu se obaviti već danas, a prve dostave očekuju se na ljeto.

Podsjećamo, kompanija Tesla je u oktobru predstavila svoju verziju solarnih panela skrivenih u obliku crjepova koji imaju snažan potencijal da osvoje prvenstveno američko tržište, a potom i Evropu te ostatak razvijenog svijeta. Riječ je o „pristupačnijem“ rješenju od tipičnih solarnih panela čija instalacija, iako skupa, na duže staze rješava problem ovisnosti od klasične električne mreže.

Što se tiče cijene, ona je značajno manja nego što bi se moglo pomisliti. Svakako, riječ je o skupljim crjepovima zbog očigledne prednosti, ali ne i o preskupom proizvodu kojeg mogu priuštiti samo bogati.

Jedan kvadrat solarnog krova košta oko 235 dolara, što znači da za krov od 100 kvadratnih metara treba izdvojiti 23.500 dolara plus takse.

Za jedan veći krov površine 185 kvadrata od čega bi 40 posto površine zauzimali aktivne solarne ćelije, te za jednu bateriju koja bi skupljala energiju, potrebno je izdvojiti 50.000 dolara. Tesla tvrdi da bi ovakav krov generisao 30-godišnju energiju u vrijednosti od 64.000 dolara.

Tesla Solar Roof još uvijek nije dostupan u Bosni i Hercegovini, ali jeste u zemljama Evropske unije.

Digitalizacija donosi veću konkurentnostLean menadžment već primjenjuju u Končar Energetskim transformatorima

„Energetskom učinkovitošću, smanjenjem energetske potrošnje i ispuštanja stakleničkih plinova u EU želi se ostvariti gospodarski rast neovisno od rasta potreba za energijom. To je moguće postići promjenama u proizvodnim procesima, što je tema Lean menadžmenta te Industrije 4.0 koja može pridonijeti uštedama u energiji“, uvodno je istaknuo voditelj Odjela za energetiku u Sektoru za energetiku i zaštitu okoliša HGK Krešimir Štih na okruglom stolu Lean menadžment i Industrija 4.0: Pokretači razvoja Republike Hrvatske održanom 11. svibnja, u HGK, u okviru 8. Zagrebačkog energetskog tjedna. Europska komisija je za digitalizaciji gospodarstva u EU namijenila pet milijardi eura, a za Hrvatsku je predviđeno između 140 i 160 milijuna eura za digitalizaciju tvrtki te dodatnih 300 milijuna eura za digitalnu transformaciju i pilot projekte. „Svakom poduzeću, od mikro do najvećeg, koje krene prema digitalizaciji, financijska sredstava neće predstavljati problem“, napomenuo je Nedeljko Štefanić, profesor na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu te dodao da je Lean menadžment metodologija iz Japana iz tvrtke Toyota koja može pomoći našim poduzećima da brže ostvare digitalnu transformaciju. „Svi dijelovi procesa te metodologije usmjereni su na uklanjanje gubitaka u procesu, a cilj je napraviti konkurentan proizvod ili uslugu uz trošenje točno određenih resursa. Eliminacija gubitaka u cijelom procesu, umjesto samo u određenim dijelovima sustava, stvara procese u kojima je potreban manji ljudski napor, manje prostora, kapitala i vremena kako bi se izradio proizvod ili pružila usluga“, napomenuo je Štefanić te dodao da Lean menadžment značajno smanjuje mogućnost grešaka i zastoja u proizvodnji ili poslovanju u odnosu na tradicionalne poslovne sustave, a uvođenje i korištenje ove organizacije u poslovanju, proizvodnji i uslugama može povećati konkurentnost korisnika na tržištu. O Lean putovanju tvrtke Končar Energetski transformatori d.o.o. (KPT), koja je zajedničko ulaganje Siemensa i Končara, a koja izvozi 98 posto svojih proizvoda u 92 zemlje svijeta, govorio je Ivica Zagorec. Glavni proizvod je transformator od 10 metara koji se sastoji od 12.000 dijelova, težine 500 tona. „Iako je vrijednost našeg proizvoda na tržištu smanjena za 30% cilj nam je postići godišnje poslovne rezultate između 150 i 200 milijuna eura. Uveli smo sustav praćenja neusklađenosti u procesu, proizvodu i uslugama te provodimo kontinuirani proces poboljšavanja u što su uključeni svi zaposleni koji sudjeluju svojim prijedlozima, a to je rezultiralo s 300 korisnih prijedloga te značajnim uštedama“, rekao je Zagorec te dodao kako rade na projektu digitalizacije s ciljem postizanja fleksibilnog i visoko integriranog proizvodnog sustava. Sudionici skupa istaknuli su kako je obrazovanje i edukacija u području primjene digitalne tehnologije u tvrtkama te institucijama jedna od najvažnijih za uspjeh lean menadžmenta i industrije 4.0.

HEP ESCO radi na projektu 3Smart
Sustavom upravljanja zgradama može se uštedjeti 60% energije na rasvjeti

Na danu otvorenih vrata predstavio se HEP ESCO, tvrtka koja je začetnik projekata energetske učinkovitosti i pružanje energetskih usluga u Hrvatskoj, a do sada je realizirala više od 60 projekata u više od 90 objekata. Do sada se investiralo preko 170 milijuna kuna za projekte zgrada, industrijskih postrojenja, sustave vanjske rasvjete, sustave opskrbe energijom i obnovljive izvore te se u naredne tri godine planira investirati još toliko, ističe direktorica Vlasta Zanki. HEP ESCO trenutno radi na projektu 3Smart (Smart Building-Smart Grid-Smart City) u vrijednosti od 3,8 milijuna eura. Projekt koji se 85% financira iz fondova EU, bavi se optimizacijskim modelima zgrade, mreže i međudjelovanjem zgrade na mrežu i obrnuto, čime se želi dobiti tehnološka podloga za energetskim upravljanjem zgradama i mrežama, što može podiči gradsku infrastrukturu. Pilot zgrade su upravna zgrada HEP-a u Zagrebu i zgrada FER-a na koje će se primijeniti napredni modeli upravljanja zgradom i međudjelovanja s mrežom.
ESCO projekti su češći u privatnom sektoru, gdje se investicija u konstrukciju, sanaciju, zamjenu i modernizaciju postojećih objekata s primjenom mjera energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije, vraća iz postignutih ušteda u narednim godinama. Zanki je naglasila kako projekti obnovljivih izvora energije čine fotonaponski paneli, toplinski solarni kolektori, rekuperacija topline sa sustavima potrošne tople vode, rekuperacija topline s kompresorskih stanica i s rashladnika te zamjena rasvjete. Spomenut je sustav gospodarenja energijom prema normi ISO 50001, koji daje odgovor u svakom trenutku gdje trošimo energiju, kako trošimo, koje energente trošimo i koliko nas to košta te kako gospodarimo energijom i tko se brine o tome. Sustavno gospodarenje energijom može omogućiti uštede energije 5-10%, a u Hrvatskoj je postala obveza od 2015. godine stupanjem na snagu Pravilnika o sustavnom gospodarenju energije u javnom sektoru. Zanki je predstavila i novi računalni poslovni sustav za gospodarenje energijom ESCO Monitor, koji olakšava proces analize i prikupljanja podataka kroz sustav daljinskog očitanja potrošnje energije. Programom, čije su mane samo trošak uvođenja sustava i prilagodba promjenama, može se pratiti veliki broj građevina jedne tvrtke i međusobno uspoređivati potrošnja, koja se može pratiti s obračunskih, kontrolnih brojila i s nizom dodatnih brojila koji se mogu instalirati unutar postrojenja. Zatim, program provodi analizu prikupljenih podataka za kasniju optimizaciju potrošnje energije. Još jedan novitet HEP ESCO-a je Training centar, specijalizirana edukacija iz područja energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije, jer se pokazalo da se samo promjenom ponašanja pri gospodarenju energije može uštedjeti 5-10%. Uz to, postoji i ESCO Monitor Panel, sustav digitalne edukacije, odnosno ekran koji se postavlja na frekventno mjesto, a može prikazivati različite informacije o potrošnji energije (električne ili plina), kako bi osvijestilo i potaknulo korisnike na promjenu u ponašanju radi većih ušteda energije.
Zbog porasta raznih izvora energije poput vjetroelektrana i sunčanih elektrana destabilizira se energetski sustav te su nužna nova rješenja za njegovo uravnoteženje. Jedan takav primjer je projekt HEP ESCO-a u gdje zgrada postaje proizvođač i potrošač energije, ističe Tomislav Stašić. Na primjer, zgrada na krovu može imati fotonaponske panele, a višak električne i toplinske energije može pohranjivati te ju iskoristiti ili isporučiti natrag u mrežu. Potencijali za optimizaciju u zgradama su 20-40%, a više od 80% uzroka neracionalne potrošnje su istovremeno grijanje i hlađenje, neželjena rasvjeta, neželjeno grijanje, hlađenje i ventilacija, neuravnotežen sustav ventilacije i neuravnotežen sustav instalacija za grijanje. Pametne zgrade mogu na sustavu za rasvjetu uštedjeti do 60% energije uvođenjem sustava regulacije, a sustavi upravljanja zgradama koji danas postoje u svijetu prilagođavaju se vanjskoj temperaturi, zato sustav upravljanja mora znati kako će vrijeme biti za nekoliko sati i par dana unaprijed, kako bi zgrada dinamički pomagala i rasterećivala energetski sustav kao dio pametne mreže, objašnjava Stašić.
Beč dobio 25. solarnu elektranu u gradu

Luka Beč je u saradnji sa gradskim preduzećem za energetsko snabdjevanje "Wien Energie“ postavila solarne fotonaponske panele na krovu auto-skladišta u luci Freudenau.

Solarnu elektranu otvorile su članice gradske vlade za privredu i životnu sredinu, Renate Brauner i Ulli Sima. Na lokaciji gdje su postavljeni paneli solarna energija će pokrivati jednu četvrtinu cjelokupne potrebe za električnom energijom. Na godišnjem nivou proizvodit će se 290.000 kilovat-sati električne energije, što je dovoljno za snabdjevanje 116 domaćinstava "zelenom“ strujom čitavu godinu.

Na krovu auto-skladišta postavljeno je 1.076 panela na površini od 4.000 m2. "Wien Energie“ prodaje panele građanima koji potom iznajmljuju panele istom preduzeću za proizvodnju električne energije. Građani dobijaju ekološku struju, a "Wien Energie“ im plaća godišnju naknadu za zakup panela. Ovo je 25. solarna elektrana u Beču u čijoj realizaciji učestvuju građani. Svi dostupni paneli su rasprodati, a proteklih godina je 10.000 građana učestvovalo u ovim projektima, prenosi Klix.

Luka Beč spada u najveće trimodalne logističke centre na Dunavu i želi da postane uzor u oblasti obnovljivih izvora energije i štednje sirovina. Nova solarna elektrana predstavlja prvi značajan korak u pravom smjeru.

