V e s t i
 
 

 


26.07.2019.

Poštovani čitaoci sajta Energoportal info,

sa velikom tugom Vas obaveštavamo da je g. Dragan Nedeljković, osnivač sajta Energoportal Info i novinar, 

u čijim ste komentarina, nadamo se uživali, preminuo 25.07.2019.

Kremacija će se obaviti 1.08.2019 u 13h na Novom groblju u Beogradu.

 

23.07.2019.

REMIT konačno opravdava svoj cilj na evropskom energetskom tržištu
LONDON - Poslednjih meseci evropski energetski regulatori sve više koriste svoja ovlašćenja za nadzor i kažnjavanje kršenja dogovorenih propisa i ponašanja na evropskom veleprodajnom energetskom tržištu, uključujući slučajeve insajderske trgovine, komentariše 15. jula specijalizovani portal za praćenje pravnih pitanja JD Supra.
 Šta obuhvata REMIT?
REMIT, Uredba EU o integritetu i transparentnosti veleprodajnog energetskog tržišta, između ostalog, zabranjuje insajdersku trgovinu i manipulaciju tržištem na veleprodajnom energetskom tržištu. REMIT definiše manipulaciju tržišta, između ostalog, kao ulazak u bilo koju transakciju ili izdavanje bilo koje naredbe koja šalje lažne ili obmanjujuće signale i koja uspostavlja, ili namerava da obezbedi cene na veštačkim osnovama, osim ako se takve radnje preduzimaju iz opravdanih razloga i prihvataju kao deo tržišne prakse. REMIT je na snazi od kraja 2011. godine. Iako je bilo malo postupaka tokom prvih sedam godina, to se sada promenilo zahvaljujući novim usavršenim sredstvima za otkrivanje manipulacije tržištem.
Broj istraga povećan sa 3, na 186 u sedam godina
Od presudnog značaja je porast podataka prikupljenih od strane nacionalnih regulatora i ACER-a, evropske Agencije za saradnju energetskih regulatora, budući da su obaveze izveštavanja stupile na snagu 2015/2016. Prema izveštaju ACER-a, broj slučajeva koji su trenutno pod istragom značajno su porasli sa samo tri u 2012. na 186 na kraju prvog kvartala 2019. godine. Od sedam slučajeva manipulacije tržišta koje su odlučili nacionalni regulatori, šest je odlučeno od oktobra 2018. U 2015. godini, u prvoj odluci u ovoj oblasti koju je donelo neko nacionalno regulatorno telo, španski CNMC, najaktivniji nacionalni regulator u oblasti sprovođenja REMIT-a, zaključio je da je Španska energetska kompanija zadržala vodu u svojim hidroelektranama bez opravdanih razloga i tako manipulisala cenama električne energije za dan unapred, što je izazvalo povećanje cena na tom tržištu. Ova rana odluka o manipulaciji tržištem od strane CNMC-a praćena je tek od trećeg kvartala 2018. nizom odluka francuskih, danskih, nemačkih i takođe španskih nacionalnih regulatora. Ovi slučajevi se bave tvrdnjama o zadržavanju kapaciteta, komercijalno neracionalnoj upotrebi inače legitimnih metoda trgovanja, određivanju cena na veštačkim nivoima i isključivanju tržišnih učesnika iz trgovanja. Drugi slučajevi, o kojima su odlučili nacionalni regulatori, a koji nisu zasnovani na REMIT-u, već nacionalnim regulacijama tržišta električne energije, bavili su se cenama iznad graničnih troškova i višim od onih u uporedivim elektranama.
Insajdersko trgovanje
Pored raznih postupaka zbog povreda zakona o manipulaciji tržištem koji su se desili od oktobra prošle godine, došlo je i do povećanja akcija u vezi sa insajderskim trgovanjem. Nedavno, holandska uprava za potrošače i tržišta (ACM) saopštila je da je izvršila prepad u kompaniji koja je aktivna u sektoru električne energije. Saradnji između evropskih regulatora, koja se ogleda u povećanju inspekcijskih aktivnosti, doprinele su dodatne smernice ACER-a i nacionalnih regulatora na temu REMIT-a. Nedavno je ACER objavio četvrto izdanje Smernica za REMIT, kao i Smernice u kontekstu ponašanja u trgovanju povezanog s raslojavanjem i lažiranjem cena. Niz kazni izrečenih energetskim kompanijama za manipulaciju tržištem, veliki broj istraga koje predstoje, verovatnoća da novčane kazne mogu postati značajnije kada se razvije sudska praksa, te šansa da slučajevi mogu čak dovesti do ozbiljnog krivičnog postupka pokazuje važnost REMIT-a i drugih tržišnih propisa. Ukratko, kompanijama se preporučuje da ispitaju da li njihovi postojeći sistemi i procesi upravljanja odgovaraju cilju REMIT-a i drugim tržišnim propisima.
ACER: Konsultacije o definiciji insajderskih informacija
LJUBLJANA - Evropska Agencija za saradnju energetskih regulatora, ACER, objavila je 17. jula ažuriranu verziju četvrtog izdanja Smernica o primeni Uredbe EU o integritetu i transparentnosti veleprodajnog tržišta energije (REMIT). Sa promenama, ACER namerava da pruži detaljnije smernice o mehanizmima obaveze objavljivanja insajderskih informacija, kao i vezano za zabranu zloupotrebe tržišta i mogućih signala potencijalnog trgovanja povlašćenim informacijama ili manipulacije tržištem. ACER je odredio prelazni period za usklađivanje sa ažuriranim smernicama, i u isto vreme otvorio javne konsultacije o definiciji unutrašnjih informacija do 16. septembra 2019.

Severni tok 2 pred arbitražom Ugovora o energetskoj povelji?
BRISEL - Evropska komisija i kompanija Nord Stream 2, kome je poveren posao izgradnje gasovoda Severni tok 2 idu ka pravnoj arbitraži u svojim sporovima, sa rizikom od ogromnih kazni za poreske obveznike EU i neizvesnosti za sam projekat, koju predvodi Gasprom, piše 19. jula Euractiv. Rok koji je Nord Stream 2 dao je Evropskoj komisiji u pokušaju da reši spor istekao je 12. jula. Sledeći korak, sada, je pravna arbitraža pod okriljem Ugovora o energetskoj povelji, što nosi značajne rizike po obe strane. Izmenama Direktive o gasu vezano za proširenje EU zakonodavstva i na uvozne gasovode, Evropska komisija je postavila "diskriminatorno zakonodavstvo" koje u slučaju Severnog toka 2 ugrožava interese ne samo Gasproma, već i pet zapadnoevropskih investitora, ocenio je Sebastjan Sas, glavni lobista Severnog toka 2 u EU institucijama. "To stvara značajne rizike za EU, uključujući potencijalne tužbe za multimilijarderske kompenzaciju u okviru Ugovora o energetskoj povelji (ECT) čiji je inicijalni cilj bio integracija energetskih sektora područja bivšeg SSSR-a i Istočne Evrope u šire evropsko tržište," dodaje Sas. Predstavnici konzorcijuma Nord Stream 2 održali su sastanak sa Komisijom 25. juna s ciljem postizanja prijateljskog rešenja, ali to se nije desilo do roka 12. jula, pa je sledeći najverovatniji korak pravna arbitraža, kako je navedeno u najnovijem pismu kompanije Nord Stream 2 Komisiji. U međuvremenu, pokrenut je proces "modernizacije" Ugovora o energetskoj povelji, procesa u kojem je Evropa odlučila da potvrdi svoje "pravo da reguliše" nasuprot interesa stranih kompanija. Međutim, bilo koji sporazum o reformi povelje bi zahtevao konsenzus 55 zemalja potpisnica ECJ, konstatuje Euractiv.

Predsedavajući EU Finska želi pre 2020. opštu saglasnost o 0% emisiji CO2 do 2050.

HELSINKI - Finska će do kraja svog mandata predsedavanja EU za nešto više od pet meseci, pogurati sve lidere zemalja članica Unije da se obavežu za postizanje cilja nulte emisije CO2 do 2050, izjavio je u sredu pred poslanicima Evropskog parlamenta njen premijer Anti Rine. Finska se nada da će na sastancima u oktobru ili decembru postići o tome "zajedničko razumevanje" među liderima EU, navodi se na internet stranici vlade u Helsinkiju. Na sastanku u junu, 24 od 28 nacionalnih lidera EU podržalo je ideju o neto emisiji nula do 2050. godine, na osnovu strateškog dokumenta koji je Evropska komisija objavila u novembru. Češka, Estonija, Mađarska i Poljska su tražili više vremena da procene šta bi takva obveza za njih značila u praksi. Finsko predsedavanje EU takođe namerava da natera zemlje EU da finalizuju nacionalne energetske i klimatske planove za 2030. do kraja 2019, kao što to zahtevaju pravila EU. Analitičari kažu da su prognoze za rast cena povećane zbog veće potražnje od industrijskih firmi koje će dobiti manje besplatnih dozvola u narednih nekoliko godina, kao i zbog udvostručene stope povlačenja dozvola u Rezervu za stabilnost tržišta (MSR) - povećane sa 12%, na 24% za period od 2019-2022.).

Slovenija: Udeo OIE na domak 22%
LJUBLJANA - Udeo obnovljivih izvora u elektroenergetskom miksu Slovenije povećao se na 21,8 % u 2018. godini, što je porast od 3,4 % od 2005. godine, stoji u najnovijem izveštaju nacionalnog energetskog regulatora, Agencije za energiju, prenosi portal Emerging Europe. Ove pozitivne brojke dolaze kao posledica slovenačke šeme podrške od 2009. godine za više od 2.500 proizvođača i 3.859 proizvodnih pogona OIE. U 2018. godini, iz tog programa je isplaćeno preko 135 miliona evra subvencija za sektor OIE, doduše za pet odsto manje u odnosu na 2017. Uprkos pozitivnim stopama rasta, potrebna su dalja poboljšanja ako vlada želi da dostigne cilj od 25 procenata postavljen od EU za 2020. Iz termoelektrana na ugalj se i dalje dobija 29% proizvodnje energije. Izveštaj regulatora ukazuje na to da ovi brojevi ne odražavaju pravi potencijal Slovenije kao obnovljivog izvora energije. Sektor OIE u zemlji varira od tržišnih faktora, kao što su cena emisijskih kupona kao i konkurentske snage u regionu. Evropska komisija je postavila Ljubljani cilj od 37 posto za 2030. i pozvala vladu te zemlje da preduzme mere kako bi osigurala da se to postigne.

Odobrena izrada idejnog projekta gradnje gasovoda BiH-Hrvatska
SARAJEVO - Generalni direktorat za politiku susedstva i pregovore o proširenju (DG NEAR, Brisel) u sredu je odobrio početak implementacije izrade Idejnog projekta za Južnu interkonekciju BiH – Hrvatska, saopšteno je iz preduzeća BH-Gas. Odobrenje se odnosi na izradu Idejnog projekta i tenderske dokumentacije po pravilima EBRD-a, a posao je dodeljen konzorcijumu Mott MacDonald u okviru CONNECTA projekta. Projekat će biti realizovan u 3. kvartalu 2020, na bazi dodeljenih grant sredstava u vrednosti od oko 1 milion EUR. Na osnovu izrade ove dokumentacije, BH-Gas će započeti proceduru pribavljanja urbanističke saglasnosti, koju je već obezbedila hrvatska kompanija Plinacro, prenosi portal energetika.ba.

16. 7. 2019.

Sud EU naložio zemljama da zauzmu strogu liniju o kvalitetu vazduha
BRISEL – Najviši sud Evropske unije presudio je 26. juna da gradovi moraju delovati ako su nivoi zagađenja premašeni u bilo kojoj crnoj tački, a ne na temelju proseka u regionu, zauzimajući čvrstu liniju u parnici koju su pokrenuli stanovnici Brisela. Evropske vlade su suočene sa pritiskom da smanje nivo zagađenja u gradovima, dok se u izveštaju koji je prošle godine objavio Evropski revizorski sud navodi da zagađenje vazduha uzrokuje oko 400.000 preuranjenih smrtnih slučajeva svake godine u EU i stotine milijardi evra eksternih troškova vezanih za zdravlje. Zakon EU zahteva od zemalja da procenjuju nivo, posebno u urbanim područjima, niza zagađivača, uključujući ozon i čestice, i da preduzimaju mere u slučaju određenih prekoračenja granica. Od Evropskog suda pravde (ECJ) zatraženo je da donese odluku u predmetu tužbe protiv Brisela koji su podigli stanovnici i grupacija ClientEarth o planu kvaliteta vazduha u tom regionu. Presuda Evropskog suda pravde usledila je samo dan nakon prve takve presude u kojoj je jedan lokalni sud rekao da je Francuska odgovorna za zagađenje vazduha u regionu Il d Frans (Ile-deFrance) oko Pariza, iako nije odredio naknadu za majku i kćerku koje su zbog toga pretrpela posledice respiratornih oboljenja. Evropski sud pravde je naveo da, iako su vlasti mogle da odaberu gde će se provoditi uzorkovanje, ono je trebalo da uključi najzagađenija područja i zaključio da merenje proseka iz različitih delova grada nije pokazalo izloženost zagađivačima, prenosi Reuters. Da bi se utvrdilo da li je granica zagađenja dostignuta u kalendarskoj godini, dovoljno je da je nivo zagađenja premašio granicu na jednom mestu uzorkovanja, navodi ECJ.

Šefčovič: Evropi preti energetska tehnološka zavisnost
LONDON – Evropa mora da nađe načine za uključivanje sadržaja ugljenika u uvoznim proizvodima, izbegavajući da pritom dođe u uvoznu zavisnost od ključnih tehnologija za energetsku tranziciju, izjavio je Maroš Šefčovič, potpredsednik Evropske komisije zadužen za energetsku uniju. Obraćajući se 24. juna učesnicima konferencije o novim energetskim sistemima, koju je organizovao Bloomberg, Šefčovič je rekao da Evropa, postepeno napuštajući fosilna goriva u korist čiste energije, mora da izbegne da padne u drugu zamku vezanu za sirovine i tehnološku zavisnost. "Mislim da moramo biti prilično fokusirani na to da ne osiguramo da svoju zavisnost od energetskih sirovina zamenimo nekom vrstom tehnološke zavisnosti ", rekao je on. Evropa mora biti "veoma oprezna" i da izbegne "ponavljanje istih grešaka kada su u pitanju baterije, električna vozila, električni autobusi ili tehnologije vodonika koje će verovatno biti ključne za niskougljenična teška vozila", rekao je on

Kanjete: Pomoći energetsku transformaciju zemalja sa TE na ugalj
VARŠAVA - Evropska unija mora odgovoriti na sumnje Poljske, Češke i Mađarske koje nisu potpisale cilj postizanja klimatske neutralnosti EU do 2050., rekao je za poljsku agenciju PAP komesar EU za klimu i energiju Migel Arijas Kanjete. Ova situacija će se nastaviti sve dok EU ne predloži novi okvir za podršku energetskoj transformaciji , dodao je on. Evropski savet zatražio je od Evropske komisije (EK) da pripremi taj okvir koji će olakšati energetsku transformaciju u svim regionima, uključujući Poljsku, rekao je Arijas Kanjete. EK će analizirati kako kanalisati 25 posto sledećeg budžeta EU na klimatske mere, dodao je komesar, ističući u ovom kontekstu "fond za pravednu energetsku transformaciju", poljski predlog usmeren na podršku zemljama čije su energetske industrije zasnovane na fosilnim gorivima. Evropski parlament je podržao amandman na budžet EU za period 2021-2027 koji je izdvojio 4,8 milijardi evra za fond. Češka, Mađarska i Poljska nisu podržale klimatsku agendu EU do 2050. godine, zbog zabrinutosti da će ambiciozni cilj izazvati ogromne finansijske troškove i dovesti do otpuštanja u njihovim energetskim sektorima zasnovanim na fosilnim gorivima.

Nemačka priprema zakon o potpunom izbacivanju TE na ugalj
BERLIN - Savezno ministarstvo za ekonomiju Nemačke priprema nacrt zakona o ukidanju proizvodnje električne energije iz uglja, javlja Euractiv. Nemačko ministarstvo ekonomije i tehnologije objavilo je u 3. jula svoju zakonodavnu strategiju za ukidanje uglja. U skladu s tim, nacrt zakona trebalo bi da bude pripremljen do jeseni, posle čega će se pokrenuti pregovori sa operatorima elektrana na lignit, o tome koja postrojenja će biti zatvorena i kada. Usvajanje zakona očekuje se do kraja godine. Kompromis predviđa da će do 2038. godine Nemačka u potpunosti napustiti ugalj u proizvodnji električne energije.

Turska: Struja poskupela 15%
ANKARA - Turski energetski regulator EPDK odobrio je pove'anje cena električne energije za 15%, počev od 1. jula. EPDK kao razlog poskupljenja struje navodi povećanja troškova snabdevanja zemlje električnom energijom, prenosi Reuters.

Bugarska: Gas pojeftinio 0,60%
SOFIJA - Bugarski energetski regulator odobrio je, na zahtev snabdevača Bulgargasa, smanjenje cene prirodnog gasa za potrošače u toj zemlji od 0,60% u trećem kvartalu, javlja agencija Focus. Cena od 44,90 leva (23 evra) za MWh uključuje komponentu "cena prirodnog gasa pri ulasku u gasnu prenosnu mrežu" u iznosu od 43,97 leva/MWh, komponentu "javne nabavke" usluga iz, kao i naknadu troškova Bulgargasa za skladištenje rezervi za vanredne situacije. U cenu prirodnog gasa ne ulaze cene za pristup i prenos kroz prenosnu mrežu Bulgartransgasa, a kupac će tu stavku isplatiti krajnjim snabdevačima, odnosno distributerima.

Nadmetanje SAD i Rusije oborilo cene gasa u Evropi, međutim …
LONDON - Ove nedelje, evropske cene prirodnog gasa su dostigle najnižu vrednost u najmanje jednoj deceniji, podstaknute borbom za tržišni udeo između Rusije, tradicionalno snabdevača kontinenta, i SAD-a, čiji je izvoz LNG-a dobio zamah sa bumom proizvodnje iz škriljaca. U utorak je cena gasa za isporuke u mesecu na holandskom spot tržištu, glavnom pokazatelju za tržište prirodnog gasa u zapadnoj Evropi, bila na svom najnižem nivou od njegovog lansiranja 2010. godine zbog poplave ponude, tvrde iz konsultantske firme Rystad Energy. "Oba najveća svetska proizvođača gasa, Rusija i SAD poslale su uvećane količine tog energenta u Evropu uprkos niskom cenovnom okruženju", rekao je Karlos Tores Dijas (Carlos Torres-Diaz), šef Istraživanje tržišta gasa SAD SA ovim cenama izvoze uz gubitak Rusija ima jasnu prednost zbog lokacije pa može da izdrži ovu trku, dok su trenutno evropske cene tako niske da SAD, nakon fakturisanja troškova transporta, izvoze prirodni gas uz gubitak, prenosi magazin Fortune. Uprkos padu cena, Rusija i SAD su, prema podacima Rystada, osetno povećale izvoz u prvih pet meseci ove godine. Rusija je i dalje gospodar na ovom tržištu: Prošle godine, ona je pokrila 38% evropske potražnje za gasom; njeni jedini konkurenti su tradicionalno Katar, Norveška i Alžir. Dva rizika za snabdevanje Evrope na zimu Međutim, SAD su rastuća snaga: do 2018. godine, godišnji izvoz LNG-a u Evropu bio je čak 13 puta veći nego 2016, prema podacima iz američke Uprave za energetske informacije (EIA). Međutim, SAD su tržište gasa u Evropi prebacile sa ekonomskog na geopolitički nivo, pa vrše sve veći pritisak na evropske saveznike da smanje zavisnost od Rusije u zamenu za "slobodu koju dobijaju prelaskom na američki LNG". Eventualno blokiranje otvaranja gasovoda Severni tok 2 i strahovanje da Rusija i Ukrajina neće pre početka 2020. obnoviti ugovor o tranzitu ruskog gasa preko transportnog sistema te zemlje, mogu ugroziti snabdevanje Evrope za narednu grejnu sezonu, što bi potpuno okrenulo krivulju cene gasa na Starom kontinentu, konstatuje Fortune. Drugim rečima, ukoliko bi „politika“ iz Vašingtona nadvladala ekonomsku logiku oslanjanja Evrope na ruski gas, skok cene ovog energenta doneo bi američkom LNG-u profit koji po sadašnjim tarifama nema na ovom tržištu.

Kongres SAD razmatra Zakon protiv Severnog toka 2 i Turskog toka
VAŠINGTON - Američki kongres pokrenuo je proces usvajanja predloga zakona o sankcijama koje bi bile usmerene na izgradnju ruskih gasovoda Severni tok 2 i Turski tok, dok analitičari navode da treba sačekati da se vide efekti sastanka predsednika Donalda Trampa i Vladimira Putina prošlog petka na samitu G20 u Japanu, piše S&P Global Platts. Odbor za spoljne poslove Zastupničkog doma odobrio je u prošlu sredu Zakon o zaštiti evropske energetske sigurnosti, kojim će se - ako bude usvojen - nametnuti sankcije za svakoga ko prodaje, daje u zakup ili obezbeđuje plovila za polaganje cevi koja se koriste u izgradnji energetskog cevovoda ruskog porekla sa izlaskom na kopno Nemačke ili Turske. Prevedeno, sankcije su usmerene na ruskonemački gasovod Severni tok 2 i rusko-turski gasovod Turski Tok. "Ciljanjem na brodove za polaganje cevi zaustavili bismo radove na njegovim trasama, ali ne bismo izazvali nenamerne posledice za naše saveznike u Evropi," izjavio je republikanski kongresmen Adam Kinzinger, na sednici Odbora za spoljne poslove. Kinzinger je sponzor zakona, jednog od najmanje četiri o sankcijama protiv Rusije, koji bi mogli biti izglasani od strane oba doma američkog Kongresa već ovog leta. Ostali zakoni uključuju predlog senatora Džona Barasa (John Barrasso), koji bi odredio sankcije za ruske izvozne energetske gasovode; jedan, senatorke Lindsi Graham (Lindsey Graham), kojim bi se zabranila podrška ruskoj proizvodnji sirove nafte i transakcije u novim energetskim projektima koje podržava ruska vlada; najzad, četvrti je predlog senatora Krisa Van Holena, da se odrede nove sankcije kao odgovor na rusko navodno mešanje u američke predsedničke izbore.

TANAP od 1. jula u funkciji do Grčke
BAKU - Transanadolijski gasovod (TANAP) spreman je od 1. jula da krene sa isporukama prirodnog gasa iz Azerbejdžana do turske granice sa Grčkom, javlja agencija BNE Sledeće godine, nakon završetka Transjadranskog gasovoda (TAP), koji se povezuje sa TANAP-om na tursko-grčkoj granici, Azerbejdžan će započeti isporuku gasa na evropska tržišta iz divovskog polja Shah Deniz, projekat koji je Evropska unija nazvala Južnim gasnim koridorom. Prva faza trase, koja je već završena, je Južnokavkaski gasovod, koji transportuje gas iz Azerbejdžana preko Gruzije do Turske. Tu se povezuje sa TANAP-om, koji će se spojiti sa TAPom i preko Grčke i Albanije, ispod Jadrana do Italije spojiti sa gasovodnim sistemom EU.

Studija: LNG opasniji od uglja jer povećava emisije metana
LONDON - Globalni razvoj industrije utečnjenog prirodnog gasa (LNG) u koliziji je sa ciljevima Pariskog sporazuma, konstatira Global Energy Monitor (GEM). Ta američka grupacija za istraživanje i lobiranje koja prati razvoj fosilnih goriva, navodi da će cvetajuća industrija LNG-a igrati barem jednako važnu ulogu kao i nova ulaganja u ugalj u nadolazećoj klimatskoj krizi, ako se svi planirani projekti nastave. Ted Nejs (Nace), izvršni direktor GEM-a, rekao je da predloženo utrostručavanje globalnih kapaciteta LNG-a preti snažnim povećanjem emisija metana, čiji je potencijal povećavanja efekta staklene bašte bitno jači od onog koji stvara ugljendioksid. U isto vreme UN-ov IPCC panel o klimatskim promenama je lani procenio da bi se emisije metana trebalo smanjiti za 35% između 2010. i 2050. kako bi se postigli ciljevi iz Pariza, prenosi The Guardian.

Podsticanje OIE nepotrebno, kaže direktor Instituta Hrvoje Požar
ZAGREB - Goran Granić, direktor Instituta Hrvoje Požar rekao je da Hrvatska ne bi trebalo da uvodi premijski sistem podsticanja projekata obnovljivih izvora energije, koji je za kraj godine najavio ministar Tomislav Ćorić, „jer za to nema potrebe“. Premijskim sistemom novi veliki OIE projekti bi se i dalje štitili od finansijskog rizika, a trošak bi snosili svi kupci električne energije kroz više cene, rekao je on u razgovoru sa novinarima povodom pet decenija rada instituta. "Premijski sistem je prošlo vreme. Za njim više nema potrebe, on je poslužio u tranzicionom periodu u prošlim godinama ali danas, on je nadživljen. Investitori, proizvođači opreme i finansijske ustanove sada moraju biti izložene tržišnim rizicima, jer to će investitore usmeravati na kvalitetnijim rešenjima kojima će personalizovanim upravljanjem proizvesti i 10 do 15% više energije. I sa 55 evra po MWh može se dobro poslovati i nema razloga da država dodaje još 20 evra", kaže Granić. Institut je umjesto premijskog sistema predlagao osnivanje posebnog fonda rizika koji bi zaštitio projekte od propasti i stečaja.

8. 7.2019.

LONDON - Snabdevanje električnom energijom u Argentini, Urugvaju i delovima Paragvaja je u prošlu nedelju bilo zamračeno nekoliko sati kada je regionalna elektroenergetska mreža pretrpela kaskadne kvarove. Nema nagoveštaja da je bilo šta zlonamerno uzrokovalo zamračenje; najverovatnije je došlo do kvara na opremi, glasi prva priča.

Opomena iz avgusta 2003.
Čak i mali problem ima potencijal da pokrene kaskadni prekid snabdevanja strujom milionima korisnika u samo nekoliko minuta. U avgustu 2003. godine, zarasla stabla su došla u kontakt sa dalekovodima u oblasti Klivlend-Akron u Ohaju i prouzrokovala su kaskadne kvarove koji su zamračili ceo severoistok SAD i susedne delove Kanade. Kvarovi kompjuterskog sistema, loša praksa u kontrolnoj prostoriji i neadekvatno planiranje značili su da su lokalni kontrolori mreže izgubili svesnost o situaciji i presporo reagovali na eskalacijski problem Kako je lokalna mreža postajala sve nestabilnija, dalekovodi i stanice su se automatski isključivali kako bi se zaštitili, šaljući neobične tokove energije u susedna područja. Najmanje 265 elektrana, sa više od 508 pojedinačnih proizvodnih jedinica je sukcesivno zatvoreno - uključujući 10 nuklearnih elektrana, koje su dizajnirane da se odmah zaustave ako se otkrije nestabilnost mreže. Događaji iz avgusta 2003. godine ilustruju kako čak i „trivijalni“ problemi mogu da pokrenu prekid u celom regionu ako se mreža ne kontroliše na odgovarajući način.
NYT: SAD
hakovale rusku prenosnu mrežu? Međutim, proteklog vikenda je Njujork Tajms otkrio da su Sjedinjene Države hakovale rusku mrežu i da su spremne da izvrše kibernetički napad na taj cilj. I pre nuklearnog sporazuma sa svetskim snagama 2015. godine, Sjedinjene Države su razvile plan, pod kodnim nazivom Nitro Zeus, kojim bi u slučaju sukoba mogli da obore elektroenergetski sistem Irana, navodi njujorški list. Napad je bio i demonstracija mogućnosti administracije Donalda Trampa da koristi nova ovlašćenja za agresivniju upotrebu sajber kontrole, rekli su za njujorški list sadašnji i bivši vladini zvaničnici.

Tri pretnje za elektroenergetske sisteme
Ove tri priče ilustruju sve veće rizike koje za elektroenergetske mreže stvaraju ograničenja kontrole, solarne oluje i sada hakovanja, bilo od kriminalaca, terorista ili državnih špijunskih agencija, komentariše Reuters. Promoteri teorije održivog razvoja, bračni par Amori i Hanter Lovins (Amory and L Hunter Lovins) upozorili su na ranjivost tog aspekta ekonomske i nacionalne sigurnosti pre skoro 40 godina (“Krhka snaga: energetska strategija za nacionalnu sigurnost”, 1982). "Nekoliko ljudi je u stanju da zamrači veći deo Zemlje," napisali su ti autori. Električne mreže moraju uravnotežiti različite aspekte ponude i potražnje na trenutnoj osnovi (uključujući frekvenciju, napon, snagu i reaktivnu snagu). Kontrolne sobe upravljaju sistemom konzervativno, vodeći konstantnu analizu scenarija za planiranje velikog spektra nepredviđenih situacija. Mrežama se mora upravljati sa dobrom sigurnosnom marginom, jer većina sredstava za proizvodnju, prenos i distribuciju ima sigurnosne izlaze koji će uzrokovati njihovo isključivanje i automatsko isključivanje ako su izloženi riziku od preopterećenja ili na drugi način rade izvan sigurnih granica.
Sajber napadi –
nov izazov za regulatore i operatore Sada se regulatori i mrežni operatori moraju boriti i sa pretnjom sajber (cyber)-napada od strane hakera, iznuđivača, terorista ili špijunskih agencija čiji je cilj ometanje tokova energije. Električne mreže su bile u središtu pažnje, ali komunikacijski sistemi, uključujući telekomunikacije i internet, pokazuju slične ranjivosti. Rizici su pojačani jer se ovi nekada odvojeni sistemi sve više konvergiraju da bi proizveli još složenije i slabo razumljive sisteme sistema. Prirodni gas, struja i voda su već međusobno povezani. Električna energija je povezana sa industrijskom proizvodnjom i transportom. Međutim, „internet stvari“ i 5G telekom mreže će dovesti do još čvršćeg povezivanja sistema, jer će se više procesa u domovima, kancelarijama, fabrikama i transportnim sistemima daljinski kontrolisati putem interneta. Međunarodno pravo za sada bez odgovora Mreže će postati važan element budućeg borbenog prostora, zbog čega većina velikih sila, pa čak i neke manje, ulažu velike napore u ofanzivne i odbrambene sposobnosti. Do sada, međutim, ne postoji dogovor o tome kako će se normalne konvencije i zakoni diplomatije i ratovanja primenjivati na mreže. Međunarodno pravo obično zahteva pravljenje razlika između vojnih i civilnih ciljeva. Međutim, mreže zamagljuju razliku između ta dva sistema i ne postoji sporazum o tome kako ozbiljno tretirati mrežne napade u odnosu na konvencionalne napade kinetičkim i eksplozivnim oružjem. Mrežni napadi također postavljaju teška pitanja o pripisivanju odgovornosti i proporcionalnoj odmazdi, jer se mnogi mogu pokrenuti anonimno. Mrežni napadi mogu biti posebno pogodni za asimetrično ratovanje i terorizam, jer oni zahtevaju daleko manje resursa od konvencionalnih i nuklearnih sila. BILTEN AERS # 494 25/JUN/2019 N Regulator mreže je 1. marta izazvao uzbunu u firmi za industrijsku sajber-sigurnost Dragos povodom ozloglašene hakerske grupe poznate kao Ksenotim (Xenotime). Ksenotim je krajem prošle godine napao američke elektroenergetske kompanije "operacijama izviđanja i potencijalnih početnih pristupa", navodi se u upozorenju. Nije poznato da je grupa hakera - koja je pre dve godine zarazila bezbednosne sisteme saudijskog petrohemijskog kombinata veoma usavršenim, opasnim po život zlonamernim softverom Triton - probila osetljive kontrole američkih elektrana ili podstanica. Ksenotim je i dalje najopasnija cyber pretnja na svetu, sa sposobnošću i namerom da se ubijaju ljudi", rekao je Serđo Kaltađirone (Sergio Caltagirone), potpredsednik za obaveštavanje o pretnji u Dragosu. "Bili smo veoma proaktivni u radu sa stotinama elektroenergetskih komunalnih kompanija, pripremajući ih kako da najbolje branimo električnu mrežu SAD od napada protivnika ovog kalibra." Dragos je prošle godine prijavio da je Ksenotim proširio opseg svojih zlonamernih operacija na ciljeve SAD-a, iako firma nije precizirala koji su sektori došli u hakerski križ. Pre deset dana je kompanija objavila blog o detaljima aktivnosti Ksenotimaa koji datiraju od 2017. godine. Nakon što su hakeri "uspešno kompromitovali nekoliko naftnih i gasnih sredina", Ksenotim je pokazao "dosledan, direktan interes za elektroprivredne operacije" u Severnoj Americi do azijsko-pacifičke regije, saopštio je . , Dragos, pozivajući se na komunikacije sa neidentifikovanim klijentima.

EU za sada bez datuma za postizanje nultih emisija CO2
BRISEL - Lideri Evropske unije nisu postigli jednoglasan pristanak na predloženi ciljni datum 2050. za postizanje neto karbon neutralnosti (nulte emisije CO2) u bloku, navodi se u nekoliko medijski izveštaja sa EU samita održanog u prošle nedelje. . U nacrtu konačnog saopštenja samita se navodi, bez preciziranja roka, da će Unija nastojati da postane ugljenično neutralna u skladu sa Pariskim sporazumom. Međutim, ambiciozni cilj za 2050. je, kako se izveštava, prebačen u fusnotu teksta. U noti se navodi da "većina" od 28 zemalja članica EU podržava taj potez, koji bi omogućio smanjenje emisija uz sprovođenjem mera kao što su sadnja drveća ili korišćenje tehnologije hvatanja i skladištenja CO2 (CCS). Nemačka kancelarka Angela Merkel izrazila je podršku meti za 2050. ranije u četvrtak, ali to nije bilo dovoljno da ubedi skeptične lidere. bi im pomogla u ispunjavanju cilja.

Poljska i Mađarska traže novac za pristanak na nulti CO2 cilj
VARŠAVA, BUDIMPEŠTA, PRAG - Poljska i Mađarska su u petak (21. juna) saopštile da štite svoje nacionalne ekonomije odbacujući EU cilj za nultu neto emisiju gasova staklene bašte (GHG) do 2050. godine, cilj koji je jedna druga zemlja članica nazvala "ekološkom histerijom". Poljski premijer Mateuš Moravjecki (Mateusz Morawiecki) u petak je iz Varšave pozvao na "pošten" prelazak na nultu emisiju, i dodao: "Ne želimo da se okolnosti u kojima će se rešavati svetski klimatski problem svale na leđa poljske ekonomije", rekao je Moravjecki. "Poljski preduzetnici ne mogu snositi troškove koji su proporcionalni njihovoj potrošnji energije i emisijama CO2 koje uzrokuju", rekao je on, nakon što je ranije pozvao Evropsku uniju da ponudi "detaljan paket kompenzacija" za smanjenje emisija, prenosi AFP. Mađarska je usvojila sličnu poziciju, insistirajući da bi ciljana neutralnost ugljenika do 2050. godine "nametnula ogroman teret mađarskoj industriji". Budimpešta je saopštila da "neće moći da podrži" cilj EU "sve dok ne saznamo koliko je sredstava Evropska unija u stanju daobezbedi za modernizaciju industrije". Mađarski premijer Viktor Orban izjavio je: "Pa, hajde da počnemo da pričamo o novcu!" U Češkoj Republici, premijer Andrej Babis, milijarder, je kritikovao napore za postavljanje strožih klimatskih ciljeva kao "ekološku histeriju", navodi se u dnevnom listu Hospodarske novine. On je predložio da EU takođe obaveže države ne-članice da se drže dogovorenog cilja ograničenja emisija.