Povećati udeo zaštićenih područja u Srbiji

U Srbiji se danas obeležava Dan zaštite prirode, koji je ustanovljen 2009. godine. Tada je na snagu stupio Zakon o zaštiti prirode. Istorijski povod za izbor datuma jeste 11. april, kada je 1949. godine jedan od najlepših vodopada u Srbiji “Velika i Mala Ripaljka” kod Sokobanje proglašena za spomenik prirode i tako dobio status zaštićenog prirodnog dobra.
Zeleni Srbije ističu da se često zakonom propisani režimi i mere zaštite ne poštuju, zbog čega se uništavaju prirodne retkosti i dovodi u pitanje opstanak brojnih biljnih i životinjskih vrsta. Jedan od značajnih problema koji se javlja u zaštićenim područjima jesu i bespravno podignuti objekti, koji ugrožavaju kvalitet životne sredine, prirodne i kulturne vrednosti. Ovakvo stanje u prirodi ne sme se tolerisati.
Srbija predstavlja jedan od šest centara biodiverziteta u Evropi zahvaljujući svom specifičnom geografskom položaju, svojim geomorfološkim, hidrološkim, geološkim, klimatskim i pedološkim karakteristikama. Nasuprot tome, Zeleni ističu da najočuvaniji deo prirode naše zemlje koji je zakonom zaštićen čini svega 6,5 % teritorije, što je ispod evropskog proseka. Prirodni predeli i prirodno bogatstvo Srbije koje se ogleda kroz genetičku, specijsku i ekosistemsku raznovrsnost je ogromno i neophodno ga je sačuvati od uništavanja. Takođe, paralelno moramo raditi i na razvijanju i unapređenju upravljanja oblastima koja već imaju status zaštićenih područja.
Prostornim planom Republike Srbije za period od 2010-2020. godine, utvrđeno je da bi pod zakonskom zaštitom do 2020. godine trebalo da bude 12% teritorije naše države. Zeleni u Srbiji smatraju da će to za ovako kratko vreme teško biti ostvareno.
Zeleni Srbije ističu da sprovođenje zakona, očuvanje i obnova prirodnih vrednosti treba da budu ekološki prioritet. Mora se obezbediti pravovremena zaštita i poboljšanje statusa očuvanja ugroženih vrsta i staništa, jer njihovim gubitkom nanosimo neprocenjivu štetu prirodi i ekonomiji države.
Povećanje udela zaštićenih prirodnih područja obezbediće sigurniju zaštitu, očuvanje i unapređenje prirode i prirodnih resursa, ali i kvalitet života i zdravlja ljudi. Zeleni smatraju da će privredni razvoj Srbije u velikoj meri zavisiti od prirodnog potencijala. Kroz zelenu ekonomiju, uz aktivne mere zaštite, odgovorno gazdovanje zaštićenim prirodnim područjima, otvoriće se mogućnosti za nova radna mesta.
Zeleni Srbije su sigurni da su prirodni potencijali kojima raspolaže naša zemlja jako privlačni za turiste, poput onih u Austriji, Italiji ili Nemačkoj. Zeleni ističu da prirodne lepote Srbije predstavljaju šansu za razvoj, stvaranje zelenih poslova i promovisanje raznih vidova turizma kao što su eko, ruralni i etno turizam. Oni bi značajno unapredili turizam naše države, pri čemu prihodi ostvareni iz ove grane značajnim delom treba da budu namenjeni očuvanju i unapređenju kvaliteta prirode i životne sredine lokalne zajednice.

11.5.2017.

Holandija otvara veliku vjetroelektranu u Sjevernom moru

Nizozemski dužnosnici otvorili su u ponedjeljak vjetroelektranu sa 150 turbina u Sjevernom moru u sklopu nastojanja da povećaju proizvodnju energije iz obnovljivih izvora.

U idućih 15 godina vjetrofarma Gemini, smještena oko 85 kilometara od sjeverne obale Nizozemske, zadovoljavat će energetske potrebe oko 1,5 milijuna ljudi.

U sezoni najjačih vjetrova elektrana će imati proizvodni kapacitet od oko 600 megavata i opskrbljivati obnovljivom energijom oko 785.000 nizozemskih kućanstava, stoji u priopćenju.

"Sada smo službeno u operativnoj fazi", izjavio je izvršni direktor Geminija Matthias Haag za AFP prilikom svečanog obilježavanja završetka projekta koji je osmišljen 2010. godine.

Projekt je vrijedan 2,8 milijardi eura a oformljen je kao suradnja kanadske nezavisne tvrtke za obnovljivu energiju Northland Power, proizvođača vjetroagregata Siemens Wind Power, nizozemskog izvođača pomorskih radova Van Oord i tvrtke za preradu otpada HVC.

Bio je to "prilično složen" poduhvat, istaknuo je Haag, "posebice zbog toga što je ova vjetro farma relativno daleko od obale... pa je zahtijevala značajnu logistiku".

Gemini će imati udio od oko 13 posto u ukupnoj nizozemskoj opskrbi energijom iz obnovljivih izvora energijom i oko 25 posto u opskrbi strujom iz energije vjetra, dodao je Haag.

Također će pomoći smanjiti emisiju ugljičnog dioksida za čak 1,25 milijuna tona, navodi se u izvješću.

Nizozemska je i dalje ovisna o fosilnim gorivima na koje i dalje otpada oko 95 posto njezine opskrbe energijom, kako je pokazalo izvješće ministarstva gospodarstva iz 2016. godine. Nizozemska vlada obvezala da se ipak do 2020. godine proizvoditi oko 14 posto energije iz obnovljivih izvora, odnosno 16 posto do 2023. godine.

Do 2050. godine zemlja bi trebala biti "ugljično neutralna", što znači da bi količina emitiranih štetnih plinova trebala biti izjednačena s količinom apsorbiranih odnosno izbalansiranih.

U Sloveniji znatno pojeftinilo gorivo

Na benzinskim pumpama u Sloveniji od jutros su znatno snižene cijene pogonskih goriva.

Cijena bezolovnog 95-oktanskog benzina je snižena za 5,3 centa na 1,255 eura za litar, dok litar dizel goriva po novom košta 1,146 eura odnosno 4,6 centi manje nego do sada.

U skladu sa uredbom vlade iz novembra prošle godine trgovci naftnim derivatima mogu cijene 95-oktanskog benzina i dizel goriva na benzinskim pumpama na autoputovima određivati sami.

Na drugim pumpama u Sloveniji cijene tih goriva i dalje ostaju regulisane i određuju se svakih 14 dana prema kretanju cijena na svetskom tržištu i kursa dolar-euro.

Đokić: "Elektroprivreda RS" neće biti privatizovana

Ministar industrije, energetike i rudarstva Republike Srpske Petar Đokić izjavio je danas da "Elektroprivreda Republike Srpske" neće biti privatizovana.

Đokić je rekao novinarima u Ugljeviku da Vlada Republike Srpske o tome nikada nije razgovarala.

"Narodna skupština Srpske je u nekom trenutku, raspravljajuću o ovim pitanjima, zaključila da `Elektroprivreda` neće biti privatizovana, osim ovoga što je do sada privatizovano. Zna se da već postoje akcionari, ali pretežno je ona vlasništvo Srpske i tako će i ostati", kaže Đokić.

Objavljen teaser Teslinog električnog kamiona

Kada je riječ o električnim vozilima, kompanija Tesla je uvijek u fokusu, a sada je objavila teaser svog nadolazećeg električnog kamiona.

Direktor kompanije Tesla Elon Musk je ranije rekao da će kamion biti predstavljen u septembru, a teaserom je najavljen njegov dolazak. Musk je otkrio i da je testirao prototip kamiona na parkingu te je kazao da je imao osjećaj da vozi sportski automobil.

Kamion izgleda ekstremno futuristički, a moguće je primijetiti i da nema klasične bočne retrovizore. Iz priloženog teasera je teško primijetiti detalje, ali je sigurno da će to biti jedan od najelegantnijih kamiona.

EU parlamentarci traže podršku za energetsku budućnost jugoistočne Evrope

Predstavnici šest političkih grupa iz Parlamenta Evropske unije zajedničkim pismom zatražili su podršku na osiguranju implementacije Uredbe o mehanizmu monitoringa (MMR), kao i strategija nisko-ugljičnog razvoja i za jačanje saradnje na polju energije u jugoistočnoj Evropi.

Potpisano zajedničko pismo uputili su potpredsjedniku Evropske komisije za Energetsku uniju,  Marošu Šefčoviču, povjereniku Evropske komisije za klimatsku i energetsku politiku Miguelu Ariesu Cañeteu te evropskom povjereniku za politiku susjedstva i proširenja Johannesu Hahnu.

Imajući u vidu  da Energetska zajednica, uz podršku Evropske komisije, trenutno radi na mjerama stupanja MMR uredbe na snagu, kada su u pitanju ugovorne strane, parlamentarci zahtijevaju da se politički značaj ovog rada prenosi na najviši nivo da bi se osiguralo da se sve administrativne prepreke za realizaciju MMR uredbe uklone.

Zatraženo je i da Evropska komisija i Energetska zajednica uspostave  resurse koji su neophodni za podršku uspostavljanju sistema zasnovanog na institucionalnom okviru da bi MMR postao stvarnost.

U pismu je istaknuto da Evropska komisija podržava Energetsku zajednicu kada je u pitanju jačanje regionalne saradnje na polju klimatske akcije i transpozicija i implementacija EU klimatske stečevine osiguravajući da se Regionalna pristupna mreža za životnu sredinu i klimu (ECRAN) podržava uz uključenje Sekretarijata Energetske zajednice.

- Evropska komisija i Energetska zajednica podržavaju popularizaciju klimatskih tema u svim relevantnim ministarstvima - napisali su evropski parlamentarci.

Garret Tankosić-Kelly iz Fondacije Mreža za promjene jugoistočne Evrope (SEE Change Net) izrazio je zadovoljstvo ovakvim odnosnom parlamentaraca kazavši da je ovo značajno jer pokazuje da zastupnici iz najrazličitijih političkih partija, od zelene preko liberalne do kršćanskih demokrata, nisu zaboravili na građane jugoistočne Evrope.

- Traže podršku od najviših nivoa Evropske komisije da bi nam pomogli da postanemo nisko-ugljično društvo što znači čistiji zrak, više radnih mjesta i EU standarde - kazao je Tankosić-Kelly.

Pismo su potpisali Tanja Fajon, Tonino Picula i Annelise Dodds (S&D), Urlike Lunacek, Claude Turmes i Benedek Jávor (Greens/EFA), Eduard Kukan i Alojz Peterle (EPP), Monica Macovei (ECR) i Dimitrios Papadimoulis (GUE/NGL), saopćeno je iz Fondacije.

Elektromobilna Kina
U Kini se proda 42% svih novih električnih auta na svijetu

U svijetu je 2016. godine prodano oko 756 000 električnih automobila, od čega je 95% plasirano na tržišta Kine, SAD-a, Japana, Kanade i europskih zemalja. Samo na tržištu Kine prodano je 316 800 takvih vozila, što čini 42% ukupne svjetske prodaje. Tako je 2016. godine kinesko tržište električnih auta poraslo za 53% u odnosu na 2015, kada je prodano 207 000 vozila. Za usporedbu, u svim europskim zemljama zajedno ostvaren je rast prodaje za 11%, na 209 000 električnih vozila u 2016. godini, javlja američki portal za alternativna goriva 'Green Car Congress'.

24. 3. 2017.

Energetika 2017.

Tradicionalno  medjunarodno savetovanje Saveza energetičara  održaće se krajem marta (28-31) na Zlatiboru. Ovogodišnji skup  istaknutih stručnjaka iz Srbije, regiona, Evrope i sveta pobudjuje posebnu pažnju, kako zbog  korenitih promena unutar energetike, sve prisutnijeg  širenja delatnosti energetskih kompanija na nove delatnosti, tako i zbog turbulentnih promena na globalnom i regionalnom nivou u medjunarodnim odnosima i izazovima koje te promene nameću. Savez energetičara je najstarija strukovna organizacija u Srbiji, počev od pojave parnih mašina postoje pod različitim nazivima okupljanja stručnih ljudi i nastojanja da se usavršava i napreduje. Postoji čak tvrdnja da su energetičari najstariji zanat na svetu, nastali sa prvim čuvarima vatre u pećinama.
Ugled koji je Savez energetičara stekao, posebno redovnim godišnjim skupovima poput predstojećeg na Zlatiboru, prerastao je u svojevrsnu referencu, imati stručni rad na takvom skupu je na neki način ponos i potvrda stručnosti, legitimacija za naučnu i stručnu poziciju od kompanije do profesure na fakultetu. Otuda je razumljiv veliki interes i uloženi trud  učesnika – ove godine pripremljeno je 12o stručnih radova, a organizuju se panel prezentacije i diskusije o najsavremenijim temama energetike.

EP glasao o paketu zakona o kružnom privredi

Poslanici traže da deo otpada koji se reciklira do 2030. godine poraste sa današnjih 44% na 70%

Na Plenarnoj sednici Evropskog parlamenta održanoj u utorak izglasano je stajalište Evropskog parlamenta o paketu zakonodavstva uz Akcioni plan Evropske komisije o kružnom privredi. Ovim paketom menjaju se 4 ključne direktive koje regulišu pitanja upravljanja otpadom u periodu do 2030. godine te daju smernice nastavaka politike i nakon toga perioda. Paket zakonodavstva sadrži Okvirnu direktivu 2008/98 / EZ o otpadu, Direktivu 1999/31 / EZ o deponijama, Direktivu 94/62 / EZ o ambalaži i ambalažnom otpadu te Direktivu 2000/53 / EZ o otpadnim vozilima, 2006/66 / EZ o baterijama i akumulatorima io otpadnim baterijama i akumulatorima i 2012/19 / EU o otpadnoj električnoj i elektronskoj opremi. Stajališta Evropskog parlamenta biće zavisno o rezultatima pregovora sa Savjetom i Komisijom, ugrađena u konačni zakonodavni paket. Ovim merama zastupnici traže da deo otpada koji se reciklira do 2030. godine poraste sa današnjih 44% na 70%. Poslanici takođe žele da se ograniči udeo odlaganja, koji ima negativan uticaj na okolinu na 5%, te da se do 2030. za 50% smanji bacanje hrane. Prema statistikama za 2014. godinu 44% komunalnog otpada u EU se reciklira ili kompostira. U 2004. godini to je bilo 31%, a do 2020. godine države članice trebale bi reciklirati ili kompostirati više od 50% otpada.
Europarlamentarka Marijana Petir smatra kako sprovođenje mera mora doprineti smanjivanju količina otpada i efikasnoj upotrebi sirovina. "Evropa je deficitarna u izvorima energije i mineralnim resursima. To predstavlja sve veći problem za naše gospodarstvo. Ovismo o uvozu energije, a odgovor na problem je kružno privredu. Ove nedelje okrećemo novu stranicu našeg razvoja koja nas vodi prema resursno efikasnoj budućnosti, "rekla je Marijana Petir. Petir je pozdravila i podršku merama koje se odnose na pristup uputstvima za upotrebu, rezervnim delovima, tehničkim informacijama ili bilo kojem drugom instrumentu, opremi ili softveru koji su potrebni za ponovnu upotrebu proizvoda, ne dovodeći u pitanje prava na intelektualnu svojinu. Ona je pojasnila kako mere moraju biti usmerene na produživanje upotrebljivosti proizvoda te mogućnost proizvodnje rezervnih delova. Smatra kako je potrebno učiniti i dodatne izmene zakonodavstva poveznog s jamstvenim rokovima kao bi se oni produžili te kako bi dostupnost rezervnih delova produžila vek trajanja proizvoda. Ujedno, zastupnica Petir upozorava na važnost produženja rokova za ostvarivanje ciljeva zakonodavnog paketa za države članice koje u ovom trenutku zaostaju za postavljenim ciljevima do 2020. godine "jer je upravljanje otpadom finansijski i organizacioni zahtevno, te je za postizanje troškovno održivih oblika upravljanja otpadom potrebno vreme ", napominje Petir

Iz EPS-a će otići više od tri hiljade ljudi
U EPS-u se žale da im fali stručnog kadra

U naredne tri godine, u okviru programa optimizacije broja zaposlenih, iz srpske EPS-a će otići još oko 3.600 zaposlenih, pišu "Večernje novosti". Taj program je napravljen u dogovoru sa Međunarodnim monetarnim fondom i Svetskom bankom. "U toku je izrada nove sistematizacije radnih mesta u EPS-u u okviru programa reformi za efikasnije i profitabilnije poslovanje", kažu u tom preduzeću. Kako se navodi, racionalizacija broja zaposlenih započeta je od starijeg kadra, onih koji idu u prevremenu penziju, a sada je prosek godina zaposlenih oko 50.U prvom krugu je, programom stimulativnih otpremnina, krajem prošle godine otišlo 1.517 ljudi, koji su dobili od 5.000 do 20.000 evra. Radna mesta zaposlenih koji su otišli ​​iz EPS popunjena su premeštanjem radnika sa drugih pozicija unutar kompanije radi neometanog procesa proizvodnje, navode u kompaniji. Predsednik Nadzornog odbora EPS Branko Kovačević za "Novosti 'kaže da će se problem manjka ljudi u proizvodnji rešiti do kraja godine - zahtevom EPS za novo zapošljavanje." Samo nam u Kolubari treba 1.000 ljudi. Pisat ćemo ministarstvima finansija i privrede da nam odobre zapošljavanje. To se mora rešiti do kraja 2017. godine ", rekao je on.

Položeno dva kilometra kabla između Crna Gore i Italije

Kompanija Terna Crna Gora položila je dva kilometra podzemnog dijela energetskog kabla između Crne Gore i Italije, na crnogorskom kopnu, saznaje Pobjeda.

Kada kompletan projekat bude gotov, Crna Gora će biti u središtu energetskih tokova povezujući se sa energetskim sistemom Italije i Zapadne Evrope, čime će postati energetska spona Zapadnog Balkana sa Evropskom unijom (EU).

Terna je 18. februara završila polaganje podmorskog energetskog kabla između Italije i Crne Gore. Radovi na postavljanju zemaljskog dijela kabla teku planiranom dinamikom, saznaje Pobjeda iz izvora bliskih učesnicima projekta.

Početkom oktobra prošle godine počelo je polaganje kopnenog dijela kabla sa crnogorske strane dužine šest kilometara od Rta Jaz do trafostanice Lastva.

U toku je i polaganje 16 kilometara podzemnog kabla na italijanskoj obali od Peskare do nove trafostanice Terne u Sepagatiju. Na italijanskoj strani do sada su položena tri kilometra podzemnog dijela kabla.

Završetak polaganja podzemnih kablova planiran je za zadnje tromjesečje ove godine.

U građevinskoj dozvoli koju je Terna Crna Gora dobila u avgustu prošle godine navodi se da se dva pola podzemnog kabla polažu u odvojene rovove i duž jedne strane brda vode se u pravcu magistralnog puta Budva-Kotor. Nakon prolaska ispod magistralnog puta kablovska trasa se usmjerava prema lokaciji Blato u Lastvi Grbaljskoj gdje je predviđena lokacija konvertorske stanice u kojoj se kablovi priključuju na postrojenje.

Ministarstvo je početkom godine izdalo građevinsku dozvolu Terni Crna Gora za izgradnju tarfostanice u Lastvi Grbaljskoj. To konvertorsko postrojenje vrijedno 100 miliona eura nalaziće se u neposrednoj blizini trafostanice Lastva Grbaljska, koju u okviru istog projekta gradi Crnogorski elektroprenosni sistem (CGES). Isto takvo postrojenje se gradi i na italijanskoj strani u blizini Peskare.

Funkcija tog postrojenja je transformacija jednosmjerne struje, koja se prenosi podmorskim kablom u naizmjeničnu, koja potom ulazi u elektro-energetski sistem Crne Gore.

Prema saznanjima Pobjede, za ovu godinu je planiran završetak građevinskih radova na tom objektu, dok bi krajem godine trebalo da počnu elektro-mehanički radovi, koji predstavljaju jednu od tehnološki najzahtjevnijih faza projekta.

Ukupna dužina kabla između Peskare i Rta Jaz iznosi 455 kilometra, od čega je dužina podmorskog dijela 433 kilometra. Polaganje podmorskog dijela kabla završeno je 18. februara ove godine.

U okviru projekta CGES gradi trafostanicu Lastva, koja će koštati 38,5 miliona, te dalekovod od Lastve do Pljevalja vrijedan 67,5 miliona eura.

 

Iran odabrao Rusiju za više od 50 projekata vezanih za naftu i plin

Ruske naftne i plinske tvrtke imaju odlične izglede za istraživanje i iskorištavanje novih nalazišta plina i nafte u Iranu, izjavio je za Sputnik iranski analitičar Omid Shokri Kalehsar.

Osim Shanguleh i Cheshmeh Khosh, ruska tvrtka Gazprom Neft je spremna razmotriti i druga nalazišta u Iranu, izjavio je novinarima u hodnicima konferencije CERAWeek prvi zamjenik predsjednika Uprave tvrtke, Vadim Jakovljev.

"Mi smo spremni razmotriti i druga nalazišta. Za sada, ugovor je potpisan za dva nalazišta", rekao je dužnosnik, dodajući da su se radi o nalazištima Cheshmeh Khosh i Shanguleh u pokrajini Ilam na samoj Iračkoj granici.

Prošlog mjeseca je Iran otkrio nove rezerve nafte koje se procjenjuju na 15 milijardi barela, od kojih su dvije milijarde barela iskoristivo odmah, tvrdi Nacionalna iranska naftna tvrtka. Osim nafte, otkriveno je i 1.870 milijardi kubičnih metara plina.

"Uzimajući u obzir otkrivena nalazišta nafte i plina, Iran danas spada u najbogatije zemlje po količini naftnih i plinskih rezervi", izjavio je ravnatelj NIOC-a, Ali Kardor.

Ruske naftne i plinske tvrtke imaju odlične izglede za istraživanje i iskorištavanje novih nalazišta u Iranu, rekao je za Sputnik neovisni iranski analitičar Omid Shokri Kalehsar.

"Iran dijeli s Irakom nalazište Shanguleh. Zbog nedostatka potrebne investicije, radovi još nisu počeli. Gotovo dvije milijarde dolara je potrebno za punu eksploataciju", rekao je sugovornik agencije.

On je dodao da ruske kompanije kao što su Gazprom i Lukoil mogu ulagati u ovaj projekt ali i u ostalih 50 iranskih projekata u Zaljevu, tjesnacu Omana i u pokrajini Ilam na Kaspijskom moru.

Centrotrans u promet pustio autobuse na plin

Centrotrans Eurolines pustio je u promet autobuse koji za pogon motora koriste komprimirani prirodni plin (CNG).