Zemlje EU dobile su mešovitu ocenu o klimatskim ciljevima
BRISEL - Evropska unija je pozvala svoje zemlje članice da ubrzaju napore na ispunjavanju klimatskih ciljeva do 2030. godine, nakon što je jednom revizijom utvrđeno da su na pravom putu da ispune sveukupni cilj smanjenja emisija, ali ne i druge specifične ciljeve. Revizija je pokazala da je blok od 28 zemalja na putu da ispuni svoj glavni zalog za smanjenje emisije za 40% do 2030. godine. Međutim, izvršna vlast EU upozorila je, pozivajući se na nacrte nacionalnih energetskih planova 28 članica, da zemlje u nekim oblastima zaostaju, uključujući ciljeve o uštedi energije i upotrebi obnovljive energije. U preliminarnom pregledu objavljenom uoči samita EU navodi se da najveći ekonomski blok na svetu ne uspeva da smanji emisije u velikim sektorima zapošljavanja, kao što su transport, poljoprivreda i zgradarstvo odakle dolazi više od polovine ukupnih emisija EU. Prema trenutnim nacrtima nacionalnih planova, EU je za 2 procentna poena ispod cilja smanjenja emisije za 30% u odnosu na nivoe iz 2005. u tim sektorima izvan industrije regulisane EU sistemom trgovanja emisijama (ETS). Samo nekoliko država članica je predložilo doprinose dovoljno visoke da ispune ciljeve o merama energetske efikasnosti. Unija je takođe kratka u odnosu na ciljeve u pogledu upotrebe solarne, vetro i drugih obnovljivih izvora energije. Prema trenutnim planovima, očekuje se da će udeo OIE biti 1 do 2 procentna poena ispod cilja od 32% udela tih izvora u ukupnim elektroenergetskim kapacitetima EU, piše Reuters.

EK: Pitanja i odgovori o nacionalnim energetskim i klimatskim planovima
(Priređeno sa sajta Evropske komisije)
Šta su nacionalni energetski i klimatski planovi?
Reč je o prvim integrisanim srednjoročnim instrumentima za planiranje koje su države članice dužne da pripreme radi sprovođenja ciljeva energetske unije, a posebno dogovorenih energetskih i klimatskih ciljeva EU za 2030. Struktura nacionalnih klimatskih i energetskih planova određena je Uredbom o upravljanju energetskom unijom i delovanjem u području klime kako bi se osigurala uporedivost i doslednost politika na evropskom nivou. Planovi se stoga temelje na logici pet dimenzija energetske unije, od kojih je energetska efikasnost na prvom mestu, a tu su još i potpuno integrisano unutrašnje energetsko tržište, smanjenje emisija CO2 u privredi, energetska sigurnost, solidarnost i poverenje kao i istraživanje, inovacije i konkurentnost. Za svaku od njih države članice dužne su da navedu ciljeve i/ili doprinose te politike i mere za postizanje nacionalnih ciljeva. U raspravu o njima potrebno je uključiti nacionalni aktere i susedne države članice. Planovi su ključan alat za omogućavanje prelaska na čistu energiju, pri čemu su cilj stabilni investicioni uslovi i predvidljivost ulaganja za evropsku industriju. Sve države članice EU morale su da dostave svoje nacrte nacionalnih energetskih i klimatskih planova do 31. decembra 2018. Rok za podnošenje konačnih planova je 31. decembar 2019.
Šta je Komisija navodi u preporuci objavljenoj 19. juna?
U Komunikaciji i preporukama od država članica traži se da na nekoliko načina poboljšaju nacrte planova: · Nekim državama članicama predlaže se da pojačaju nastojanja u području energetske efikasnosti i obnovljive energije i da bolje iskoriste svoj nacionalni potencijal, a druge će morati da potkrepe svoje već ambiciozne ciljeve · Od država članica traži se i određivanje merljivih, dostižnih i realističnih ciljeva za svih pet dimenzija kao i vremenskih okvira koji se na njih odnose · Većina država članica poziva se i da odrede konkretnije dodatne politike i mere i time potkrepe nacionalne ciljeve i doprinose za svih pet dimenzija.
Postoji li opasnost da se ciljevi povezani s OIE i energetskom efikasnošću za 2030. ne ispune?
Nacionalni energetski i klimatski planovi u svojem trenutnom obliku nisu dovoljni za postizanje ciljeva energetske efikasnosti i obnovljive energije. Naime, u slučaju obnovljive energije postoji mogućnost da su planirani doprinosi preniski za čak 1,6 procentni bod, a u slučaju energetske efikasnosti za čak 6,2 procentna boda (u slučaju potrošnje primarne energije) ili 6 procentni bodova (u slučaju potrošnje krajnje energije). Naš zajednički cilj je osigurati da zbir nacionalnih doprinosa predstavljenih u konačnim nacionalnim planovima odgovara barem ciljevima dogovorenima na nivou EU (32 % za obnovljive izvore energije i 32,5 % za energetsku efikasnost).
Kako ti planovi utiču na obveze EU iz Pariskog sporazuma?
EU i države članice obvezale su se Pariskim sporazumom da će do 2030. smanjiti domaće emisije gasova staklene bašte (greenhouse gases ili GHG eng.) za najmanje 40 % u odnosu na 1990. Ispune li se u potpunosti klimatski i energetski ciljevi u nacionalnim planovima, kao i ciljevi u pogledu čiste mobilnosti, možemo očekivati da će se emisije GHG do 2030. smanjiti za oko 45 % u odnosu na 1990. Međutim, prema proceni Komisije, nacionalni planovi nisu dovoljno ambiciozni da bi se to ostvarilo. Kako države članice napreduju u pogledu postizanja nacionalnih ciljeva smanjenja emisija GHG koje nisu obuhvaćene sistemom EU-a za trgovanje emisijama? Države članice planiraju uvođenje dodatnih politika radi postizanja obavezujućih nacionalnih ciljeva za emisije GHG koje nisu obuhvaćene sistemom EU-a za trgovanje emisijama, koje bi zajednički 2030. dovele do smanjenja emisija za 28 % u odnosu na 2005. To je značajan napredak u poređenju s prethodnim predviđanjima, ali i dalje je potrebno nadoknaditi razliku od dva postotna boda kako bi se postigao minimalan cilj od 30 % smanjenja za te emisije. Domaće mere se pre svega odnose na građevinski sektor i sektor prevoza, a neke članice nameravaju da iskoriste mogućnost prenosa emisijskih kvota među državama ili mogućnost dodatnog smanjenja emisija GHG nastalih iz upotrebe zemljišta, prenamene upotrebe zemljišta i šumarstva.
Kako ti planovi utiču na dugoročnu strategiju EU za klimatsku neutralnost do 2050.?
Komisija predlaže da EU postigne klimatsku neutralnost do 2050. Evropski parlament već je podržao tu ambiciju, a Savet još raspravlja o toj temi. Više od polovine nacrta nacionalnih energetskih i klimatskih planova već sadrži manje ili više razrađene ciljeve ili ambicije za 2050.
Kako će to uticati na evropske građane i potrošače?
Nacionalni energetski i klimatski planovi omogućiće koordinaciju politika i mera kao i identifikaciju potreba za ulaganjem i inovacijama i na taj način istovremeno obezbediti sigurnost ulaganja i strukturne reforme i podsticati rast i otvaranje radnih mesta u Evropi.
Koji je važeći zakonodavni okvir za nacionalne energetske i klimatske planove?
Uredba o upravljanju energetskom unijom i delovanjem u području klime (Uredba o upravljanju), koja je stupila na snagu 24. decembra 2018. Njome se utvrđuje zajednički okvir za energetske i klimatske politike u Evropskoj uniji i njenim državama članicama.
Koji su sledeći koraci?
Kako bi konačni planovi na kraju 2019. bili u skladu sa svim zahtevima i ambicioznim ciljevima EU za 2030., Komisija poziva Savet da otvori raspravu o prioritetima iz Komunikacije i preporuka da bi se osigurao odgovarajući nivo ambicioznosti u konačnim nacionalnim planovima. Kako bi daljnja razmena informacija bila što efikasnija, u Komunikaciji Komisije navedeno je [sedam] prioriteta na kojima se ona može temeljiti: uklanjanje nedostataka u politikama i ambicijama za 2030., uključivanje svih relevantnih ministarstava na nacionalnim nivoima, iskorišćavanje mogućnosti saradnje sa susednim državama članicama, podupiranje industrije, konkurentnosti i inovacija na temelju nacionalnih planova, privlačenje ulaganja i utvrđivanje finansijskih prilika, potpuna integracija socijalne dimenzije i uzimanje u obzir dugoročnih ciljeva i dugoročne vizije.
Objavljena dva temeljna dokumenta za EU
Paket čiste energije BRISEL –
Nakon što je krajem maja konačno dobila zeleno svetlo za svoj Paket čiste energije, Evropska komisija je objavila dva važna dokumenta u Službenom listu Evropske unije koja će biti ključna za sprovođenje Paketa, pokrenutog krajem 2016. godine: Direktiva (EU) 2019/944 o zajedničkim pravilima za unutrašnje tržište električne energije i Izmene Direktive 2012/27/EU i Uredbe (EU) 2019/943 o unutrašnjem tržištu električne energije.
Direktiva (EU) 2019/944
Prvi dokument, koji sadrži opšta pravila za oblikovanje novog zajedničkog tržišta električne energije u EU, poziva sve države članice da podrže prekograničnu trgovinu električnom energijom, olakšaju učešće potrošača, održe investicije u fleksibilnu proizvodnju energije - uključujući skladištenje i elektromobilnost - i na poboljšanje interkonekcija između različitih nacionalnih energetskih sistema. Odredbe takođe zahtevaju, između ostalog, da tržišta električne energije budu konkurentna i usmerena na potrošača, a da se osigura da kupci električne energije mogu slobodno kupovati energiju od dobavljača po vlastitom izboru. Potrošači mogu istovremeno imati više od jednog ugovora o snabdevanju električnom energijom, pod uslovom da su uspostavljeni potrebni priključci i merna mesta. Pored toga, potrošači bi trebalo da imaju slobodu da kupuju i trguju uslugama električne energije nezavisno od svojih snabdevača. Pored toga, od zemalja članica EU se očekuje da omoguće proizvođačima energije da snabdevaju kupce na njihovim teritorijama preko direktnih linija, bez da budu podložne neproporcionalnim administrativnim postupcima ili troškovima. Od država članica je zatraženo da ne uvode dodatne zahteve, administrativne takse, procedure i naknade za aktivne klijente koji učestvuju na energetskom tržištu putem sopstvenih distribuiranih generatora električne energije ili preko agregatnog tržišta, s tim da se očekuje da mrežne naknade odražavaju troškove. Ipak, zemlje EU se pozivaju da podrže stvaranje takozvanih energetskih zajednica građana i da im se osigura pristup svim tržištima električne energije, bilo direktno ili kroz agregaciju, na nediskriminatoran način. Sudelovanje u odgovoru na potražnju kroz agregaciju takođe je snažno preporučeno od strane EK u dokumentu. „Države članice će osigurati da operateri prenosnog sistema i operatori distributivnih sistema, prilikom ugovaranja pomoćnih usluga, tretiraju učesnike na tržištu koji su uključeni u agregiranje odgovora na potražnju na nediskriminatorski način zajedno sa proizvođačima na osnovu njihovih tehničkih mogućnosti“, navodi se u saopštenju. Što se tiče uvođenja pametnih brojila, dokument traži od zemalja EU da osiguraju da kupci električne energije doprinose pridruženim troškovima implementacije na transparentan i nediskriminirajući način, istovremeno naglašavajući dugoročne koristi koje bi one mogle dodati celom lancu vrednosti.
Direktiva 2012/27/EU i Uredba 2019/943
Drugi dokument, koji ima za cilj da pruži osnovne principe budućeg zajedničkog tržišta električne energije, opisuje kako treba sprovoditi pravičnu prekograničnu razmenu električne energije, istovremeno postavljajući osnovna pravila za podsticanje slobodnog formiranja cena i fleksibilniju proizvodnju i potražnju. „Tržišna pravila će omogućiti odgovarajuće investicione podsticaje za proizvodnju, posebno za dugoročna ulaganja u dekarbonizovani i održivi elektroenergetski sistem, skladištenje energije, energetsku efikasnost i odgovor na potražnju da bi se zadovoljile potrebe tržišta“, navodi se u uredbi. Dokumenti takođe pružaju indikacije za balansno tržište, trgovinu na dan unapred i unutardnevno tržište, slanje odgovora na proizvodnju i potražnju i redispečing.

IEA priprema scenario za održavanje globalnog zagrevanja ispod 1,5C
PARIZ - Međunarodna agencija za energiju (IEA) razvija scenario za održavanje globalnog zagrevanja ispod 1,5C koji bi mogao biti uključen u njen uticajan godišnji pregled za 2019, najavljen za novembar ove godine. Agencijin Svetski energetski pregled (WEO) bio je u aprilu predmet napada grupe poslovnih lidera, naučnika i aktivista zbog neuvažavanja temperaturnog cilja iz Pariskog sporazuma. Posle toga, IEA je uključila spoljne stručnjake radi izrade novog modela usklađenog sa pariskim ciljem ograničavanja globalnog zagrevanja na 1.5C. Među njima je i Joeri Rogelj, naučnik na Imperial univerziteta i glavni autor nedavnog izveštaja UN-a o zagrevanju od 1,5C. On je rekao da - po njegovom mišljenju - IEA "definitivno namerava" da proizvede novi scenario.

 

12.06.2019.

Čak 11 članica EU nema nameru da se odrekne uglja

BRISEL - Analiza 28 nacrta Nacionalnih energetskih i klimatskih planova (NECP) koje su države članice EU dostavile Evropskoj komisiji otkriva da neke zemlje nemaju nameru da se odreknu uglja, prenosi Euractiv. Jedanaest zemalja EU nema planove za odustajanje od uglja ili planira samo vrlo ograničeno smanjenje instaliranih kapaciteta do 2030. godine, prema analizi Climate Action Europe i Sandbag. Samo osam zemalja EU ima jasne planove za uklanjanje uglja iz njihovog miksa proizvodnje električne energije, dok su dve obećale da će to učiniti, ali bez navođenja izričitih datuma, utvrdile su pomenute dve nevladine organizacije. Prema trenutnim planovima, velika većina preostalih energetskih kapaciteta EU na ugalj biće do 2030. godine locirana u samo 6 država članica: Poljskoj, Nemačkoj, Češkoj, Bugarskoj, Rumuniji i Grčkoj. Sve u svemu, do tada će biti 60 GW instaliranih kapaciteta TE na ugalj, što je za 58% manje od današnjeg 143 GW. Velika većina će biti locirana u Poljskoj (22,9 GW) i Nemačkoj (17 GW).

EU revizori: EU OIE cilj za 2020. neostvariv?

BRISEL - Francuska je jedna od šest zemalja EU za koju je malo verovatno da će ostvariti svoje ciljeve za obnovljivu energiju za 2020. godine, stavljajući time u opasnost u ukupan cilj Evropske unije od 20%, saopštili su revizori EU u četvrtak. Francuska zaostaje u nastojanju da do 2020. dobija 23% svoje energije iz obnovljivih izvora, navodi se u izveštaju Evropskog revizorskog suda. Francuska je u 2017. podigla lestvicu udela OIE tek do 16,3%, a od 2005. godine je ritam uvećanja iznosio svega 0,5 procenata godišnje, navodi se u izveštaju. Jedanaest zemalja EU već je ispunilo svoje OIE ciljeve, dok će im se do 2020. verovatno pridružiti Holandija, Irska, Velika Britanija, Luksemburg i Poljska , kažu revizori. Još osam članica EU, uključujući Nemačku i Španiju, takođe moraju da ubrzaju prelazak na obnovljive izvore energije kako bi ispunile svoje ciljeve, navodi se u saopštenju suda. Ako države članice ne ispune svoje nacionalne ciljeve, cilj EU da do 2030. godine 32% energije u tom bloku dođe iz obnovljivih izvora može biti ugrožen, kažu revizori. Između 2005. i 2017. godine, udeo OIE u EU energetskom miksu gotovo se udvostručio na 17,5%, što je samo nekoliko bodova manje od cilja bloka od 20%. Međutim, napredak je usporen od 2014. kada je određeni broj zemalja EU smanjio subvencije za proizvođače "zelene energije" kako bi olakšao teret potrošačima i nacionalnim budžetima. "Usporavanje prelaska na obnovljivu energiju znači da možda nećemo ispuniti cilj EU 2020", navodi se u saopštenju revizora i poziva Evropska komisija da reaguje.

Čelnik Enija: Na vreme planirati rešenja za radnike TE na ugalj

 RIM - Evropski sistem proizvodnje električne energije je dostigao prekretnicu: uskoro bi nove, čiste, obnovljive i nadasve ekonomske tehnologije mogle poslati stare sisteme proizvodnje na osnovu sagorevanja uglja i drugih fosilnih goriva u penziju. Analiza dolazi od Frančeska Staračea, izvršnog direktora Enela, najveće energetske kompanije na starom kontinentu. U intervjuu za Financial Times, Starače je objasnio da kontinuirani rast konkurentnosti obnovljivih izvora energije gura proizvodnju uglja sa tržišta. „Šta da radimo kada primarno dobro postane zastarelo? Možemo li ga braniti od isteka vremena? Možemo li da nastavimo da govorimo ljudima da sve ide dobro ako nastavimo da radimo ono što smo uvek radili? - pita Starače - Ili ćemo početi s planiranjem budućnosti". Prema podacima Eurocoal-a, evropska industrija uglja zapošljava 185.000 građana: dok Španija i Nemačka već planiraju preraspodelu te radne snage, druge zemlje oklevaju i suočavaju se sa velikim društvenim problemima. Od početka 2018. godine, povećanje troškova tzv. karbonskih kredita, dozvola koje se plaćaju kao nadoknada za emisiju svake tone ugljendioksida, bacile su na kolena stare termoelektrane na ugalj u Evropi . Prema Staračeu, nove tehnologije i sve bolja sposobnost za upravljanje distribucijom energije, zajedno sa smanjenjem troškova za izgradnju postrojenja koja koriste obnovljive izvore, će dovesti do toga da generacije iz izvora zagađivanja budu sve manje konkurentne.

 Struja iz vetra već 2020. jeftinija od fosilnih izvora

 

LONDON - Struja proizvedena u vetroelektranama na kopnu i u solarnim pogonima biće sledeće godine jeftinija od one generisane uz pomoć bilo kog fosilnog goriva, tvrdi se u izveštaju objavljenom ovih dana. Cene struje iz obnovljivih izvora već beleže silazni trend, a analiza Međunarodne agencije za obnovljivu energiju (IRENA) sadrži nove podatke o tempu njihova pada. „Vetroelektrane na kopnu i solarni sistemi biće do 2020. u pravilu manje skupi izvori električne energije, u poređenju s najjeftinijom alternativom fosilnih goriva bez finansijske pomoći (vlada)", tvrdi IRENA. Globalno ponderisan prosečni trošak struje proizvedene iz koncentrisane energije Sunca prošle godine je smanjen za 26 %, pokazali su podaci koje je prikupila agencija. Troškovi proizvodnje struje iz bioenergije smanjili su se 14 %, trošak struje proizvedene u solarnim sistemima i vetroelektranama na kopnu za 13 %, iz hidroenergije za 12 %. Najmanje je, prema rezultatima te analize, smanjen trošak proizvodnje struje iz energije vetra na moru i geotermalne, za jedan odsto. U nekim delovima sveta struja iz vetroelektrana na kopnu i iz solarnih sistema već se proizvodi uz trošak od tri do četiri dolarska centa po kilovat satu (kWh), navodi IRENA. Više od tri četvrtine vetroelektrana na kopnu i četiri petine velikih solarnih fotonaponskih sistema, koji će biti pušteni u pogon tokom sledeće godine najavljuju niže cene električne energije od najjeftinije struje proizvedene u novim termoelektranama na ugalj, mazut ili prirodni gas, stoji u izveštaju. Početkom prošle godine IRENA je prognozirala da bi do 2020. godine globalni prosečni trošak električne energije mogao pasti na manje od 4,9 US$ centi po kWh za vetroelektrane na kopnu, odnosno 5,5 centi po kWh za solarnu energiju. „Godinu dana kasnije, potencijalni trošak struje proizvedene u vetroelektranama na kopnu u 2020. godini pao je za dodatnih osam odsto, na 4,5 centi po kWh, dok je trošak struje proizvedene u solarnim sistemima pao za 13 %, na 4,8 centi po kWh", stoji u izveštaju.

Gašenje nuklearki pretnja energetskoj sigurnosti

LONDON - Nagli pad upotrebe nuklearne energije ugrozio bi energetsku sigurnost i značajno povećao emisiju gasova staklene bašte, navodi se u izveštaju Međunarodne agencije za energiju (IEA). S obzirom da se nuklearna energija suočava s neizvesnom budućnošću u mnogim zemljama, svet rizikuje nagli pad njene upotrebe u razvijenim privredama, što bi moglo rezultirati milijardama tona dodatnih emisija CO2, upozorava IEA u izveštaju pod naslovom Nuklearna energija i čist energetski sistem. IEA naglašava da je nuklearna energija drugi po značaju izvor energije s niskom emisijom CO2, koji obezbeđuje 10 % svetske proizvodnje električne energije. Ispred je samo hidroenergija sa 16 %.

Do 2025. nestaje 25 % nuklearnog kapaciteta

Međutim, upozorava se, budućnost nuklearne energije je neizvesna jer postrojenjima ističe radni vek i u razvijenim ekonomijama počinje njihovo zatvaranje, delom zbog politika koje se zalažu za njihovo ukidanje, ali i zbog ekonomskih i regulatornih faktora. Bez promena u energetskim politikama, razvijene ekonomije mogle bi do 2025. godine izgubiti 25 % svog nuklearnog energetskog kapaciteta, a do dve trećine do 2040., upozorava izveštaj. "Bez važnog doprinosa nuklearne energije, globalna energetska tranzicija biće mnogo teža", izjavio je izvršni direktor IEA Fatih Birol (foto dole). U novom izveštaju se navodi da produženje radnog veka postojećih nuklearnih elektrana zahteva značajna kapitalna ulaganja, ali da su ona konkurentna ulaganjima u druge tehnologije proizvodnje električne energije, uključujući solarne i vetroelektrane, pa može pridoneti sigurnijoj i lakšoj energetskoj tranziciji. S druge strane, međutim, tržišni uslovi za to ostaju nepovoljni, jer je dug period niskih veleprodajnih cena električne energije u većini razvijenih privreda oštro smanjio ili uklonio profitne marže za mnoge tehnologije, čime su nuklearke dovedene u opasnost od gašenja. Novi projekti planirani u Finskoj, Francuskoj i Sjedinjenim Državama još nisu aktivni i suočeni su s velikim prekoračenjem troškova. Potrebno do 2040. upetostručiti kapacitete OIE "Da bi drugi izvori s niskim nivoom ugljenika, kao što su vetar i solarni fotonaponski sistemi, ispunili nedostatak nuklearne energije, njihovo uvođenje moralo bi se ubrzati do nivoa bez presedana", ističu u IEA. U izveštaju se ukazuje da se poslednjih 20 godina kapacitet vetro i solarne energije povećao za oko 580 gigavata u razvijenim privredama, ali bi u narednih 20 godina, u slučaju nastavka gašenja nuklearki, trebalo obezbediti gotovo pet puta veći iznos. Takvo drastično povećanje proizvodnje obnovljive energije stvorilo bi ozbiljne izazove u integrisanju novih izvora u širi energetski sistem, a energetska tranzicija toga tipa u razvijenim privredama zahtevala bi 1.600 milijardi dolara dodatnih ulaganja tokom narednih 20 godina, što bi na kraju platili potrošači kroz veće račune za struju.
Intervju: Veliki će progutati male snabdevače električne energije

PARIZ - Mnogi mali snabdevači električne energije u Francuskoj vremenom će nestajati sa tržišta, kako se ono bude konsolidovalo, kaže Anri Rebuje (Henri Reboullet), (foto dole) čelnik podfirme energetskog kolosa Vattenfall u Francuskoj. "Jasno je da na duži rok nećemo imati trideset dobavljača, kao što je sada slučaj", rekao je on u intervjuu za Montel. "Već vidimo početak konsolidacije", kazao je Rebuje, ukazujući na prošlogodišnju odluku naftnog giganta Total da kupi Direct Energie, glavnog rivala državnom elektroenergetskom kolosu EDF. "Pravi talas konsolidacije će početi, sa malim igračima koji će biti kupljeni, ili će 'baciti peškir'". Francusko tržište električne energije se u potpunosti otvorilo konkurenciji 2007. godine i dok još uvek dominira bivši monopolista EDF, pojavilo se oko 30 manjih rivala licenciranih od strane francuskog energetskog regulatora CRE. Ipak, izvršni direktor francuskog ogranka švedske državne energetske kompanije Vattenfall smatra da će samo veliki igrači imati finansijsku moć da dugoročno opstanu na energetskom tržištu. Velike i dobro finansirane naftne i gasne kompanije, kao što su Total ili Shell, kupuju obnovljive izvore energije u Evropi, jer kako vlade, tako i kompanije nastoje da smanje emisije CO2. Rebuje je rekao da Vattenfall ne isključuje kupovinu manjih konkurenata u Francuskoj ali je za to neophodna "veća regulatorna "vidljivost" u toj zemlji, kao i jasnoća cena. On kaže da Francuska treba odmah da udvostruči na 200 TWh godine količinu EDF-ove proizvodnje električne energije iz nuklearki koja se prodaje po regulisanoj ceni od 42 EUR / MWh. Potražnja za tom proizvodnjom, koja je trenutno mnogo jeftinija od tržišne ponude od 50 EUR / MWh, premašila je granicu od 100 TWh krajem prošle godine i verovatno će dostići oko 150 TWh za isporuke u 2020, rekao je Rebuje.

IENE: Cene kliringa na tržištu električne energije jugoistočne Evrope

ATINA - Niske veleprodajne cene na evropskim tržištima, visoki rezultati obnovljivih izvora energije u Rumuniji i Italiji, kao i visoka proizvodnja hidroenergije u tim dvema zemljama i regionu zapadnog Balkana, oborili su cene električne energije na 36 € / MWh. Slično kao i u prethodnoj nedelji, tokovi električne energije iz centralne Evrope i Rumunije preplavili su region, što je dovelo do pada cena, dok je posebno grčki sistem zbog niske dostupnosti interkonekcijskih kapaciteta radio na znatno višim troškovima, navodi se u analizi instituta IENE.(Tabela)

Gotovo polovina struje u Nemačkoj proizvedena iz obnovljivih izvora

BERLIN - Gotovo polovina električne energije u Nemačkoj od početka godine proizvedena je iz obnovljivih izvora (OIE), objavio je portal energylivenews.com. Prema podacima Instituta Fraunhofer, iz OIE je u najvećoj ekonomiji Evrope od početka ove godine do sada, isporukama u javnu mrežu, pokriveno 47 % potrena zemlje za električnom energijom. To je značajno iznad udela "čiste" energije u odnosu na isto razdoblje prošle godine, kada je iznosio 40,6 %.

Klimatski ciljevi dovode u pitanje bilion dolara investicija

LONDON – Deset vodećih svetskih energetskih kompanija planiraju investicije od blizu bilion, odnosno hiljadu milijardi dolara do 2030. godine, u svim oblastima - od pronalaženja i eksploatacije nafte i gasa iz novih polja, do opreme koja se kreće od bespilotnih letelica do postrojenja za bušenje. Ako se posao u oblasti nafte i gasa pokrene kao što je to bio slučaj u prošlom stoleću, ti projekti će verovatno doneti akcionarima masne zarade. Međutim, pojedini analitičari upozoravaju da vrednost većine te infrastrukture rizikuje da padne na nulu, piše Bloomberg. Ako vlade utvrde stroge ciljeve za smanjenje emisije gasova staklene bašte, potrošnja fosilnih goriva će pasti, a sa tim i cene nafte. Održivost teško dostupnih izvora, kao što su lokacije na dubokom moru, opala bi još brže - postajući ono što neki zovu "nasukanim sredstvima (stranded assets). Zaoštravanje klimatske politike bi, ukratko, značilo da bi mnogo investicija biti proćerdano, konstatuje Bloomberg.

Novi fond za finansiranje klimatskih projekata

BRISEL - U sedištu Evropske unije u Briselu, 29. maja je promovisan novi investicioni fond od 100 miliona evra, odakle će se finansirati klimatski optimalni razvojni projekti. Osnivači fonda, na čelu sa predsednikom Majkrosofta i filantropom Bilom Gejtsom, su Evropska komisija i Evropska investiciona banka (EIB). BEV-E fond (Breakthrough Energy Ventures Europe) podržaće najbolje evropske preduzetnike u oblasti čiste energije čija rešenja mogu doneti "značajno i trajno" smanjenje emisija gasova staklene bašte u sektorima električne energije, transporta, poljoprivrede, proizvodnje i zgradarstvu. „Raditi po starom nije opcija. Godišnje nam treba više od 500 miliona evra ulaganja kako bi 2050. dostigli ugljenično neutralnu privredu", izjavio je Maroš Šefčović, potpredsednik Evropske komisije zadužen za evropsku energetsku uniju, objavio je Energy live News.

Britanija uvela nove podsticajne tarife za mini proizvođače

 OIE LONDON - Nakon ukidanja feed-in tarifa za napajanje solarnom energijom u zemlji u aprilu, i masivnog pada instalacija u solarnim fotonaponskim (PV) panelima u tom mesecu i maju 2019. godine, vlada Velike Britanije usvojila je ove nedelje nove garancije za ove male proizvođače obnovljive energije. „Nova garancija za mali izvoz“ (električne energije)“ će osigurati da domaćinstva i poslovni objekti koji koriste male obnovljive tehnologije, kao što su solarni paneli ili minijaturne vetrenjače, kapaciteta do 5 MW, dobijaju naknadu za energiju koja se isporučuje (izvozi) u mrežu. Pametna brojila će pratiti ulaz. Novo zakonodavstvo obavezuje dobavljače energije sa bazom od preko 150.000 klijenata da uvedu nove feed-in tarife do 1. januara 2020. godine. Zakonodavstvo efikasno pokriva 90% energetskog tržišta zemlje, piše portal Smart Energy.

EU istražuje podršku Litvanije državnoj energetskoj firmi

BRISEL - Evropska komisija saopštila je 3. juna da je pokrenula istragu o mogućoj nezakonitoj finansijskoj pomoći koju je Litvanija pružila državnoj energetskoj kompaniji Lietuvos Energija. Kompanija je od litvanske vlade primila između 2013. i 2018. godine sredstva za pružanje usluga strateških rezervi električne energije, koje održavaju proizvodne kapacitete izvan tržišta električne energije i koriste se u hitnim slučajevima. „Komisija je došla do preliminarnog zaključka da ta mera predstavljala državnu pomoć“, navodi se u saopštenju izvršne vlasti EU. Komisija navodi da će sada proceniti da li je ovim nepotrebno narušena konkurencija na litvanskom tržištu električne energije. U saopštenju se navodi da će istražiti da li su usluge strateških rezervi bile neophodne u periodu između 2015. i 2018. godine, kada je Litvanija povećala svoje energetske interkonekcije sa susednim zemljama. Brisel će takođe proceniti da li je prikladno i proporcionalno da Litvanija direktno i isključivo dodeli ovu funkciju Lietuvosu, navodi se u saopštenju.

Investicione banke gube strpljenje u trgovanju naftom

LONDON - Trgovačke jedinice u investicionim bankama zarađuju mnogo više novca kupovinom i prodajom gasa, metala i dozvola za emisije CO2 nego što trguju sirovom naftom, piše u ponedeljak Reuters. Dvanaest najvećih svetskih investicionih banaka zaradilo je prošle godine 2,5 milijarde dolara od preprodaje električne energije, prirodnog gasa i metala, dok je na trgovini sirovom naftom zarada iznosila tek 450 miliona dolara. "Kako idemo ka dekarbonizovanoj ekonomiji, ovi biznisi (banaka) uviđaju da se moraju orijentisati na električnu energiju", izjavio je za Reuters Džonatan Funel iz kompanije za zapošljavanje Proco Commodities.

Bugarska: Kompanije traže 50%, regulator predlaže 3,7% veće cene struje

SOFIJA - „Ako prihvatimo zahteve energetskih kompanija, cene grejanja i električne energije će porasti za više od 50%, rekao je čelnik bugarske energetske regulatorne Komisije (KEVR) Ivan Ivanov (foto) novinarima posle sastanka sa proizvođačima energije uoči donošenja novih tarifa 1. jula, izveštava novinska agencija Focus. "Ako bi se morali ispuniti svi zahtevi ovih kompanija, troškovi struje i grejanja za preduzeća i domaćinstva će porasti za najmanje 50-60%. To je socijalni teret koji bugarski građani ne mogu da podnesu", rekao je Ivanov. "Komisija je stoga, da ne bi doveli te energetske kompanije u finansijske probleme, a u isto vreme zaštitili bugarske potrošače, predložila povećanje u okviru rasta inflacije od 3,7% u odnosu na april 2018. godine", objasnio je on. U poslednjem izveštaju, bugarski energetski regulator predviđa povećanje cene električne energije u proseku (zavisno od snabdevača) za 3,5%,a grejanja za 4,5%.

Merkel odgovorila pretnjama SAD obnovljenom podrškom Severnom toku 2

BERLIN - Nemačka kancelarka Angela Merkel izjavila je u utorak da podržava stav nemačke industrije o potrebi za izgradnjom Severnog toka 2, uprkos novim upozorenjima iz SAD, kao i dopuni EU direktive koja zabranjuje isključivu rusku kontrolu nad delom gasovoda, prenosi cnsnews.com. Merkelovova je rekla u utorak na konferenciji Federacije nemačke industrije (BDI) u Berlinu, da će projekat biti nastavljen jer je prelazak na prirodni gas jedina alternative odustajanju te zemlje od nuklearne energije i energije iz uglja. „Zato sam se uvek zalagala da se, osim tranzita preko Ukrajine, izgradi Severni tok 2 i za ovo imamo zajedničko mišljenje“, rekla je Merkelova. Gasprom: Završeno 57% gasovoda Ruska agencija Interfax je u ponedeljak prenela izveštaj iz Gasproma da je trenutno završeno 57% projekta Severni tok 2. Vlasnik projekta i jedini deoničar je Gasprom, uz finansijsku podršku austrijskog OMV-a, angloholandskog Shell-a, francuske Engie I nemačkih kompanija Uniper i Wintershall.