- U skladu sa evropskim trendovima, a u cilju smanjenja štetnih izduvnih gasova koji negativno utječu na ekološku situaciju u Kantonu Sarajevo, a posebno u zimskom periodu, donesena je odluka da se testiraju ekološki prihvatljiva vozila. Probni period za testiranje ovih autobusa je mjesec dana, te ukoliko se pokaže da su oni prihvatljivi za naše tržište, bit će pokrenuti razgovori sa predstavnicima nadležnih općinskih, gradskih i kantonalnih struktura vlasti o podršci uvođenja ekološko prihvatljivih autobusa na području Kantona Sarajevo - saopćeno je iz kompanije Centrotrans Eurolines.

Ukoliko ovi autobusi zadovolje tehnološke standarde te budu prihvatljivi za putnike, kako navode iz Centrotrans Eurolinesa, u budućnosti namjeravaju ući u projekt zamjene autobusa koji koriste dizel gorivo za ekološki prihvatljive autobuse.

9.3.2017.

Gazprom protiv ukrajinsko-poljske gasne interkonekcije

Gazprom opstruira direktrnu gasnu interkonekciju Ukrajine i Poljske, objavila je ukrajinska državna kompanija Naftogaz, napominjući da Gazprom želi spriječiti razvoj novoga gasnog pravca kojim bi se Ukrajina opskrbljivala gasom iz smjera EU-a.

Poljska i Ukrajina kao odgovor na Gazpromovu namjeru pripremaju žalbu antimonopolskim tijelima, a stručnjaci smatraju da su u tom sporu Gazpromove šanse minimalne.

U Naftogazovu priopćenju navodi se da Gazprom ne želi ispuniti europske propise koji omogućuju povezivanje poljskog i ukrajinskog plinskog transportnog sustava.

Ukrajina, naime, želi izravno poslovati s europskih operatorima. Još 2014. i 2015. godine potpisani su izravni ugovori o suradnji s operatorima plinskih transportnih sustava Poljske, Slovačke i Mađarske prema kojima putem nekoliko pravaca Ukrajina dobavlja plin od europskih dobavljača.

Međutim, zbog opstrukcije Gazproma, ukrajinski operater plinskog sustava Ukrtransgaz zasad ne može potpisati takve izravne ugovore koji bi definirali dodatne spojne točke ukrajinskog plinskog sustava i europskih plinskih ruta, kaže se u priopćenju Naftogaza.

Mrežni plinski operatori Poljske i Ukrajine (GAZ-SYSTEM i Ukrtransgaz) održali su konzultacije s tržišnim sudionicima o sporazumu o interkonekciji njihovih sustava, no Gazpom je upravo unutar tih konzultacija postavio svoje primjedbe.

Unatoč Naftogazovom inzistiranju da je suradnja s Poljskom u potpunosti u skladu s europskim praksama i važećim propisima Europske unije, Gazprom se poziva na postojeći tranzitni ugovor s Ukrajinom koji istječe početkom 2020. godine. Taj ugovor, po mišljenju Naftogaza, ne može biti prepreka za provedbu europskih propisa o mjestima interkonekcije poljskog i ukrajinskog plinskog transportnog sustava.

Stoga se Ukrtransgaz i GAZ-SYSTEM namjeravaju obratiti svojim nacionalnih regulatorima i antimonopolskim tijelima, kako bi utvrdili ugrožavaju li Gazpromove aktivnosti razvitak konkurencije na ukrajinskom i poljskom tržištu plina i postavljaju li tim nastojanjima dodatne zapreke.

Gazpromova opstrukcija ukrajinsko - poljske plinske interkonekcije komplicira ionako napete "plinske odnose" Rusije s Ukrajinom i Poljskom. Potonja je protiv baltičkog projekta Sjeverni tok 2, a pokrenula je i sudski postupak zbog dozvole Gazpromu da pojača korištenje plinovoda OPAL koji je nastavak Sjevernog toka i prolazi kroz Njemačku.

Osim toga, Poljska s vremena na vrijeme ističe kako može otkazati uvoz ruskog plina i zamijeniti ga ukapljenim prirodnim plinom.

Što se tiče Ukrajine, ona je ovu zimu uspjela pregurati bez dodatne kupnje ruskog plina, uz minimalne rezerve podzemnih skladišta. To uzrokuje trajno nezadovoljstvo Gazproma koji je više puta upozoravao Europu na tranzitne rizike povezane s mogućnošću nedostatka plina za Ukrajinu. Međutim, ruska tvrtka upozorava na to gotovo svake godine, a tranzit kroz Ukrajinu nije prekinut.

Ukrajina svoje potrebe za plinom podmiruje iz domaće proizvodnje, oko 20 milijardi prostornih metara godišnje, i isporukama iz Europe. Prošle godine, Naftogaz je uvezao 8,2 milijarde kubičnih metara plina.

Što se pak tiče Gazpromove pozicije u odnosu na dostavu plina Ukrajini iz smjera EU-a, figuriraju dvije verzije. Prema prvoj, Gazpromu takva situacija odgovara, jer europski operateri Ukrajini zapravo preprodaju njegov plin tj. viškove koji Europi ne trebaju. Pri tome je u većini slučajeva cijena ruske isporuke u Europu viša nego u Ukrajinu, pa stoga, što više Gazpromova plina kupuju europski trgovci, (a ne Ukrajina), to je Rusima bolje.

To je, međutim, samo ekonomski aspekt problema, uz koji egzistira i politički i prema kojem je Gazprom u drugoj polovici 2014. godine ograničio isporuke europskim klijentima upravo kako ne bi dopustio reverznu isporuku svoga plina Ukrajini.

Još 2013. godine čelnik Gazproma Aleksej Miller upozorio je na taj problem, ali strane su se u međuvremenu pomirile s reverznim isporukama.

Riječ je zapravo bila o "virtualnim reversima" unutar kojih europske tvrtke kupuju plin koji prodaju Ukrajini, a on je zapravo ostao unutar ukrajinskih granica i njegova preprodaja Naftogazu samo je "na papiru".

Plinski analitičar Mihail Korčemkin kaže da upravo to sada Gazprom pokušava zaustaviti, no ima i drugih mišljenja prema kojima je virtualni revers koristan za Gazprom, jer bi se i bez njega Ukrajina snašla na europskim tržištima, a ruski monopolist bi izgubio prihod.
Energetika.ba

Guardian o zagađenju u Zenici: To je grad u kojem obično disanje predstavlja borbu

Svjetski div u proizvodnji čelika ArcelorMittal ne uspijeva da postigne ni minimum međunarodnih standarda očuvanja okoline kada je u pitanju njihova tvornica u centralnoj Bosni, piše britanski The Guardian.

Velika željezara u Zenici radi bez važećih dozvola i obećanih nadogradnji sistema koji bi umanjili emisiju štetnih gasova koju tvornica proizvodi, piše britasnki list.

Kada je Lakshmi Mittal kupio Željezaru Zenica 2004. godine, indijski milijarder je obećao da će biti sprovedene sve potrebne investicije u cilju zaštite okoline. Ipak, više od jednu deceniju poslije, mnogi od potrebnih projekata nisu završeni. Ugledni britanski list naglašava da je Bosna i Hercegovina jedna od najzagađenijih zemalja u Evropi te da grad Zenica spada u mjesta sa najvećom koncentracijom štetnih gasova.

Gradom sa oko 100.000 stanovnika dominira čelik, čak se i domaći fudbalski klub zove upravo po tom prijeko potrebnom materijalu. Dim iz visokih dimnjaka dominira izgledom grada, a tokom najgorih dana građani se bore kako bi normalno disali.

U centru grada elektronski displej pokazuje nivo zagađenja, a tokom 2015. godine količina sumpordioksida povećala se 166 puta iznad nivoa kojeg odobravaju EU standardi.

Lokalno stanovništvo često je dizalo glas protiv kompanije ArcelorMittal i njihovog manjka obzira prema okolini koju su rekli zaštititi prije više od deset godina.
Guardian ističe da u dokumentima iz 2008. godine priloženih Vladi Federacije BiH jasno stoji obećanje da će se ArcelorMittal obavezati i "skupo uložiti u smanjenje emisije štetnih gasova". Proces je trebao biti završen tokom 2011. godine.

Više od pet godian nakon isteka tog roka, mnogi sistemi za smanjenje emisije nisu kompletirani, a u pojedinim slučajevima nisu ni započeti sa realizacijom.

Moguće poteškoće s mrežom zbog električnih automobile

Rast broja električnih automobila u Francuskoj mogao bi izazvati kolaps sustava distribucije energije, iako je ova zemlja veliki proizvođač električne energije iz nuklearnih elektrana.

Tako se barem navodi u studiji koju je napravio operator mreže Enedis, a prema kojoj bi već 2030. godine punjenje električnih automobila moglo zauzeti 30% kapaciteta francuske elektroenergetske mreže, dok bi u večernjim satima taj postotak mogao biti i veći.

Već krajem 2017. godine u Francuskoj će biti 122 tisuće točaka za punjenje električnih vozila, od kojih će gotovo polovica biti u tvrtkama, jedna trećina u kućanstvima, a ostatak će biti javno dostupan svima, piše Croenergo.
Skladištenje energije... iz pisoara?!

Američki znanstvenici razvili su jeftinu bateriju koja se temelji na primjeni uree

Kako je izvijestio američki portal 'Renewable Energy World.com', znanstvenici Sveučilišta Stanford u SAD-u razvili su novu jeftinu bateriju za pohranu električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora. Kako se ističe, baterija se temelji na primjeni uree, koja je uobičajeni sastojak mokraće i umjetnh gnojiva. Nova baterija nije zapaljiva i sastoji se od elektroda koje su izrađene od aluminija i grafita, dok je urea glavni sastojak elektrolita. Istodobno, baterija je čak 100 puta jeftinija od izvedbe koja se pojavila prije svega dvije godine, učinkovitija je, a vrijeme punjenja iznosi oko 45 min. Isto tako, to je prvi put da se urea koristi kao elektrolit za baterije, a kulonovska učinkovitost procjenjuje se na 99,7%.