Pretnje SAD i dopunjena EU Direktiva

Merkelova ponovljena podrška projektu dolazi neposredno pošto je američki državni sekretar Mike Pompeo tokom petodnevne turneje po Evropi podvukao američko protivljenje Severnom toku 2, dok je američkom Senatu prosleđen dvopartijki predlog Zakona kojim bi se sankcionisale blokadom pristupa američkom finansijskom sistemu i posedovanjem imovine u SAD kompanije koje učestvuju u gradnji gasovoda. EU je nedavno proširila i na offshore gasovode iz ne-EU zemalja direktivu o pravilima liberalizacije tržišta gasa. Nova pravila, koja su stupila na snagu 24. maja, pokrivaju samo segment od 54 km gasovoda dužine 1.200 km u teritorijalnim vodama Nemačke. Njima se zabranjuje Gaspromu da bude jedini vlasnik i snabdevač gasa I zahteva da druge kompanije dobiju pravo pristupa tom delu gasovoda. Gasprom je amandmane nazvao diskriminatornim i najavio tužbu, koju još nije pokrenuo.

IEA: EU uštedela 8 mlrd dolara na računu za gas u 2018.

PARIZ - Prvi čovek Međunarodne agencije za energiju, IEA, Fatih Birol rekao je da je 2018. bila "zlatna godina" za prirodni gas, koji je činio 45% ukupnog globalnog rasta energije, najbrži za dve decenije. Komentarišući upravo objavljen godišnjak IEA o gasu, Birol je rekao da je Evropa uštedela 8 milijardi dolara na računu za prirodni gas prošle godine, jer su rastuća proizvodnja u SAD i reakcije na energetskim tržištima EU primorali Rusiju da promeni svoj mehanizam određivanja cena gasa indeksiranog naftom. IEA u godišnjem izveštaju, procenjuje rast svetske potražnje za prirodnim gasom od 1,6% godišnje do 2024. godine, prvenstveno na impulsu iz azijsko-pacifičkog regiona. U izveštaju, objavljenom 7. juna, IEA vidi rast potrošnje gasa u Kini u proseku 8%, manje u odnosu na dvocifrenu stopu rasta poslednjih godina, ali što će i dalje činiti oko 40% porasta globalne potražnje u narednim godinama. Globalna potrošnja gasa 2018. godine zabeležila je najjači rast od 2010. sa procenjenom stopom od 4,6%, navodi IEA.

Počela realizacija projekta gasovoda Južna interkonekcija

SARAJEVO – Poziv za izbor konsultanta za izradu studije uticaja na životnu sredinu i studije izvodljivosti za projekat Južne interkonekcije objavljen je na stranicama BH-Gasa i Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), saopšteno je u prošli petak iz sarajevske gasne kompanije. Time je službeno počela realizacija tog projekta, tj. gasovoda koji će se od granice Hrvatske i BiH, preko Posušja, do Novog Travnika spojiti na postojeći gasovodni transportni sistem. Gasovod predviđa i krak za Mostar. Ovim projektom bi Bosna i Hercegovina dobila pristup novim izvorima snabdevanja gasom, kao što su Kaspijski region, planirani LNG terminal na ostrvu Krku, skladišta prirodnog gasa u susednim zemljama i dr, navodi BH Gas. Za izradu navedenih studija BH-Gas je dobio sredstva od USAID-a, a koja će se realizovati putem EBRD-a. Prve isporuke prirodnog gasa gasovodom Južna interkonekcija se očekuju 2023. godine.

Bulgartransgas smenio graditelja bugarske deonice Turskog toka

SOFIJA - Posao izgradnje dela Turskog toka u Bugarskoj oduzet je saudijsko-italijanskom konzorcijumu Arkad i poveren je Konzorcijumu za razvoj gasa — Bugarska, izjavio je u utorak izvršni direktor bugarskog operatera gasovodnog sistema, Bulgartransgaz, Vladimir Malinov. Prema njegovim rečima, saudijski konzorcijum, koji je 3. aprila izabran na tenderu zbog najniže ponuđene cene, suspendovan je sa posla, jer nije dostavio potpunu dokumentaciju u roku, prenosi portal ECONOMIC.BG. Malinov je napomenuo da je drugoplasirani na pomenutom tenderu, Konzorcijum za razvoj gasa — Bugarska spreman da smanji svoju cenovnu ponudu od 1,6 milijardi evra za 31,5 odsto i praktično je izjednači sa ponudom Arkada od 1,1 milijarde evra. Rok za zaključivanje ugovora sa novim izvođačem je mesec i po dana. U Konzorcijumu za razvoj gasa - Bugarska su Bonatti, italijanska podfirma nemačke kompanije Max Streicher i luksemburška firma Completions Development Sàrl, koje su bugarski mediji povezivali sa ruskim proizvođačem cevi TMK. Rok za izgradnju 474,7 km dugog gasovoda do granice sa Srbijom je 615 dana. Arkad može u roku od 10 dana da podnese žalbu na odluku Bulgartransgasa, što bi moglo izazvati kašnjenje u realizaciji projekta, piše Sofia Globe. Isporuke kroz Turski tok do granice sa Srbijom trebalo bi da počnu početkom naredne godine i dostignu puni kapacitet do kraja 2020.

Rusija pozvala Slovačku da se pridruži Severnom i Turskom toku 2

MOSKVA - Rusija i Slovačka razgovaraju o ulasku Bratislave u projekte gasovoda Severni tok 2 i Turski tok, rekao je u sredu ruski premijer Dmitrij Medvedev. "Moramo pronaći zajedničke tačke i obostrano korisne oblasti saradnje u vezi sa povezivanjem Slovačke sa Severnim tokom 2, kao i sa Turskim tokom", izjavio je Medvedev nakon razgovora sa slovačkim premijerom Petrom Pelegrinijem (foto). Tass piše da je Pelegrini na sastanku u Moskvi odgovorio da je Slovačka spremna da ponudi svoju gasovodnu infrastrukturu i skladišta za gas koji će biti isporučen preko tih gasovoda. Slika: Postojeći i planirani izvozni ruski gasovodi za tržište Evrope i Turske

Ponuda EPCG: Građani biraju tarifne modele

PODGORICA – Građani Crne Gore će od 1. juna moći da izaberu osnovni, plavi, crveni ili zeleni tarifni model snabdevanja električnom energijom, koje im je ponudila tamošnja Elektroprivreda (EPCG). Istovremeno, od 1. juna i vlada u Podgorici ukida naknadu 1 za obnovljive izvore, prenose lokalni mediji. Osnovni model predviđen je za kupce koji na osnovu sopstvene potrošnje procene da im ne odgovaraju uslovi nova tri tarifna modela. Ukoliko ne izaberu neki drugi, računi će se obračunavati po osnovnom. Plavi model omogućava potrošnju 150 kilovat sati u višoj tarifi i još toliko u nižoj, po ceni dva odsto nižoj od prethodne. Svaki potrošeni kWh preko navedene količine obračunavaće se po novoj ceni. Crveni model nudi jedinstvenu cenu energije 24 sata svakog dana u sedmici, dok zeleni podrazumeva potrošnju energije isključivo iz obnovljivih izvora, uz dodatnih 0,2 centa po kWh.

 Jesu li novi tarifni modeli EPCG najjasniji?

PODGORICA - Ekonomski analitičar Predrag Drecun smatra da tarifni modeli nisu najjasniji. “Tek posle prvog računa ćemo videti koliko stvarno iznose opterećenja u skladu sa tarifnim brojem odnosno izborom tarife“, ističe Drecun. On smatra da Elektroprivreda treba da služi kao preduzeće koje pruža usluge građanima i privredi Crne Gore. “Treba da pravi dobit koja omogućava održavanje sistema i unapređivanje sistema ali nikako da osnovni cilj tog preduzeća bude profit”, smatra Drecun. Po njemu, osnovni problem je u tome što će građani tarifni model moći da promene samo jednom godišnje. “U tom grmu leži zec jer ako napravite grešku u januaru vi ćete do narednog januara ispaštati tu grešku”, poručuje Drecun. Kalkulator koji se nalazi na web stranici Elektroprivrede može pomoći građanima da se odluče koji tarifni model da odaberu, ističe PR EPCG Eleonora Albijanić. “Dovoljno je da potrošači unesu količinu električne energije koju troše po višoj i nižoj tarifi i kalkulator im automatski izračuna iznos računa za plavi, crveni, zeleni i osnovni model na osnovu čega mogu da se odluče“, kazala je ona, a prenose podgoričke Vijesti.

Pušten u probni rad energetski kabl Crna Gora – Italija

PODGORICA - Ministarka ekonomije Crne Gore, Dragica Sekulić saopštila je u 3. juna da je podmorski kabl, dužine 433 kilometra, koji energetski spaja Italiju i Crnu Goru, postavljen sa svom pratećom infrastrukturom i pušten u probni rad. Njegova komercijalna upotreba očekuje krajem godine, dodala je ona. Prema rečima Sekulićeve, ovim projektom se s jedne strane tržište Balkana povezuje sa tržištem Evropske unije, a istovremeno će ojačati i prenosna mreža u Crnoj Gori. „Često ponavljam da je kabl između Crne Gore i Italije u oblasti energetike auto-put. To znači da sve ono što se proizvede u Crnoj Gori imaće svoje sigurno tržište van Crne Gore, imaće perspektivu kompletne proizvodnje u Crnoj Gori i to će značiti benefite ne samo za državne već i privatne kompanije u Crnoj Gori - kazala je ministarka. Ugovor o povezivanju Italije i Crne Gore energetskim kablom potpisan je sredinom novembra 2010. godine, a grade ga italijanska Terna i Crnogorski elektroprenosni sistem. Ukupna vrednost projekta iznosi oko milijardu evra, s tim što Crna Gora učestvuje sa oko 100 miliona

Slovenci odustali od HE na Muri

LJUBLJANA - Slovenija je odustala od planova da gradi hidrocentrale na reci Muri nakon dugotrajne borbe koju su lokalno stanovništvo i civilno društvo vodili za očuvanje životne sredine, javio je 30. maja Reuters. „Priprema...za hidrocentrale je stopirana zbog zaštite životne sredine... Ispunjavamo naše obaveze iz koalicionog sporazuma da više neće biti hidrocentrala na (slovenačkom delu) Mure”, rekao je ministar za očuvanje životne sredine Simon Zajc. Planovi za izgradnju do osam hidrocentrala na Muri, na istoku zemlje, su predstavljeni 2005, ali su demonstranti tvrdili da će uništiti lokalnu životnu sredinu i njen bogati biodiverzitet. Pet stranaka iz koalicije levog centra je potpisalo sporazum u avgustu, nakon opštih izbora u junu, kojim su se obavezali da će zaštititi Muru, da tamo neće graditi hidrocentrale i da će nove centrale graditi na Savi.

17.04.2019.

Norveška firma gradi dalekovod budućnosti
OSLO - Norveški operator elektroprenosnog sistema Statnett sprovodi projekat koji će omogućiti stvaranje dalekovoda budućnosti, odnosno sigurnijeg, bržeg i jeftinijeg preuzimanja električne energije u elektroenergetski sistem proizvedene u pogonima za obnovljive izvore, posebno ako se takva postrojenja nalaze na udaljenim mestima. Partner Statnettu u tom projektu je tamošnja firma za osiguranje kvaliteta DNV GL koja će sprovesti potrebne elektrotehničke proračune za razvoj novih stubova dalekovoda od kompozitnih materijala. Tako bi Statnett trebalo da postane jedna od prvih firmi na svetu koja razvija kompozitne stubove za 420 kV dalekovode. Kompozitni stubovi do sada su se koristili samo za naponske nivoe 110-150 kV. Istovremeno, očekuje se da bi se novim rešenjima poboljšala sigurnost snabdevanja električnom energijom za 20%, dok bi se troškovi izvođenja snizili za 20%, a potrebno vreme izvođenja skratilo za 20%. Dovršetak konstrukcije se očekuje do kraja 2019, a puštanje u pogon prve faze pilot-projekta u 2021. godini, prenosi portal Power Engineering Internationa

Potpredsednik Evro-parlamenta: Mnogo rupa u revidiranoj Direktivi o gasu
STRAZBUR – Predložene promene koje bi trebalo da osiguraju da se pravila EU za tržište primenjuju na gasovode koji dolaze iz trećih zemalja imaju previše rupa u zakonu i ignorišu interese susednih država članica, upozorio je 5. aprila Zdzisłav Krasnodebski, glasnogovornik za energiju grupacije Evropskih konzervativaca i reformista (ECR) i potpredsednik Evropskog parlamenta. Kada su prvi put najavljeni, predlozi su smatrani direktnim pokušajem da se spreči Rusija da realizuje planirani gasovod Severni tok 2, tako što će usloviti Gasprom i njegove evropske partnere da omoguće pristup gasovodu i drugim operatorima. Aludirajući na Nemačku, poljski političar kaže da „sporazum daje previše prostora za manevar članicama EU koje nisu voljne da deluju u našem zajedničkom interes … jer će prepustiti državi EU u kojoj gasovod izbija na kopno odgovornost za primenu novih pravila i mogućnost odobravanja izuzeća od tih pravila“, prenosi ECR na svom twiter nalogu. Prema Krasnodebskom, osnovni problem je što su kriterijumi za procenu da li se takva izuzeća mogu odobriti nejasni i predstavljaju ozbiljna pitanja o tome kako se oni mogu primeniti.

Saudijski konzorcijum gradi bugarsku deonicu Turskog toka
SOFIJA - Bugarska je izabrala saudijsku kompaniju za izgradnju 474 kilometra gasovoda od granice Turskom, do granice sa Srbijom, „evropski nastavak“ gasovoda Turski tok. Bulgartransgaz, državni operator gasne mreže, izabrao je konzorcijum koji predvodi saudijski servisni kolos Arkad, navodi se u saopštenju objavljenom u sredu. Grupa je ponudila izgradnju gasovoda u roku od 20 meseci za 1,1 milijardu evra, odnosno 1,3 miliona evra u kraćem roku. Drugi ponuđač, jedan italijansko-nemačko-luksemburški konzorcijum ponudio je veću cenu . Gazprom Export i Švajcarska MET grupa rezervisali su kapacitet preko nove rute na 20 godina, izjavio je generalni direktor Bulgartransgaza Vladimir Malinov. Bulgartransgaz razmatra odloženo plaćanje za taj projekat, izjavila je u sredu u Sofiji ministarka energetike Temenužka Petkova. Graditelj će dobiti 250 miliona leva (144 miliona dolara) unapred i potom će dobiti rate od tranzitnih taksi, procenjenih na godišnjem proseku od 340 miliona leva (195 miliona dolara). Nadogradnja, koja se procenjuje na ukupno 2,8 milijardi leva (1,43 mlrd evra) bez PDV-a, uključuje i dve kompresorske stanice i 11 km dugu poveznicu s turskom granicom. Oko 10 odsto od ukupnog godišnjeg kapaciteta od 17,9 milijardi kubnih metara biće na raspolaganju za kratkoročne rezervacije kako bi se ispunila pravila Evropske unije o konkurenciji, rekla je Petkova prošlog meseca. Bugarska time smatra da će izbeći ponavljanje situacije sa ranijim projektom Južni tok, koji je blokiran zbog nesklada sa evropskom energetskom regulativom, piše Bloomberg. Nova ruta "najverovatnije će se koristiti za snabdevanje nekoliko lokalnih tržišta gasa u jugoistočnoj Evropi", rekao je Mamedov. "Ako i kada Gazprom odluči da smanji tranzit preko Ukrajine, on će verovatno preusmeriti ove količine na Severni tok 2, a ne na južni put," dodao je on.
EU finansira gasovodni interkonektor Grčke i Bugarske
BRISEL - Evropska komisija odobrila je 33 miliona evra za finansiranje izgradnje gasne interkonekcije između Grčke i Bugarske. Ocenjeno je da će projekat, koji bi od 2021. godine trebalo godišnje da transportuje trasom od 182 kilometara između Komotinija u Grčkoj i Stare Zagore u Bugarskoj. tri milijarde kubnih metara prirodnog gasa iz Grčke u Bugarsku, doprineti bezbednosti i diversifikaciji u snabdevanju Evrope energentima. Ranije je ICGB, firma koja razvija taj projekat, saopštila da su grčki J&P-AVAX i italijansko-bugarski IGB-2018 podneli ponude na tenderu za dodelu ugovora za izgradnju gasovoda. Tender je vredan oko 145 miliona evra bez PDV-a
Grčka DEPA prekida monopol Gasproma u Bugarskoj
SOFIJA - Grčka kompanija DEPA pobedila je na tenderu za isporuku prirodnog gasa Bugarskoj, izjavio je 2. aprila državni dobavljač prirodnog gasa Bulgargaz. Ovo će biti ujedno prvi put da se pored ruskog Gasproma pojavljuje drugi inostrani snabdevač Bugarske gasom. Bugarska je inače gotovo potpuno zavisna od uvoza ruskog gasa. DEPA je pobedila na tenderu, u kojem je bugarska kompanija postavila uslov da ponuđena cena mora biti niža od one koju je odobrila državna komisija za energetiku za drugu polovinu 2019. godine. Isporučeni gas će se uskladištiti u jedinom skladištu gasa u Čirenu. Evropska komisija je u decembru 2018. godine kaznila državnu energetsku kompaniju Bugarski energetski holding (BEH) i njenu podfirmu za transport gasa Bulgartransgaz sa 77 miliona evra zbog blokiranja pristupa konkurentima ključnoj gasnoj infrastrukturi u Bugarskoj, čime je prekršila antimonopolska pravila EU.
Gasprom sve ozbiljnije gleda na konkurenciju LNG-a
MOSKVA – Suočen sa agresivnom pretnjom izvoza američkog LNG-a na tržište Evrope, Gasprom preduzima strategiju da odgovori i tom izazovu, koliko god on u ovom trenutku bio zanemarljiv u odnosu na njegove konvencionalne isporuke osetno jeftinijeg gasa gasovodima, piše u sredu Jamestown Foundation. Gasprom je izvezao rekordne količine gasa u Evropu 2018. godine, povećavajući svoj tržišni udeo na kontinentu na 37 odsto sa 35 odsto u 2017. godini. Međutim, njegova prodaja na tom svom ključnom tržištu pala je za 8 odsto u prvom kvartalu 2019. SAD je trenutno treći najveći snabdevač LNG-a u Evropi, iza Katara i Alžira. Međutim tržišni udeo SADa na kontinentu je skočio u proteklih šest meseci - trenutno iznosi 7,9 milijardi kubnih metara (bcm). U međuvremenu, Gasprom uvećava konkurentnost na tržištu LNG-a izgradnjom više izvoznih terminala. Trenutno, sve njegove isporuke LNG-a prolaze kroz terminal Sahalin 2 na ruskom Dalekom istoku, koji je Gasprom razvio u partnerstvu sa Shellom i japanskim kompanijama Mitsui i Mitsubishi i idu kupcima u Aziji. U januaru je, stoga, ruska kompanija vezala prvu svoju plutajuću jedinicu za skladištenje i regasifikaciju (FSRU) pored Kalinjingrada. Gasprom i njegov partner RosGazDobycha najavili su krajem marta mega-projekat u blizini Ust-Luge, u Finskom zalivu, koji će proizvoditi 45 bcm LNG-a godišnje. Ranije su Gazprom, Shell i japanski Itochu već dogovorili izgradnju terminala za LNG od 10 miliona tona (13,6 bcm) u istom području). Globalno LNG tržište u 2018. godini poraslo je za 8 posto na 314 miliona metričkih tona (427 milijardi kubnih metara) od 2017. godine. Kao i 2018. godine, očekuje se da će najveći rast izvoza 2019. doći iz SAD. Iako je Gaspromov konvencionalni izvoz gasa cevima za Evropu trostruko veći od ukupnog uvoza LNG-a, kompanija se očigledno prilagođava novim okolnostima, piše Jamestown Foundation.

Mađarska uslovljava kupovinu udela u LNG Hrvatska


ZAGREB - Ministar energetike Hrvatske Tomislav Ćorić otkrio je da je Mađarska, „pod određenim uslovima“, spremna da uđe u vlasničku strukturu firme LNG Hrvatska, odgovorne za razvoj projekta LNG terminala na ostrvu Krk. Ćorić je gostujući u nedelju u dnevniku Nove TV rekao da je Hrvatska pre par nedelja primila pismo o namerama od ministra spoljnih poslova Mađarske da je ta zemlja spremna da kupi 25 odsto udela u preduzeću LNG Hrvatska pod određenim uslovima. „U toku su razgovori", rekao je Ćorić ne otkrivajući uslove koje je postavila Budimpešta. Mađarske firme za sada nisu učestvovale u tenderima za zakup kapaciteta projekta LNG terminala na Krku, a iz Budimpešte je objašnjeno da je taj alternativni izvor snabdevanja zemlje gasom tek njen treći prioritet, posle Turskog toka i rumunskog gasa. Nedovoljno zanimanje tržišta za terminal na Krku dovelo je u pitanje ovaj projekat koji je Brisel svrstao na listu onih od opšteg evropskog interesa, pa je Zagreb najavio da bi iz budžeta mogao dopuniti rupu u finansijskoj konstrukciji.

Sekretarijat Energetske zajednice pokrenuo postupak protiv BiH
BEČ – Sekretarijat Energetske zajednice je objavio pre nedelju dana da otvara postupak protiv BiH zbog planirane garancije Federacije BiH za kredit od 614 miliona evra od kineske Eximbank za izgradnju bloka 7 termoelektrane Tuzla. Projekat je, naime, vredan 920 miliona evra, od čega dve trećine pokriva kredit kineske državne banke Eksimbank, a jednu trećinu Elektroprivreda BiH. Parlament Federacije BiH odlučio je da dâ garancije za taj kredit vredan 614 miliona evra, piše Frankfurter algemajne cajtung u komentaru pod naslovom „Bolje kineski vrabac, nego evropski golub“. Sekretarijat traži od FBiH da u roku od dva meseca odgovori na navode o nepoštovanju ugovora o Energetskoj zajednici. Otvaranje postupka je usledilo posle četiri upozorenja koje je Sekretarijat uputio vlastima Federacije BiH. Elektroprivreda BiH prepoznata je kao javna služba a ne tržišna kompanija. "Suma za koju garantuje FBiH nije sasvim poznata, a u ugovoru su napisani elementi tog kredita, ali i neki nepoznati dodatni troškovi", rekao je direktor Sekretarijata Janez Kopač. Prema EU regulativi državna pomoć može ići do 80% kredita, a u ovom slučaju garancija je stopostotna, što je direktna državna pomoć pa samim tim nelegalna, objašnjavaju u Sekretarijatu. Ako FBiH ne preduzme korake za ispravljanje neusklađenosti, slučaj će biti prosleđen najvišem telu za donošenje odluka Energetske zajednice, Ministarskom Savetu. Ovaj postupak može potencijalno dovesti do kašnjenja u procesu pristupanja Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji i do privremene obustave finansiranja projekata u toj zemlji od strane EU banaka.

Šarović: Blok sedam TE “Tuzla” će se graditi uprkos stavu EnZ
SARAJEVO - Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savetu ministara BiH u tehničkom mandatu Mirko Šarović rekao je danas da će se blok sedam Termoelektrane “Tuzla” nesmetano graditi bez obzira na procese koje je najavio Sekretarijat Energetske zajednice. “Postoji stalno neka vrsta straha od kineskih investicija u ovom delu Evrope. Mi tog straha nemamo i mi to našim partnerima jasno kažemo. Ovaj proces vodimo već devet godina i mogli su ranije da interveniše i ukažu na neke stvari”, smatra Šarović. Šarović je izjavio novinarima u Sarajevu da BiH niko ne može isključiti iz Energetske zajednice. “Mislim da je sva argumentacija na našoj strani. Finansiranje ovog energetskog objekta izvršeno je u skladu sa propisima, pravilima i zakonima BiH”, rekao je Šarović povodom najave Sekretarijata Energetske zajednice da službeno otvara postupak za rešavanja spora o planiranoj garanciji Federacije BiH za kredit od 614 miliona evra od kineske Eksimbank za izgradnju bloka sedam.

8.04.2019.

Evropski lideri ne pominju cilj EU klimatske neutralnosti do 2050.
BRISEL - Na samitu 22. marta u Briselu, Evropski lideri nisu pozvali na postizanje cilja tzv. klimatske neutralnosti, odnosno nulte emisije gasova staklene bašte do 2050, uprkos tome što je na ovoj obavezi insistiralo nekoliko zemalja, uključujući Francusku. Na kraju je u saopštenju usvojenom na samitu sadržan stav koji je branila Nemačka, najuticajnija u grupi zemalja koje su protiv strožije formulacije o ciljevima emisije. Grupa u kojoj je i Poljska, dominantno oslonjena na ugalj u proizvodnji energije "protivi se bilo kakvom oročavanju predanosti cilju klimatske neutralnosti EU", objavio je Euractiv. "2050. nije uključena u konačne zaključke", izjavio je novinarima portparol Saveta Evrope. "O tome je bila rasprava, a mi pokušavamo da pomirimo različite stavove i pronađemo zajednički jezik." Tekst saopštenja sada naglašava značaj koji EU pridaje usvajanju ambiciozne dugoročne strategije do 2020. godine, uz "težnju ka ostvarenju klimatske neutralnosti u skladu sa Pariskim sporazumom". U Pariskom sporazumu o klimi iz 2015. međunarodna zajednica se složila da ostvari ravnotežu emisija gasova efekta staklene bašte izazvanih ljudskim delovanjem „u drugoj polovini ovog stoleća“. U novembru 2018. godine, Evropska komisija pozvala je na postizanje klimatski neutralne Evrope do 2050. godine u svom prvom nacrtu ove strategije. Evropski parlament je potom saopštio da podržava stav Komisije.

Cilj EU klimatske neutralnosti košta 400 milijardi evra
LONDON –
Prema studiji evropske energetske analitičke kompanije Aurora Energy Research (AER), objavljene 19. marta, Evropskoj uniji će biti potrebno oko 400GW novih kapaciteta u narednih 20 godina, što zahteva kapital od 400 milijardi evra. Sredstva se uglavnom očekuju od investitora iz energetskih trgovačkih izvora i iz korporativnih ugovora o otkupu električne energije (PPA), navode analitičari AER. Obnovljivi elektroenergetski kapaciteti će, prema toj analizi, predstavljati 60% ukupnog evropskog elektroenergetskog proizvodnog potencijala do 2040. godine. AER je upozorio da bi za potpunu dekarbonizaciju elektroenergetskog sistema bile potrebne „još uvek nedostupne tehnologije“, kao i „značajne reforme politike i regulative širom Evrope - kako bi se omogućilo uvođenje obnovljivih izvora energije i drugih tehnologija bez subvencija“.

Otvoreno pismo „Koalicije za veće ambicije“
BRISEL –
Jedinstveni skup predstavnika poslodavaca i investitora, lokalnih i regionalnih vlasti, sindikata i grupa civilnog društva, pod imenom Koalicija za veće ambicije, pozivala je uoči samita Saveta Evrope u otvorenom pismu lidere Evropske unije da podignu nivo klimatske politike u EU. Akteri pozivaju lidere EU da: • Podrže cilj neto nulte emisije gasova efekta staklene bašte do 2050. godine najkasnije u okviru debate o budućnosti Evrope, na specijalnom samitu EU u Sibiu (Rumunija) u maju 2019. godine; • Povećati klimatski cilj za do 2030. godine u skladu s ciljem nulte emisije do 2050. godine i najaviti spremnost da to učini najkasnije tokom samita UN o klimatskim promenama u Njujorku u septembru 2019. godine.
Dekarbonizacija sistema toplotne energije ključni klimatski izazov
BRISEL
Proizvodnja toplotne energije bez emisija CO2 predstavlja ogroman izazov tog energetskog sistema, kao i za Evropu ukoliko želi da ispuni obaveze u vezi sa klimatskim promenama, rekao je generalni direktor britanskog energetskog kolosa Centrica Ian Kon na jednom forumu u Oksfordu. On je rekao da vodonik, toplotne pumpe i energetska efikasnost mogu igrati ulogu u preusmeravanju tog sektora s fosilnih goriva, ali da ne postoji magično rešenje. "Ne verujem u masovnu upotrebu čistog vodonika ", rekao je Kon, prenosi Global Platts. Ilustrujući izazove primene Pariskog sporazuma na svoju kompaniju i prilike u Britaniji, Kon je rekao da bi klijenti Centrice "morali da smanje ukupne emisije za 15% do 2022. i 25% do 2030. godine". "Jedva smo zagrebali površinu energetske efikasnosti," rekao je on.

Ukrajinski elektroenergetski sistem sinhronizovan sa evropskim
BRISEL
Evropska komisija odobrila je sinhronizaciju ukrajinskog energetskog tržišta sa evropskim, izjavio je novinarima u Briselu u prošlu sredu predsednik Ukrajine Petro Porošenko. "Ovo (sinhronizacija ukrajinskog sa elektroenergetskim sistemom Evropske unije) predstavlja integraciju Ukrajine u energetski sektor Evropske unije, koji započinje sa različitim projektima - od zaustavljanja (realizacije rusko-nemačkog gasovoda) Severni tok 2, do izgradnje energetskog mosta između EU i Ukrajine", rekao je on, a prenosi Kyiv Post.
Janez Kopač: Zemljama EnZ zakonom nametnuti šeme trgovanja emisijama
BEČ
Do danas, Ugovorne strane Energetske zajednice nisu preduzele korake da prate EU na svom putu dekarbonizacije, piše za Euractiv Janez Kopač. Pravna stečevina Energetske zajednice koja se odnosi na dekarbonizaciju se u suštini završava ciljevima energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije za 2020. godinu. U vreme kada EU nastoji da ostvari neto nultu emisiju gasova sa efektom staklene bašte do 2050. godine, ugalj i dalje predstavlja 97% proizvodnje električne energije na Kosovu, oko 70% u Srbiji i Bosni i Hercegovini, više od polovine u severnoj Makedoniji, oko polovine u Crnoj Gori i oko 28% u Ukrajini. Kako piše Kopač, ono što pogoršava stvari je to što u nedostatku cene ugljenika, profitabilnosti proizvodnje električne energije iz uglja pokreće nova ulaganja u ugalj – posebno kineski i američki kapital, bez aktivnog protivljenja EU. Za razliku od EU, emisije CO2 nisu uključene u cenu električne energije ugovornih strana Energetske zajednice. Trenutno, tona emisije CO2 u EU iznosi oko 20 evra. Elektrane na ugalj na Zapadnom Balkanu proizvode oko 45 miliona tona CO2 godišnje. Ako bi emiteri u zemljama EnZ kupili kvote CO2 kao u EU, taj novac bi se mogao iskoristiti za podršku tranziciji ka čistoj energiji. Ako bi se u cenu električne energije bez subvencioniranja ukalkulisao taj trošak emisije CO2 u okviru EU sheme trgovanja emisijama, cena električne energije za domaćinstva trebalo bi da se poveća za oko 17% u Severnoj Makedoniji, 58 % u Bosni i Hercegovini, 62% u Crnoj Gori i 137% u Srbiji. Cene za industrijske potrošače bi se povećale za 12% u Severnoj Makedoniji, 34% u Srbiji, 35% u Bosni i Hercegovini i 48% u Crnoj Gori, ukazuje Kopač. Ulaganje u vetroturbine u Zapadnom Balkanu dvostruko je skuplje od iste investicije u Nemačkoj, zbog ukalkulisavanja političkog rizika u cenu kapitala. Ugovorne strane bi trebalo da imaju direktnu korist od sheme za smanjenje rizika od ulaganja u obnovljive izvore energije koju EU planira za naredni finansijski period. Kao i EU, ugovorne strane EnZ bi takođe trebalo da budu ohrabrene da definišu svoje strategije niskih emisija ugljika za 2050. godinu sa neto-nultim emisijama gasova staklene bašte do sredine veka. Kopač zaključuje da bi te zemlje trebalo postepeno da uvode cenu CO2 i počnu sa postepenim oporezivanjem emisija CO2. Evropska komisija bi trebalo da predloži da zemlje Energetske zajednice usvoje nedostajuće delove acquis-a, kao što su šeme trgovanja emisijama ili Direktive o kvalitetu vazduha. Članice EnZ godišnje plaćaju 2,4 milijarde evra za subvencije uglja BEČ - Ugovorne strane Energetske zajednice (EnZ) podržavaju električnu energiju proizvedenu iz uglja sa oko 2,4 milijarde evra direktnih i određenih vrsta indirektnih subvencija godišnje, tvrdi Sekretarijat u studiji predstavljenoj u ponedeljak. Studija zaključuje da se ukidanjem državne pomoći putem direktnih subvencija uglju i uvođenjem cene ugljendioksida, nijedna elektrana na ugalj u Energetskoj zajednici ne bi mogla obavljati bez značajnih gubitaka. Sekretarijat EnZ je otvorio javnu raspravu o rezultatima Studije i pozvao sve zainteresovane strane da do 25. aprila dostave svoje komentare i dopune podatke, dok je direktor Sekretarijata Janez Kopač konstatovao da je „krajnje vreme da se ozbiljno razmisli o, barem postepenom uvođenju mehanizma određivanja cena ugljendioksida u Energetskoj zajednici.”

Engie se oslobađa uglja
PARIZ
Francuski energetski div Engie je objavio prodaju svog udela od 69,1 % u firmi Glow tajlandskoj kompaniji Global Power Synergy (GPSC) za 2,6 milijardi evra. Engie posle ovoga u svom vlasništvu nema imovinu koja je oslonjena na ugalj u azijsko-pacifičkom regionu, dok ugalj sada predstavlja samo šest odsto ukupnih proizvodnih kapaciteta ove francuske grupacije, u poređenju s 13 odsto na kraju 2015. godine. "To je u skladu sa strategijom Grupe da smanji svoj ugljeni otisak", navodi Engie u saopštenju. MarketWatch

EDF će biti evropski lider u infrastrukturi za e-mobilnost
PARIZ
Francuski državni elektroenergetski div Electricite de France (EDF) planira da postane vodeća kompanija u oblasti infrastrukture za „elektromobilnost“ u Evropskoj uniji. Žan Bernar Levi (Jean-Bernard Lévy), prvi čovek firme najavio je da EDF taj plan misli da ostvari već do 2022. EDF namerava da isporučuje električnu energiju za 600.000 električnih vozila, što predstavlja 30% tržišta u Francuskoj, Velikoj Britaniji, Italiji i Belgiji. Grupa najavljuje da će postati vodeći operator javne i privatne infrastrukture za punjenje na ta njegova četiri osnovna tržišta u Evropi. Kroz svoju podfirmu Izivia, Grupa radi na otvaranju 75.000 stanica i svojim korisnicima omogući pristup do 250.000 interoperabilnih terminala u Evropi do 2022. godine.
EU: 750 miliona evra za pomoć izgradnji energetske infrastrukture
BRISEL
Evropska komisija obezbediće 750 miliona evra za ključne evropske energetske infrastrukturne projekte od posebnog značaja za prekograničnu saradnju. Poziv za prijavljivanje projekata u okviru Instrumenta za povezivanje Evrope (CEF) za 2019. biće otvoren do 13. juna ove godine, a pravo da konkurišu za ta sredstva imaće samo tzv. Projekti od uzajamnog interesa (PCI)

Evropski parlament traži od Turske da obustavi gradnju nuklearke
STRAZBUR - Evropski parlament (EP) zatražio je 13. marta od turske vlade da obustavi izgradnju prvog reaktora za nuklearnu energiju u Akkuyu i da o tom projektu konsultuje Grčku i Kipar, prenosi portal TRTWorld. Odbor za spoljne poslove EP je prethodno optužio Tursku za kršenje Konvencije o proceni uticaja na životnu sredinu u prekograničnom kontekstu, potpisane u Espou, Finska, 1991. godine. Zemlje koje su priznale Espoo su obavezne da izvrše procenu uticaja na životnu sredinu pre izgradnje nuklearnog reaktora. Turska, međutim, nije ratifikovala sporazum iz Espoa. Izveštaj EP na bazi pretpostavki o uticaju Akuđua na životnu sredinu traži od Ankare da konsultuje Grčku i kiparske Grke pre završetka izgradnje nuklearne elektrane. Prema izveštaju, turska vlada bi trebala "uključiti, ili barem konsultirati, vlade susednih zemalja, kao što su Grčka i Kipar, u vezi sa daljnjim razvojem događaja u Akkuyu." Prema ruskoj agenciji Sputnik, Evropski parlament ovim pokušava da poremeti tursko-ruske odnose imajući u vidu da projekat Akkuyu, koja se sastoji od četiri jedinice, svaka kapaciteta 1.200 megavata, treba da gradi ruska državna agencija za nuklearnu energiju, Rosatom. Inače, 15 zemalja Evropske unije trenutno ima 130 nuklearnih reaktora i još šest je u izgradnji. Francuska ima 58 nuklearnih reaktora sa 63.130 megavata neto kapaciteta, a ta zemlja gradi još jednu nuklearnu elektranu. Nuklearka Akkuyu u južnoj turskoj provinciji Mersin trebali bi da počne proizvodnju električne energije 2023. godine. Ona će proizvoditi 35 milijardi kilovata električne punim kapacitetom, što će zadovoljiti oko 10 posto potreba Turske.

Spojeni podmorski i kopneni segmenti gasovoda Turski tok
MOSKVA - Poslednji zajednički spojni i kopneni delovi gasovoda Turski tok su zavareni, javili su ruski mediji, pozivajući se na operatera projekta, kompaniju Južni tok B.V. Operater je 19. marta objavio da događaj predstavlja završetak svih radova na gasnom transportnom sistemu preko Crnog mora. Tokom tehničke operacije pod nazivom "iznad vode vezana", cev koja leži na dnu Crnog mora i ona položena na kopnu podignute su na posebnoj platformi kako bi ih se povezale u jedan cevovod, navodi se u saopštenju kompanije. Nakon što su linije cevovoda zavarene, podmorski deo je spušten nazad u more na dubinu od 32 metra. Prva cev Turskog toka, takođe poznatog kao TurkStream, biće spremna za komercijalne operacije krajem 2019. godine, nakon izgradnje terminala u blizini turskog grada Kijikoj. Gasovod čine dve linije s ukupnim godišnjim kapacitetom za isporuku 31,5 milijardi kubnih metara prirodnog gasa, prenosi agencija RIA.

Rusija očekuje dogovor sa Ukrajinom o nastavku tranzita gasa posle 2019.
MOSKVA - Rusko ministarstvo energetike u ponedeljak je objavilo da očekuju da će se Rusija i Ukrajina dogovoriti o produženju ugovora o tranzitu prirodnog gasa preko Ukrajine u Evropsku uniju i posle 2019. "Očekujemo da ćemo postići kakav-takav sporazum s Ukrajinom o tranzitu gasa posle 2019. godine. Ako ne u maju, onda verovatno u oktobru", izjavio je zamenik ruskog ministra energetike Anatolij Janovski a prenosi agencija TASS. Prema njegovim rečima, zaključni trilateralni sastanak Rusije, Ukrajine i EU o tranzitu gasa preko teritorije Ukrajine mogao bi biti održan u septembru ili oktobru ove godine. Prethodno će se predstavnici tri strane sastati u maju, kazao je Janovski. Sporazum ruskog Gasproma i ukrajinskog Naftogaza iz 2009. godine o isporuci ruskog gasa Ukrajini i o tranzitu gasa preko Ukrajine u Evropu ističe krajem ove godine. Pitanje tranzita gasa kroz Ukrajinu razmatra se i u kontekstu gradnje gasovoda Severni tok 2 od Rusije do Nemačke koji bi mogao navesti Gasprom da ukine, ili svede na minimum nastavak tranzita preko Ukrajine, podseća ruska agencija.

Tri četvrtine fosilnih rezervi ostaće zauvek u zemlji?
LONDON – Reagujući na odluku norveškog Suverenog nacionalnog fonda da smanji svoju izloženost deonicama u naftnim kompanijama, zbog procene da će sa energetskom tranzicijom ka čistim gorivima njihova vrednost opadati, časopis Nature ukazuje na opasnost da bi državama s naftnim i gasnim rezervama one mogle postati mrtav kapital ili tzv. stranded assets. Računa se kako bi tri četvrtine poznatih rezervi fosilnih goriva mogle ostati pod zemljom. Prema podacima Nature, ostalo bi neupotrebljivo 90% uglja u SAD i Rusiji, 50% gasa i 20% nafte u Rusiji, 60% gasa i 40% nafte na Bliskom istoku, odnosno ukupno u svetu ostalo bi u utrobi Zemlje 82% rezervi uglja, 49% gasa i 33% nafte. U tom slučaju bi deonice u naftnim kompanijama mogle postati “mehuri”, pa Nature procenjuje da bi do eksplozije toga “mehura ugljovodonika” moglo doći i mnogo pre 2035. godine, što bi moglo izazvati veću krizu od one iz 2008. nastale eksplozijom “mehura” s nekretninama u SAD. Donedavno se eksplozija mehura sirovina spominjala samo kao eventualnost, ali odluka Norveškog suverenog fonda pokazuje da ta hipoteza postaje stvarnost.

Klimatsko lice i naličje Big Oil-a
LONDON – Najveće svetske nezavisne naftne kompanije iz tzv. Big Oil grupe, ExxonMobil, Royal Dutch Shell, Chevron, BP i Total su ukupno potrošili više od milijardu dolara na anti-klimatsko brendiranje i lobiranje u tri godine od potpisivanja Pariskog sporazuma, navodi se u izveštaju koji je prošlog petka objavila londonska neprofitna ekološka organizacija InfluenceMap. Izveštaj razotkriva dvostrani pristup Big Oil-a: Iako se kompanije predstavljaju javnosti kao društveno i ekološki odgovorne, one iza kulisa aktivno rade protiv klimatskih propisa. Ukupna kapitalna ulaganja pet naftnih korporacija u ovoj godini procenjuju se na 115 milijardi dolara, "ali samo oko 3 posto od toga će biti investirano u čiste izvore energije", navodi se u izveštaju.

BiH uvodi naknadu za podsticanje OIE
SARAJEVO - Vlada Federacija Bosne i Hercegovine donela je Odluku o utvrđivanju naknada za podsticanje i jediničnog iznosa naknada za podsticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije (OIEiEK). Tom odlukom svi kupci električne energije u BiH obavezni su da plaćaju naknadu za podsticanje proizvodnje električne energije iz OIEiEK. Naknada je iskazana kao posebna stavka na računu za električnu energiju, javlja Elektroprivreda BiH. Sredstva prikupljena ovim naknadama operator za OIEiEK koristiće da isplati povlašćenim proizvođačima podsticajni deo iz garantovane cene za proizvedenu električnu energiju, za finansiranje troškova rada operatora i za plaćanje i troškove uravnoteženja elektroenergetskog sistema.

18.02.2019.

Predlog dopune uredbe o prirodnom gasu kojim
BRISEL - Članice Evropske unije usvojile su u petak kompromisni predlog dopune uredbe o prirodnom gasu kojim je Berlinu omogućeno da ostane glavni pregovarač sa Rusijom oko zakonodavnog režima koji će važiti za gasovod Severni tok 2. Nova pravila kojima se jedino Bugarska usprotivila, omogućavaju da se evropsko zakonodavstvo proširi sa gasovoda koji se nalaze na teritoriji EU i na sve druge gasovode koji dolaze u EU iz neke treće zemlje, u ovom slučaju i na offshore projekat Severni tok 2. Međutim, kompromis koji su dogovorili u poslednji čas Nemačka i Francuska, glasi da će zemlja članica u koju ulazi gasovod iz treće zemlje, imati pravo da vodi pregovore sa zemljom, odnosno kompanijom koja gradi gasovod – u ovom slučaju Rusijom. Sudeći po reakciji nemačke kancelarke Angele Merkel, Berlin smatra ovaj ustupak dovoljnim da zaštiti projekat kojim ta zemlja dobija ulaz dodatnih 55 milijardi kubika gasa god

Šta se konkretno menja za Severni tok 2?
BRISEL -Nemačka i Rusija, glavni partneri u projektu, su do dopune uredbe o gasu navodile da im za gasovod, koji ide ispod Baltika nije potrebno odobrenje EU, već samo četiri EU članice kroz čije ekonomske zone ide njegova trasa (Finske, Švedske, Fanske i Nemačke). Prema usvojenim izmenama, na gasovode iz trećih zemalja trebalo bi da se primenjuju pravila unutrašnjeg tržišta, pre svega da se zabrani snabdevanje gasom, ako je ta strana istovremeno i operater gasovoda. Te dve funkcije se, dakle, odvajaju. Nova pravila će, najverovatnije, zahtevati promenu poslovnog modela projekta. Zeleno svetlo Brisela za njegovu realizaciju sugeriše da će zajedničko ulaganje Gasproma sa pet evropskih kompanija morati da ispuni četiri EU energetska pravila, ukljućujući pomenuti razdvajanje funkcije operatera i snabdevača, zatim primenu nediskiriminatornih tarifa, transparentno izveštavanje o isporukama gasa i omogućavanje trećim stranama korišćenja najmanje 10% kapaciteta gasovoda

Rusija upozorila EU na posledice blokiranja projekta Severni tok 2
MOSKVA - Rusija je bez oklevanja, u subotu, upozorila Evropsku uniju da ne zaoštrava energetsko zakonodavstvo koja bi mogla da zakomplikuje planove za izgradnju pod-baltičkog gasovoda između Rusije i Nemačke. "Ako se pripremaju prepreke projektu kako bi se Rusija prisilila da pumpa gas kroz Ukrajinu u skladu s njihovim (ukrajinskim) uslovima, tarifama i pravnim nesigurnostima, onda je malo verovatno da će se ovaj projekt realizovati", izjavio je zamenik ministra spoljnih poslova Aleksandar Pankin

EU podeljena oko tehnologije hvatanja i skladištenja CO2
BRISEL – Zakonodavci Evropske unije ne mogu da usaglase poglede na pitanje koliko evropska klimatska politika treba, odnosno može da se osloni na tehnologije hvatanja I skladištenja ugljendioksida (CCS), piše 6. Februara Euractiv. Naime, nedavno objavljen Nacrt strategije Evropske komisije za 2050. Godinu doveo je u pitanje izvodljivost CCS tehnologije. Zakonodavci su podijeljeni u dva bloka oko ovog, jednog od ključnih poluga na koje se oslanja evropska politika smanjenja emisija ugljendioksida: jedan koja favorizuje njeno korištenje i drugi koji smatra da planiranje klimatske politike za 2050. ne bi trebalo da se „preterano oslanja“ na CCS.

Berza EEX želi da u 2019. uključi Srbiju, Bugarsku i Sloveniju
ESEN - Evropska energetska berza (EEX) očekuje da će ove godine proširiti trgovinu električnom energijom u Srbiji, Bugarskoj i Sloveniji, nakon što su 2018. Godine uvećale obim terminskih ugovora širom Evrope za 19 odsto, izjavio je glavni izvršni direktor Peter Reitz. „Njihova tržišta električne energije toliko su zrela da mogu da koriste tržišta derivata u daljem procesu razvoja tih tržišta“, rekao je Reitz u utorak za Reuters, na marhginama sajma E-World of Energy u Esenu. Uključivanje tri tržišta će značiti da će EEX ukupno pokriti 20 zona trgovanja električnom energijom u Evropi, dodao je on.

 

7.11.2018.

ACER-CEER: Pojeftinjenje energije drugu godinu zaredom, usled nižih veleprodajnih cena
BRISEL - Prosečne maloprodajne cene energije za domaćinstva u EU smanjile su se u 2017., kao posledica druge godine zaredom pada veleprodajnih cena energije, zahvaljujući takođe i integraciji tržišta. Međutim, fiksni deo računa (troškovi mreže, porezi, takse i druge naknade) nastavlja da raste. Neke od fiksnih komponenti računa odražavaju podršku razvoju obnovljivih energija, koje su ključne za EU da ispuni ciljeve Pariskog sporazuma o borbi protiv klimatskih promena, navodi Agencija za saradnju (evropskih) energetskih regulatora (ACER) u saopštenju o publikovanju godišnjeg izveštaja o nadzoru tržišta električne energije i prirodnog gasa u Evropi. (Ispod: Prevod slajda sa prezentacije ACER)
Godišnji izveštaj je 22. oktobra predstavljen u Briselu od strane ACER i Saveta evropskih regulatora energije (CEER). U nekim maloprodajnim i veleprodajnim metrikama tržišta gasa, u analizu su uključene i strane ugovornice Energetske zajednice. ACER navodi da se u elektroenergetici približava potpuna integracija tržišta za dan unapred i unutardnevnog tržišta, što je ilustrovano, na primer, visokim stepenom efikasnosti korišćenja prekograničnih kapaciteta za trgovanje za dan unapred - do 86% u 2017. Međutim, zbog ograničenih kapaciteta za trgovanje, prekogranične razmene su i dalje bile diskriminisane u poređenju sa razmenama unutar zemalja, na štetu krajnjih potrošača. U tom smislu, Alberto Potočnig, direktor ACER-a, apelovao je na "uvećanje prekograničnih komercijalnih kapaciteta dostupnih za trgovinu, kako bi se građanima donela veća sigurnost snabdevanja i obezbedile bolje cene". BILTEN AERS # 481 3 NAZAD Tržišta na veliko na gas nastavljaju sa pozitivnim performansama, kako u smislu funkcionisanja tržišta, tako i usklađivanja cena. Međutim, unutrašnje tržište gasa na nivou EU još uvek nije stvarnost, jer nastavlja da se širi jaz između razrađenijih i razvijenijih tržišta i onih bez transparentnih trgovinskih centara. Pravila o radu gasne mreže doprinose funkcionisanju tržišta u zemljama članicama EU u kojima veletrgovina na tržištu gasa funkcioniše dobro ili se poboljšava, konstatuje se u izveštaju. Predsednik CEER-a Garet Blanej izjavio je komentarišući izveštaj da bi, „svakako potreban, rezervni (garantovani) snabdevač (eng. Supplier of Last Resort - SOLR), ipak ne bi trebalo da utiče na potrošače da ostanu neaktivni, ili da se koristi za održavanje regulisanih cena.“

ENTSO-E protiv nametanja obaveze otvaranja najmanje 75% prenosnih kapaciteta na granicama
BRISEL – Kreatori EU energetske regulative trenutno raspravljaju o predlogu da se od operatora prenosnih sistema (OPS) zemalja članica zahteva da otvore za tržište najmanje 75% kapaciteta.. Plan je deo šireg EU paketa čiste energije koji evropski parlament očekuje da usvoji do kraja godine. Evropsko udruženje operatora prenosnih sistema ENTSO-E je od samog pokretanja inicijative, na sastanku ministara energije Evropske unije prošlog decembra, protiv ovog predloga. Generalni sekretar ENTSO-E Loran Šmit (Laurent Schmitt) kaže za Montel da se nada da će se od ovog praga odustati u predstojećem trijalogu između Evropskog parlamenta, Saveta i nacionalnih vlada. „Ono što mi stvarno ne volimo u vezi sa tom šemom jeste to što će se veštački izračunavati kapaciteti, potpuno nepovezano sa fizičkim zagušenjima", rekao je on. "Pitanje je koliko ste transparentni u dodeljivanju oskudnih kapaciteta. Ovo stvara određeni nivo frustracije, što mogu razumeti, ali to se ne rešava nametanjem proizvoljnog praga. To je ono što sadašnji tekst predloga čini prisilnim (nametanjem praga otvaranja kapaciteta od) 75% na svakoj granici ", dodao je Šmit. Prema generalnom sekretaru ENTSO-E, evropski OPS moraju biti transparentniji u pogledu uticanja unutrašnjih uskih grla na prekogranične kapacitete, tako da trgovci mogu bolje predvideti premeštanje na unutardnevno tržište i tržište u realnom vremenu, kaže Šmit. Podaci objavljeni ovog meseca od strane regulatorne evropske energetske agencije ACER pokazuju da je samo 49% maksimalnih kapaciteta za prekogranične HVAC (visokonaponski naizmenični prenos) kablove u Evropi bilo prošle godine dostupno tržištu, što je manje-više konstanta iz godine u godinu.
Sekretarijat Energetske zajednice: Prosečna ocena implementacije 43%
BEČ – Sekretarijat Energetske zajednice (EnZ) objavio je 31. oktobra izveštaj o nadzoru tržišta električne energije za 2018. godinu u kome naglašava da su strane ugovornice EnZ ostvarile napredak u reformi svojih energetskih sektora, ali su potrebni dodatni napori, posebno u tranziciji ka čistoj energiji. Izveštaj, koji je revidiran kako bi se obezbedio još precizniji prikaz napretka postignutih od strana ugovornica, zaključuje da je prosečna ocena implementacije oko 43%. Po prvi put izveštaj uključuje svih devet strana ugovornica EnZ, uključujući i najnoviju članicu Gruziju. Sekretarijat ukazuje da su Crna Gora i Srbija i dalje predvodnici u pogledu performansi, dok su Moldavija, Ukrajina i Bosna i Hercegovina na začelju, ne računajući najnoviju članicu EnZ, Gruziju. Direktor Sekretarijata Energetske zajednice, Janez Kopač, istakao je da se u izveštaju: opet upozorava na „sve veći jaz između obaveza koje su ugovorne strane prihvatile u vize sa primenom zakonodavne baštine EU i njene stvarne primene unutar EnZ“. „Ovaj poziv je sada hitniji nego ikada, pošto Evropska unija ide dalje sa Paketom za čistu energiju. Energetska zajednica mora da učestvuje u tom procesu izgradnje energetskih sektora budućnosti obeleženih dekarbonizacijom, decentralizacijom i digitalizacijom. Zamenik direktora Sekretarijata Dirk Bušl je rekao da je cilj EnZ da uspostavi tačan pravni i regulatorni okvir za tranziciju ugovornih strana ka budućnosti sa održivom energijom i kao primer naveo „značaj stvaranja i povezivanja organiziranog tržišta električne energije, za povećanje udela obnovljive energije i iskorišćavanje prednosti i ekonomije obima, tek treba da se ostvari u svim zemljama, izuzev u Srbiji, gde postoji tržište dan unapred." U izveštaju se upozorava da integracija regionalnog energetskog tržišta još uvek ne poprima konkretan oblik na terenu, kao i na činjenicu da su „pokrenute procedure rešavanja sporova protiv Kosova* i Moldavije zbog odsustva transpozicije zakona o kontroli emisija“ iz Direktive o velikim ložištima.
Energetski sektor zabrinut zbog novih EU pravila o privatnosti podataka
BRISEL - Predložena regulativa o e-privatnosti o kojima se trenutno raspravlja na nivou Evropske unije nanela bi štetu novim poslovnim modelima u sektoru čiste energije, koja su "gotovo u potpunosti" zasnovana na prikupljanju i obradi podataka putem kućnih računara i pametnih brojila, upozorava jedna grupa predstavnika kompanija iz energetske privrede. Prema predloženim pravilima, potrošači bi trebalo da daju svoju prethodnu saglasnost kompanijama koje obrađuju podatke o energiji iz opreme instalirane u domovima ljudi, sa pravom da je povuku u bilo kom trenutku, bez prethodnog obaveštenja. "Ovo čini obradu podataka za inovativne energetske usluge praktično nemogućom", čak i kada su u pitanju samo poslovni podaci, upozorila je ova koalicija u pismu dostavljenom organima EU. Pismo su potpisali vodeće udruženje evropske elektroprivrede, Eurelectric, kompanija smartEn, grupa industrije brojila ESMIG, Evropsko udruženje toplotnih pompi (EHPA), udruženje Solar Power Europe i udruženje Evropskih maloprodajnih energetskih kompanija. Euractiv navodi da se do sada rasprava o e-privatnosti vezivala samo za društvene medije, marketing i platforme tipa Uber i AirBirn, da bi se sada prenela i na energetski sektor. Frauke Ties, izvršna direktorka smartEn-a, kaže da se inovativne energetske usluge oslanjaju na specifične podatke, na primer sa sisteme upravljanja energijom, usluge e-mobilnosti i pametne kućne uređaje koji pomažu potrošačima da uštede novac i podrže tranziciju ka čistoj energiji, pa bi ePrivacy regulativa mogla ostaviti dalekosežne posledice po nove poslovne modele u sektoru energije.
EU pred ispunjenjem cilja smanjenja emisija do 2030, ali poslanici žele više
BRISEL – Evropska unija je na putu da sreže do 2030. emisije gasova efekta staklene bašte (GHG) do nivoa dogovorenog globalnim sporazumom o klimi, saopšteno je 26. oktobra iz Evropske komisije, prenosi Reuters uz napomenu na poslanici Evropskog parlamenta smatraju da bi taj cilj trebalo dodatno podići. „U slučaju da dogovorene (klimatske) političke mere na nivou EU budu u potpunosti implementiran, emisije unutar Evropske unije bi prema procenama trebalo da budu smanjene za oko 45 odsto do 2030,“ stoji u saopštenju Evropske komisije.. Ranije ove godine EU je usvojila zakonodavstvo o smanjenju emisija GHG za najmanje 40 odsto do 2030, računato prema nivoima iz 1990. Takođe su ciljevi vezani za uštedu potrošnje energije, odnosno energetsku efikasnost i povećanje udela obnovljivih izvora energije u energetskom miksu Unije kao celine za 230. podignuti na 32,5 odsto, odnosno 32 odsto, potseća Reuters. Ako bi se tri politike dogovorene na EU nivou u potpunosti sprovele, procenjuje se da bi EU emisije bile smanjene za oko 45 odsto do 2030,“ navodi Komisija. „Već to bi bilo iznad onoga na šta se EU obavezala potpisivanjem Pariskog sporazuma,“ dodaje izvršno telo EU. EU poslanici su 25. oktobra glasali za odluku dase izvrši pritisak na EU države i Evropsku komisiju da zaoštri klimatsku politiku pred novu rundu globalnih pregovora o klimi, zakazanu za decembar u poljskom gradu Katovice. U neobavezujućoj rezoluciji, poslanici su zatražili postavljanje konkretnih ciljeva, i preporučili zemljama da postave nacionalne ciljeve od najmanje 55 odsto smanjenja emisija do 2030.
Inovativna CCS tehnologija bez podrške Evropske komisije OSLO
BRISEL – Evropska komisija je dala vrlo rezervisanu podršku inovativnom norveškom CCS (Carbon capture and storage) projektu hvatanja i pohranjivanja emisija ugljendioksida. Novina u projektu je da bi se CO2 kaptirao iz industrijskih instalacija na samom izvoru emitovanja, odakle bi se specijalnim brodovima-cisternama prevozio na učinu i injektirao u ispražnjena ležišta nafte i gasa, više od hiljadu metara ispod površine zemlje. Sada poznata praksa je da se posle hvatanja transportuje cevovodima do mesta pohranjivanja, pa nova tehnologija omogućava da se ovi štetni gasovi uzimaju sa bilo kojih morskih instalacija u recimo Britaniji, Holandiji, Nemačkoj ili Francuskoj i prenose do budućih skladišta, navodi Trude Sundset, čelnik norveške kompanije Gassnova, autora ovog projekta. „Komisija u ovom momentu ne planira izdvajanje sredstava za finansiranje te tehnologije,“ rečeno je za Euractiv iz direktorata za životnu sredinu Evropske komisije. Euractiv, kao objašnjenje rezervisanom stavu Evropske komisije, navodi da je 2009. izvršno telo Evropske unije izdvojilo milijardu evra za finansiranje šest demonstrativnih CCS projekata. Cilj koji su pre toga bili postavili lideri EU bio je da se do 2015. ovim subvencijama obezbedi realizacija i pokretanje dvanaest projekata kaptiranja i skladištenja ugljendioksida. Na kraju, ni jedan od njih nije ostvaren, mahom usled visokih troškova koje su ovi poslovi povlačili.
Rumunski Transgaz blokira stranim proizvođačima pristup gasovodima?
LONDON – Rumunska gasovodna kompanija Transgaz blokira stranim proizvođačima gasa dostavljanje gasa domaćem tržištu, iako je zemlja suočena sa padom proizvodnje i rastom cena na unutrašnjem tržištu, kaže za portal ICIS predstavnik britanske firme koja proizvodi gas u Rumuniji. Alexandra Damascan, predsednik Serinus Energy Romania, navodi da je kompanija ovog leta kompletirala projekat Moftinu, na severu Rumunije i bila spremna da dnevno isporučuje na tržište 450.000 kubnih metara gasa. Ipak, Transgaz je odbio da joj dozvoli probne isporuke, pod izgovorom da uzorci gasa iz Maftinua sadrže prekomerne količine vode i metana. Umesto toga, Transgaz je savetovao britanskoj firmi da spaljuje gas iz polja, kaže Damascan. Ona pobija oba prigovora Transgasa, tvrdeći da se sadržaj vode i metana u uzorcima gasa uklapa u dozvoljena odstupanja od propisanih maksimalnih nivoa, što se može proveriti na website-u samog operatora gasovodnog sistema. Damascan navodi da je cena gasa u Rumuniji u međuvremenu porasla zbog pada domaće proizvodnje, pa je u isto vreme uvećan uvoz ruskog gasa od jula 2018. „Ipak, Transgaz nam blokira pristup tržištu, a kako smo obavešteni i drugi proizvođači u Rumuniji su suočeni sa sličnim problemima,“ navodi Alexandra Damascan.
Gasovod TAP počeo gradnju offshore dela u Albaniji
TIRANA - Partneri na Trans-jadranskom gasovodu (TAP) vrednom 4,5 milijarde evra, dužine 878 km, započeli su izgradnju offshore dela u Albaniji, prenosi SEEbiz. Gasovod TAP, koji ide od tursko-grčke granice do Italije, bit će dužinom od 105 km položen kroz Jadransko more. TAO je treća i poslednja karika tzv. Južnog gasovodnog koridora, kojim će azerbejdžanski gas iz polja Šah Deniz II stići direktno na tržište Evrope. Prema planovima TAP bi trebalo da bude završen u 2020. godini. Letos je Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) odobrila je zajam od 500 miliona evra za izgradnju TAP-a, a projekat je u februaru ove godine dobio zajam od čak 1,5 milijardi evra od Evropske investicione banke (EIB).
Premijer Italije: Ne možemo zaustaviti projekat TAP
RIM - U otvorenom pismu pobunjenoj opštini u kojoj taj cevovod treba da izbije na obalu Italije, Konte navodi da se pravno projekat ne može osporiti, iako je odmah po izboru za premijera juna ove godine lično obećao građanima mesta Melendunjo i oblasti Pulja da će njegova vlada preispitati sve dozvole koje je za projekat dao prethodni kabinet. Međutim, posle serije verifikacija, utvrdili smo da ne postoje nikakvi izgledi da se spreči realizacija projekta TAP: što se države tiče, sve je u skladu sa zakonom, niti je bilo proceduralnih nepravilnosti, konstatovao je sa žaljenjem Konte. On u pismu detaljno obrazlaže koliko bi državu koštalo da jednostrano iza]e iz projekta, počev od plaćanja penala deoničarima konzorcijuma TAP za uložena sredstva i za izgubljene prihode tokom celokupnog trajanja koncesije (25 godina). Penali bi se platili i kompanijama koje su unapred platile za kupljeni gas po diskontnim cenama, kao i transporterima gasa, naveo je premijer zaokružujući račun na 20 do 35 milijardi evra, prenosi Euractiv.
Šta tržištu donose mandatorni prelasci na čistija goriva?
LONDON - Na tržištu se događaju velike promene, koje će nam, smatraju analitičari, doneti dosad najviše cene dizela. Od 1. januara 2020. godine, naime, udeo sumpora u dizelu za brodove će sa sadašnjih maksimalnih 3,5 posto morati da padne na najviše pola posto, I prilagoditi se novim i strogim ekološkim pravilima, pod kojima je već gorivo za automobile i železnicu. Kako je radi o oko 3,5 miliona barela visokosumpornog brodskog dizela dnevno, rafinerije u svetu do daljeg nemaju dovoljno kapaciteta za odsumporavanje, što na tržištu sve više poskupljuje dizel i čini ga manje dostupnim. Hoće li situacija biti još i gora, verovatno da, kažu stručnjaci, jer je teško pretpostaviti da će se rafinerije u prostoru do prvog dana 2020. prilagoditi. Cene nafte bi početkom 2020. godine mogle porasti na 160 dolara I više po barelu, što će izazvati brojna daljnja poskupljenja, ali i gubitke radnih mesta – predviđanja su svetskih analitičara, koji uzrok tome vide u novim, antisumpornim propisima. Istovremeno, i vrlo paradoksalno, smatraju, termoelektrane koje kao pogonsko gorivo koriste naftu mogle bi se prebaciti na gorivo s visokim udelom sumpora, jer će njegova cena pasti zbog manje upotrebe u transportu. To će na kaju anulirati napore da se prisustvo sumpora u atmosferi smanji.

10.10.2018.

Nemačka industrija osudila Trampovu nameru da blokira Severni tok 2

BERLIN - Evropska unija i kompanije unutar bloka imaju pravo da odlučuju o energetskoj politici nezavisno od "trećih strana", rekao je Dieter Kempf, šef Federacije nemačkih industrija (BDI). "Imam veliki problem kada se treća država meša u naše snabdevanje energijom," izjavio je Kempf nemačkom dnevniku Suddeutsche Zeitung. Nemačkoj industriji je potreban gasovod Severni tok 2 kako bi se poboljšala sigurnost snabdevanja energijom," rekao je Kempf, dodajući da američki utečnjeni prirodni gas, koji Vašington nudi kao alternativu ruskom izvozu cevovodima, trenutno nije konkurentan na nemačkom tržištu i koštao bi previše.

Šefčovič najavljuje tranzit „komercijalno isplativih“ količina ruskog gasa preko Ukrajine

BRISEL – Potpredsednik Evropske komisije, zadužen za realizaciju projekta evropske Energetske unije, Maroš Šefčovič najavio je prošle nedelje poziv ministrima energije Rusije i Ukrajine na trilateralne pregovore o nastavku ruskog transporta gasa u Evropu preko ukrajinskog gasovodnog sistema posle 2019. godine, kada istekne postojeći dugoročni ugovor između Gasproma u Naftogaza Ukrainy i kada bi trebalo da se završi gradnja gasovoda Severni tok 2, kojim Rusija dobija alternativu da izvoz gasa severnim pravcima potpuno preusmeri tim tokom. Šefčovič je prethodno, na jednom skupu u Briselu, rekao da je „dobra vest iz nedavnih razgovora sa dvojicom ministara, da će se pregovarati o načinu da se obezbedi tranzit komercijalno isplativih količina (gasa) preko Ukrajine. On pri tom nije pominjao brojke.

O čemu su razgovarali ruski i ukrajinski eksperti?

 

KIJEV - Iz ukrajinskog Naftogaza je istovremeno saopšteno da su eksperti dveju zemalja i posrednika iz EU, razgovarali u pripremi ministarskog sastanka, „o evropskim zakonima koji moraju biti poštovani kod tranzita gasa i o raznim scenarijima ponude i potražnje“ ruskog gasa.

Putin: Bugarska minirala Južni tok, a sada podržava Turski tok ST.PETERSBURG - Evropski partneri u projektu Severni tok 2 podržavaju izgradnju gasovoda jer Evropu posebno zanima jeftino i stabilno snabdevanje gasom, istakao je austrijski savezni kancelar Sebastian Kurc posle razgovora s ruskim predsednikom Vladimirom Putinom u St. Peterburgu. Putin je izrazio sumnju da će evropskim zemljama biti isplativ uvoz gasa iz drugih zemalja, kao što je SAD, koji je i za 30% skuplji. Uz to, ruski predsednik je pozdravio austrijsku predanost ostvarivanju projekta, a kao nelogičnost politike podsetio na primer Bugarske koja je, pod spoljnim pritiscima, odustala svojevremeno od učešća u ruskom gasovodnom projektu Južni tok, da bi sada izrazila želju da kupuje ruski gas preko novog gasovoda Turski tok. TASS. Energetika-net:

Zašto Mađarska odugovlači sa projektom LNG Krk?

ZAGREB - Projekt LNG-terminala na Krku očigledno se ne razvija kako je planirano, komentariše Energetika-net. Hrvatski portal podseća da je firma LNG Hrvatska već treći put produžila rok za zakup kapaciteta terminala kao preduslova da se projekat uopšte realizuje. Ovaj medij neslužbeno saznaje da Mađarska, koja je najveći potencijalni zakupac kapaciteta, odugovlači s odlukom o zakupu, a ostali kupci traže premale količine da bi terminal bio rentabilan. „Mađarskoj, naime, uskoro ističe dugoročni ugovor o kupovini gasa od Gasproma i zakup terminala dobar je pregovarački adut,“ piše Energetika-net.

10.07.2018.


EBRD odobrio ogroman kredit za plinovod TAP
Bitna vijest za hrvatski plinski sustav koji će dobiti još jedan opskrbni pravac

Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) je priopćila da je njezin upravni odbor u srijedu odobrio kredit od 500 milijuna eura za izgradnju plinovoda TAP.  “Ukupni troškovi projekta su 4,5 milijardi eura. Odbor Europske investicijske banke ranije ove godine odobrio je zajam za TAP od 1,5 milijardi eura, a trenutno se razmatraju dodatni doprinosi agencija za izvozne kredite Francuske, Njemačke i Italije”, naveo je EBRD u priopćenju. S početnim godišnjim kapacitetom od 10 milijardi m3 – što odgovara potrošnji energije od oko sedam milijuna kućanstava u Europi – plinovod TAP će značajno doprinijeti diversifikaciji ponude energije u Europi. Plinovod TAP protezao bi se od Turske preko Grčke do Albanije, gdje bi se račvao u dva smjera: jedan krak plinovoda išao bi po dnu Jadranskog mora do talijanske obale, a drugi, plinovod IAP (Jadransko-jonski plinovod) prema državama Balkana, uključujući i BiH. Plinovod TAP od vitalnog je značaja za Hrvatsku i BiH koja s drugim zemljama regije sudjeluje u njegovoj realizaciji jer će poboljšati energetsku stabilnost i smanjiti ovisnost od ruskog plina. Naime, projektom je predviđeno da se jedan krak plinovoda TAP u Albaniji odvoji za Balkan – protezao bi se od Albanije, preko Crne Gore i Hrvatske do BiH. Dogovorena je i spojna točka Hrvatske i BiH u Pločama, što otvara mogućnost da se ovim plinovodom distribuira i plin iz LNG terminala koji Hrvatska namjerava izgraditi na Krku.