Europski ciljevi u postupanju s otpadom postaju još ambiciozniji

Udio recikaže treba povećati na 70%, smatra Odbor za okoliš u EU parlamentu

 

Odbor za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane Europskog parlamenta smatra da bi se do 2030. u Europskoj uniji trebalo reciklirati 70% otpada u usporedbi sa sadašnjih 44%. Iz tog razloga Odbor je promijenio dio prijedloga paketa o kružnom gospodarstvu koji se odnosi na otpad i koji će na dnevnom redu Europskog parlamenta naći 13. ožujka. Europska komisija je koncem 2015. donijela prijedlog paketa o kružnom gospodarstvu u kojem se predviđalo da se do 2030. reciklira 65% otpada. Odbor je odlučio prijedlog te odredbe još postrožiti i povećati udio recikliranja na 70%. Uz to, mijenja se i predloženi obvezujući cilj za smanjenja odlaganja otpada prema kojem će se do 2030. na odlagališta moći odlagati samo 5% otpada umjesto prethodno predloženih 10%. Također, Odbor je poslao i poruku kako države članice s najnižim stopama recikliranja više neće dobivati bezuvjetna izuzeća. Moći će, poručuju, zatražiti izuzeće, ali će ono biti predmet konkretnih uvjeta. Dodatno povećanje cilja za recikliranje obrazlaže se nužnošću tranzicije Europske unije u društvo temeljeno na kružnom gospodarstvu u kojem se na otpad gleda kao na vrijednu sirovinu. „Još ambiciozniji prijedlog paketa o kružnom gospodarstvu pokazuje je da smo bili u pravu kad smo predlagali snažan zaokret u politici gospodarenja otpadom koja se temelji na sprečavanju nastanka otpada i što većem stupnju recikliranja. Ciljevi i mjere koje smo zadali u novom Planu gospodarenja otpadom stvorit će sve potrebne preduvjete da Hrvatska u kratkom roku znatno poveća stupanj recikliranja koji trenutno iznosi tek 18%“ – komentirao je odluku Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane Europskog parlamenta ministar zaštite okoliša i energetike Slaven Dobrović.
Europska komisija je u ponedjeljak objavila pregled aktivnosti u području zaštite okoliša, uključujući izvješća za svaku od 28 zemalja članica, u kojima su sažeto prikazane njihove jake strane, prilike za poboljšanje i njihove slabosti. Stopa recikliranog komunalnog otpada u Hrvatskoj je, prema podacima za 2014. samo 17% i od nje su lošije samo Rumunjska (16 posto), Malta i Slovačka po 12 posto. Europski prosjek je 44 posto. “Hrvatska zaostaje za ostvarivanjem ciljeva EU-a u pogledu otpada. Temeljni razlozi za to su nedovoljno planiranje gospodarenja otpadom, nedostatni poticaji za gospodarenje otpadom prema hijerarhiji otpada, nedostatno odvojeno prikupljanje otpada (od vrata do vrata), nedostatak jasne raspodjele zadaća i koordinacije između različitih upravnih razina te nedostatan kapacitet provedbe. Hrvatska je kasnila u donošenju nacionalnog plana gospodarenja otpadom i programa sprječavanja otpada (rok je bio 31. prosinca 2014., a donesen je u siječnju 2017.) koji se smatraju potrebnim alatima za odražavanje postojećih politika i izradu strategije za ostvarenje ciljeva EU-a u pogledu gospodarenja otpadom”, navodi Komisija.

Sve ovo iziskuje da se Hrvatska još angažiranije okrene prema kružnom gospodarstvu koje će osnažiti sektor otpada i stvoriti brojna nova zelena radna mjesta za građane. Plan gospodarenja otpadom RH za razdoblje 2017.-2022. Vlada je usvojila početkom siječnja ove godine. Plan se temelji na poštivanju prvenstva gospodarenja otpadom te se, sukladno politikama EU-a, u prvi plan stavlja sprečavanje nastanka otpada odnosno ponovna upotreba i recikliranje, potom oporaba otpada, a na samom kraju je kao najnepoželjnija opcija zbrinjavanje na odlagalištima. Planom se, između ostalog, predviđa gradnja reciklažnih centara sa sortirnicama i kompostištima u kojima će se obrađivati odvojeno prikupljeni otpad te centara za ponovnu uporabu u kojima će građani moći ostavljati predmete i stvari koje više ne žele koristiti. Ti sadržaji planiraju se sufinancirati iz EU fondova te će u tome gradovi i općine imati podršku Ministarstva i Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Najveća baterijsko skladištenje na svijetu

U Kaliforniji otvoreno postrojenje snage 70 MW

Tvrtke Tesla, Greensmith Energy i AES Energy Storage je u južnoj Kaliforniji otvorile su najveće svjetsko postrojenje za skladištenje energije pod komercijalnim nazivom Mira Loma. Ovo postrojenje, snage ukupno 70 MW (20+20+30 MW) sagrađeno je u samo tri mjeseca, a u mogućnosti je opskrbljivati 15 tisuća kućanstava električnom energijom u periodu od četiri sata. Na odluku da se izgradi snažna baterijska pohrana energije Kalifornija se odlučila nakon curenja plina iz plinskog skladišta Alyso Canyon koje je služilo za proizvodnju električne energije u vršnoj potrošnji, što je nakon havarije posredno dovelo do nestašice struje. Baterijska pohrana služit će za pohranu jeftine električne energije sredinom dana, kada je u pogonu puno FN sustava, a energija će biti puštana u mrežu navečer kad potrošnja raste. Prvi čovjek kalifornijskog operatora prijenosa CPUC kazao je da je pozitivno zaprepašten sposobnošću baterijske industrije da u roku od samo šest mjeseci od dana narudžbe odgovori na zahtjeve tržišta. "Očekivao sam vidjeti ovakvo skladište 2020., ali mi smo u 2017., a već ga imamo", kazao je Michael Picker (CPUC).

Nissan e-NV200 je najprodavaniji električni kombi u Evropi

Jedna kratka vijest iz Nissana koji je saopštio da je njihov model e-NV200 tokom 2016. godine bio najprodavaniji električni kombi na evropskom tržištu.

Konkretnije, Nissan je prošle godine u Evropi prodao 4.319 komada e-NV200, i to najviše u Velikoj Britaniji gdje njegova cijena iznosi 17.256 funti.

Podsjećanja radi, e-NV200 sa jednim punjenjem baterija ima autonomiju od oko 170 km.

8.3.2017.

Bez investicija ponestat će nafte nakon 2020.

To bi moglo uzrokovati novi, značajniji porast cijena nafte

Svjetska ponuda nafte neće uspjeti zadovoljiti potražnju nakon 2020. godine, što bi moglo dovesti do naglog skoka cijena nafte ako se uskoro ne odobre investicije u nove naftne projekte, navodi se u novoj petogodišnjoj prognozi Međunarodne agencije za energiju (IEA). Prema toj prognozi, u iduće tri godine svjetsko će tržište biti u lagodnoj situaciji velike ponude nafte i laganog rasta potražnje. Ipak, iako će proizvodnja u iduće tri godine najprije značajnije rasti u SAD-u, Kanadi i Brazilu, ona će bez velikih ulaganja opet stati nakon 2020. godine. Nakon toga će potražnja nastaviti rasti, ali će bez novih otkrića pasti proizvodnja pa bi se svijet vjerojatno mogao suočiti s nestašicom. Ako se nastavi projekcija sadašnjeg trenda smanjenja investicija u naftne projekte koji je posljedica niskih cijena, već 2022. svjetski kapaciteti za proizvodnju nafte će pasti na najnižu razinu u zadnjih 14 godina. Istovremeno će potrošnja nafte nastaviti rasti i 2019. godine dosegnuti simboličku granicu od 100 mil. bbl/d, dok će 2022. dosegnuti 104 mil. bbl/d, baš kada će početi značajan pad proizvodnje ako ne bude velikih ulaganja u nove projekte, upozorava IEA, a javlja ruski portal 'Oil and Gas Eurasia'.

100% obnovljivi Apple

Novo sjedište Applea na krovovima ima sunčanu elektranu snage čak 17 MW

Kako je izvijestio američki portal 'Renewable Energy World.com', novo sjedište tvrtke koja proizvodi računalnu opremu na kojoj se, između ostaloga, i pripremaju vijesti za naš portal, bit će 100% obnovljivo. Naime, Apple će se u travnju 2017. godine preseliti u novu zgradu koja se prostire na površini čak 71 ha, pri čemu se na krovovima nalaze sunčane elektrane čija ukupna snaga iznosi čak 17 MW. Time će Apple Park u Cupertinu u Kaliforniji u SAD-u ujedno postati jedna od najvećih takvih sunčanih elektrana na svijetu. Ujedno, zgrada je opremljena sustavom prirodne ventilacije, a projektirana je i izgrađena tako da čak devet mjeseci u godini ne zahtijeva rad ni sustava grijanja ni sustava klimatizacije. U zgradi je izvedena i mikromreža, a kao dodatni izvor energije služit će i postrojenje s gorivnim člancima snage 4 MW koju je isporučila tvrtka Bloom Energy (koja i inače isporučuje gorivne članke za sve Appleove računalne i podatkovne centre). U skladu s time, čak 75% potreba za električnom energijom u zgradi za radnog vremena pokrivat će se iz vlastitih izvora, dok će ostatak dolaziti iz sunčane elektrane snage 130 MW u vlasništvu Okruga Monterey i tvrtke First Solar.

Ruski naftni sektor prevazišao sankcije

Ruski naftni sektor prevazišao je sankcije SAD i u posljednje dvije godine povećao proizvodnju nafte za 400.000 buradi, izjavio je ruski ministar energetike Aleksandar Novak.

"Uprkos sankcijama kojima smo bili izloženi, naš naftni sektor ne samo da se oporavio nego pokazuje pozitivnu dinamiku, jer je u posljednje dvije godine proizvodnjna nafte u Rusiji povećana za 400.000 buradi", izjavio je Novak.

Ruski ministar rekao je da je finansijski status lokalnih kompanija daleko bolji nego stranih, prenosi Srna.

Novak je dodao da postoji veliki interes američkih kompanija da ulažu u Rusiju i da već postoje kontakti sa mnogim biznismenima koji pokazuju interesovanje za Rusiju.

7.3.2017.

Energija iz biomase - prilika za poljoprivrednike

U prostorima Panonskog drvnog centra kompetencije je 10. veljače održan završni skup projekta SRCplus, koji je okupio 50-ak stručnjaka iz cijele Hrvatske i na kojem su predstavljeni rezultati trogodišnjeg istraživanja o mogućnostima uzgoja biomase za zatvaranje lokalnih lanaca topline na osnovi plantaža kultura kratkih ophodnji.

Spomenuto je istraživanje sufinancirano iz europskog programa 'Inteligentna energija za Europu', pri čemu je Energetski institut Hrvoje Požar bio jedan od 10 partnera. Cilj projekta SRCplus je ubrzanje razvoja lanaca lokalne opskrbe KKO-a (crna joha, breza, grab, kesten, jasen, topola, bagrem i vrba) na osnovi različitih aktivnosti koje su usmjerene prema jačanju kapaciteta i regionalnoj mobilizaciji glavnih sudionika u lancima opskrbe na lokalnoj razini.

Istraživanja projekta u Hrvatskoj su bila usmjerena na uzgoj topole i vrbe, nastavljajući se na prethodna istraživanja Hrvatskih šuma, Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatskog šumarskog instituta, ali i zbog prirodnih staništa tih vrsta u projektom području istočne Hrvatske.

Na skupu su tako predstavljeni scenariji mogućeg tržišta KKO-a u Hrvatskoj, pri čemu su istaknute brojne prednosti koje to pruža za poljoprivrednike, posebice kada se radi o neiskorištenom poljoprivrednom zemljištu.

Primjerice, oslobađanje potencijala KKO-a od oko 60 PJ na poljoprivrednim površinama pozitivno bi utjecalo na prihode čak 39 000 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i kultivaciju 215 000 ha tla. Pri tome postoji potražnja za KKO-om u postojećim kogeneracijskim postrojenjima na drvnu biomasu i industrijskim kotlovnicama u drvnoprerađivačkoj industriji. U svakom slučaju, zaključeno je da Hrvatska ima potrebe za energijom iz KKO-a i da postoje preduvjeti za ostvarivanje tržišta.

Đokić: Neće biti privatizacije Elektroprivrede Republike Srpske

Elektroprivreda Republike Srpske neće biti prodata Elektroprivredi Srbije (EPS), niti će biti privatizovana, rekao je ministar industrije, energetike i rudarstva Republike Srpske Petar Đokić.

"Narodna skupština Republike Srpske ima vrlo precizan zaključak, nećemo vršiti privatizaciju `Elektroprivrede Republike Srpske`, ali možemo govoriti o partnerstvu pri izgradnji novih energetskih objekata", izjavio je Đokić novinarima u Beogradu nakon otvaranja Sajma turizma.

On je dodao da je nemoguće prodati distributivni dio preduzeća "Elektroprivrede", te da se može govoriti o tome da Republika Srpska ima potencijale za saradnju sa Srbijom, posebno u graničnom području, gdje je moguće graditi nove energetske objekte.

"Slažem se sa tim da je područje donje i srednje Drine vrlo zanimljivo za zajedničku aktivnost Republike Srpske i Srbije, pa i za BiH u cjelini, s obzirom da, kada je riječ o prekograničnim ili graničnim projektima, učestvuju i institucije BiH, posebno kod davanje koncesije", rekao je Đokić.

On je naveo da je do sada više puta ponovljeno da postoje interesi da se sarađuje sa Srbijom u sektoru energetike, te da bi za Srbiju bila interesantna gradnja novih objekata koji mogu biti na Drini, Vrbasu i Bosni.

"Istovremeno, imamo i termoelektrane u kojima možemo razvijati oblike saradnje. Možemo puno raditi u jačanju kapaciteta u prenosu električne energije".

Đokić je istakao da je vrlo važno da Republika Srpska bude predstavljena na Sajmu turizma u Beogradu, jer je to prilika da se predstave potencijali u oblasti turizma, te da se privuče što veći broj gostiju.

On je dodao da je značajno da svi gosti Republike Srpske dožive njene prostore, u kojima se nalazi mnoštvo drugih mogućnosti, koje turistički potencijali mogu da pokrenu i da se sa njima povežu.

"Važno je da saznaju i nešto o privredi Republike Srpske, o njenim prednostima u tom smislu i upravo zbog toga, pošto je turizam jedna od značajnih privrednih grana u sistemu svake države, mislim da u ovom području imamo prostora da učinimo mnogo više nego što smo do sada učinili", naglašava Đokić.

On je istakao da je njegov interes da se podrži turistička aktivnost Republike Srpske, jer je to prilika da se vide i drugi segmenti, kao što je industrija, kao i da se na taj način razvije širi oblik saradnje.

Potpisan sporazum o strateškom partnerstvu između NIS-a i BASF-a

Kompanija NIS i nemačka hemijska kompanija BASF potpisali su u Privrednoj komori Srbije Sporazum o poslovno-tehničkoj saradnji kojim je definisano partnerstvo dve kompanije u oblasti unapređenja kvaliteta proizvodnog programa NIS-a, kao i razvoja tehnologije proizvodnje naftnih derivata.
Sporazum o poslovno-tehničkoj saradnji potpisali su Kiril Tjurdenjev, prvi zamenik generalnog direktora NIS-a za preradu i promet, i dr Tomas Narbeshuber, potpredsednik kompanije BASF za Jugoistočnu Evropu.
Kao jedna od vodećih regionalnih energetskih kompanija, NIS će u okviru strateške saradnje sa svetskim hemijskim gigantom raditi na daljem poboljšanju kvaliteta ulja, maziva i celokupne palete naftnih derivata, kao i na proširenju ponude visokovalitetnih proizvoda. Reč je o proširenju i unapređenju dugogodišnje saradnje NIS-a i BASF-a čije aditive NIS koristi u proizvodnji ulja i maziva, kao i brendiranih goriva, kako bi se obezbedio njihov bolji kvalitet.
Sporazum o poslovno-tehničkoj saradnji potpisali su Kiril Tjurdenjev, prvi zamenik generalnog direktora NIS-a za preradu i promet, i dr Tomas Narbeshuber, potpredsednik kompanije BASF za Jugoistočnu Evropu.
„Kompanija NIS kontinuirano radi na unapređenju svih tehnoloških procesa i na razvoju svog proizvodnog programa kako bismo svojim potrošačima uvek nudili proizvode vrhunskog kvaliteta. Zajedno sa našim dugogodišnjim partnerom, kompanijom BASF, idemo korak napred i razvijamo inovativna rešenja u tehnologiji proizvodnje naftnih derivata“, izjavio je Kiril Tjurdenjev, prvi zamenik generalnog direktora NIS-a za preradu i promet.
Sporazumom je predviđeno unapređenje i proširenje dugogodišnje saradnje NIS-a i BASF-a čije aditive NIS koristi u proizvodnji ulja i maziva, kao i brendiranih goriva
„BASF, kao jedna od vodećih komanija u sektoru automobilskih fluida i rafinerijskih hemikalija, prepoznala je NIS kao partnera sa vizijom o rastu i održivom razvoju, ne samo u Srbiji, već i regionalno. U pitanju je kompanija koja ulaže i kontinuirano investira u modernizaciju tehnologije i poboljšanje kvaliteta proizvoda koje nudi. Verujemo da će izgradnja snažnih partnerskih odnosa između naše dve kompanije omogućiti dugoročne benefite za tržište i doprineti snažnijem povezivanju srpske i nemačke privrede”, rekao je dr Tomas Narbeshuber, potpredsednik kompanije BASF za Jugoistočnu Evropu.
Marko Čadež, predsednik Privredne komore Srbije, istakao je da potpisani Sporazum predstavlja dobar primer partnerstva lidera u industriji iz Nemačke i Srbije, u interesu srpske privrede i domaćih kompanija: „Ovo strateško partnerstvo omogućiće udruživanje resursa, znanja i naučnog kapaciteta oba partnera radi unapređenja kvaliteta i ekoloških karakteristika proizvoda na srpkom tržištu“, rekao je Marko Čadež.
O kompaniji NIS
NIS je jedna od vodećih vertikalno integrisanih energetskih kompanija u Jugoistočnoj Evropi, čija je osnovna delatnost istraživanje, proizvodnja, prerada, prodaja i distribucija širokog spektra naftnih derivata, kao i realizacija energetskih projekata. U Srbiji, NIS poseduje rafinerijska postrojenja sa dva pogona, u Pančevu i Novom Sadu, i postrojenje za proizvodnju TNG, kao i mrežu stanica za snabdevanje gorivom u Srbiji i susednim zemljama. U skladu sa dugoročnom strategijom razvoja poslovanja izvan Srbije, NIS je proširio svoje poslovanja na regionalna tržišta Bosne i Hercegovine, Mađarske, Bugarske i Rumunije. Ruska kompanija „Gasprom njeft“ poseduje 56,15 % akcijskog kapitala NIS-a dok je 29,87 % akcija NIS-a u vlasništvu Republike Srbije. Ostatak pripada građanima, zaposlenima, bivšim zaposlenima i drugim manjinskim akcionarima. Više informacija je dostupno na internet stranici: www.nis.eu.
O kompaniji BASF
BASF stvara hemiju za održivu budućnost (“We create chemistry for a sustainable future“). Kompanija kombinuje ekonomski uspeh sa zaštitom životne sredine i društvenom odgovornošću. Oko 114.000 zaposlenih u kompaniji BASF doprinosi uspehu kupaca u gotovo svim segmentima i gotovo svakoj zemlji na svetu. Proizvodni asortiman BASF-a organizovan je u pet segmenata: Hemikalije, Proizvodi za poboljšanje performansi, Funkcionalni materijali i rešenja, Poljoprivredna rešenja i Nafta i gas. BASF je ostvario prodaju od gotovo 58 milijardi evra u 2016. godini. Deonicama BASF-a trguje se na berzama u Frankfurtu (BAS), Londonu (BFA) i Cirihu (BAS). Više informacija dostupno je internet stranici: www.basf.com.

 

Više električne energije iz Ukrajine

Ukrajina je u januaru 2017. godine povećala izvoz električne energije na 559,4 mil. kW h, odnosno za 213,8 mil. kW h ili za 61,9% u odnosu na januar 2016, objavilo je ukrajinsko Ministarstvo energetike i industrije ugljena.

Iz TE Burštin je izvoz u Mađarsku, Slovačku i Rumuniju povećan za 60,6%, na 428,3 mil. kW h.

U januaru 2017. godine najveći rast izvoza električne energije ostvaren je u Poljsku i to za 68,9%, na 131,2 mil. kW h, javlja rumunjski portal 'Energy World Magazine'.

Dodik ponovio kako neće plin iz Hrvatske, čekat će ruski

Predsjednik RS Milorad Dodik ponovo je u subotu odbacio mogućnost da se teritorij Bosne i Hercegovine spoji na plinsku mrežu Hrvatske pojašnjavajući to odlukom da se teritorij entiteta kojemu je na čelu veže isključivo na plinovode koji dopremaju plin iz Rusije.

U intervjuu kojega je u subotu objavila srbijanska redakcija ruske provladine agencije Sputnjik Dodik je potvrdio kako je tokom boravka u Moskvi ove sedmice s ruskim ministrom vanjskih poslova Sregejom Lavrovim razgovarao o statusu rafinerije nafte u Bosanskom Bordu što je uključivalo i mogućnost opskrbe njenih pogona prirodnim plinom kako bi se tokom prerade sirove nafte smanjilo onečišćenje zraka koje ugrožava i Slavonski Brod.

"Lavrov mi je rekao da je o tome razgovarao s hrvatskom predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović", izjavio je Dodik iznoseći optužbu kako se iza načelnog dogovora hrvatske predsjednice i ruskog šefa diplomatije da se problem riješi povezivanjem Bosanskog Broda s plinskom mrežom u Slavonskom Brodu "kriju hrvatske špekulacije".

Kazao je kao bi u načelu bilo moguće da se do Bosanskog Broda "napravi jedna cijev" i to samo za potrebe rafinerije no tvrdi kako Hrvatska zapravo želi da se na taj način ubaci na plinsko tržište u BiH.

Želi se spojiti plinovodom sa Srbijom

"To možda ima neke logike sa stajališta Hrvata no za nas nema logike", kazao je Dodik pojašnjavajući kako je za vlasti u Banjoj Luci jedina prihvatljiva opcija da grade stotine kilometara potpuno novog plinovoda prema Srbiji i vežu se za projekte poput "Južnog toka" koje planira Rusija.

Iako je "Južni tok" blokiran zbog činjenice da Rusija načinom na koji je planirala njegovu eksploataciju kršila pravila Evropske unije Dodik je uvjeren kako će se taj ili neki sličan projekt u konačnici ipak realizirati a u RS-u su odlučili čekati da se to jednog dana i dogodi.

Za razliku od vlade RS-a vlada Federacije BiH ranije je iskazala strateški interes za povezivanje s plinskom mrežom u Hrvatskoj i to pravcem Slavonski Brod-Bosanski Brod-Zenica.

Time bi se na najjeftiniji način osigurala opskrba plinom sjevernih i središnjih dijelova BiH a istodobno bi se osigurala diverzifikacija izvora opskrbe odnosno eliminirala ovisnost o ruskom plinu.

Vlada RS-a u tome je odbila sudjelovati ne nudeći bilo kakvo obrazloženje za takvo stajalište.