Dovršen najveći britanski baterijski sustav za pohranu energije

Snaga sustava je 49,9 MW i izgrađen je za svega šest mjeseci

Dovršena je gradnja najvećeg baterijskog sustava za pohranu energije u Velikoj Britaniji. Postrojenje snage 49,9 MW nalazi se u Pelhamu i u svega šest mjeseci izgradila ga je tvrtka British Solar Renewables EPC (BSR EPC), dok je investitor bila njemačka tvrtkaSMA Sunbelt Energy (podružnica skupine SMA Solar Technology). Prostire se na 4500 m2i smješteno je u sedam predizgrađenih objekata koji su posebno izvedeni upravo za tu namjenu, zahvaljujući čemu je tlocrtna površina smanjena za 50% u odnosu na rješenja koja koriste brodske kontejnere. Čine ga 27 izmjenjivača, 12 km kabela i 150 000 litij-ionskih baterijskih ćelija, a s obližnjom trafostanicom povezano je 132 kV dalekovodom, objavio je američki portal 'Power Engineering International'.

Šveđani ostvarili cilj za OIE do 2030. i nastavljaju dalje...

Ulagače brine pad cijene zelenih ertifikata

Švedska je već instalirala toliko vjetroturbina da je ta nacija na najboljem putu da ostvari ciljani udjel obnovljivih izvora energije iz 2030. godine i to već krajem ove godine. Do prosinca, Švedska će imati instalirane 3.681 vjetroturbinu, procjenjuje lobističko udruženje švedske udruge za energiju vjetra. Ako se tome pribroje i druga polovina investicijskih odluka koje tek trebaju biti donesene, to će biti više nego dovoljno kapaciteta za postizanje cilja za dodavanje 18 TWh nove obnovljive izvore energije do kraja sljedećeg desetljeća. Neka postrojenja bit će izgrađene od strane Norveške, s kojima Švedska dijeli tržište zelenih certifikata. Povećanje novih postrojenja i investicijskih odluka rađa zabrinutost za postojeće proizvođače električne energije koji se oslanjaju na subvencije kako bi njihovi projekti bili financijski održivi. Cijene forwarda na tržištu zelenih certifikata za 2021 godinu su niže za 70% nego godinu dana ranije zbog svih novih postrojenja. "Da bi Švedska ostala zanimljiva ulagačima pred tržištima s većim prihodima, ali većim političkim rizicima, važno je da kreatori politike pokazuju da im je stalo do prošlih ulaganja", izjavio je Mattias Wondollek, glasnogovornik Udruženja švedske energije vjetra. On drži da se to najbolje postiže uvođenjem pravila da kada se postigne cilj 2030., novi investitori ne bi mogli dobiti subvencije. Konačne investicijske odluke za čak 840 MW donesene su u drugom tromjesečju, a prema procjenama lobističke skupine do prosinca će u Švedskoj raditi ukupno 7.506 MW kapaciteta vjetra, većina novih na kopnu. Ukupno će 2.609 MW kapaciteta vjetra na kopnu biti dodano 2018. i 2019. godine, prema najnovijim prognozama, a to se uspoređuje s 970 MW za isto razdoblje u prošlomjesečnom izvješću, javljaju švedski mediji.

INA želi imovinu Energopetrola staviti pod hipoteku

INA-i treba cash, ali za što?

Na prošlotjednoj sjednici Nadzornog odbora bosanog Energopetrola predstavnik Vlade FBiH usprotivio se namjeri većinskog vlasnika INA-e, da se pod hipoteku stavi sva imovina Energopetrola u cilju posudbe novca. Ovu informaciju za Klix.ba potvrdio je Hermedin Zornić, član Nadzornog odbora Energopetrola ispred Vlade FBiH. Vlada FBiH, iako je manjinski dioničar, može tražiti zaštitu protiv ovakve odluke. INA d.d. je u veljači postala vlasnik 88,6% dionica ove kompanije, a suvlasnik MOL je isplaćen. Federacija BiH, koja nije učestvovala u dokapitalizaciji, smanjila je svoje učešće sa 22,1 na 7,6%. U posljednjem izvještaju Agencije za privatizaciju FBiH navodi se da INA namjerava prodati imovinu Energopetrola u vrijednosti od 6,5 miliona maraka, a INA je već prodala dvije benzinske postaje Ormanica i Boračko jezero te jedan veći poslovni prostor. Mreža benzinskih postaja Energopetrola je oko 60 stanica.

24. godine Energetskog instituta Hrvoje Požar

Više od 1000 završenih projekata i više od 200 partnera diljem svijeta

Danas je obilježena 24. obljetnice Dana Energetskog instituta Hrvoje Požar koji je s više od 1000 završenih projekata i više od 200 partnera predstavio je svoje aktivnostima u regiji i šire te buduće planove. Institut Hrvoje Požar, čiji su prihodi 2017. godine bili veći od 30 milijuna kuna, posluje s pedesetak zemalja, pogotovo u Istočnoj Europi, Africi i Istočnoj Aziji te 70% poslovanja je izvan Hrvatske. Institut je proširio svoje poslovanje i na Bangladeš, a također sudjeluje u projektu izrade strateških dokumenata u energetici i restrukturiranje elektroenergetike za Kosovo. Goran Granić, ravnatelj Instituta, objasnio je stanje u Hrvatskoj energetici i najavio promjene koje nas čekaju u energetskoj tranziciji. Tako je istaknuo kako javnu uslugu trebaju obavljati državne institucije a ne privatni sektor, a za turizam će se svake godine trebati izdvojiti sve više električne energije, zbog čega su zimski rekordi u potrošnji već oboreni. Veću potrošnju električne energije će uzrokovati i klimatske promjene te elektromobilnost, na koju bi se do 2050. godine trošilo oko 1400 MW u Hrvatskoj, procjenjuje Institut. Zbog svega navedenog, elektroenergetska mreža i proizvodnja električne energije biti će nosioci energetske tranzicijie u Hrvatskoj i ostatku Europe, a nije isključivo da ubuduće mrežarinu s kupcima budu plaćali i proizvođači. Granić je također najavio da se u Hrvatskoj pripremaju brojni projekti u energetici, pogotovo u iskorištavanju Sunčeve energije te još veće sunčane elektrane od one na Cresu koja se još gradi. Jedan od najavljenih projekata u suradnji s HEP-om je i snimanje trošila radi uvođenja pametnih mreža i komunikacija, gdje bi se pratila potrošnja svih uređaja u jednoj urbanoj sredini i uspostavio drugačiji način upravljanja potrošnjom i troškovima energije. Uz to, Institut drži i edukacije na području energetskog planiranja za zemlje koje surađuju s Međunarodnom agencijom za atomsku energiju (IAEA). "Potrošnja električne energije u budućnosti u Hrvatskoj će sigurno padati zbog depopulacije i povećanja energetske učinkovitosti", zaključio je Granić.

11.06.2018.

Mađari dobivaju prvu geotermalnu elektranu
Snaga elektrane će biti 40 MW i 100 MWth

Kineska tvrtka Zhejiang Kaishan Compressor Co. s islandskom tvrtkom Hugar Orka ehfdogovorila je izgradnju prve geotermalne elektrane u Mađarskoj u vrijednosti od 141,1 milijun EUR. Elektrana snage 40 MW i 100 MWth bit će smještena u gradu Tura, istočno od Budimpešte, te će isporučivati toplinu farmama i stambenim zgradama i proizvoditi električnu energiju. Tehnika dolazi iz Islanda, gdje se 90 % grijanja kućanstava bazira na ekološki prihvatljivoj geotermalnoj vodi, a 99 % proizvodnje električne energije na obnovljivim izvorima. Kod prve faze projekta planira se da 3 MW elektrane počne s radom već za godinu dana, objavio je KS Orka.

Kreće i druga cev  Turskog toka

Brod za polaganje cevi već je na putu prema Crnom moru

Specijalizirani brod za podmorsko polaganje plinovoda 'Pioneering Spirit' isplovio je iz Rotterdama i na putu je prema Crnom moru kako bi položio i drugu cijev plinovoda Turski tok. Uz to, 30.4.2018. godine dovršeni su radovi na polaganju kopnenih dionica prve cevi i dovršeno je podmorsko polaganje druge cevi u duljini 224 km, odnosno do granice turskog i ruskog gospodarskog pojasa u Crnom moru. Sada će ti radovi biti nastavljeni i druga cijev će također na kopno doći pokraj gradića Kıyıköya, sjeverozapadno od Istanbula. Prva cijev bit će isključivo namijenjena za opskrbu turskog tržišta, dok će druga služiti za isporuku plina u zemlje Južne i Jugoistočne Europe. Kapaciteti pojedine cijevi iznosit će 15,75 mlrd. m3 godišnje, a prve isporuke plina očekuju se potkraj 2019. godine, objavila je ruska novinska agencija TASS.

Hibridni modul minivjetrogeneratora i solarnih panela

Na Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje provodi se projekt hibridnog modula minivjetrogeneratora i solarnih panela. Radi se o dijelu šireg projekta 'Regionalna inicijativa za mikro energetske sisteme' (RMPPI) iz europskog programa Interreg IPA CBC, u kojem sudjeluju Hrvatska, Bosna i Hercegovina i Crna Gora.

Na 10. Seminaru 'Mogućnosti primjene obnovljivih izvora energije' koji je u Kongresnom centru 'Antunović' u Zagrebu održan 19. travnja ove godine predstavljen je projekt hibridnog modula minivjetrogeneratora i solarnih panela. Projekt je ukratko prikazao doc. dr. sc. Miro Bugarin, dipl. ing. u ime tima koji još čine dva znanstvenika i nastavnika Fakulteta elektrotehike, strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Splitu, prof. dr. sc. Damir Vučina, dipl. ing. i prof. dr. sc. Željko Domazet, dipl. ing. Projekt je, zapravo, dio šireg međunarodnog projekta 'Regionalna inicijativa za mikro energetske sisteme' (eng. RMPPI - Regional Micro Power Plant Initiative), koji se odvija u sklopu europskog programa Interreg - IPA CBC, u kojem sudjeluju Hrvatska, Bosna i Hercegovina i Crna Gora. Osim FESB-a, sudionici na projektu su još i INTERA - Tehnološki centar iz Mostara u BiH-u i Društvo za oblikovanje održivog razvoja iz Zagreba.

                                                                                                                                                    
25.5.2018.

Rusija predstavila prvu plutajuću nuklearnu elektranu


Rusija je predstavila prvu plutajuću nuklearnu elektranu na svetu, na svečanom sidrenju u Murmansku, projekat koji bi trebalo da omogući snabdevanje zabačenih područja, ali brine ekološke organizacije.
Izgrađen u Sankt Peterburgu, Akademik Lomonosov usidrio se u luci Murmansk, a predstavljen je novinarima u subotu. Tamo bi trebalo da bude napunjen nuklearnim gorivom, pre nego što dođe do konačne destinacije, zabačene regije u istočnom Sibiru.
Izgrađen u državnom ruskom konglomeratu Rosatom, taj plutajući masivni blok od 144 metara dužine i 30 metara širine sadrži dva reaktora kapaciteta 35 MW svaki (nasuprot više od 1000 MW kod reaktora nove generacije), sličnih onima koje koriste ledolomci.
U leto 2019. krenuće iz Murmanska u Arktičko more, kako bi snabdevao strujom i grejanjem ruske baze, a vršiće i desalinaciju morske vode. Elektrana može pokrivati potrebe za energijom gotovo 200.000 ljudi. Odredišna luka mu je Pevek u Sibiru, 350 kilometara severno od arktičkog kruga.
Moći će da snabdeva lokalno stanovništvo, ali posebno naftne platforme u toj zoni gde Rusija želi da razvije proizvodnju ugljikovodonika.


www.nationalgeographic.rs

Tunis se sve više usmjerava na obnovljive izvore

Gradit će se pet sunčanih elektrana i tri vjetroelektrane

Tunissko Ministarstvo energetike, rudarstva i obnovljivih izvora pokrenulo je dva poziva za pretkvalifikaciju za aukciju za projekte iskorištavanja obnovljivih izvora ukupne snage 1000 MW. Dva poziva uslijedila su samo nekoliko dana nakon što su državnoj elektroenergetskoj i plinskoj tvrtki STEG odobreni projekti gradnje šest postrojenja na obnovljive izvore ukupne snage 10 MW i četiri postrojenja ukupne snage 1 MW. Prvi spomenuti poziv odnosi se na gradnju pet sunčanih elektrana ukupne snage 500 MW, a drugi za gradnju tri vjetroelektrane također ukupne snage 500 MW. To je prvi put da je Tunis pokrenuo projekte takve veličine, kojima će smanjiti energetski deficit, povećati sigurnost opskrbe energijom i potaknuti gospodarski rast, objavila je talijanska novinska agencija ANSAmed.

 

24.4.2018.

Seminar  o zaštiti


U Kikindi je nedavno održan seminar o zaštiti od poplava i zemljotresa u organizaciji  Sektora za vanredne situacije MUP-a Srbije i nadležnog inspektorata Rumunije.  Projektom koji finansira EU sa 2 miliona evra i traje dve godine  uspostavlja se saradnja dve susedne države i unapredjuje obuka ljudi i nabavka opreme kako bi se unapredili kapaciteti i snage zaštite od zemljotresa i poplava u obe države.  Za 2o pripadnika  spasilačkih jedinica u Kikindi predvidjena je nabavka opreme, vozila, čamaca i ostale opreme i obuka operativnih procedura ljudi specijalizovanih službi.
Ovo je već drugi zajednički projekat dve države kojim se stiču iskustva u zajedničkom delovanju, obuci i opremanju ljudstva, ali i ukupnom poboljšanju zaštite i edukaciji ljudi. Obučeni ljudi, profesionalci iz Rumunije i Srbije organizuju dve-tri vežbe godišnje, organizuju kurseve i obuku od škola do običnih gradjana a u uz pomoć medija  prikazuju javnosti i poboljšavaju delovanje u spasavanju od zemljotresa i poplava.
Projekat obuhvata šest okruga u Srbiji i odgovarajući broj administrativnih jedinica u Rumuniji a u Srbiji će se obučiti  120 ljudi.  Slično se radi sa susedima iz Bugarske pa će u ove tri zemlje ljudi biti identično obučeni i opremljeni, od vozila i čamaca do lične opreme spasilaca.

Raste instalirana snaga europskih vjetroelektrana

Za manje novaca, veća snaga vjetroelektrana


Ulaganja u nove vjetroelektrane u Europi prošle godine pala su za 19% na 22,3 milijarde dolara u odnosu na 2016., navodi se u godišnjem izvješću udruge WindEurope. Ukupne investicije u vjetar, uključujući refinanciranje i akvizicije projekata, iznosile su više od 51 milijardi eura, pri čemu vjetroelektrane čine polovinu svih ulaganja u elektroenergetskom sektoru u 2017. godini. Za manje uloženih novaca dobiveno je više instalirane snage: 11,5 GW financirano je 2017., u usporedbi s 10,3 GW u 2016. godini, što je odraz pada cijene energije vjetra. "Isporučuje više kapaciteta za manje novca, što je u velikoj mjeri posljedica povećane konkurencije na aukcijama i tehnološkom napretku koji su smanjenje troškova u opskrbnom lancu", rekao je predsjednik WindEurope Pierre Tardieu. Europski proizvođači energije vjetra dodali su rekordnih 15,7 GW novih kapaciteta u 2017. godini, što je 20% više nego 2016. godine, s ukupnim kapacitetom u cijeloj EU, sada 169 GW, priopćila je skupina ranije ove godine. "Izgledi za 2018. su jaki s povećanjem volumena ulaganja", dodao je Tardieu. Ali ulaganja u Južnu i Istočnu Europu i dalje su niska na 3,5 milijardi eura, što predstavlja samo 16% ukupne nove imovine financirane prošle godine. Prema S & P Global Plattsovom Trackeru europske obnovljive snage, vjetroagregati diljem pet najvećih europskih tržišta u prvom tromjesečju 2018. ostvarili su rekordnih 81 TWh električne energije, što je povećanje za 25% u odnosu na godinu prije, a vjetar je bio najveći pojedinačni izvor električne energije u Njemačkoj ove zime, objavio je Platts.

13.3.2018.

Srbija bez nuklearki


Kada se u srpskoj  javnosti pojave bilo kakve informacije o nuklearnim elektrenama  deluje da su svi veoma zainteresovani, gotovo isto kao za svirepa ubistva, rijaliti programe, saobraćajne nesreće ili poplave. Prošle nedelje je Balkanmagazin organizovao raspravu „Trebaju li Srbiji nuklearke“ ali ni učesnicima nije jasno zašto su se sastajali – bilo je sumnjičenja da se atraktivnom temom maskira stvarnost i skreće pažnja sa nekog ozbiljnog  problema. O nuklearkama se ništa novo nije čulo, da neke zemlje nastavljaju gradnju nukleranih elektrana, druge odustaju i gase ih postepeno zna se decenijama. Jedina novost je vest da EPS priprema novu strategiju razvoja.
A u novoj strategiji nema mesta za nuklearke – ugalj i vodne snage ostaju potencijali, dok će obnovljivi izvori  imati sve veće učešće. Hoće li Srbija dobiti još jednu strategiju razvoja energetike na papiru, koja se neće realizovati , kao i sve prethodne ?  Izostanak nuklearki počiva na jakim argumentima: od skupoće i nedostatka znanja i stručnjaka do administrativnih prepreka i dugih rokova. Za rubriku verovali ili ne je podatak da nikome nije jasno  sme li se u Srbiji graditi nuklearka, važi li još moratorijum.

9.3.2018.

Srpsko-kosovski sukob izaziva probleme u europskoj elektroenergetskoj mreži

Od sredine siječnja satovi kasne čak šest minuta

Europljani koji su nedavno kasnili na posao ili školu u posljednjih nekoliko tjedana ne mogu za to kriviti samo snijeg. Pravi razlog je neočekivano zaostajanje u električnoj mreži na kontinentu zbog oscilacije u frekvenciji koja uzrokuje da neki digitalni satovi kasne nekoliko minuta. Problem je uzrokovan političkim sporom između Srbije i Kosova koje uzima malu količinu energije iz lokalne mreže, uzrokujući domino učinak diljem europske sinkronizirane visokonaponske mreže koja obuhvaća kontinent od Portugala do Poljske i Grčke do Njemačke. Europska grupa lobističkih grupa potaknula je dvije balkanske zemlje na rješavanje spora. "Budući da je europski sustav međusobno povezan, kada postoji neravnoteža negdje, frekvencija se malo smanjuje", izjavila je Claire Camus, glasnogovornica Europske mreže operatora prijenosnih sustava za električnu energiju (ENTSO-E). Kontinentalna mreža izgubila je 113 GWh energije od sredine siječnja, jer je Kosovo koristilo više električne energije nego što stvara. Srbija, koja je odgovorna za uravnoteženje mreže Kosova nije balansirala sustav, pojasnio je ENTSO-E. Dodaju da se ova prosječna devijacija frekvencije "nikada nije pojavila na sličan način u kontinentalnom europskom elektroenergetskom sustavu, i da to mora prestati". Odstupanje od standardne frekvencije 50 Hz u Europi bilo je dovoljno da uzrokuje električne satove koji pokazuju vrijeme koristeći frekvenciju elektroenergetskog sustava, umjesto ugrađenim kristalima kvarca, da padnu za oko šest minuta od sredine siječnja. Problem najviše utječe na radio alarme, pećnice i satove koji se koriste za programiranje sustava grijanja. ENTSO-E je kazao kako radi na tehničkom rješenju koje bi moglo dovesti sustav u normalu u roku od "nekoliko tjedana", no pozvao je europske vlasti i nacionalne vlade da rješavaju politički problem u središtu tog pitanja. "Ovo je izvan tehničkog svijeta. Sada treba postojati sporazum između Srbije i Kosova o ovom nedostatku energije u kosovskom sustavu. Morate ga riješiti politički i tehnički, " rekla je Camus, piše

Češki ČEZ prodao je poslovanje u Bugarskoj opskurnoj tvrtki


Češki ČEZ za sumnjivo malu svotu prodao je najveću bugarsku elektroenergetsku kompaniju i povezana društva opskurnoj tvrtki s kapitalom od 25.000 eura. Zbog skandala se trese tamošnja vlada koja sada pokušava vratiti nadzor nad kompanijom koja ima promet milijardu eura.

Način na koji je ČEZ odlučio konačno napustiti bugarsko tržište završio je skandalom koji potresa tamošnju vladu koja je već jednom pala zbog cijena električne energije. Naime, ČEZ-a je nakon šest mjeseci tajnog pregovaranja donio odluku da će svu svoju imovinu i poslovanje u Bugarskoj, što uključuje distributera ČEZ Bulgaria i još desetak s njim povezanih lokalnih kompanija prodati maloj i nepoznatoj bugarskoj kompaniji pod nazivom Inercom Bulgaria. A sve to za iznos od samo 320 milijuna eura, čime će ta kompanija steći vlasništvo nad ČEZ-ovim poslovanjem u Bugarskoj čiji godišnji promet iznosi gotovo milijardu eura. Inercom Bulgaria je osnovana prošle godine s kapitalom od 25.000 eura, a vlasnica je Ginka Varbakova, osoba koja nema ranijeg iskustva u upravljanju energetskim kompanijama ili projektima. Bugarski premijer Bojko Borisov izjavio je kako neće podnijeti ostavku zbog skandala, rekavši kako je ta prodaja zavjera kojoj je cilj bio njegovo rušenje dok je izbivao iz zemlje. Premijer Borisov već je jednom u veljači 2013. nakon masovnih prosvjeda bio prisiljen podnijeti ostavku zbog skandala vezanog uz cijene električne energije, a u središtu tog skandala se nalazio ČEZ koji je tada bio povezana s poslovima koje je bugarska javnost percipirala kao pokušaj pljačkanja potrošača. Premijer Borisov je na javnoj televiziji poručio javnosti da ovaj puta neće dati ostavku. On je bez imenovanja krivaca, ocijenio kako je prodaja ČEZ Bulgaria bila zavjera za njegovo rušenje s vlasti. "Ovo je scenarij tih huligana. Ti su me ljudi jednom srušili s vlasti, pa sada pokušaju ponovno. Ovaj put neće biti ostavke, obećavam tim ljudima da ću ih razotkriti " rekao je je Borisov. Isti dan bugarska ministrica energetike Temenuška Petkova podnijela je ostavku. Rekla je da nema nikakve veze s prodajom iako je već je 20 godina prijateljica s vlasnicom Inercom Bulgaria. Skandal je prešao granice Bugarske koju je iznenada posjetio češki premijer Andrej Babiš. Premijer Borisov je poricao da je to ČEZ bio tema sastanka i rekao kako ne postoji mehanizam za zaustavljanje ovog posla, ali se brojni analitičari i političari s time ne slažu. Uz to, primjećuje se da premijer Borisov ponavlja da je riječ o dogovoru između dva privatna subjekta, iako je ČEZ češka kompanija u većinskom državnom vlasništvu. Borisov je rekao da je od češkog premijera dobio povjerljive dokumente o ovom poslu koji su ukazivali na sudjelovanje rusko-gruzijskih offshore tvrtki, kao i ruskih i bugarskih banaka. Pozvao je središnju banku i obavještajne službe u zemlji da provjere taj posao.
U međuvremenu se ispostavilo da je cijena prodaje kompanije ipak veća od 320 milijuna eura, jer je posao uključivao i dugove ČEZ Bulgaria. Ipak, oporbena Bugarska socijalistička stranka zatražila da se prodaja zaustavi i pozvala je vladu da dogovori novi postupak nadmetanja. Borisov, koji je prethodno odbacio zahtjeve da država otkupi natrag privatne energetske kompanije, izjavio je kako vlada sada razmatra zakonske promjene koje bi državi omogućile da djeluje u slučajevima ovakvih poslova. S tim u vezi, premijer Borisov sastao se i s Ginkom Verbakovom, a ministar financija kaže da još uvijek postoji prilika i mehanizam koji državi omogućava da se uključi u ovaj posao. Nakon tog sastanka Inercom je objavio da će se ovaj tjedan povesti pregovori između Inercoma i ČEZ-a u Pragu o tome hoće li bugarska vlada dobiti mogućnost da se uključi u posao otkupa vlasničkog udjela u ČEZ Bulgaria i povezanim kompanijama. Naime, u ugovoru o prodaji postoji klauzula koja sprečava da kupac ponovno proda dionice ČEZ Bulgaria drugome kupcu, a bez prethodnog odobrenja ČEZ-a, upozorio je Inercom. Prema njegovoj objavi, odluka o tome - kakva god bila - mogla bi biti objavljena do kraja ovog tjedna. Tražeći izlaz iz ove situacije, premijer Borisov je zatražio podršku češkog premijera za slučaj da se vlada u Sofiji odluči na kupnju ČEZ Bulgaria te da u tom smislu utječe na upravu ČEZ-a. Kako je izjavio Babiš, ta je molba za prodajom dionica bugarskoj vladi bila "vrlo općenita", a on je Borisova uputio da se u vezi toga obrati upravi ČEZ-a obzirom da su ugovori o prodaji dionica Inercomu "već zaključeni". Da će ovaj slučaj još dugo snažno potresati bugarsku političku scenu dokazuje i današnja inicijativa oporbene bugarske socijalističke stranke koja je najavila da će službeno podnijeti zahtjev državnom tužilaštvu za pokretanje istrage. Slučaj komplicira i međunarodna arbitraža koju je prošle godine pokrenuo ČEZ protiv Bugarske. ČEZ je optužio bugarsku vladu za "brojne intervencije bugarskih institucija koje su već naštetile poslovanju ČEZ-a u Bugarskoj, a štetit će i dugoročno ako se takva praksa brzo ne promijeni". Slične tužbe su podigli i EVN i Energo-Pro.

„Procureli“ dokument EU kaže da je energetska efikasnost samo "slogan"

BRISEL – Većina nacionalnih vlada Evropske unije smatra da opredeljenje za stavljanje energetske efikasnosti na prvo mesto nije ništa više od običnog slogana, prema još tajnom dokumentu do koga je došao euobserver. U dokumentu, koji potiče iz Saveta EU, navodi se da države članice žele da čvrsto kontrolišu koji će energetski infrastrukturni projekti imaju status prioritetnih. U dokumentu se navodi da zemlje ne bi trebalo da budu primoravane da projektima energetske efikasnosti daju prioritetniji status od projekata gasne infrastrukture, iako oni izazivaju štetnije klimatske posledice, piše euobserver. Većina država članica razume poruku - "prvo energetska efikasnost“ "više kao slogan", navodi se u dokumentu, i dodaje da su one pre za to da prvenstvo daju principu "troškovne efikasnosti".

Studija: Obnovljivi gas može omogućiti održavanje globalnog zagrevanja znatno ispod 2°C

BRISEL - Nova studija - Gas za klimatske promene: Kako gas može pomoći na postizanju cilja Pariskog sporazuma na pristupačan način – koji je objavila Inicijativa Gas za klimatske promene, postavlja plan za ispunjavanje pomenutog cilja na troškovno efikasan način. Fokusira se na korišćenje „obnovljivog gasa“ u postojećoj gasnoj infrastrukturi za grejanje zgrada, proizvodnju električne energije koja se može isporučivati kao dodatak vetru i solarnoj energiji i kao gorivo za teški transport. Korišćenje postojeće gasne infrastrukture u cilju smanjenja emisije gasova staklene bašte u Evropi do neto-nula do sredine veka može omogućiti održavanje globalnog zagrevanja znatno ispod 2°C. Autori izveštaja navode da obnovljivi gas može uštedeti oko 140 milijardi evra godišnje do 2050. godine u poređenju sa budućim energetskim sistemom bez gasa. ngvglobal.com

IRENA: EU može povećati udeo OIE u energetskom miksu na 34% do 2030.

BRISEL - Evropska unija može povećati udeo obnovljive energije u svom energetskom miksu na 34 posto do 2030. godine – dvostruko iznad nivoa iz 2016. - uz neto pozitivan ekonomski uticaj, utvrdili su autori izveštaja Međunarodne agencije za obnovljivu energiju (IRENA), predstavljenog u Briselu Predstavljajući na skupu, "Izgledi obnovljivih izvora energije za Evropsku uniju", nalaze iz studije koju je IRENA pripremila na zahtev Evropske komisije - generalni direktor pomenute agencije Adnan Amin istakao je da je postizanje većeg udela obnovljivih izvora energije moguće sa današnjom tehnologijom i da bi trebalo da obezbedi dodatne investicije od oko 368 milijardi evra do 2030. godine – što odgovara prosečnom godišnjem doprinosu od 0,3 procenta BDPa EU. Podizanje udela obnovljivih izvora energije pomoći će smanjenju emisije gasova staklene bašte za dodatnih 15% do 2030., prenosi portal irena.org.

Neizvesno tržište – razlog za formiranje Super OPEC-a?

NJUJORK - Najavljeno formiranje, ili institucionalizacija Super OPEC-a, ili ROPEC-a (Rusija-OPEC) izaziva,
razumljivo, izuzetno pažnju aktera i analitičara na tržištu nafte, uz procene da bi se oblik Nove grupe zemalja
proizvođača i izvoznika nafte mogao formalizovati do kraja ove godine. Kako je sredinom februara najavio Suail al Mazruei, ministar energije UAE i aktuelni predsedavajući OPEC-a, već je pripremljen nacrt povelje nove organizacije. Ukoliko 14 članica OPEC-a i 10 ne-OPEC zemalja uspeju da formiraju zvaničnu grupu (njeno formalno ime se još ne zna), taj događaj će nesumnjivo imati veliki dugoročni uticaj na svetsko tržište nafte, slažu se analitičari. Trenutni cilj OPEC+ strategije je da se suprotstavi posledicama koje na cene ostavlja rast američke proizvodnje nafte iz škriljaca, ali analitičari sagledavaju snagu i uticaj nove grupe - koja kontroliše 55 % svetskih proizvodnih kapaciteta – u svetlu manjka ponude do koga će doći usled oseke investiranja u proteklih nekoliko godina niskih cena.

 „Zašto menjati tim koji pobeđuje?“
Nagoveštena institucionalizacija saradnje 24 zemlje potpisnice tzv. OPEC+ dogovora ne može se smatrati
iznenađenjem, jer su o tome proteklih meseci dosta jasno govorila dva ministra dve najveće naftne sile – Rusije i Saudijske Arabije. Generalno, savezništvo dveju zemalja koje proizvode preko petine svetske nafte, izgrađeno od kraja 2016. na ovamo, je jedan od najvažnijih događaja na globalnom tržištu nafte u proteklim godinama.
Super OPEC bi trebalo da odgovori ne samo na izazov koji izvoznim tržištima tih zemalja donosi rast ponude američke nafte, već i dosta protivurečne procene kretanja buduće potražnje, što praktično najavljuje godine velike neizvesnosti na tržištu, pa samim tim i zahteva zajedničku strategiju proizvođača.
Držati tržište u malom manjku ponude

U očekivanju odluka koje će OPEC+ doneti sredinom ove godine, uključujući i način na koji bi trebalo da se okonča postojeći dogovor o smanjenju proizvodnje, analitičari formu buduće strategije nalaze u izjavi saudijskog ministra Halida al Faliha da bi grupa trebalo da nastavi sa rezom do kraja godine „čak i ako to dovede do manjka ponude“. „Ako bude potrebno da mi dovedemo tržište u manju neravnotežu, neka tako bude,“ rekao je ovih dana Al Falih. Uostalom, OPEC je ovu taktiku uspešno primenio u dva navrata, na kraju devedesetih godina, posle čega su cene nafte ušle u novi milenijum na visokom nivou i 2008., kada je dogovorio masivni rez od 4,2 miliona barela na dan, da bi cene između 2011. i 2014. neprekidno ostale na nivou iznad 100 dolara. Iako je OPEC+ dogovor praktično ispunio ciljeve – smanjio nivo zaliha i podigao cene nafte – najava formiranja nove grupe tumači se kao znak da akteri strategije nisu dovoljno zadovoljni rezultatima. „Nadam se da će (savez) ostati zauvek,“ rekao je ovih dana za Bloomberg TV, ministar UAE. "

 

2.3.2018.

Očekuje se rast korištenja istosmjerne struje u EUO

bnovljivi izvori sve moćniji u Europi

Konzalting kuća Frost & Sullivan predviđa da će tržište istosmjerne struje (DC) u distribuciji električne energije u Europi rasti za 31,2% između 2017. i 2025. godine. Očekuje se kako će 2025. godine ostvariti prihod od 40,1 milijuna dolara, a ključnu ulogu imat će čimbenici poput povećanja integracije solarnih fotonaponskih sustava i skladištenja energije u stambenim i poslovnim zgradama. Ta tvrtka kaže da će DC rasvjeta s LED diodama i energetska učinkovitost omogućiti potrošačima povećanje uštede. Međutim, postojeća AC infrastruktura i nedostatak proizvoda spremnih za istosmjernu struju za krajnjeg korisnika bit će izazov za tržišni rast. "Kako bi prevladali ovu prepreku, dionici će se morati okupiti kako bi stvorili put za usvajanje DC proizvoda i demonstraciju prednosti DC snage u poslovnim zgradama", kaže Anirudh Bhaskaran, analitičar industrije energije i okoliša u Frost & Sullivanu. Najveći napredak očekuje se u Velikoj Britaniji, Irskoj, Njemačkoj, Francuskoj, Švicarskoj, Nizozemskoj i u nordijskim zemljama, javlja Metering.

Gazprom ne nastavlja isporučivati plin Ukrajini
Ruski div vratio je Naftogazu uplaćen novac za isporuke u ožujku

Ukrajinska novinska agencija UNIAN objavila je kako ruska plinska tvrtka Gazprom ipak neće nastaviti s isporukama prirodnog plina za Ukrajinu. Ruski div pri tome je objavio kako neće nastaviti isporučivati Ukrajini plin, iako je tako bilo dogovoreno, ali i da će vratiti ranije uplaćeni novac za isporuke plina u ožujku 2018. godine ukrajinskoj naftnoj i plinskoj tvrtki Naftogaz. Kao razlog za takvu odluku ističe se što dodatak postojećem ugovoru još nije odobren, no to bi svakako moglo značiti otvaranje novog 'fronta' u višegodišnjem sukobu dvije tvrtke, pa i dvije zemlje.
Istodobno, Arbitražni institut u Stockholmu odbio je revidirati Naftogazov ugovor s Gazpromom, koji uključuje i izmjene u tarifama za tranzit ruskog prirodnog plina kroz Ukrajinu. Arbitražni sud tako nije dao Naftogazu pravo za reviziju tranzitnih tarifa jer njegov zahtjev iz 2009. godine ne zadovoljava proceduralne zahtjeve. Sud također nije prihvatio ni Naftogazove zahtjeve za revizijom  ugovora o tranzitu na osnovi europskih i ukrajinskih energetskih i antimonopolnih zakona i propisa jer smatra da je provođenje regulatorne reforme u nadležnosti ukrajinskih. Ipak, sud je još potkraj prosinca 2017. godine donio odluku prema kojoj bi Gazprom morao Naftogazu platiti čak 4,63 mlrd. dolara odštete!

23. 2. 2018.

Traži se novac za Sjeverni tok 2
Plinovod je vrijedan čak devet milijardi eura

U idućih nekoliko mjeseci počet će proces privlačenja dodatnih financijskih sredstava za realizaciju projekta plinovoda Sjeverni tok 2 izjavio je glavni financijski direktor projekta Paul Corcoran. Prema planu ruske plinske kompanije Gazprom i njezinih partnera Engie, Shell, OMV, Uniper i Wintershall koji već financiraju ovaj projekt, oko 30% sredstava osigurat će spomenuti partneri dok će se ostatak troškova pokriti zaduživanjem na financijskom tržištu. Očekuje se da će taj proces osiguravanja novaca na tržištu kapitala potrajati do godinu dana. Ukupni troškovi projekta procijenjeni su na oko 9 mlrd eura, javlja ruski portal Sputnik News.