Korak prema spajanju Siemensa i Gamese

Udruživanje dva diva bit će objavljeno do sredine ožujka

Nastavlja se konsolidacija u energetskom sektoru, a ovaj puta riječ je o proizvođačima opreme za vjetroelektrane. Europska antimonopolska tijela na putu su da odobre plan njemačkog Siemensa i španjolske Gamese koje žele udružiti svoje poslovanje i tako stvoriti najvećeg svjetskog proizvođača vjetroturbina. Siemens za svoj ulog od milijardu eura u gotovini priželjkuje 59% udjela u Gamesi, a dvije tvrtke bi udružene imale 69 GW instaliranih kapaciteta diljem svijeta, znatno više od Vestasa i General Electrica. Udružena tržišna kapitalizacija dviju tvrtki bila bi vrijedna oko 10 milijardi eura. Odluka Europske komisije će biti objavljena do 13. ožujka. Te tvrtke dobro se nadopunjuju i prema pokrivenosti tržišta - Gamesa je aktivna u Južnoj Americi i Indiji, a najveći je dobavljač i za Kinu, dok je Siemens najjači u Europi, Bliskom Istoku, Africi i Sjevernoj Americi, piše EMP.

EU odobrila Mađarskoj gradnju dva nuklearna reaktora

Evropska unija dozvolila je jučer Mađarskoj da dodijeli državnu pomoć za izgradnju dva reaktora u nuklearnoj centrali Pakš, čiju će gradnju u najvećoj mjeri finansirati Rusija.

"Evropska komisija odobrila je državnu pomoć u skladu sa evropskim propisima o državnim subvencijama, a na osnovu obećanja koje je dala Mađarska da će sačuvati konkurenciju u energetskom sektoru", navodi se u saopštenju EK, a prenosi agencija France press.

OMV kupuje udio u najvećem ruskom nalazištu gasa

Austrijski OMV saopštio je jučer da kupuje 24,99 odsto udjela u jednom od najvećih ruskih nalazišta gasa za 1,85 milijardi dolara.

Nalazište Južno Ruskoje, na zapadu Sibira, proizvodi 25 milijardi kubnih metara gasa godišnje, navodi se u saopštenju OMV-a, a prenosi agencija France press.

Gas ometa razvoj Evroazijskog ekonomskog saveza

Neriješen spor Bjelorusije i Rusije oko gasa ometa razvoj Evroazijskog ekonomskog saveza (EAES), izjavio je premijer Bjelorusije Andrej Kobjakov.

Kobjakov je na sastanku Evroazijskog međuvladinog savjeta u Kirgiziji izjavio da su partneri Bjelorusije svjesni činjenice da se 96 odsto električne energije u ovoj zemlji proizvodi od ruskog prirodnog gasa, prenosi SRNA.

Premijer Bjelorusije je pitao Savjet kako je moguće to da je nakon osnivanja EAES, umjesto postepenog smanjenja, razlika skoro tri puta veća i kakva sloboda kretanja robe, usluga, kapitala i radne snage može postojati u takvim uslovima.

6. 3. 2017.

Elektrokrajina: Distributivni gubici smanjeni na 13 odsto

Preduzeće "Elektrokrajina" nastavilo je trend unapređenja poslovno-finansijskih rezultata koji se, prije svega, ogledaju u smanjenju distributivnih gubitaka, održavanju visokog nivoa naplate, te povećanju ukupnih prihoda i neto dobiti.

Direktor ovog preduzeća Seka Kuzmanović rekla je da su distributivni gubici prošle godine smanjeni na 13 odsto, odnosno na novi najniži nivo u poslijeratnom periodu.

"To smo, prije svega, ostvarili znatnim investicijama u modernizaciju mreže, izmještanje mjernih mjesta i uvođenje daljinskog očitavanja potrošnje električne energije, ali i stalnim mjerama na kontroli i suzbijanju neovlašćene potrošnje", rekla je Kuzmanovićeva za "Nezavisne novine".

Ona je navela da su ukupne prošlogodišnje investicije "Elektrokrajine" iznosile 26,4 miliona KM, uglavnom u izgradnju i rekonstrukciju distributivne mreže, ali i u izgradnju novih poslovnih objekata i nabavku novih radnih mašina i vozila.

Prema njenim riječima, "Elektrokrajina" je tokom prošle godine izgradila 187 kilometara nove distributivne mreže i sanirala postojeću mrežu u dužini od 212,5 kilometara, a izgrađeno je i sanirano 145 trafostanica.

Kada je riječ o borbi protiv neovlašćene potrošnje električne energije, u "Elektrokrajini" kažu da su lani otkrili 576 takvih slučajeva, na osnovu kojih su podnijeli 202 krivične prijave i 37 tužbi protiv nesavjesnih potrošača.

Izvršni direktor za ekonomske poslove "Elektrokrajine" Rodoljub Topić kaže da su nivo naplate električne energije u prošloj godini zadržali na visokom nivou od 101 odsto, uključujući naplatu potraživanja po sklopljenim reprogramima i nagodbama putem medijacije.

"Ukupni prihodi `Elektrokrajine` u 2016. godini iznosili su 235,7 miliona KM, te su za 8,5 odsto veći nego prethodne godine. Neto dobit preduzeća je, takođe, zabilježila godišnji rast od 5,9 odsto, na 265.586 KM", precizirao je Topić.

Uprava "Elektrokrajine" najavila je da će 7. marta sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj zaključiti ugovor o kreditu od 15 miliona evra za potrebe projekta modernizacije dijela distributivne mreže preduzeća.

 

Peking će imati samo električne taksije

Peking je jedan od najzagađenijih gradova na svijetu, stoga su gradski oci najavili da će s ulica skloniti sve taksije s motorima s unutarnjim izgaranjem i zamijeniti ih električnima.

U glavnom kineskom gradu trenutačno prometuje 70.000 taksija. Usporedbe radi, New York ih ima 'samo' 13.000.

Zamjena svih 70.000, odnosno kupovina električnih, koštat će oko 1,3 milijarde dolara, prenose hrvatski mediji.

Kinezi preuzimaju RTB Bor?

Kinezi su blizu odluke da preuzmu Rudarsko topioničarski basen Bor, ali su za to pripremili i listu uslova koju će podnijeti Vladi Srbije, piše "Blic".

Pozivajući se na izvore iz Vlade Srbije i kineske Ambasade u Beogradu, list navodi da bi u RTB Bor trebalo da uđe jedna od navećih kineskih kompanija iz rudarskog kompleksa, uz dogovor sa državnom administracijom te zemlje, ali ime ove kompanije krije se kao najstrože čuvana tajna.

U tekstu se ističe da se zna da je to jedna od najmoćnijih kompanija u Kini, koja je među prvih pet u toj zemlji u ovoj privrednoj grani i da su "Kinezi jasno stavili do znanja da ih ne zanimaju nagomilani dugovi RTB-a koji se mjere milijardama".

"Po svemu sudeći, Vlada Srbije moraće da donese odluku da RTB-u otpiše sve dugove prema javnim preduzećima, prije svega one za struju", naveo je izvor lista.

Izvor dodaje da Kinezi insistiraju na tome da njihov menadžment preuzme kompletnu kontrolu nad RTB-om i da traže otpuštanje većeg broja zaposlenih, a da socijalni program plati Srbija.

Vlada Srbije je u decembru raspisala javni poziv za izbor profesionalnog menadžmenta i savjetovanja u upravljanju RTB Bor.

Evropski novac za slovačke plinske projekte

Evropska komisija je odabrala 18 energetskih projekata kao prioritetnih za realizaciju te će im dodijeliti podršku od ukupno 444 miliona eura.

Među njima su dva slovačka projekta, koji će zajedno dobiti gotovo 1/4 predviđenih sredstava.

To je projekt plinovoda koji će povezati  Slovačku i Poljsku, za što je predviđeno 107,7 mil. eura, što je 40% vrijednosti. Ukupni trošak izgradnje te interkonekcije procjenjuje se na 270 mil. eura. Plinovod će biti dug 164 km, od čega je 106 km u Slovačkoj i 58 km u Poljskoj. Plinovod će moći godišnje prenositi 4,7 mlrd. m3 plina iz Poljske u Slovačku, a obrnuto 5,7 mlrd. m3 i njime će Slovačka značajno smanjiti ovisnost o uvozu plina iz Rusije preko Ukrajine.

Drugi projekt je izgradnja sistema plinovoda Eastring koji bi povezao plinska tržišta zemalja Srednje i Jugoistočne Evrope.

U ovoj fazi projekt će dobiti potporu od 1 mil. eura za izradu studije izvodljivosti, što je 1/2 procijenjenog troška, javlja slovački dnevnik 'Spectator' .

Na austrijskim cestama 10.000 električnih automobile

Od srijede, od kada su na raspolaganju subvencije do 4.000 eura za e-automobile, u Austriji je porastao veliki interes za ovu vrstu ekoloških vozila.

Već u 10:30 bilo je podneseno 240 prijava, od kojih je 147 općina i firmi, a 93 privatnih, kazao je ministar životne sredine Andrae Rupprechter (ÖVP), izvijestio je Der Standard.

Električni automobili bit će vidljivi, 1. aprila dobijaju zelene registarske tablice. Daleko najviše električnih automobila ima Austrijska pošta - više od 1.300. Sa početkom marta u Austriji će prvi put više biti od 10.000 električnih automobila.

Ukupno u Austriji ima 4,8 miliona registrovanih automobila, što je u prosjeku jedan automobil na dva stanovnika.

Od 2008. godine austrijska vlada podstiče električnu mobilnost, i od tada je sa 21 milion eura promovisano oko 2.000 električnih automobila, 3.000 električnih bicikala i 3.000 stanica za punjenje.

Grabar Kitarović: Onečišćenje u S. Brodu postoji i zna se odakle dolazi

Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović komentirala je u četvrtak tvrdnje predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika da problem onečišćenja zraka u Slavonskom Brodu ne postoji i da su predsjedničini istupi pretjerani te kazala kako podaci pokazuju da problem postoji i da se zna i odakle dolazi.

"Sva statistika i podaci govore da problem postoji i zna se odakle problem dolazi. Dok sam predsjednica zalagat ću se da se on riješi na korist ljudi u Slavonskom Brodu i okolnim mjestima. Očito i na korist ljudi u Republici Srpskoj, koji žive u obmani od strane njihovog vlastitog vodstva. Negiranjem problema on se ne može riješiti. Drago mi je da su gospodin Lavrov i Ruska Federacija izrazili spremnost za rješavanje ovog problema", rekla je Grabar Kitarović najavljujući kako će podatke o onečišćenju zraka u Slavonskom Brodu poslati Lavrovu, javlja Hina.

Ponovila da je i dalje spremna o problemu onečišćenja razgovarati i s vodstvom Republike Srpske.

Dodik: Rusi ne odustaju od rafinerije u Bosanskom Brodu

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je u četvrtak kako je od ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova dobio uvjeravanja da će rafinerija nafte u Bosanskom Brodu nastaviti s radom no nije pojasnio ima li kakvog dogovora o rješavanju problema onečišćenja zraka čiji su uzročnik njeni pogoni.

Dodik se tijekom dana s Lavrovom sastao u Moskvu a u izjavi koju je dao za javni servis RS (RTRS) i agenciju Srna kazao je kako mu je šef ruske diplomacije prenio da će se rad rafinerije čiji je vlasnik naftni gigant "Zarubežnjeft" nastaviti.

Osim što onečišćuje zrak bosanskobrodska rafinerija konstatno negativno posluje. Prema dostupnim podacima njen akumulirani gubitak do sada je premašio iznos od 280 milijuna eura što je potaknulo nagađanja kako bi Rusi od cijelog posla mogli odustati no Dodik je takvo što odlučno opovrgnuo.