Rusija u 2017. isporučila Japanu 7,6 mil. t LNG-ja

Prošle godine Rusija je povećala izvoz LNG-ja u Aziju za 5,3 %

Rusija je u 2017. godini isporučila Japanu 7,6 mil. t LNG-ja, izjavio je ruski ministar energetike Aleksandar Novak. Iste godine Rusi su  povećali izvozLNG-ja na azijsko tržište na 15,4 mil. t, što je 5,3% više nego prethodne godine. Inače, Japan je najveći kupac LNG-ja u svijetu, a godišnje ga nabavi preko 70 mil. t. Glavni dobavljači plina su mu Katar, Ujedinjeni Arapski Emirati, Australija i Malezija, dok Rusija zasad ima oko 10 % udjela na japanskom tržištu plina, objavio je TASS

 

Njemačkoj je dosta dizelskih motora

Sudovi u tri grada odlučuju o tužbama zelenih koji traže zabranu prometa za dizelske motore

Zagađenje zraka emisijama iz auto motora u Njemačkoj postalo je zabrinjavajuće, a javno nezadovoljstvo je eskaliralo. Naime, sud u Leipzigu donosi ovaj tjedan odluku o mogućnosti zabrane prometa vozilima s dizelskim motorima koja bi mogla rezultirati zabranom prometa za oko 15 milijuna dizel automobila u većini njemačkih gradova. Takva inicijativa postoji i za Stuttgart i Duesseldorf gdje sudovi odlučuju o tužbama ekoloških udruga koje traže zabranu prometa dizelašima. Njemačke savezne pokrajine s jakom automobilskom industrijom su se žalile na tu odluku te slučaj dovele pred Savezni vrhovni sud. Stručnjak za automobilsku industriju iz istraživačkog centra CAR Ferdinand Dudenhoeffer smatra da su zabrane prometa za sve automobile s dizelskim motorom koji ne pripadaju zadnjoj generaciji neizbježne. „Sve drugo bi značilo jasno kršenje temeljnog prava građana na zdrave životne uvjete“, rekao je Dudenhoeffer. Promatrači ocjenjuju da politika neće dopustiti zabranu prometa jer bi to u velikoj mjeri pogodilo ne samo građane, nego i mnoge manje i srednje poduzetnike čiji vozni park se isključivo sastoji od vozila s dizelskim motorima, piše Tportal. Analitička kuća Evercore ISI procjenjuje kako bi u slučaju da Savezni vrhovni sud potvrdi zabranu prometa, što je ipak malo vjerojatno, pad vrijednosti rabljenih vozila za 5 posto mogao proizvođačima automobila donijeti gubitak od 1,6 milijardi eura.

Cijene kobalta otišle nebu pod oblake

Groznica na tržištu za sada nema pokrića

Cijene kobalta dosegnule su rekordno visoke razine zbog potražnje automobilske industrije kojoj je taj rijedak metal potreban za proizvodnju svjetala i baterija za električna vozila kojih je sve više na tržištu. Cijena tone kobalta porasla je sredinom veljače na Londonskoj burzi metala na 82.000 dolara, što je njezina najviša razina otkada se 2010. godine počelo pratiti njezino kretanje. Od prije dvije godine cijena kobalta je gotovo utrostručena, a nagli rast potražnje još nije dosegnuo vrhunac, ističu u specijaliziranoj tvrtki za prodaju kobalta Darton Commodities. Financijski su investitori zbog potencijala električnih vozila možda proizveli groznicu na tržištu. "Očekuje se da će tržište bilježiti višak u opskrbi do 2020. godine kada bi trebale biti potvrđene prognoze eksponencijalnog rasta prodaje električnih automobila", stoji u godišnjem izvješću Darton Commoditiesa.

Toyota ulaže milijarde u ekološki prihvatljive aute

Do 2030. proizvodnja električnih vozila povećat će se na 5,5 milijuna

Najveći japanski proizvođač auta Toyota Motor investirat će 2,8 mlrd. dolara u izgradnju novog centra u Japanu u kojem će razvijati niz ekološki prihvatljivih vozila. Centar će biti izgrađen u prefekturi Aichi, gdje tvrtka ima sjedište, a prostirat će se na 650 ha i imat će 11 različitih staza za ispitivanje. U njemu će raditi oko 3300 stručnjaka. Graditi će se u etapama i postupno puštati u pogon, a trebao bi biti potpuno završen i pušten u rad do 2023. godine. Toyota je ranije najavila cilj da do 2030. godine poveća proizvodnju električnih vozila na najmanje 5,5 mil., javlja američki portal 'Green Car Congress'.

20. 2. 2018.

Solarna Europa
Snaga novoinstaliranih sunčanih elektrana u 2017. dosegnula je 8,6 GW
Američki portal 'Renewable Energy World.com' je izvijestio kako je snaga novoinstaliranih sunčanih elektrana u 2017. godine u Europi dosegnula 8,6 GW, što ujedno znači povećanje za čak 28% u odnosu na 2016. Od tog iznosa, čak 6 GW otpada na zemlje Europske unije, gdje je novoinstalirana snaga u odnosu na 2016. godinu povećana za 6%. Do najvećeg povećanja snage sunčanih elektrana u Europi je došlo u Turskoj, gdje je ona iznosila čak 1,79 GW, a zatim slijedi Njemačka s 1,75 GW. S druge strane, u nekim je zemljama zbog ukidanja poticajnih mjera, primjerice u Velikoj Britaniji, novoinstalirana snaga sunčanih elektrana u 2017. godini bila razmjerno mala. Ipak, to bi se uskoro moglo promijeniti jer je za 2018. godinu predviđeno napuštanje najnižih uvoznih cijena (MIP) fotonaponskih modula koje je Europska komisija propisala u rujnu 2017. Tako bi od 2018. godine najniže uvozne cijene FN opreme trebale iznositi 0,18 EUR/W za multikristalne FN ćelije i 0,3 EUR/W za module od takvih ćelija te 0,21 EUR/W za monokristalne FN ćelije i 0,35 EUR/W ta takve module.

Dovršena već polovica Turskog toka

Do sada je položeno 884 km cijevi za dvije linije plinovoda

Do sada je položeno 884 km cijevi za dvije linije plinovoda Turski tok, što znači da je položeno 48% cijevi 'offshore' sekcije tog plinovoda. Brod 'Pioneering Spirit' koji polaže cijevi za prvu liniju plinovoda prošao je kontrolnu točku na 600 km na trasi u Crnom moru. Taj je dio trase bio ranije predviđen za napušteni projekt plinovoda Južni tok, a 'Pioneering Spirit' sada nastavlja dalje polagati cijevi po trasi koja je određena isključivo za Turski tok. Ruska plinska tvrtka Gazprom započela je 7.5.2017. godine na ruskoj obali Crnog mora polaganje cijevi za Turski tok koji će nakon 910 km izaći na tursko kopno i odatle nakon još 180 km doći do tursko-grčke granice. Grade se paralelno dvije linije plinovoda, od kojih će svaka imati kapacitet tranzita 15,7 mlrd. m3 godišnje. Pri tome je prva cijev namijenjena turskom, a druga europskom tržištu, javlja ruska novinska agencija TASS.

Rekordna dobit MOL-a

Čak 2,45 mlrd. dolara iznosila je EBITDA za 2017.!

MOL Grupa je objavila kako je 2017. ostvarila najveću dobit u zadnjih deset godina. Tako je dobit prije kamata, poreza, deprecijacije i amortizacije (EBITDA) u 2017. godini iznosila 2,45 mlrd. dolara, što je za 14% više  nego što je planirano i što treba zahvaliti povećanom doprinosu svih područja poslovanja. Istodobno je slobodni novčani tok povećan za 21% u odnosu na 2016. godinu i iznosio je 1,41 mlrd. dolara, što je osjetno više od planiranog, dok je neto dobit iznosila 1,11 mlrd. dolara, što je za 18% više nego 2016. U području 'upstream' (istraživanje i proizvodnja) EBITDA je iznosila 854 mil. dolara, što je za 26% više u usporedbi s 2016. godinom i to zahvaljujući višim cijenama nafte Brent i plina, a zbog snažne troškovne discipline to je područje poslovanja gotovo udvostručilo iznos slobodnog novčanog toka, na 14 USD/bbl proizvedene količine, i prometnulo se u značajnog generatora novca Grupe u 2017. godini. Tako je proizvodnja prosječno iznosila 107 400 bbl/d ekvivalenta nafte, što je ipak nešto manje od planiranog zbog manjeg doprinosa projekta u Velikoj Britaniji. s druge strane, i u području 'downstream' (prerada i maloprodaja), također su ostvareni odlični rezultati i to područje i dalje daje glavni doprinos zaradi s gotovo 50% čiste EBITDA Grupe u iznosu od 1,18 mlrd. dolara. U plinskom poslovanju EBITDA je povećana za 15% u odnosu na 2016. godinu i iznosila je 223 mil. dolara, što je ponajviše podržano rastom volumena transporta plina u Mađarskoj, čime su kompenzirane nepovoljne tarifne promjene. 
Kada se pak radi o planovima za budućnost, glavni MOL-ov kemijski projekt Polyol značajno napreduje, a pokrenute su i nove inovativne usluge vezane uz mobilnost. Tako se za 2018. godinu očekuje EBITDA oko 2,2 mlrd. dolara.

 

Kina smanjuje subvencije za električne aute

Kina je smanjila subvenciju za kupovinu električnih i hibridnih auta za oko 30%. Te će promjene biti na snazi do 11.6.2018. godine, nakon čega će vlad

Kina je smanjila subvenciju za kupovinu električnih i hibridnih auta za oko 30%. Te će promjene biti na snazi do 11.6.2018. godine, nakon čega će vlada ponovno razmotriti to pitanje nakon analize trendova prodaje takvih auta.

Osim toga, lokalne uprave će vjerojatno smanjiti i subvencije za proizvođače električnih auta koji rade na njihovom području. Tako su subvencije za aute koji s jednim punjenjem prelaze 200 – 250 km pale s oko 5700 na oko 3800 dolara po vozilu.

Također, podignut je i prag za kvalificiranje za dobivanje državnih subvencija za kupovinu električnog auta pa će se one umjesto za auto koji prelazi 100 km s jednim punjenjem od sada početi davati za auto koji prelazi minimalno 150 km.

Dosadašnjim programom subvencija kineska vlada je 2016. i 2017. potaknula veliki rast prodaje električnih i hibridnih auta, ali je zabilježeno i više slučajeva zlouporabe, javlja portal ‘Green Car Congress’.

Merkel: “Sjeverni tok 2” nije prijetnja

Njemačka i Poljska imaju različite poglede na planirani gasovod "Sjeverni tok 2" između Rusije i EU i Berlin taj projekat ne vidi kao prijetnju za ene

Njemačka i Poljska imaju različite poglede na planirani gasovod “Sjeverni tok 2” između Rusije i EU i Berlin taj projekat ne vidi kao prijetnju za energetsku diverzifikaciju, rekla je danas kancelar Angela Merkel.

Poljski premijer Mateuš Moravijecki pozvao je SAD da uvedu sankcije povodom planirane gradnje gasovoda.

Američki državni sekretar Reks Tilerson izjavio je prošlog mjeseca da SAD smatraju da taj projekat ugrožava energetsku bezbjednost Evrope.

“Mi smatramo da je to ekonomski projekat. I mi smo za energetsku diverzifikaciju. Želimo i da Ukrajina i dalje ima tranzitni gasni saobraćaj, ali vjerujemo da `Sjeverni tok` nije opasnost za diverzifikaciju”, rekla je Merkelova.

Holandija gradi ogromnu solarnu elektranu na moru

Holandija planira da izgradi solarnu elektranu na moru, 15 kilometara od obale, koja bi trebalo da počne s komercijalnim radom u roku od tri godine.

Holandija planira da izgradi solarnu elektranu na moru, 15 kilometara od obale, koja bi trebalo da počne s komercijalnim radom u roku od tri godine.

Projekat dolazi u kritično vrijeme za Holandiju, koja se bori da ograniči upotrebu fosilnih goriva i ispuni ciljeve o emisiji gasova sa efektom staklene bašte, nakon godina nedovoljnog ulaganja u obnovljive izvore energije.

Kako je kazao Allard van Hoeken, koji je i osmislio projekat, nakon probne sljedeće godine, konzorcijum koji se sastoji od energetskih kompanija, naučnika i istraživača planira da 2.500 kvadratnih metara plutajućih solarnih panela počne sa radom 2021. godine.

Pilot projekat, za koji je namijenjeno 1,2 miliona eura iz državnog budžeta, radiće na 30 kvadratnih metara panela od ovoga ljeta. Testiraće opremu, vremenske uslove, uticaj okoline i proizvodnju energije.

Univerzitet u Utrehtu istražiće proizvodnju energije u prototipu, smještenom oko 15 kilometara od obale kod Haga.

Stručnjak za solarnu energiju Wilfried van Sark sa Univerziteta u Utrehtu kaže da ako bi se uklonio problem nestašice zemljišta, ima nekoliko drugih koristi u izgradnji na moru, sličnih onima u energiji vjetra.

– Ovdje je više sunca na moru i dodatna korist od sistema hlađenja panela, koji povećavaju proizvodnju do 15 posto – dodaje on.

Bude li uspješna, postoji mnogo prostora za proširenje solarne farme, za razliku od prenaseljenog holandskog kopna gdje vlada otpor javnosti prema vetroelektranama.

Van Heken očekuje da ta morska solarna energija u konačnici bude jeftinija od morske vjetroenergije i kopnenih izvora energije, zahvaljujući uglavnom nižim troškovima izgradnje na moru.

Mađarska će poticati sunčane elektrane za poljoprivredu

Mađarska vlada priprema plan o poticanju izgradnje 3000 malih sunčanih elektrana na poljoprivrednim dobrima. Elektrane bi imale pojedinačnu snagu o

Mađarska vlada priprema plan o poticanju izgradnje 3000 malih sunčanih elektrana na poljoprivrednim dobrima.

Elektrane bi imale pojedinačnu snagu oko 0,5 MW i svaka bi zahtijevala oko 1 ha površine. Vlasnici tog zemljišta ili farmeri koji ga obrađuju mogli bi od države zatražiti potporu za takvu elektranu koja bi služila za potrebe gospodarstva.

Vlada je o tom planu konzultirala i Europsku komisiju koja blagonaklono gleda na takvu inicijativu koja već postoji i u Austriji i Njemačkoj.

Time bi Mađarska nastavila smanjivati energetsku ovisnost i povećavati udio obnovljivih izvora u energetskom miksu na 50%, javlja mađarski dnevnik ‘Budapest Business Journal’.

 

9.1.2018

Rusija isporučuje gas u SAD?

Sjedinjenim Američkim Državama biće isporučena prva serija gasa iz projekta „Jamal“, prenosi list „Komersant“.

List navodi da će tanker „Gaselis“, koji pripada francuskoj kompaniji „Endži“, prevesti gas iz britanske luke Ajl ov Grin do američkog terminala Everet, koji se nalazi u blizini Bostona. Prema riječima nekoliko sagovornika novina, „Gaselis“ prevozi upravo gas ruskog porijekla. Tanker treba da stigne u SAD 22. januara, dodaje „Komersant“. Taj teret je prva uvozna pošiljka koja će doći u Everet još od 2014. godine.

Navodi se da je tanker postavljen na utovar u britanskoj luci odmah nakon što je tamo krajem decembra istovaren tanker „Kristof de Maržeri“ sa prvom pošiljkom ruskog tečnog prirodnog gasa.

U početku je „Novatek“ planirao da pošalje prvu seriju prirodnog tečnog gasa na azijsko tržište, a potencijalni kupac bila je kineska kompanija CNPC. Zatim je direktor kompanije Leonid Mihelson rekao da će prva pošiljka otići do „kćerke“ kompanije — „Novatek gas i energija“. Kasnije je saopšteno da će pošiljka biti dostavljena trgovačkoj „kćerki“ malezijskog „Petronasa“.

„Činjenica da je krajnji kupac bio ’Endži‘ objašnjava se time da kompanija ima rezervisane kapacitete za regasifikaciju na terminalu Everet za 6,9 milijardi kubnih metara godišnje“, piše list.

„Jamal TPG“ realizuje projekat izgradnje postrojenja za tečni prirodni gas na nalazištu Južno-Tambejsko. Akcionari su „Novatek“ (50,1 odsto), francuski „Total“ (20 odsto), kineski CNPC (20 odsto) i Fond Puta svile (9,9 odsto). U okviru projekat će biti izgrađene tri tehnološke linije kapaciteta po 5,5 miliona tona i jedna dopunska od milion tona. Proizvodnja tečnog prirodnog gasa na prvoj proizvodnoj liniji počela je u decembru 2017. godine.

Zašto je Njemačka za Božić građanima plaćala da troše struju?

Njemačka je tokom božićnih praznika svojim stanovnicima plaćala da troše struju. Drugim riječima, struja nije bila jeftina, niti je bila besplatna, već je njezina cijena bila negativna; ljudi su zarađivali ako su je trošili.

Stvar je u tome da je u vrijeme božićnih blagdana u Njemačkoj bilo neuobičajeno toplo, potrošnja energije bila je mala, mnogi Nijemci praznike su provodili na otvorenom, izvan svojih kuća, nerijetko na skijama ili plažama u inozemstvu, a većina tvornica nije radila. Tako je potražnja pala, proizvodnja je istovremeno bila velika, a isključivanje sustava obnovljivih izvora iz mreže skuplje je nego prolazno pojeftinjenje struje.

Nepouzdani obnovljivi izvori

Ovo nije neuobičajeno za države koje ubrzano razvijaju obnovljive izvore energije, a Njemačka je u proteklih nekoliko desetljeća uložila oko 200 milijardi eura, ponajviše u energije vjetra i sunca. U toj zemlji cijene energije prošle su godine, prije Božića, ukupno bile negativne 31 sat.

Problem je u tome što se tehnologije eksploatacije obnovljivih izvora razvijaju mnogo brže od tehnologija njihova skladištenja koja predstavlja slabu kariku u sustavima opskrbe električnom energijom. Postojeći sustavi prilagođeni su izvorima čija se proizvodnja može kontrolirati. Kada je potrošnja krajnjih korisnika - kućanstava, ureda, trgovina, industrije i sl. veća, termoelektrane na razna goriva – od ugljena preko plina do nuklearnih, baš kao i hidrocentrale, proizvode i u sustav ubacuju više električne energije. Kada je potrošnja manja, proizvodi se manje. Na taj način nema preopterećenja sustava. U klasičnom sustavu nema neke posebne potrebe za pohranjivanjem energije. Ako se i pohranjuje, to se obično čini uz regulaciju rada hidrocentrala – kada je potrošnja manja, one rade manje pa se akumulacija povećava.

Obnovljivi izvori energije ne proizvode u skladu s potrošnjom. Oni proizvode puno kada energije ima, primjerice za sunčanih ili vjetrovitih dana, a proizvode malo ili ništa kada je vrijeme oblačno ili bez vjetra, piše Index.hr.

Skladištenje – veliki tehnološki problem

Brojni stručnjaci upozoravaju da se problem skladištenja energije neće lako riješiti u nekoliko narednih desetljeća. Naprotiv, Međunarodna agencija za energiju procjenjuje da će udio obnovljivih izvora do 2040. biti oko 40 posto. Prema pisanju britanskih medija u Velikoj Britaniji u 2017. oni su proizveli trostruko više energije od termoelektrana na ugljen.

S druge strane, tehnologija skladištenja energije razvija se mnogo sporije. Brojne kompanije koje su pokušale razvijati neke nove tehnologije skladištenja propale su. To se dogodilo čak i kompaniji Aquion Energy u koju su 200 milijuna dolara uložili veliki igrači poput Billa Gatesa i Shella. Problem je, među ostalim, u tome što je za razvoj inovativnih, a isplativih tehnologija skladištenja potrebno dosta vremena, a tržište još uvijek nije dovoljno veliko. Osim toga, za trenutne potrebe manjih potrošača, poput automobila i letjelica, litij-ionske baterije dovoljno su dobre, a njihove su cijene posljednjih godina padale puno brže nego što je itko očekivao. No problem je u tome što ion-litijske baterije, koje trenutno nemaju prave konkurencije, istovremeno najvjerojatnije nemaju budućnost kao jeftina tehnologija za skladištenjem golemih količina energije potrebnih za energetske sustave.

Reverzibilne hidrocentrale

Za velike sustave trenutno je najbolje rješenje skladištenje energije u tzv. reverzibilne hidrocentrale. Prema podacima Global Energy Storage Databasea, američkog ministarstva energetike, u njima se u svijetu trenutno skladišti oko 96 posto sve pohranjene energije. U njima se energija koju proizvode obnovljivi izvori koristi za pumpanje vode s nižih nadmorskih visina u rezervoare na višim nadmorskim visinama. Kada je proizvodnja obnovljivih izvora veća od potrošnje, a cijena energije najniža ili eventualno negativna, voda se pumpa. Kada je potražnja i cijena najveća, a proizvodnja obnovljivih izvora najmanja, voda se iz rezervoara ispušta u turbine i one proizvode električnu energiju. No ovo rješenje ima svojih problema i ograničenja. Prije svega rezervoari u koje se može pohranjivati voda uglavnom su neusporedivo manji od akumulacijskih jezera koja koriste hidrocentrale. Osim toga, uobičajeno su za njih najpogodnije lokacije planinska područja bogata vodom. Na nesreću, to su vrlo često krajevi koje karakteriziraju prirodne ljepote pa je otpor društva, osobito lokalnog stanovništva i zelenih udruga, redovno vrlo snažan. Takav slučaj u Hrvatskoj je projekt Vis Viva koji, među ostalim, uključuje reverzibilnu hidroelektranu i kombiniranu kogeneracijsku plinsku termoelektranu Peruća. Osim toga, mnoge zemlje nemaju dovoljno planina, rijeka i drugih potrebnih uvjeta za gradnju reverzibilnih elektrana.

Usporavanje konkurentnosti obnovljivih izvora

U ovom kontekstu nije na odmet upozoriti na slabo poznat fenomen 'deflacije vrijednosti' koji predstavlja dugoročan problem za razvoj konkurentnosti solarki i vjetroelektrana. Naime, stručnjaci predviđaju da ona neće rasti istim tempom kojim raste posljednjih godina. Problem će postajati izraženiji što će udio obnovljivih izvora više rasti s trenutnih 1,8 posto. Na problem su u travnju 2016. ukazali američki stručnjaci za energetiku Varun Sivaram i Shayle Kann u časopisu Nature Energy. Kako pišu autori, solarna energija sve je konkurentnija, ali će njezina cijena morati pasti više nego što se uobičajeno predviđa da bi takva ostala. Prema njihovim projekcijama, da se to stvarno dogodi, ona bi umjesto sa sadašnja 3 dolara trebala pasti na svega 25 centi, a ne na 1 dolar, koliko je zacrtala SunShot Initiative američke vlade.

Dvojac tumači da energija koju solarke proizvode to više gubi na vrijednosti što ih se više uključuje u mrežu. Kako je jasno iz prvog dijela teksta, to je posebno izraženo u vrijeme kada je razlika između ponude i potražnje velika, primjerice u ranim poslijepodnevnim satima za sunčanih dana. U tim razdobljima proizvođači koji su već isplatili svoja ulaganja u instalacije bit će spremni ponuditi energiju po vrlo niskim cijenama, pa i negativnim, kako bi bili konkurentni. Oni će to moći jer je marginalna cijena proizvodnje kWh solarki i vjetroelektrana u biti nula jer ih gorivo ništa ne košta. No to će s druge strane obezvrijediti vrijednost solarki na tržištu električne energije. Svaki novi panel koji će se uključivati u mrežu postajat će sve manje ekonomičan u smislu odnosa ulaganja i profita, piše Index.hr.

Važno je znati da pritom srednja tržišna cijena električne energije iz svih izvora neće drastično padati jer će drugi izvori, poput elektrana na fosilna goriva, nuklearki ili hidrocentrala, u vrijeme kada će solarke i vjetroturbine proizvoditi malo, morati stvarati energiju po komercijalno isplativim cijenama. Dakle, veliki pad vrijednosti investicije doživljavat će uglavnom samo vlasnici solarki i vjetroelektrana.

Naravno, ovaj problem mogao bi se ublažiti raznim rješenjima kao što su primjerice brži razvoj tehnologija skladištenja energije ili promjene u navikama korištenja električne energije.

 

BiH. značajan angažman Švicarske na realizaciji ekoloških projekata u ZDK-u

Švicarska sudjeluje u realizaciji nekoliko ekoloških projekta u gradu Zenica, te je o stanju okoliša u ovom gradu tokom sastanka s premijerom Zeničko-dobojskog kantona Miralemom Galijaševićem i ministrom za prostorno uređenje, promet i komunikacije i zaštitu okolice Fahrudinom Brkićem, razgovarala švicarska ambasadorica u BiH Andrea Rauber Saxer.

Razgovarano je o, kako je rečeno, dobroj saradnji Švicarske i ZDK-a, jer je Švicarska u ovom kantonu veoma angažirana posebno u oblasti izgradnje vododovodnih sistema, kao i drugih projekta u oblasti zdravstva, zapošljavanja i lokalne uprave.

-U tom smislu razgovarano je o kvalitetu zraka u gradu Zenici, koji je ovdje jedna značajna tema i zahtijeva ozbiljan angažman na rješavanju ovih problema - izjavila je ambasadorica Švicarske.

Premijer Galijašević je informisao ambasadoricu Saxer o aktuelnoj ekonomskoj, privrednoj i političkoj situaciji u ovom kantonu.

-Posebno smo razgovarali o dosadašnjoj uspješnoj saradnji i djelovanja ove prijateljske zemlje na području ZDK-a, u kojoj izuzetno mjesto zauzima realizacija kantonalnog akcionog ekološkog plana, a posebno o kvalitetu zraka na području kantona. Kao što se zna Švicarska djeluje na realizaciji i projekta saniranja otpadnih voda u Zenici, a na realizaciji programa razvoja demokratije je takođe značajno učešće ove zemlje - istakao je Galijašević.   

Švicarska ambasadorica je bila danas i gošća studenata Univerziteta u Zenici gdje je posjetila studente Odjeka germanistike na Filozofskom fakultetu i s njima razgovarala o političkom sistemu u Švicarskoj i o njemačkom jeziku u toj zemlji.

Imala je susret i sa studentima Pravnog fakulteta o temi federalnog uređenja Švicarske i drugim studentskim temama.

Energetika.ba / FENA

SDH na državu prenio 7% udjela u Petrolu

Slovenski državni holding je temeljem odluke Vlade na Republiku Sloveniju prenio 147.493 dionice Petrola, odnosno oko 7 posto udjela u slovenskoj nacionalnoj energetskoj kompaniji.

Prije prijenosa SDH je držao 412.009 dionica odnosno 19,7 posto udjela, a ankon prijenosa ih ima 264.516, što je 12,7 posto udjela. Država je prije prijenosa imala tri posto (63.912 dionica), a sad ima oko 10 posto odnosno 210.685 dionica.

 

29.12.2017.

Ruski sud odobrio sporazum između Rosnefta i Sisteme

Ruski je sud odobrio sporazum između Sisteme i Rosnefta u sporu oko Bašnefta.

Sistema će sukladno sporazumu morati platiti Bašneftu od 100 milijardi rubalja (1,73 milijardi dolara). Finalni dogovor mora biti realiziran do 30. marta 2018. godine nakon čega će stranke odreći daljnjih potraživanja.

Rosneft je tvrdio da Sistema nije djelovala u dobroj vjeri kada je 2009. kupila dionice proizvođača nafte Bašneft srednje veličine, i reorganizirala ga, a te optužbe Sistema je odbacila.

Bašneft je bio u većinskom vlasništvu Sisteme, ali ruska vlada je uzela udjel kompanije Sistema u Bašneftu 2014. godine navodeći da je privatizacija Bašnefta bila nezakonita.

Rosneft je kupio kontrolni paket Bašnefta prošle godine od ruske vlade u poslu vrijednom više milijardi dolara.

Ponovo u funkciji najveći naftovod u Sjevernom moru

Britanski naftovod Forties, jedan od najvećih u Sjevernom moru koji je prije desetak dana procurio, popravljen je za Božić, objavio je operater tog naftovoda Ineos.

Naftovod se sada testira, a potpuna uspostava isporuka bi trebala uslijediti početkom januara.

"Popravka cjevovoda je sada mehanički završena i testiranje pritiska je u toku", navodi se u saopštenju Ineosa, i dodaje da bi postrojenje za preradu nafte i gasa, Kinel, trebalo početi s radom u naredna 24 sata.

Naftovodni sistem Forties, kojim se isporučuje oko 450.000 barela nafte dnevno, zatvoren je prije nešto više od desetak dana nakon otkrivenih pukotina na njemu, što je prouzrokovalo da cijena sjevernomorske nafte "brent" premaši 65 dolara za barel.

Jakovčić: Priznajte, INA-u će kupiti Rosnjeft

Nema drugog potencijalnog kupca i Vlada to javnosti treba reći, kaže Jakovčić

Godinu dana je prošlo otkako je premijer Andrej Plenković najavio da će vratiti Inu u hrvatske ruke, no po tom se pitanju gotovo ništa nije pomaklo. Gost emisije Novi dan televizije N1 bio je hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu IDS-ov Ivan Jakovčić, koji smatra da se oko Ine treba biti iskren prema hrvatskim građanima 'Mislim da građanima treba reći istinu - Rosnjeft, Rusi će kupiti Inu , ne znam zašto se nema hrabrosti reći to. Ako bude drugačije, odlično, ali ne znam otkud sredstva da se kupi Inu, a Ina više nije ono što je nekada bila, ne vidim nikakvog ogromnog strateškog odnosa da se zadužimo, izvjesno je da će Rusi biti vlasnici Ine', poručio je Jakovčić za televiziju N1. Prokomentirao je i kako bi na to mogla gledati Europska komisija. 'Neće to biti baš blagonaklono gledano, ali ako nema drugog rješenja, EK će zažmiriti. Imamo ruskog vlasništva i to ne malom dijelu u raznim državama diljem EU. Ne vidim u tome nekakav neriješiv problem', rekao je Jakovčić.

Ekolozi tvrde da su HE najveća prijetnja za prirodu, ljude i ekonomiju BiH

Preko 18 godina borimo se za zaštitu prirode BiH i možemo reći da hidroelektrane (HE) trenutno predstavljaju jedan od najvećih izvora prijetnji za prirodu, ali isto tako i za ljude, lokalno stanovništvo i ekonomiju naše države, izjavila je jučer Nataša Crnković, predsjednik Centra za životnu sredinu.

Na konferenciji za novinare "Sloboda rijekama" istakla je da su u sklopu Koalicije za zaštitu rijeka BiH za ovu organizaciju čitavu 2017. godinu obilježile borbe za rijeke BiH i borbe protiv hidroelektrana, te skrenula je pažnju na ekonomsku neisplativost izgradnje malih HE.

"U čitavoj BiH je planirano preko 300 HE, a podaci do kojih dolazimo su da bi nažalost taj broj u toku sljedeće godine mogao da dođe i do 400. Skoro na sedmičnoj bazi potpisuju se nove koncesije za nove HE. Od 244 rijeke, koliko ih imamo u našoj državi, skoro na sve i jednoj su planirane HE. Na nekim od njih i više od 10 HE", istakla je Nataša Crnković.

Kao ekstreman primjer navela Konjic u kojem je planirana izgradnja 41 HE.

"Ono što se dešava u BiH sa HE nije jedinstveno, nažalost, na području čitavog Balkana je planirano preko 2.700 HE, tako da ono čemu svjedočimo jeste sistemsko uništavanje i otimanje prirodnih resursa i izvora života lokalnog stanovništva", kazala je Crnković.

Fokus Koalicije u 2017. godini će se nastaviti i u sljedećoj godini, a to je zaštita Vrbasa, izvora Sane, preostalog dijela rijeke Ugar, Neretve i njenih pritoka, Kruščice. Obzirom da je planirana izgradnja velikog broja HE, ova organizacija će primat dati lokalnim zajednicama koje bezuslovno vjeruju da rijeke treba da ostanu netaknute.

Viktor Bjelić iz Centra za životnu sredinu rekao je da nakon što se 2006. godine banjalučka Skupština grada usprotivila dvije velike HE na Vrbasu nisu očekivali da će se brzo morati vratiti borbi za ovu rijeku.

"Najave preduzeća 'HE na Vrbasu' iz Mrkonjić-Grada su nas natjerale da se okrenemo borbi u našem gradu. Novim projektom je planirana nešto manja HE Krupa na rijeci Vrbas instalisane snage oko 14,4 MW, sa visinom brane oko 30 metara, koja bi potopila magistralni put Banjaluka - Jajce u dijelu od Krupe  na Vrbasu do HE Bočac 2 i samim tim napravila akumulaciju u Grebenskoj klisuri koja je jedna od dvije klisuraste tvorevine koje za Vrbas znače pluća", rekao je Bjelić.

Najavio je da će Koalicija za zaštitu rijeka BiH učestvovati u kampanji za zaštitu Vrbasa, odnosno za proglašenje Grebenske klisure, kanjona Tijesno i Krupe na Vrbasu zaštićenim područjem.

"To je naš konačni cilj i jednom za svagda da stavimo tačku na HE na Vrbasu. Naš cilj  je prilično zahtjevan, ali svjesni smo da građani Banjaluke razumiju, vole Vrbas i da su svjesni da bez njega grad Banjaluka ne bi ni postojao ni mogao da živi", rekao je on.

Ekolozi su apelovali na Komisiju za koncesije i Vladu RS da ne daju koncesioni ugovor preduzeću "HE na Vrbasu" Mrkonjić-Grad za izgradnju HE Krupa, jer ovaj projekat može imati negativne dalekosežne posljedice po građane, biljni i životinjski svijet i generalno razvoj grada.

Odgovarajući na pitanja novinara, istakao je da se hidroenergetski potencijal Vrbasa razmatra od 60-ih godina, a da posljednja studija čiji su izvještaj dobili, osim HE Krupa nizvodno do Banjaluke analizira četiri kaskadne HE, kao i nizvodno od Banjaluke najmanje tri velike HE preko 20 MW.

Konferenciji za novinare održanoj u Banjaluci prisustvovao je i Haris Đelilović iz novoformiranog udruženja Ekološko društvo Bistro iz Kruščice gdje su se mještani i lokalna zajednica usprotivili izgradni dvije HE.

"To je rijeka sa pitkom vodom, koja je netaknuta stotinama godina i Kruščica će i ostati netaknuta", poručio je Đelilović i dodao da je udruženje pokrenulo pravni postupak sa ciljem da cijelu zonu vrate u park prirode.

Rusija nastoji održati rekordni izvoz gasa u Evropu i u 2018. Godini

Rusija radi na tome da zadrži izvoz prirodnog gasa u Evropu i u 2018. godini na rekordnim nivoima nakon što je najveći snabdjevač kontinenta gasom, Gazporom saopćio da ovogodišnji izvoz signalizira njegove ambicije da širi tržište.

Gasni gigant pod kontrolom ruske države planira isporučiti minimalno 180 milijardi kubnih metara gasa u narednoj godini, izjavio je izvršni direktor kompanije Aleksandar Medvedev u intervjuu u St. Petersburgu. To bi bio drugi po veličini obim izvoza u evropskoj istoriji nakon očekivane isporuke od 190 milijardi kubnih metara gasa u ovoj godini, koja je rekordna.

- To je, naravno, business, nije sport. To je, ipak, nova faza u istoriji kompanije - izjavio je Medvedev.

Gazprom udovoljava više od trećine evropskih potreba za prirodnim gasom, ruskim najvećim i najunosnijim izvoznim artiklom koji je u ovoj godini donio prihode od 37 milijardi dolara.

Tješnje trgovinske veze s kompanijom iza koje stoji Kremlj u suprotnosti su s pojačanim napetostima na vojnom i političkom planu između dvije strane, prenosi Bloomberg.

Teslina baterija već spašava Australce od zamračenja

Baterija je opskrbila mrežu sa snagom od 100 MW u samo 140 ms

Teslina nedavno instalirana baterija u Južnoj Australiji već je pokazala svoju isplativost kad je u rekordnom vremenu spriječila prekid opskrbe električnom energijom. Naime, baterija je opskrbila elektroenergetsku mrežu s 100 MW snage u samo 140 ms i ponovno uspostavila opskrbu kupaca nakon prestanka rada termoelektrane na ugljen Loy Yang u saveznoj državi Victoria. Također treba istaknuti da je takva litij-ionska baterija u Južnoj Australiji najveća na svijetu te pohranjuje energiju 99 vjetroturbina, omogućujući time opskrbu 30.000 kućanstava do čak i sat vremena u slučaju ozbiljnijih prekida opskrbe električnom energijom. Australci su instalirali sustav za pohranu energije kako bi izbjegli ponovni incident od prošle godine kada je cijela savezna država pretrpjela zamračenje tijekom oluje. Međutim, ovaj slučaj je zaprepastio čak i nacionalne operatore koliko brzo i učinkovito baterija može isporučiti energiju na tržište. Pogotovo zato jer bi termoelektrani na plin Torrens Island trebalo od pola sata do sat vremena da isporuči energiju i sinkronizira se s tržištem, dok je baterija to učinila za samo par milisekundi, objavio Independent.

Škoda Praha neće graditi Blok II TE Pljevlja

Upravljački komitet Projekta izgradnje Bloka II Termoelektrane (TE) Pljevlja odlučio je da okonča saradnju sa na ovom projektu češkom kompanijom Škoda Praha, rekao je danas na konferenciji za medije Izvršni rukovodilac Direkcije za razvoj i inženjering u Elektroprivredi Crne Gore Ivan Mrvaljević.

"Vlada Crne Gore je na 55. sjednici održanoj u četvrtak, 21. decembra razmotrila i prihvatila Informaciju o statusu aktivnosti na implementaciji Projekta izgradnje Bloka II Te Pljevlja i Projekta ekološke rekonstrukcije Bloka I Te Pljevlja. Tom prilikom, Vlada je zadužila Ministarstvo ekonomije da uputi potrebne instrukcije Elektroprivredi Crne Gore što je Ministarstvo učinilo, a Upravljački komitet projekta donio odluke u vezi sa tim", saopštio je Mrvaljević.

Kako je istakao, razlog za prekid saradnje je nemogućnost realizacije tog projekta od strane Škode Praha u okvirima koji su postavljeni ugovorom, tj. činjenica da ni godinu nakon odustajanja Češke eksportne banke partner nije obezbijedio prihvatljiv model finansiranja projekta.

"Uprkos značajnim naporima koje su u proteklom periodu oba pregovaračka tima uložila nije postignut dogovor oko tehničko-finansijskog modaliteta", naveo je Mrvaljević.

Naglasio je da Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) ostaje riješena u namjeri da iskoristi pljevaljske energetske potencijale i Crnoj Gori obezbijedi novi termoenergetski objekat.

"U skladu sa tim, Odluku ne treba shvatiti kao odustajanje od projekta – jer fokus investicionog plana EPCG ostaje na bloku koji će obezbijediti dugoročnu stabilnost sistema i pouzdano napajanje elektičnom energijom", rekao je Mrvaljević.

Hitno će se krenuti u projekat potpune ekološke rekonstrukcije Prvog bloka termoelektrane: Mrvaljević

Međutim, kako je naveo, nakon sagledavanja liste otvorenih pitanja, koja i pored nastojanja i istrajnosti svih uključenih strana, nijesu usaglašena, a prvenstveno zbog činjenice da ni godinu dana od otkaza finansijske podrške Češke eksportne banke, partner nije obezbijedio prihvaljiv model finansiranja, komitet je zaključio da nastavak realizacije projekta treba zasnovati na drugom polazištu.

Posebno je naglasio da je EPCG odlučila da po hitnom postupku krene u projekat potpune ekološke rekonstrukcije Prvog bloka termoelektrane vrijedan 40 miliona eura.

Iz Vlade podsjećaju da će postojeći Blok I TE Pljevlja biti ekološki rekonstruisan do 2021. godine. Obim projekta, kako se navodi, uključuje izgradnju sistema za odsumporavanje, denitrifikaciju, unapredjenje rada elektorfilterskog porstojenja, izgradnju sistema otpadnih voda i rekonstrukciju sistema transporta nus produkata sagorijevanja.

Mrvaljević je saopštio i da je u cilju potpune eliminacije negativnih posljedica kašnjenja u realizaciji, EPCG odlučila da po hitnom postupku krene u projekat ekološke rekonstrukcije prvog bloka termoelektrane i neposredno pomogne toplifikaciju grada zasnovanu na termoelektrani kao primarnom izvoru toplote.

Rekonstrukcija prvog bloka obezbjeđuje toplifikaciju grada

Ministar održivog razvoja i turizma, Pavle Radulović, istakao je da će se Projektom ekološke rekonstrukcije prvog bloka TE stvoriti i tehničke mogućnosti za toplifikaciju Pljevalja i poboljšanje kvaliteta vazduha u tom gradu koji je najviše ugrožen individualnim ložištima i gradskim kotlarnicama.

"Čekali smo Škodu Praha godinu dana. Raskidamo saradnju jer građanima moramo da obezbijedimo sigurno napajanje električnom energijom i siguran rad termoenergetskog bloka u Pljevljima", istakla je Sekulić i dodala da je češka kompanija ponudila neodgovarajuće alternativno rješenje.

"Idemo u hitnu ekološku rekonstrukciju prvog bloka TE i obezbjeđenje toplifikacije Pljevalja", saopštila je Sekulić.

Beč: Novogodišnje jelke za proizvodnju struje

Novogodišnje jelke koje ukrašavaju domove u Beču se poslije praznika termički obrađuju i koriste se za proizvodnju struje i toplotne energija. Prošle godine je čak oko 700 tona tj. 160.000 jelki termički obrađeno.

Proizvedena energija (više od 1.700 MWh) bila je dovoljna da se 975 domaćinstava jedan mjesec snabdijeva strujom i 2.280 domaćinstava toplotnom energijom.

Od 27. decembra 2017. do 14. januara 2018. Bečlije imaju na raspolaganju 530 javnih sabirnih mjesta za stručno uklanjanje novogodišnjih jelki čime se bavi služba magistratskog odjela MA 48 a jelke se mogu predati i na mjestima za odlaganje otpada. Od 27.decembra sa izuzetkom 1. gradske opštine, napravljena su privremena sabirna mjesta za jelke koja se mogu pronaći i na online-planu grada (www.wien.gv.at/stadtplan) kao i na aplikaciji MA 48.

Od početka sakupljanja iskorištenih jelki 1990. godine u Beču je stručno uklonjeno čak 11.200 tona tj. više od 2,5 miliona jelki.

EPS počeo otkopavanje uglja na novom kopu Kolubare

Elektroprivreda Srbije (EPS) počela je otkopavanje uglja na novom kopu Polje "G" u Rudarskom basenu "Kolubara", a planirano je da se tu godišnje proizvodi između pet i šest miliona tona uglja.

Ispitivanja su pokazala da je u zoni novog kopa oko 34,6 miliona tona uglja odličnog kvaliteta.

Otvaranje Polja "G" i puštanje sistema za proizvodnju otkrivke u rad omogućeno je izmještanjem 2,6 kilometara korita rijeke Kolubare, što je završeno početkom jula.

Za stabilan rad Polja "G" predviđeno je da se do kraja 2018. godine izmjesti oko sedam kilometara Ibarske magistrale.

Otvaranju novog kopa prisustvovao je ministar rudarstva i energetike Aleksandar Antić, koji je rekao da se tim kopom, gdje će se godišnje proizvoditi između pet i šest tona uglja, obezbeđuje stabilna proizvodnja električne energije u zimskoj sezoni.

"Ovaj kop važan za ukupan energetski sistem, za proizvodnju uglja i struje", kazao je Antić i istakao da je to jedno od najboljih kolubarskih ležišta pošto će se dobijati vrlo kvalitetan ugalj.

Naveo je da sada Srbija ima najveći nivo otkrivenog uglja, više od 10 miliona tona, koji je spreman za eksploataciju i za dostavu elektranama.

"Imamo na deponijama ozbiljne rezerve uglja, oko 1,6 miliona tona na nivou svih deponija, a kada je u pitanju Termoelektrana 'Nikola Tesla' u Obrenovcu, to je negdje oko milion tona, tako da potpuno spremno dočekujemo hladni talas", rekao je Antić.

Antić je rekao da će izmiještanje djela Ibarske magistrale i preusmjeravanje rijeke Peštan, kako bi se obezbijedila eksploatacija uglja na novom kopu, koštati između 55 i 60 miliona eura, što znači da je to izuzetno rentabilna investiciji u odnosu na količinu, kvalitet uglja i njegovu kalorijsku vrijednost.

"Slijedeće godine počinju pripreme za otvaranje polja 'Radljevo' koje treba da bude zamjena za 'Tamnavu zapadno polje' i da nam omogući višedecenijski mir po pitanju proizvodnje uglja", najavio je ministar.

Kako je objasnio, novac za nabavku opreme za polje "Radljevo", oko 100 miliona eura, obezbijediće EPS iz svojih sredstava, i u 2019. se očekuju prve rudarske aktivnosti na tom polju.

"Ovu godinu će EPS završiti sa proizvodnjom uglja koja je četiri odsto veća nego u 2016. Ovo će biti jedna od godina sa historijski najvećom proizvodnjom uglja", rekao je Antić.

Vršilac dužnosti diretora EPS-a Milorad Grčić je rekao da je Polje "G" jedno od važnih polja za budućnost, odnosno opstanak Rudarskog basena Kolubara.

Podsjetio je da je, da bi se došlo do uglja na tom kopu, od septembra otkopano oko dva miliona kubika otkrivke.

Graćič je rekao da će poslije otvaranja polja "Radljevo" biti obezbijeđena proizvodnja uglja za nekoliko decenija.

"Polje 'G' je važno jer je to prirodan nastavak Tamnavskog kopa. Ugalj koji se ovdje vadi je veoma visokog kvaliteta, kalorijske vrijednosti do 8,5 hiljada kilodžula", rekao je Grčić.

Naveo je da će basen "Kolubara, koji je imao manjak u proizvodnji uglja u prvom kvartalu ove godine, na kraju godine proizvesti 700.000 tona uglja više nego prošle godine.

Dodao je da je postignut veliki uspeh i u Kostolcu, gdje će biti prozvedeno više uglja otprilike isto koliko i u Kolubari.

RB Kolubara godišnje proizvede oko 30 miliona tona uglja iz kojeg se termoelektranama EPS-ovog ogranka TENT proizvede više od 50 odsto električne energije za potrebe srpskog tržišta.

5.11.2017.

Sunovrat cena nafte oborio svjetske berze

Akcije na Wall Streetu su jučer pale, jer se pad cena nafte negativno odrazio na deonice energetskih kompanija.

Industrijski indeks Dow Jones je, po otvaranju berze, pao za 0,26 odsto na 23.378,85 poena, širi S&P 500 za 0,36 odsto na 2.575,53 poena, a tehnološki NASDAQ za 0,4 odsto na 6.730,66 poena, prenosi Reuters.

U Evropi, njemački indeks DAX je pao za 0,3 odsto, a francuski KAK 40 za 0,6 odsto.

Dolar je "skliznuo" na 113,48 jena sa 113,57 jena, dok je euro ojačao na 1,1753 dolara sa 1,1667 dolara.

Cijene nafte su pale treći dan zaredom, jer je vijest o skoku proizvodnje u SAD neutralisala optimizam povodom mogućeg uravnoteženja situacije na tržištu nafte zahvaljujući dogovoru Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) o smanjenju proizvodnje.

Američka "laka" nafta (WTI) pojeftinila je za 67 centi na 56,09 dolara za barel u New Yorku, a sjevernomorska nafta "brent" za 73 centa na 62,43 dolara u Londonu.

U Aziji, japanski Nikei 225 je stagnirao, a honkoški Hang Seng je pao za 0,1 odsto.

Medvedev: EU pritiska Rusiju da odustane od Sjevernog toka 2

Napori Evropske unije da pravila Trećeg energetskog paketa proširi i na Sjeverni tok 2 predstavljaju pokušaj da se izvrši pritisak na Rusiju kako bi odustala od tog projekta, izjavio je jučer ruski premijer Dmitrij Medvedev.

"To je, najvjerovatnije, metoda da se izvrši pritisak na našu zemlju, i namjera pojedinih zemalja EU da nas nateraju da odustanemo od izgradnje druge linije Sjevernog toka ili da zakomplikuju radove na bilo koji način", rekao je Medvedev novinarima u Manili, a prenosi agencija Tass.

"Naš pristup prema implementaciji tog projekta ostaje nepromijenjen. Taj projekat nije političko sredstvo niti je instrument vršenja uticaja naše zemlje na evropske, kao što to pojedine zemlje i političari tvrde. To je normalan komercijalni projekat", istakao je on.

Pokušaj revizije kriterijuma Trećeg energetskog paketa i proširenja njegovih pravila na gasovode u neutralnim vodama je "najblaže rečeno sporna pozicija, da ne kažem apsurdna", zaključio je Medvedev.

Potrošnja energije će rasti za trećinu

IEA prognozira kretanja do 2040

Prema najnovijem izvješću Međunarodne agencije za energiju (IEA) 'World Energy Outlook 2017', ukupna svjetska potrošnja energije do 2040. godine porast će za 30%. Prema prognozi IEA-e, potrošnja nafte će porasti za 12%, na 104,9 mil. bbl/d. Iako će u tom razdoblju Kina i dalje biti najveći potrošač nafte, najvišu stopu rasta potrošnje imat će Indija, koja će imati 30% udjela u tom porastu svjetske potrošnje nafte, javlja ruski portal 'Sputnik News'.

Rumunjska dobiva najveću europsku vjetroelektranu

Postrojenje će imati 362 vjetroturbine i ukupnu snagu 1 GW

Nizozemska energetska tvrtka NERO Renewables želi u Rumunjskoj izgraditi vjetroelektranu s ukupno 362 vjetroturbine i ukupnom instaliranom snagom oko 1 GW. To je za čak 400 MW više od VE Fantanele-Cogealac, koja je za sada najveća kopnena vjetroelektrana u Europi. Projekt će stajati 1,4 mlrd. eura, a izgradnja bi trebala početi 2019. i biti završena do 2021. godine. U skladu s time, NERO Renewables je u listopadu 2017. godine osnovao rumunjsku podružnicu koja će voditi projekt, a raspisan je i pozivni natječaj u kojem je pozvano šest velikih proizvođača turbina da daju ponude.
Istodobno, u prosincu 2017. godine će rumunjska državna hidroenergetska tvrtka Hidroelectrica pustiti u pogon novu hidroelektranu na rijeci Strei u okrugu Hunedoara. Radi se projektu vrijednom 58 mil. eura, a elektrana ima instaliranu snagu 12 MW, javlja rumunjski portal 'Energy World Magazine'

Toga nema ni južno od Drave!

Mađarski šef poreznika pritisnuo MOL da snizi cijene u 'njegovom' gradu

Potez čelnika mađarske Državne uprave za poreze i carine (NAV) Andrása Tállaia privukao je pozornost međunarodnih poslovnih krugova, a agencija Bloomberg je to nazvala 'primjerom upletanja vlade u gospodarstvo'. Naime, Tállai se 11.11.2017. godine u svojem profilu na Facebooku pohvalio kako je mađarska naftna i plinska tvrtka MOL snizila cijene motornih goriva u gradu Mezőkövesdu, u kojem je on ranije bio gradonačelnik i to nakon što je upravo on obavijestio MOL da su tamošnje cijene 'previsoke'. MOL je odmah potom samo u Mezőkövesdu i okolici snizio cijene benzina i dizela. Naravno, Tállai sada inzistira da se MOL-u obratio u vezi cijena goriva u svojem gradu 'na zahtjev građana', a ne kao državni dužnosnik, javlja mađarski dnevnik 'Budapest Business Journal'.

Ponovo kreću njemačke plinske elektrane

Američki portal 'Power Engineering International' je izvijestio da njemačka energetska grupa RWE priprema ponovno puštanje u pogon dvije plinske termoelektrane kao dio priprema za nadolazeću zimu.

Radi se o TE  Weisweiler s ukupnom snagom 200 MW i TE Gersteinwerk-G s ukupnom snagom 355 MW.

Prva elektrana bit će na raspolaganju za isporuku energije u elektroenergetski sistem do daljnjega, a druga do kraja marta 2018. godine. Još prije nekoliko mjeseci RWE je odgodio planove za privremeno konzerviranje TE Moerdijk-2 snage 430 MW u Nizozemskoj barem do kraja prvog tromjesečja 2018. godine.

Austrijsku elektroprivredu muči slaba hidrologija

 

Američki portal 'Power Engineering International' je izvijestio kako poslovni rezultati austrijske elektroenergetske kompanije Verbund dolaze u pitanje zbog smanjene proizvodnje u hidroelektranama.

Naime, pritok u akumulacije austrijskih i pojedinih njemačkih hidroelektrana, koje čine čak 95% Verbundove proizvodnje, smanjen je za 7% u odnosu na protekle godine i za 6% u odnosu na dugoročni prosjek, što odgovara smanjenju proizvodnje električne energije za 1360 GW h.

Ukupna snaga Verbundovih hidroelektrana u dvije zemlje (Austriji i Njemačkoj) iznosi oko 7,7 GW.

 

18.10.2017.

Snaga Sibira“ ‎se kreće punom parom: Izgrađeno više od 1.000 kilometara

„Gasprom“ je izgradio polovinu prvog dela „Snaga Sibira“, navodi se u saopštenju kompanije.
„U ovom trenutku je izgrađeno više od 1.095 kilometara gasovoda, ili 50,7 odsto od prvog dela koji se proteže od Čajandinskog naftnog polja do Blagoveščenska“, navodi se u saopštenju ruske kompanije.

Ranije je saopšteno da će do kraja 2017. godine biti izgrađeno više od 1.300 kilometara gasovoda.

„Gasprom“ i kineska kompanija CNPS u maju 2014. godine potpisali su ugovor o isporukama ruskog gasa Kini istočnom maršrutom. Ugovor je sklopljen na 30 godina i podrazumeva godišnju isporuku 38 milijardi kubnih metara ruskog gasa Kini gasovodom „Snaga Sibira“.   

 

Gasprom: Isporuke gasa Srbiji povećane za 29,7 odsto

Ruska gasna kompanija Gasprom povećala je isporuke gasa Srbiji za 29,7 odsto od 1. januara do 15. oktobra ove godine, uz povećanje obima izvoza gasa svim zemljama koje će u budućnosti trošiti gas dopreman preko gasovoda Turski tok.

"Ruske isporuke gasa Turskoj su povećane za 23,4 odsto od 1. januara do 15. oktobra 2017. godine na godišnjem nivou, a povećane su isporuke i južnim i jugoistočnim delovima Evrope, naročito Mađarskoj (za 26,3 odsto), Srbiji (za 29,7 odsto), Grčkoj (za 14,1 odsto) i Bugarskoj (za 8,6 odsto)", navodi se u preliminarnim podacima Gasproma, a prenosi ruska agencija Tas s.

 

Volvo predstavio prvi model električnog vozila brenda Polestar

Kompanija Volvo Cars u utorak je predstavila prvi model električnog vozila brenda Polestar, čime se povećala konkurencija na tržištu na kojem su do sada dominirala vozila Tesla.

Hibridni Polestar 1, kupe sa četiri sjedišta sa lakom karoserijom od karbonskih vlakana, osigurava domet od 150 kilometara sa jednim punjenjem baterija. Vozilo posjeduje i benzinski motor u slučaju potrebe. Predviđeno je da se Polestar 1 proizvodi u fabrici na zapadu Kine, a na tržištu će se pojaviti 2019. godine.

Volvo, koji je od 2010. godine vlasnik kineskog proizvođača Geely Holding, objavio je u julu da će od 2019. proizvoditi samo električna i hibridna vozila.

IFC i EBRD: 215 miliona eura za energiju iz obnovljivih izvora
IFC, članica Grupacije Svjetske banke, i EBRD pomažu Srbiji da podstakne proizvodnju energije iz obnovljivih izvora i unaprijedi svoj energetski miks putem obezbjeđivanja kreditnog paketa vrijednog 215 miliona eura joint venture kompaniji koja radi na izgradnji najvećeg vjetroparka na Zapadnom Balkanu - Čibuk 1.
„Vjetropark snage 158 MW (megavata), koji će se sastojati od 57 turbina i proizvoditi do 457 GWh (gigavat-časova) električne energije godišnje, čiji završetak se planira do kraja 2018. godine, biće najveći komercijalni projekat u oblasti energije vjetra u Srbiji i regionu Zapadnog Balkana“, saopšteno je iz kabineta predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, koji je prisustvovao potpisivanju.

U saopštenju se navodi da će na taj način 113.000 domaćinstava dobiti električnu energiju iz obnovljivih izvora, čime će emisija ugljen dioksida biti smanjena za više od 370 hiljada tona godišnje.

Vjetropark Čibuk 1 doprinijeće otvaranju 400 radnih mjesta tokom izgradnje, kao i izgradnji 50 km novih puteva, dodaje se u saopštenju.
Rast industrije e-automobila velika prilika i za bh. Tvrtke
Na jednom od panela Summita100 biznis lidera jugoistočne Europe, koji se održava u Skopju, razgovaralo se o snažnom rastu industrije električnih automobila koji, kako je rečeno, predstavlja veliku priliku za tvrtke iz regije, pa tako i za one iz Bosne i Hercegovine.
- Naša regija je već sada igrač u automobilskoj industriji. Od svih vozila koji se proizvedu u Europi, u njih više od četiri milijuna nalaze se komponente iz bh. firmi, a kada se u obzir uzme cijela regija taj je broj mnogo veći. Ako smo mi već sada važan igrač u automobilskoj industriji, ja smatram kako možemo iskoristiti ovu priliku da postanemo još jači - izjavio je za Fenu član Nadzornog odbora Preventa BH Almir Jazvin koji je sudjelovao u panel raspravi.
Po njegovim riječima, budućnost električnih automobila je više nego izvjesna i već danas potrebno je poduzeti korake kako bi se Bosna i Hercegovina pridružila budućnosti i išla u korak sa zemljama Europske unije.
- Nama sad ne trebaju neka polurješenja, već nova rješenja. Kapital postoji, tržište postoji, kao spremnost za investicije i sad to sve treba uvezati. Postoji prilika na tržištu i ja se nadam da će privatni sektor prepoznati tu priliku - kazao je Jazvin.
Jedan od osnovnih preduvjeta za rast broja električnih vozila je infrastruktura za njihovo napajanje koja trenutno u Bosni i Hercegovini praktično ne postoji.
- Izgradnja tih stanica za napajanje predstavlja veliku poslovnu priliku za postojeća bh. elektroprivredna poduzeća. Ja osobno ne znam rade li oni već na tom planu, ali se nadam da će prepoznati i prigrliti tu priliku - dodao je Jazvin.
U Skopju je predstavljen i europski projekt elektromobilnosti u jugoistočnoj Europi - projekt EDISON (Eco Driving Innovative Solutions and Networkin) u okviru kojeg se duž prometnica u Sloveniji, Hrvatskoj i Srbiji instaliraju postaje za napajanje električnih automobila.
Makedonija se danas službeno priključila tom projektu, a ministar komunikacija i prometa BiH Ismir Jusko pohvalio je projekt, najavivši pokretanje inicijative za priključenje BiH projektu EDISON.
Indija i Japan protiv diktata trgovaca LNG-jem
Dvije zemlje snažno se protive 'destinacijskim klauzulama' u ugovorima
Novi plinski ugovor Indije i Japana mogao bi imati dalekosežne posljedice na globalnu trgovinu plinom. Naime, njime se ujedinjuju Japan kao prvi i Indija kao četvrti po veličini svjetski uvoznik ukapljenog prirodnog plina (LNG) u zajedničkom stavu protiv 'destinacijske klauzule' u ugovorima, koja ograničava pravo kupca da trećoj strani prodaje kupljeni i uvezeni LNG. Osim toga, dvije zemlje su se dogovorile da će zajednički pritisnuti dobavljače LNG-ja da uvedu 'odgovorno određivanje cijena'. Indija očekuje da će pakt s Japanom omogućiti smanjenje logističkih troškova za uvoz plina, a najavila je i pregovore s Rusijom i SAD-om oko promjene uvjeta u dugoročnim ugovorima s tim zemljama o kupnji LNG-ja. Konačno, Indija kao veliki uvoznik nafte već pritišće i članice Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) da joj snize cijene, javlja ruski portal 'Sputnik News'.
Tesla ovaj tjedan otpustio između 400-700 zaposlenikaLoši rezultati proizvodnje novog Model 3 Sedana
Tvrtka Tesla Inc. otpustila je neodređeni broj zaposlenika nakon niza procjena učinkovitosti. Procjenjuje se da  je Tesla ovog tjedna otpustila između 400-700 radnika, uključujući inženjere, menadžere i radnike u tvornici. Tvrtka je izjavila da su otpušteni dio godišnje revizije, pogotovo kada ima više od 33.000 zaposlenika, gdje tada procjena učinkovitosti ponekad rezultira otpuštanjima. Međutim tvrtka planira rasti i zapošljavati nove ljude diljem svijeta, pa je tako na vlastitoj stranici za karijere otvoreno 2.000 radnih mjesta. Naime, otpuštanje je nastupilo nakon što je tvrtka izjavila da je napravila samo 260 vozila Model 3 Sedan ove godine, manje od petine od 1.500 prognoziranih jedinica, a početna cijena mu je bila 35.000 USD, dvostruko niža od Model S Sedana. Odgođeno povećanje proizvodnje je rizik za gotovo pola milijuna rezervacija koji su početkom prošle godine počeli plaćati 1.000 USD depozita. Otpuštanja su se također dogodila nakon što je tvrtka kupila proizvođača solarnih panela SolarCity Corp. za oko 2 milijarde USD 2016. godine, gdje je odmah otpustila 63 zaposlenika, objavio je Renewable Energy World.
Što donosi 4. industrijska revolucija?Brojne su novosti u procesu stvaranja digitalnog blizanca proizvoda i proizvodnih pogona
Upravo održan 3DEXEPERIENCE Forum kao glavnu je temu imao četvrtu industrijsku revoluciju, odnosno novosti i tehnologije koje ona unosi u proces stvaranja digitalnog blizanca proizvoda i proizvodnih pogona. Skup je održan 11. listopada u prostorima Kraš Auditoriuma, a zajednički su ga organizirale tvrtke CADCAM Grupa i Dassault Systemes. Pri tome su tematski organizirana predavanja i demonstracije uživo o trodimenzionalnom konstruiranju, modeliranju, robotici, 3D printanju, simulaciji i optimiranju proizvoda održali domaći i strani stručnjaci i ujedno predstavili put do digitalne tvrtke. Isto tako, predstavljeni su novi standardi u razvoju i simuliranju virtualnih prototipova jer digitalna tvrtka treba učinkovitu infrastrukturu koja povezuje ljude i strojeve te omogućuje umreženu razmjenu podataka. Pri tome su okupljeni na primjeru humanoidnog robota Poppy mogli vidjeti kako učinkovita komunikacijska infrastruktura povezuje ljude i strojeve i omogućuje umreženu razmjenu podataka. 
Svoje iskustvo u korištenju platforme 3DEXPERIENCE predstavio je i poznati domaći proizvođač električnih vozila, tvrtkaRimac Automobili koja na njoj upravo razvija najnoviji model superautomobila.Ta platforma omogućava rad u jedinstvenoj centraliziranoj bazi podataka, brže konstruiranje, virtualne simulacije, predviđanje pogrešaka te olakšava organizaciju i pripremu proizvodnje, a povezivanjem članova projektnog tima u tvrtki i izvan nje omogućen je pristup informacijama o projektu i/ili proizvodu koji je nastao u različitim fazama konstruiranja i vizualni pregled svim sudionicima procesa razvoja i pripreme proizvodnje. Na Playgroundu je, osim električnog automobila Concept One i električnog bicikla Greyp, predstavljena i tehnologija virtualne stvarnosti, tako da su sudionici Foruma mogli ulazili i mijenjati karakteristike automobila koji fizički nije bio tamo. Radi se o primjeni tehnologije virtualne stvarnosti prilikom odabira i kupovine automobila koju koriste poznati svjetski proizvođači automobila. Virtual Garage omogućuje modifikaciju i uređivanje automobila do detalja prema željama korisnika, bilo da se radi o boji automobila i vanjštini ili pak o detaljima u unutrašnjosti.  
Konačno, predstavljena su i rješenja koja omogućavaju stvaranje digitalnog blizanca proizvoda i cijelog proizvodnog pogona. Ta rješenja omogućavaju da prije proizvodnje prvog proizvoda inženjeri izrade digitalni model koji omogućuje ispitivanje proizvoda i njegovih funkcionalnosti pa u idealnom slučaju konstruktori na stvarnom konačnom proizvodu ne moraju više ništa mijenjati. Upravo je s tim ciljem Forum i održan.

16.10.2017.

Veći kineski uvoz i napetosti na Bliskom istoku podigle cijene nafte prema 58 dolara

Cijene nafte poskočile su u petak na međunarodnim tržištima prema razini od 58 dolara, potaknute snažnim kineskim podacima o uvozu nafte i napetostima na Bliskom istoku.

Na londonskom je tržištu cijena barela porasla 1,17 dolara u odnosu na prethodno zatvaranje i iznosila je 57,42 dolara. Na američkom se tržištu barelom trgovalo po 99 centi višoj cijeni, od 51,59 dolara.

Kina je u rujnu uvozila devet milijuna barela nafte dnevno, pokazali su podaci objavljeni u petak. U razdoblju od siječnja do rujna uvoz se prosječno kretao oko 8,5 milijuna barela dnevno, učvršćujući Kinu na položaju najvažnijeg uvoznika nafte u svijetu.

"Probudili smo se s jakim podacima iz Kine. To je poduprlo cijene nafte", rekao je Olivier Jakob iz Petromatrixa.

Kineski uvoz snažno podupiru kupnje za strateške naftne rezerve. Od 2015. godine ta je zemlja potrošila oko 24 milijarde dolara na formiranje rezervi sirove nafte i sada drži oko 850 milijuna barela nafte, objavila je Međunarodna agencija za energetiku (IEA).

Dodatno su cijene nafte danas poduprle napetosti u Iraku i moguće američko povlačenje iz nuklearnog sporazuma s Iranom.

U petak je iračka televizija izvijestila da su se desetci tisuća kurdskih boraca rasporedili u naftnoj regiji oko Kirkuka kako bi odgovorili na moguće "prijetnje" iračkih snaga. Napetosti između dvije strane mogle bi presjeći naftne tokove a eskalirale su nakon referenduma 25. rujna na kojem su irački Kurdi glasali na neovisnost.

Također se očekuje da će tokom dana američki predsjednik Donald Trump objaviti da neće potvrditi nuklearni sporazum s Iranom iz 2015. godine. Washington ga mora potvrđivati svakih 90 dana.

Ako ga predsjednik Trump u nedjelju ne potvrdi, Washington će dobiti 60 dana vremena da odluči hoće li uvesti sankcije Teheranu. Istodobno je glasnogovornik iranskog parlamenta za rusku novinsku agenciju TASS rekao da bi uskraćivanje potvrde predstavljalo "kraj" dogovora i da bi prouzročilo kaos u svijetu.

"Američke bi sankcije presjekle značajan dio financijskih tokova za iransku trgovinu naftom", objasnio je u ovom tjednu predsjednik savjetodavne kuće FGE Jeff Brown.

Odvojeno je Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) objavila da je cijena barela referentne košarice njezine nafte u četvrtak iznosila 54,44 dolara, te se nije znatnije promijenila u odnosu na prethodni dan trgovanja.

Baterija koja diše nudi jefitniju i efikasniju pohranu

Novo rješenje gotovo je 100 puta jeftinije i može pohraniti dvostruko više energije od olovnih baterija

Istraživački tim s američkog sveučilišta Massachusetts Institute of Technology (MIT) napravili su novu vrstu baterije od sumpora, zraka, vode i soli. Znanstvenici tvrde da je baterija idealna za pohranu električne energije proizvedene od vjetra i Sunca, jer može pohraniti energiju na vrlo duga razdoblja i to za oko jednu petinu troškova u odnosu na trenutna tehnička rješenja. Time bi 'air-breathing' baterija omogućila da elektroenergetska mreža i dalje može primati energiju u razdobljima kada obnovljivi izvori ne proizvode energiju, čime bi se povećala pouzdanost takvih izvora. Baterija se sastoji od tekuće anode ili anolita (jeftin i u obilju dostupan sumpor otopljen u vodi) koji sadrži litijeve ili natrijeve ione i tekuće katode ili katolita koji se sastoji od oksigenirane otopljene soli, odvojene membranom, koja kontinuirano uzima i oslobađa kisik kojim balansira naboj, dok se ioni kreću između elektroda. Nakon pražnjenja, anolit oslobađa elektrone u vanjski krug, a litijevi ili natrijevi ioni putuju prema katodi. Istodobno, za održavanje elektronske neutralnosti, katolit privlači kisik, stvarajući negativno nabijene hidroksidne ione. Pri punjenju postupak je suprotan. Kisik odlazi iz katolita, povećavajući vodikove ione koji doniraju elektrone natrag u anolit kroz vanjski krug. Ukupni trošak kemijskih materijala nove baterije, kombinirana cijena katodnih, anodnih i elektrolitnih materijala, iznosi oko 1/30 troškova kod konkurentnih baterija, kao što su litij-ionske baterije. Takva baterija bi se mogla iskoristiti za pohranu električne energije iz vjetroelektrana ili sunčanih elektrana, za više dana ili čak cijele sezone, za oko 20 do 30 USD/kg u minuti. Iako je njena gustoća energije je nešto niža od današnje litij-ionske baterije, prototip je trenutno oko veličine šalice za kavu, baterije imaju veliki potencijal u povećanju kapaciteta, a ćelije se mogu kombinirati u veće sustave, objavio je MIT News.