"Bez obzira na neke ranije vijesti o tome kako netko ima problema ili čak i da će prestati s radom mi smo u Moskvi dobili uvjeravanja da se od tog projekta ne odustaje", izjavio je Dodik.

On je ustvrdio kako "Zarubežnjeft" u RS-u zapravo dobro posluje te kako je u 2016. godini ta tvrtka ostvarila i dobit iako nije jasno na kakve se podatke poziva kako bi potkrijepio tu tvrdnju. Jednosatavno je konstatirao kako je to "dobar trend koji će biti nastavljen".

Problem onečišćenja zraka nije komentirao iako je uoči odlaska u Moskvu ustvrdio kako Hrvatska o tome daje netočne informacije.

Političke razgovore koje je vodio s Lavrovom Dodik je opisao kao pozitivne ističući kako je zahvalan Rusiji jer ta zemlja podupire strogo poštivanje odredbi Daytonskog sporazuma.

28.2. 2017.

Krenula škotska hidroelektrana na morske talase

HEV MeyGen započela je s isporukom električne energije u javnu elektroenergetsku mrežu

Kako je izvijestio američki hidroenergetski portal 'HydroWorld.com', britanska tvrtka Atlantis Resources objavila je da je 20.2.2017. godine turbinski agregat snage 1,5 MW u Hidroelektrani na morske valove MeyGen započeo s isporukom električne energije u javnu elektroenergetsku mrežu. Riječ je o projektu koji je ostvaren u zaljevu Pentland u Škotskoj, a sastoji se od četiri turbinska agregata pojedinačne snage 1,5 MW, pri čemu je agregat koji je puštena u pogon dio faze 1A. Turbinska jedinica je visoka 15 m, dok promjer rotora iznosi 18 m, a nazivnu snagu doseže kod protoka 3 m/s. Opremu je isporučila tvrtka Andritz Hydro Hammerfest. Nastavak projekta, pri čemu će ukupna snaga iznositi 6 MW, uslijedit će tijekom 2017. godine, a kada bude u cijelosti dovršena HEMV MeyGen imat će snagu čak 400 MW.

Nastavlja se Snaga Sibira

Rusija će ove godine sagraditi još 600 km sibirskog plinovoda

Plinovod-3-20120229111545621  28.02.2017. - 12:51


Ruska plinska tvrtka Gazprom je 1.1.2017. godine dovršila izgradnju 700 km plinovoda Snaga Sibira koji je namijenjen za izvoz plina u Kinu. U 2017. godini planira se izgraditi još više od 600 km plinovoda. Zapravo, do danas je zavareno 700 km cijevi i položeno još 490 km cijevi, a radovi se nastavljaju prema planu. Plinovod će isporučivati plin iz istočnog Sibira, s plinskih polja Jakutika i Kovitka za potrebe domaćeg tržišta i za izvoz u Kinu. Njime se planira u Kinu izvoziti 38 mlrd. m3 godišnje tijekom idućih 30 godina.
Istodobno, Gazprom je ideju o podjeli sada jedinstvenog ruskog plinskog sustava proglasio neprihvatljivom jer takav sustav omogućuje sigurnost opskrbe i u vrijeme vrhunaca potrošnje. Prije takve reakcije Gazproma je i čelnik ruske Savezne antimonopolne službe (FAS)  izjavio kako o pilot-projektu liberalizacije plinskog tržišta u nekim dijelovima Rusije treba još raspravljati, javlja ruska novinska agencija TASS.

Oživljava projekat "Јužni tok"?

Projekat gasovoda "Јužni tok" mogao bi ponovo biti aktuelan nakon održavanja parlamentarnih izbora narednog mjeseca u Bugarskoj, izjavio je danas mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto.

Novinska agencija RIA Novosti podsjeća da je Rusija u decembru 2014. godine odustala od planiranog gasovoda, koji bi prolazio kroz Bugarsku, Srbiju i Mađarsku, i opredijelila se za "Turski tok".

"Mislim da ima smisla sačekati okončanje izbora i da vidimo stav novih vlasti. Međutim, nije samo u interesu Mađarske da se oživi ovaj projekat, već i Bugarske i Srbije", rekao je Sijarto.
U Bugarskoj se prijevremeni parlamentarni izbori održavaju 26. marta.
"Sve ove zemlje Balkana i Centralne Evrope imaju interes da `Јužni tok` oživi", rekao je Sijarto.

 

Jonsko-jadranski plinovod ići će kroz BiH

Jonsko-jadranski plinovod (IAP) proći će preko teritorije Bosne i Hercegovine, odlučeno je na sjednici Konsultantskog vijeća za gradnju „Južnog plinskog koridora“, koja je održana u glavnom gradu Azerbejdžana.

Promijenjena je planirana ruta IAP-a koja je trebala zaobići našu državu, duž jadranske obale Hrvatske. Također, promijenjena ruta plinovoda preko BiH dobila je i podršku Investicijskog fonda za zapadni Balkan (WBIF), čiji su predstavnici nakon sastanka izrazili spremnost da odobre grant sredstva u iznosu od 2,5 milijarde eura kako bi bio realiziran ovaj projekt.

Jonsko-jadranski plinovod bit će konektovan na Transjadranski plinovod (TAP) u albanskom gradu Fieri, nakon čega će nastaviti preko Crne Gore, zatim BiH, kako bi na sjeveru naše države ušao u EU i time omogućio snabdijevanje država EU azerbejdžanskim plinom. 

 

Novo rješenje za pohranu energije

Baterija s hidronijevim ionima omogućit će održivu skladištenje energije iz obnovljivih izvora

Kako je izvijestio američki portal 'Renewable Energy World.com', Državno sveučilište Oregona (OSU) izvijestilo je da su njegovi znanstvenici razvili novu bateriju koju kao prijenosnik naboja koriste isključivo hidronijeve ione. Pri tome će baterije omogućiti nova istraživanja nepokretnih rješenja za skladištenje električne energije na visokoj razini, tj. iz elektroenergetske mreže, što je osobito prikladno za pohranu značajnijih količina energije iz vjetroelektrana i sunčanih elektrana. Istodobno su istraživači Fakulteta prirodnih znanosti OSU-a pokaali da hidronijevi ioni mogu biti povratno pohranjivani u elektrodama koje su izrađene od posebnog materijala, perilenetetrakarboksilnog dianhidridema (PTCDA). Pri tome baterija, koja je izrađena na Fakultetu za kemiju OSU-a, kao elektrolit koristi razrijeđenu sumpornu kiselinu. Studija o tome objavljena je u međunarodnom izdanju njemačkog znanstvenog časopisa za kemiju 'Napredna kemija' koji izdaje Društvo njemačkih kemičara (GDCh).

Sjeverni tok 2 sve bliže

Švicarska tvrtka Allseas polagat će cijevi po dnu Baltičkog mora

Tvrtka Nord Stream 2 dodijelila je posao polaganja cijevi ispod Baltičkog mora za plinovod Sjeverni tok 2 švicarskoj tvrtki Allseas, specijaliziranoj za takve poslove. Allseas će položiti obje cijevi plinovoda u 2018. i 2019. godini. U tijeku su i natječaji za polaganje cijevi i izgradnju 'offshore' plinske infrastrukture u priobalnim dijelovima Rusije i Njemačke, javlja ruska novinska agencija TASS.

Odbačena Gazpromova žalba

Ukrajinski sud odbio je žalbu ruskog plinskog diva na kaznu od 6,8 mlrd. dolara

Nadležni ukrajinski sud odbacio je žalbu ruske plinske tvrtke Gazprom kojom je ona osporavala visoku kaznu zbog optužbi za zloupotrebu monopolskog statusa na ukrajinskom plinskom tržištu. Ukrajinski Antimonopolni odbor (AMK) propisao je Gazpromu kaznu od 6,8 mlrd. dolara u siječnju 2015. godine zbog navodnog kršenja propisa o zaštiti tržišnog natjecanja. Gazprom se žalio na tu odluku, ali je sud potvrdio odluku AMK-a pa je Gazprom potom podnio žalbu višem sudu koji je također odbacio žalbu. U osnovi odluke AMK-a stoji optužba da je ukrajinska državna naftna i plinska tvrtka Naftogaz pretrpjela 6 mlrd. dolara štete zbog zloupotrebe Gazpromovog monopolnog statusa u tranzitu plina preko Ukrajine. Gazprom tvrdi da je to rezultat pritiska, budući da on nije obavljao nikakvo poslovanje u Ukrajini, a plin namijenjen Ukrajini bio je tehnički uredno isporučen i predan na za to ugovorenom mjestu na ukrajinsko-ruskoj granici, javlja ruski portal 'Sputnik News'.

Pakleni plan Rusije bi mogao pomrsiti račune Evropi

Ruski plinski div Gazprom bi mogao pomrsiti plan Evropske unije da smanji ovisnost o plinu s Istoka. Najavljeno je da bi se ova kompanija mogla uključiti u utrku za opskrbu Evrope i putem Transjadranskog cjevovoda (TAP) nakon 2020. godine, prenosi Reuters.

Inače, Rusija je najveći dobavljač plina za Evropu, a snabdijevaju dvije trećine evropskih potreba za tim energentom. Ipak, Unija je odlučila da proširi popis izvora tako da je prioritetom proglasila novi Južni plinski koridor kojim planira nabavljati plin iz Azerbajdžana.

Završna karika tog projekta kapaciteta 10 milijardi kvadratnih metara trebao bi biti TAP, koji će se na turskoj granici nadovezati na Transanatolski cjevovod (TANAP) i preko Grčke i Albanije kroz jadransko podmorje izaći na teritorij Italije.

Zamjenik predsjednika uprave Gazproma Aleksander Medvedev kazao je da u kompaniji razmatraju uključivanje u projekt putem sistema aukcija koji bi svim potencijalnim dobavljačima trebao garantirati jednak pristup cjevovodu.

Medvedev je rekao da nije siguran da će Azerbajdžan moći sam puniti cjevovod, dodajući da bi Rusija mogla priskočiti i nadoknaditi eventualne nedostatke u drugoj fazi projekta koja predviđa proširenje transportnih kapaciteta nakon 2020. godine.

- Tako cjevovod neće ostati prazan - dodao je ruski čelnik.

U prvoj će fazi jedini dobavljač plina za TAP biti konzorcij na čelu s British Petroleumom, koji trenutno razvija plinsko polje Šah Deniz II u Azerjbadžanu. U drugoj će fazi kapacitet plinovoda biti udvostručen, a dobavljači će se birati na otvorenim aukcijama.

Pojedini dioničari TAP-a, uključujući talijanski Snam i belgijski Fluxys, poručili su da ne bi imali ništa protiv uključivanja Gazproma, a i neimenovani izvori iz Evropske unije napominju da ne mogu spriječiti konkurentnost ruske kompanije na aukcijama.

Ipak, naglašavaju da bi ulazak ruskog plina u TAP možda ne bi bio u skladu s uvjetima koje su postavili finansijeri projekta, poput Evropske investicijske banke (EIB), prenosi Avaz.

U Bruxellesu napominju da bi u slučaju TAP-a možda mogli suspendirati propise o ravnopravnoj tržišnoj konkurentnosti kako bi isključili Gazprom, ali bi taj postupak trebale pokrenuti kompanije i vlade koje sudjeluju u projektu.

Intervencija bi mogla biti protumačena kao odustajanje od zacrtanog isključivo tržišnog reguliranja cijena plina, napominje Reuters.

 

 

 

 



vrh stranice