Proizvodnja peleta i briketa od komine

Informatičar Sven Jeličić odlučio je promijeniti profesiju i prvi u Istri pokrenuti vlastiti pogon za preradu komine, tj. ostataka od maslina nakon njihove prerade u maslinovo ulje, izvještava Jutarnji list.

Jeličić je već krenuo s testnom preradom na strojevima koje je sam osmislio u poslovnoj zoni Galižana nedaleko od Pule.

Kako je istaknuo za list, Jeličić već pet godina radi na tom projektu u kojem su mu pomogli Luk arhitekti iz Umaga, porečki Institut za poljoprivredu i turizam te tvrtka Ultra teh iz Zagreba.

Ova godina je testna te planiraju raditi pet do šest mjeseci, kaže Jeličić koji vodi tvrtku J.T.Energy.

Pogon u Galižani sad ima četiri koša u koja ulazi komina koja se sakuplja u bazenu do postrojenja. Potom se prerađuje te iz nje nastaje sirova biomasa koja se pakira u vreće, a potom se može koristiti za proizvodnju peleta i briketa. 

Erjavec: Slovenija zainteresirana za nastavak opskrbe ruskim plinom

 

Slovenija je zainteresirana za produžetak nabave ruskog plina, a ugovor o tome mogao bi biti potpisan krajem ove ili početkom iduće godine prilikom planiranog posjeta premijera Mire Cerara Rusiji, izjavio je za rusku novinsku agenciju Sputnik slovenski ministar vanjskih poslova Karl Erjavec.

Petogodišnji ugovor između Rusije i Slovenije o isporukama plina ističe krajem slijedeće godine, a Slovenija je načelno zainteresirana da se obnovi na još pet godina, uz nabave 830 milijuna prostornih metara zemnog plina godišnje, kazao je Erjavec na kraju dvodnevnog posjeta Moskvi i sastanka međuvladinog povjerenstva za gospodarsku i znanstvenu suradnju.

Potvrdio je da je planiran i novi posjet ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova Ljubljani slijedeće godine.

Erjavec se u četvrtak sastao s Lavrovom, a uz bilateralne, međunarodne i regionalne odnose razmijenili su stajališta o arbitražnom sporu Slovenije s Hrvatskom, potvrdilo je slovensko ministarstvo vanjskih poslova.

U razgovoru za Sputnik Erjavec je naglasio da su politički odnosi Slovenije i Rusije od 2012. kad je preuzeo slovensku diplomaciju znatno napredovali, uz redovan dijalog, te da se s Lavrovom susretao najmanje jednom godišnje.

'RENEXPO BiH' će u Sarajevo dovesti 1.500 eksperata

Četvrti međunarodni sajam o održivoj energiji, energetskoj efikasnosti, upravljanju vodom i čvrstim otpadom, kao i biomasom ''RENEXPO BiH'' 8. i 9. novembra u Sarajevu će ugostiti više od 80 izlagača iz 20 država koji će predstaviti proizvode, usluge i tehnologije, a najavljeno je i učešće 1.500 eksperata.

Sajam predstavlja najznačajniju platformu za investitore, donosioce odluka, predstavnike ministarstava i općinskih struktura, kao i poslovne rukovodioce iz sektora energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije.

Sredinom septembra u Sarajevu je održan drugi savjetodavni sastanak na kojem je prisustvovalo 35 stručnjaka iz oblasti energije i vode, predstavnici ambasada, Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa u BiH, kao i čelnici javnih preduzeća.

- Hvala vam za izuzetno organizovan drugi sastanak savjetodavnog odbora 'RENEXPO BiH 2017', kao i mogućnost da FIPA predstavi investicioni potencijal BiH u oblasti obnovljivih izvora, energije, vjetra i energije vode, u okviru konferencijskog programa. Dugogodišnja saradnja između Nemačkog društva za međunarodnu saradnju (GiZ) i platforme RENEXPO nastavit će se i ove godine - kazao je tada predstavnik Agencije za unapređenje stranih investicija u BiH (FIPA) Amir Kazić.

Na sajmu se pored izložbenog dijela, konferencija i radionica, očekuju i ''B2B'' sastanci čiji je cilj razmjena znanja i iskustava na osnovama zajedničke saradnje i postizanja zajedničkih ciljeva u godinama koje slijede.

Sljedeći RENEXPO sajam je u Beogradu, od 25. do 27. aprila 2018. godine.

Performans u Banjoj Luci - Ekolozi protiv izgradnje termoelektrana

Aktivisti banjalučkog Centra za životnu sredinu jučer su, povodom Svjetskog dana borbe protiv fosilnih goriva, performansom ispred zgrade Vlade Republike Srpske prikazali šta očekuje Bosnu i Hercegovinu u narednih 30 godina, ukoliko vlade i dalje nastave s politikom ulaganja u fosilna goriva.

- Zemlje Evropske unije sistematski prilaze rješenju ove problematike i konkretne akcije prikazuju da njihova obećanja ne stoje samo na papiru. Ciljevi za 2050. godinu jasno nalažu 100 posto dobijanja energije iz obnovljivih izvora - izjavila je koordinatorica programa Energija i klimatske promjene Duška Kudra.

Brojne studije pokazuju, kako je saopćeno iz Centra, neisplativost ulaganja u termoelektrane, koje su preopterećujuće za ekonomiju države, stvaraju troškove medicinskih tretmana zbog bolesti koje izaziva emisija sagorenog uglja, a uticaj na životnu sredinu i klimu je nesaglediv.

Naveli su i da rezultati online ankete, koju su proveli u Gacku, pokazuju da se 83 posto građana izjasnilo da se guše u zagađenju koje prouzrokuje termoelektrana Gacko, a sporazumi i planovi za izgradnju novih termoelektrana se sumanuto i neplanski donose, bez da građane imaju mogućnost da izraze svoje mišljenje.

9.10.2017.

Rekordni izvoz američke nafte

Izvoz američke nafte dostigao je protekloga tjedna rekordnu razinu od 1,98 milijuna barela dnevno, premašivši rekod postavljen nedelju dana ranije od 1,5 milijuna barela dnevno.

Na ovoj razini, SAD isporučuje svjetskom tržištu više nafte nego što su neke članice OPEC-a u stanju proizvesti (Venecuela, Nigerija). Ono što vodi ekspanziju izvoza je visoka razlika u cijeni između američkog WTI-ja i međunarodnog Brenta koja se sada nalazi na razini od oko 6,25 USD po barelu.

Kad se WTI trguje uz veliki diskont u odnosu na Brent i druge strane reperne vrste nafte, to potiče sudionike na tržištu da kupuju američku naftu. Naravno, ova razlika mora biti dovoljno velika kako bi opravdala i troškove transporta. I dok analitičari veruju da ova razina izvoza nije dugoročno održiva, očekivanja su da će se ovaj trend produžiti barem još mjesec-dva. Razlika u cijeni između Brent-a i WTI-ja eksplodirala je u rujnu kada je uragan Harvey zatvrorio četvrtinu američkih rafinerija što je smanjilo potražnju za sirovom naftom i značajno povećalo zalihe.

Crodux dobavljač plina za Rafineriju Brod

Za godinu dana Slavonski Brod trebao bi se rješiti zagađenja iz rafinerije u Bosanskom Brodu. Na jesen sljedeće godine ta rafinerija bi umjesto teškog mazuta i nafte trebala koristiti plin.

Na jučerašnjoj sjednici Vlade donesen je zaključak i prihvaćen protokol kojim se dozvoljava priključenje rafinerije na hrvatski plinski sustav, što omogućuje dovod plina do rafinerije, piše Jutarnji list.

Plin bi trebao u potpunosti anulirati dosadašnja zagađenja. Vlasnik rafinerije, ruski Zarubežnjeft, dostavu plina je dogovorio s tvrtkom Crodux plin u vlasništvu umirovljenog generala Ivana Čermaka.

Ugovor o izgradnji kraka plinovoda koji će spajati magistralni plinovod u Hrvatskoj i rafineriju u Bosanskom Brodu bit će potpisan 10. listopada, dogovoreno je u utorak u Moskvi na zasjedanju Međuvladine rusko-hrvatske komisije za trgovinsko-gospodarsku i znanstveno-tehničku suradnju. Hrvatsko izaslanstvo je vodila ministrica gospodarstva Martina Dalić, a na sjednici je bio i predstavnik Croduxa Branko Radošević.

Crodux će sa Zarubežnjeftom potpisati ugovor o opskrbi rafinerije plinom na 10 godina, a godišnje će isporučivati 70.000 kubičnih metara plina u vrijednosti oko 150 milijuna kuna bruto. Prema njegovim riječima, to nije veliki posao za njega jer od ukupne cijene njemu ostaje tek umjerena marža.

Siemens i General Electric u konkurenciji za izgradnju TE-TO Pančevo

Siemens i General Electric dostavili su ponude na tenderu za izgradnju TE-TO Pančevo, pokrenutom od strane ruskog Energoholding-a, prenose ruski mediji.

GE učestvuje na tenderu u konzorcijumu sa turskom kompanijom Gamma, dok Siemens nastupa zajedno sa grčkim preduzećem Metka, prenosi ruski ITAR-TASS, pozivajući se na predsednika kompanije, Denisa Fedorova.

Naftna industrija Srbije (NIIS) je 2015. godine predstavila ovaj zajednički projekat sa poslovnom jedinicom Energoholding-a, Tsentrenergoholding, vredan 140 miliona EUR, a snaga termoelektrane-toplane bi trebalo da dostigne 140 megavata. NIS-ov partner, takođe u vlasništvu Gazprom-a, poseduje 51% novoformirane kompanije, dok je NIS vlasnik 49% akcija zajedničkom projektu. Prema ranijim navodima iz NIS-a postoji mogućnost da se TE-TO u drugoj fazi proširi na snagu od 208 megavata, što bi podiglo vrednost investicije na 183 miliona EUR.

SAD: Emisija stakleničkih plinova iz najvećih postrojenja u 2016. smanjila se dva posto

Emisija stakleničkih plinova iz najvećih američkih industrijskih postrojenja smanjila se dva posto u 2016. na 2,99 milijarda tona a u smanjenju je predvodila energetika, prema podacima američke savezna Agencije za zaštitu okoliša.

Pad je zabilježen u posljednjoj godini mandata predsjednika Baracka Obame. Ukupno smanjenje američke emisije stakleničkih plinova iz velikih industrijskih postrojenja iznosilo je gotovo deset posto u proteklih pet godina.

U 2016. američke elektrane smanjile su emisiju 4,6 posto na 1,88 milijarde tona s 1,97 milijarda tona u 2015. To znači ukupni pad od 18 posto u proteklih pet godina od kada je EPA počela prikupljati podatke.Emisija iz sektora proizvodnje prirodnog plina i nafte uključujući sustave cjevovoda i skladištenja porasla je na 283 milijuna tona u 2016. u odnosu na 233 milijuna tona u 2015.

U SAD-u obvezno je prijavljivanje emisije stakleničkih plinova za sva postrojenja koja emitiraju više od 25.000 tona ugljičnog dioksida godišnje, a EPA mora svake godine podnositi izvješće Kongresu.

Predsjednik Donald Trump napao je ograničenja emisije stakleničkih plinova koja je uvela Obamina administracija a koja znanstvenici okrivljuju za klimatske promjene. Trump je ocijenio da su preskupa za industriju i namjerava ih poništiti. Najavio je i povlačenje iz globalnog klimatskog sporazuma cilj kojega je borba protiv globalnog zatopljenja.

EPCG u devet mjeseci uvezla struje za 49 miliona eura

Elektroprivreda (EPCG) je u prvih devet mjeseci uvezla električnu energiju vrijednu 49 miliona eura, što je 30 miliona eura više nego u istom prošlogodišnjem periodu, saopšteno je iz elektroenergetske kompanije.

Direktor Direkcije za odnose sa javnošću EPCG, Rajko Šebek, kazao je da su suša i manjak padavina u regionu uticale na rast cijene struje na berzi, u prosjeku 15 EUR po megavat satu (MWh).

"Manja proizvodnja naših hidroelektrana, je uticala na povećani uvoz električne energije, koji do kraja septembra iznosi 992 gigavat sata (GWh). U poređenju sa istim peridom prošle godine uvezeno je 450 GWh više", rekao je Šebek Pobjedi.

On je dodao da je suša jedini faktor koji je uticao na manju proizvodnju hidroelektrana čija je spremnost bila maksimalna i pored godišnjih i kapitalnih remonta.

Šebek je naveo da su loše hidrološke prilike uslovile niže dotoke i punjenja akumulacija, što je dovelo do manje proizvodnje u hidroelektranama.

"Ostvarena proizvodnja iz hidroelektrana za devet mjeseci je 560 GWh, što je 48 odsto od bilansnog plana. To je za direktnu posljedicu imalo povećani uvoz u cilju stabilnog rada elektroenergetskog sistema. Dakle, u odnosu na bilansni plan, proizvodnja iz hidroelektrana tokom ove godine je manja 604 GWh", precizirao je Šebek.

Prema njegovim riječima, visoke ljetnje temperature, suša i manjak padavina u regionu uticale su na tržište električne energije, odnosno na cijene na berzi.

6.10. 2017.

Putin: Produženje naftnog dogovora moguće do kraja 2018.

Predsjednik Rusije Vladimir Putin izjavio je da je Rusija spremna na produženje dogovora sa Organizacijom zemalja izvoznica nafte (OPEK) o smanjenju proizvodnje tog energenta do kraja 2018. godine, ali da će to zavisiti od situacije na tržištu.

"U stalnom smo dijalogu sa našim partnerima, i zavisno od situacije u martu 2018. godine, donijećemo odluku o potrebi produženja dogovora sa OPEK-om", rekao je Putin na konferenciji "Ruska energetska nedjelja" u Moskvi, a prenosi ruska agencija Tas s.

Srbiju očekuje veliki bum u rudarskom sektoru

Srbiju uskoro očekuje veliki bum u rudarskom sektoru, rečeno je na otvaranju sedme Međunarodne konfernecije o mineralnim resursima u Srbiji “Pokretačka snaga za ekonomski razvoj”.

Pomoćnik ministra rudarstva i energetike Srbije, Siniša Tanacković je rekao, otvarajući konferenciju, da je u Srbiji došlo do ekspanzije geoloških istraživanja i da imamo više od 220 eksplatacionih polja i preko 130 istražnih polja na kojima se vrše geološka istraživanja.

 

Kif: Srbija ima velike mogućnosti za razvoj rudarstva

Ambasador Velike Britanije Denis Kif je izjavio da Srbija ima velike mogućnosti za razvoj rudarskog sektora i pozvao srpske i britanske firme da više sarađuju u toj oblasti.

"Srbija ima puno mogućnosti, bio sam prije nekoliko danas u Loznici i vidio projekat Jadar. Srbija zaista ima velike mogućnosti", naglasio je Kif na sedmoj Međunarodnoj konferencije o mineralnim resursima u Srbiji "Pokretačka snaga za ekonomski razvoj", prenosi Tanjug.

 

Investitori: Vlada podržava istraživanja, dobri uslovi

Strane kompanije koje vrše geološka istraživanja u Srbiji zadovoljne su uslovima i podrškom Vlade Srbije, rečeno je na sedmoj Međunarodnoj konfernecije o mineralnim resursima u Srbiji “Pokretačka snaga za ekonomski razvoj”.

Kako kažu, Srbija ima najbolji Zakon o rudarstvu u Istočnoj Evropi i dosta je unaprijeđen poslovni ambijent.

 

Rezerve jadarita procijenjene na 136 miliona tona

Rezerve minerala jadarita u nalazištu kod Loznice su procijenjene na 136 miliona tona, izjavila je danas menadžerka za spoljne poslove kompanije Rio Sava Eksplorejšn (Rio Tinto) Jelena Aleksić.

Projekat "Jadar" bi mogao da se realizuje od 2023. godine, rekla je ona na sedmoj Međunarodnoj konfereneciji o mineralnim resursima u Srbiji "Pokretačka snaga za ekonomski razvoj", na panelu o izazovima u realizaciji rudarskih i geoloških projekata u Srbiji.

EU traži angažman u proizvodnji baterija

Šefčović najavio mogućnost da Unija podupre stvaranje industrijskog konzorcija

Europska unija okupit će idućeg tjedna čelnike automobilskih, kemijskih i inženjerskih kompanija kako bi raspravili o proizvodnji baterija u Europi koja bi konkurirala azijskim i američkim proizvođačima. Skup će biti održan iduće srijede u Bruxellesu a među pozvanima su predstavnici njemačke kemijske grupe BASF, proizvođača automobila Renault i Daimler, te inženjerske tvrtke Siemens. Potpredsjednik Europske komisije Maroš Šefčovič izjavio je kako bi EU mogao financijski poduprijeti stvaranje konzorcija u tom sektoru. “Naše su ambicije stvaranje stvarne proizvodnje u EU-u, s komplatnim lancem, uključujući i recikliranje”, poručio je Šefčovič u srijedu u elektronskoj poruci Reutersu. “Potpora uvođenju baterija u upotrebu jednostavno je imperativ ako ozbiljno razmišljamo o prijelazu na e-mobilnost”, rekao je potpredsjednik EK. Dolazak u Bruxelles najavili su i njemački proizvođač automobila Volkswagen, Totalova podružnica za baterije Saft Group, dobavljač automobilskih dijelova Continental AG i proizvođač materijala Umicore. Europa treba “Airbus u segmentu baterija”, složio se s Šefčovičem Egbert Lox, potpredsjednik tvrtke Umicore, proizvođača materijala za automobilsku industriju i baterija, podsjetivši da su se proizvođači zrakoplova 70-ih godina prošlog stoljeća udružili kako bi postali konkurentni američkom Boingu. “To je dobra inicijativa u pravom trenutku”, izjavio je glasnogovornik Volkswagena, čelnik čijeg je brenda prošlog mjeseca pozvao industriju da osnuje regionalnog dobavljača baterija. Europski proizvođači automobila žele električnim automobilima ubrzati prijelaz na nultu emisiju štetnih plinova s obzirom na postroženu regulaciju na razini EU-a u sklopu ostvarivanja zacrtanih ciljeva zaštite klime. Iako europski proizvođači automobila sastavljaju akumulatorske baterije za električne automobile, Europa nije važan igrač u proizvodnji baterijskih ćelija, ključnih komponenti baterija koje se sada uglavnom proizvode u Aziji. Na tržištu dominiraju japanski Panasonic i NEC, korejski LG i Samsung, kineski BYD i CATL, te američki proizvođač Tesla. Ako prodaja električnih vozila poraste, kako očekuju mnogi proizvođači automobila, razvoj europskih kapaciteta proizvodnje ćelija mogao bi stajati čak 30 milijardi dolara, navode u bilješci analitičari Bernstein Researcha. Potražnja za električnim automobilima još je uvijek slaba zbog ograničene infrastrukture za punjenje strujom i visokih troškova kupnje vozila. To bi se moglo promijeniti ovisno o tempu pada cijena baterija. Samo u 2016. godini pale su 18 posto, napominje Reuters, a prenosi Energypress.

Cijene nafte ponovo iznad 56 dolara, R

usija i Saudijska Arabija razmatraju dulje razdoblje smanjene opskrbe

Cijene nafte ponovo su u četvrtak prekoračile razinu od 56 dolara na međunarodnim tržištima temeljem očekivanja da će Saudijska Arabija i Rusija produljiti razdoblje smanjene proizvodnje.

Na londonskom je tržištu cijena barela porasla 35 centi u odnosu na prethodno zatvaranje i iznosila je 56,15 dolara. Na američkom tržištu bila je gotovo nepromijenjena i iznosila je 50,08 dolara.

"OPEC i Rusija razgovaraju o produljenju razdoblja smanjene proizvodnje ali opskrba je još uvijek obilna s obzirom na nagli rast američkog izvoza", tumači stanje na tržištu Carsten Fritsch iz frankfurtskog Commerzbanka.

Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je ovog tjedna da bi sporazum Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i drugih proizvođača, uključujući i Rusiju, o smanjenju proizvodnje koji vrijedi do kraja ožujka iduće godine biti produljen do kraja 2018.

Ruski ministar energetike Alexander Novak u četvrtak je kazao da bi Moskva bila zadovoljna kada bi se sporazumu pridružile nove zemlje. Njegova izjava vremenski se podudarila s posjetom saudijskog kralja Moskvi.

"Putin i Salman najvjerojatnije će postići dogovor o produljenju razdoblja smanjene opskrbe iz OPEC-a i zemalja izvan OPEC-a, iako ga vjerojatno neće objaviti a obujam rezova trebao bi se postupno smanjivati", objavili su iz Eurasia Groupa.

Sporazum o smanjenju proizvodnje za oko 1,8 milijuna barela dnevno stupio je na snagu u siječnju ove godine.

Osjetniji rast cijena zakočila je danas obnova proizvodnje na libijskom naftnom polju Šarara nakon što su ga naoružani pobunjenici na dva dana zatvorili.

Na raspoloženje tržišta utjecao je i veći izvoz nafte iz SAD-a, na 1,98 milijuna barela dnevno u prošlom tjednu, premašivši time rekord iz prethodnog tjedna od 1,5 milijuna barela dnevno, pokazali su službeni podaci američke vlade.

Odvojeno je OPEC objavio da je cijena barela referentne košarice njegove nafte u srijedu iznosila 53,93 dolara, što znači da je pala 1,36 dolara u odnosu na prethodni dan trgovanja.

EU packe zbog plastičnih vrećica

Europska komisija u srijedu je poslala Hrvatskoj obrazloženo mišljenje zbog direktive o plastičnim vrećicama i pozvala je da potpuno provede propise Unije u području zaštite zračnog prometa.
Komisija je u srijedu poslala obrazloženo mišljenje Hrvatskoj i Rumunjskoj jer još nisu obavijestile Komisiju o mjerama za provedbu direktive o plastičnim vrećicama.
Obje zemlje sada imaju dva mjeseca za odgovor, a ako ne dobije zadovoljavajući odgovor, Komisija može Sudu Europske unije uputiti predmete protiv tih država članica. U Europskoj uniji u studenom 2016. izglasana je direktiva koje je cilj smanjiti uporabu laganih plastičnih vrećica.
Zemljama članicama prepušteno je da same s predloženog popisa mjera odaberu one kojima će ostvariti zacrtane ciljeve. Između ostaloga, mogu uvesti naknadu ili pristojbe na korištenje takvih vrećica, također mogu odrediti nacionalne ciljeve za smanjenje uporabe tih vrećica tako da se do kraja 2019. potrošnja smanji na najviše 90 vrećica po osobi, a do 2025. na najviše 40 vrećica.
EPS do kraja godine očekuje dobit od pet milijardi dinara
Elektroprivreda Srbije (EPS) do kraja godine očekuje dobit od pet milijardi dinara, a pored nepovoljnih vremenskih uslova u prvom polugodištu ove godine ostvaren je pozitivan finansijski rezultat od 1,9 milijardi dinara prije plaćanja poreza, rekao je direktor sektora za ekonomske poslove u EPS-u Mladen Serventi.

Prema njegovim riječima, u naredne dvije godine očekuje se dobit od po 17 milijardi dinara, a te projekcije su rađene ne računajući povećanje cijena struje rekao je Serventi.

Dodao je i da ta kompanija planira i smanjenje distributivnih gubitaka struje sa sadašnjih 12,8 odsto na 10,8 odsto u 2019. godini.

Državni sekreta u Minostarsvu rudarstva i energetike Zoran Predić najavljuje i da će Elektroprivreda Srbije u zaštitu životne do 2025. godine uložiti 900 miliona eura.

„Za odsumporavanje, čime će se smanjiti emisija ugljen-dioksida na termoelektrani 'Nikola Tesla' A biće uloženo oko 170 miliona eura, modernizovane su hidroelektrane Zvornik i Bajina Bašta, u termoelektrani Kostolac gradi se novi blok, a u rudarskom kombinatu Kolubara unapređuje se tehnologija iskopavanja uglja i ujednačavanja kvaliteta", rekao je Predić.

 

BEOGRAD, 31. avgust 2017.

           
SAGLASNOST NA ODLUKU O NOVIM CENAMA ELEKTRIČNE ENERGIJE ZA GARANTOVANO SNABDEVANjE

Savet Agencije za energetiku Republike Srbije je na sednici održanoj 31. avgusta 2017. dao saglasnost na Odluku o regulisanoj ceni električne energije za garantovano snabdevanje koju je doneo v.d. direktora Javnog preduzeća Elektroprivreda Srbije. Ovom odlukom se cene električne energije za domaćinstva i male kupce povećavaju prosečno za 2% od 01. oktobra 2017. godine.

Iran uveo naftni embargo iračkom Kurdistanu, najavio vojne vježbe

Iran je u subotu zabranio uvoz i izvoz naftnih proizvoda s iračkim Kurdistanom i najavio zajedničke vojne vježbe s iračkom vojskom blizu te autonomne pokrajine koju je Turska optužila da je s izraleskim Mossadom organizirala sporni referendum na kojem je glasala za neovisnost.

Sve prijevozničke tvrtke i vozači primili su naredbu da ne prevoze rafinirane naftne proizvode između Irana i susjednog Kurdistana "sve do nove naredbe", izvijestila je državna televizija Irib citirajući ministarstvo transporta.

Irački Kurdi su velikom većinom u ponedjeljak glasali za odcjepljenje i razljutili Tursku, središnje vlasti u Bagdadu, Iran, a ne priznaju ga ni Sjedinjene Države kao i druge sile koje se pribojavaju da bi referendum mogao potaknuti sukobe u regiji.

U odgovoru na referendum iranske i iračke oružane snage najavile su da će održati zajedničke vojne vježbe u blizini svojih granica, objavila je u subotu iranska državna televizija.

Tim vježbama Teheran nastoji pomoći Bagdadu nakon kurdskog referenduma o neovisnosti.

Odluka je donesena na sastanku iranskih vojnih zapovjednika koji su također "dogovorili mjere za uspostavu sigurnosti na granicama i primanje iračkih snaga koje će biti razmještene na nadzornim točkama na granici", rekao je glasnogovornik vojske.

Erdogan zaprijetio vlastim iračkih Kurda da će "platiti cijenu"

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan rekao je u subotu da će vlasti iračkih Kurdi platiti cijenu za referendum o neovisnosti kojemu su se usprotivile regionalne zemlje strahujući da će i njihove kurdske manjine krenuti tim putem, a strane sile poput Sjedinjenih Država proglasile su referendum nelegitimnim.

"Oni ne stvaraju neovisnu državu, oni otvaraju ranu u regiji kako bi u nju zabile nož", rekao je Erdogan članovima svoje vladajuće stranke AK u turskome gradu Erzurumu.

Erdogan je u prošlosti izgradio snažne trgovinske veze s kurdskim vlastima u sjevernom Iraku odakle se svakog dana izvoze stotine tisuća barela nafte preko Turske do svjetskih tržišta.

Ranije je najavio da će irački Kurdi gladovati ako Ankara zaustavi tranzit nafte, a u subotu je u govoru optužio izraelsku obavještajnu službu Mosad da je sudjelovala u organiziraciji spornog referenduma.

Irački Kurdi slavili su referendum s izraelskim zastavama u rukama, rekao je Erdogan i ustvrdio "To pokazuje da da (administracija iračkih Kurda) ima zajedničku povijest s Mosadom" te je poručio iračkim Kurdima "Samo vas Izrael podržava".

Iračko ministarstvo obrane reklo je u petak da planira preuzeti kontrolu na granicama autonomnog Kurdistana u dogovoru s Iranom i Turskom. Istoga dana zrakoplovne veze Kurdistana i inozemstva prekinute su po nalogu Bagdada koji želi prisiliti tu autonomnu regiju da poništi referendum o neovisnosti.

Za neovisnost se izjasnila velika većina sudionika referenduma pokrenutog na inicijativu predsjednika autonomne regije Kuridstana Masuda Barzanija. Iako su kurdske vlasti jamčile da neće automatski proglasiti neovisnost, Bagdad ne pristaje na dijalog i prekinuo je zračne veze između iračkog Kurdistana i inozemstva.

U Sibiru otvorena prva solarna elektrana sagrađena od modula ruske proizvodnje

U Majminskom rajonu u Republici Altaj započela je s radom prva solarna elektrana sastavljena od heterostrukturnih modula domaće proizvodnje visokog stupnja iskorištenja, prenosi agencija TASS.

Investicije u objekt iznose oko dvije milijarde rubalja. Izvođač radova je tvrtka "Solnečnaja Energija". Elektrana je specifična po tome što su u njezinoj gradnji korišteni heterostrukturni moduli poboljšane učinkovitosti. Oni uvelike uvećavaju transformaciju sunčeve energije čak i kada je vrijeme oblačno.

Investitor i glavni izvođač radova Majminske elektrane su organizacije grupe kompanija Hevel (zajedničko poduzeće grupe kompanija Renova i dioničkog društva Rosnano). Kako se navodi na stranici kompanije, heterostrukturna tehnologija koja je primijenjena u tvornici u Novočeboksarsku pripada novoj generaciji silicijskih solarnih elemenata koji se odlikuju najvišim stupnjem iskorištenja stanica, preko 22 posto, i širokim temperaturnim dijapazonom upotrebe.

Sve u svemu, sada imamo 40 megavata svoje proizvodnje, a zimi u vrijeme najvećeg opterećenja mreže cijela republika troši 120 megavata. Na taj način već smo osigurali trećinu neophodnih potreba i ne planiramo se zaustaviti na postignutom, rekao je rukovoditelj Republike Altaj Aleksandar Berdnikov.

Majminska solarna elektrana, čija je izgradnja započela u svibnju ove godine, četvrto je po redu postrojenje koje je u rad pustila tvrtka Hevel. Ranije je ova regija u suradnji sa spomenutom tvrtkom planirala do 2019. godine ostvariti ukupan kapacitet proizvodnje solarne energije na Altaju do 90 megavata.

O svjetskom trendu razvoja obnovljivih izvora eneregije govori i činjenica da je u južnoj kineskoj pokrajini Anhui, poznatoj po nalazištima ugljena, nedavno počela s radom najveća plutajuća solarna elektrana kapaciteta 40 megavati, s preko 120 tisuća solarnih panela na 86 hektara, koja će energijom osigurati 15 tisuća kućanstava, podsjećaju mediji.

Francuska ulaže 20 milijardi eura u energetsku tranziciju

Francuska vlada namjerava uložiti oko 20 milijardi eura u energetsku tranziciju. Od tog iznosa devet milijardi trebalo bi uložiti u energetsku učinkovitost, sedam milijardi u obnovljive izvore a četiri milijarde u ubrzanje prelaska na čišća vozila. Dio je to investicijskog plana vrijednog 57 milijardi eura za period između 2018.-2022. koji je ekonomist Jean Pisani-Ferry prezentirao premijeru Edouardeu Philippeu, a u sklopu kojeg bi trebalo energetski obnoviti 75.000 zgrada godišnje, odnosno 375.000 u roku od pet godina. Francuska proizvodnja iz OIE u tom periodu trebala bi porasti za 70%, dok bi ulaganja u čišći transport prije svega trebala biti koncentrirana na cestovni prijevoz i željeznicu, a svim ovim mjerama je cilj smanjiti stakleničke plinove. U tom periodu iz prometa će se povući oko 10 milijuna starih vozila, pogonjenih klasičnim gorivima, koja su registrirana prije 2001, objavio je EMP.

Sunčane naočale koje proizvode električnu energiju
Fotonaponske ćelije na bazi organskih materijala integrirane su u staklima naočala

Istraživači s Instituta za tehnologiju Karlsruhe razvili su poluprozirne, fotonaposnke ćelije na bazi organskih materijala, koje su integrirane u stakla sunčanih naočala. Stakla su 1,6 mm debela, 6 g teška i kod jačine svjetlosti od 500 lux (prosječna rasvjeta u uredu ili kućanstvu) proizvode 200 μW električne energije. Toliko energije moglo bi napajati slušne aparatiće, pedometar ili drugi mali električni uređaji. Na okvirima sunčanih naočala su mikroprocesor i dva zaslona, na kojima se prikazuju informacije o intenzitetu i temperaturi Sunca preko senzora u obliku grafikona, na što se trenutno i koristi proizvedena energija. Isto tako, kod zgrada čitav prozor može biti solarni sustav, pa se na staklenim fasada visokih zgrada mogu integrirati fotonaponski paneli, koji apsorbirano sunčevo zračenje mogu koristiti za proizvodnju električne energije te smanjenje potrošnje energije hlađenja. Naime, fotonaponske ćelije na bazi organskih materijala su fleksibilne, jako tanke i transparentne, a dostupne su u različitim oblicima i bojama te nude široku opciju primjena koje se ne mogu ostvariti silikonskim fotonaposnkim ćelijama. Već postoje folije od fotonaposnkih ćelija koje se mogu pregibati bez oštećenja,  proizvode se u vakuumu, umjetnim isparavanjem, a prodaju u obliku rola, objavio je VDI.

 

Benzinci potisnuli dizelaše prvi put od 2009.

Prodaja novih automobila sa benzinskim motorima u Evropi u prvoj polovini 2017. bila je veća od prodaje dizel vozila, što nije zabilježeno već skoro cijelu jednu deceniju.

U prvih šest mjeseci 2017. benzinci su činili 48,5% ukupne prodaje novih vozila, saopštila je Evropska asocijacija proizvođača automobila (ACEA), dok je u prvoj polovini 2016. godine taj broj iznosio 45,8 odsto.

Istovremeno, tražnja za dizelašima u Evropi opala je sa 50,2% u prvih šest mjeseci 2016, na 46,3 odsto u periodu januar-jun 2017. Preračunato u broj vozila, Evropljani su u prvoj polovini 2017. kupili oko 150.000 dizel automobila manje nego u istom periodu 2016. godine.

Pad prodaje automobila sa dizel motorima prati povećano interesovanje kupaca za vozila sa alternativnim pogonskim gorivima, kao što su hibridi, električni automobili, kao i modeli na tečni naftni gas i prirodni komprimovani gas (metan).

Prodaja ove vrste vozila skočila je u posljednjih godinu dana za preko 35%, i sada iznosi 5,2% udjela u tržištu novih automobila na Starom kontinentu.

Jedan od razloga pada interesovanja za kupovinu automobila sa dizel motorima treba potražiti u najavama pojedinih evropskih metropola da će od sredine naredne dekade zabraniti vožnju dizelaša.

Sa druge strane, prodaji dizelaša odmogao je i Volkswagenov skandal sa lažiranjem emisije štetnih gasova modela sa dizel motorima, čije se posljedice osjećaju i dvije godine nakon izbijanja ove afere.

29.9.2017.

САГЛАСНОСТ НА ОДЛУКУ О НОВИМ ЦЕНАМА ЕЛЕКТРИЧНЕ ЕНЕРГИЈЕ ЗА ГАРАНТОВАНО СНАБДЕВАЊЕ

Evropa troši više od 112 milijardi eura godišnje na subvencije za fosilna goriva

Evropske vlade i Evropska unija daju više od 112 milijardi eura svake godine za podršku proizvodnji i potrošnji fosilnih goriva, uprkos obećanja da će ukinuti sve štetne subvencije do 2020., pokazao je novi izvještaj koji su objavili Overseas Development Institute (ODI) i Climate Action Network Europe (CAN Europe).

U izvještaju su prvi put sakupljene detaljne informacije u vezi s podrškom koja je pružena fosilnim gorivima, kao što su nafta, ugalj i plin, od 11 evropskih zemalja i EU između 2014. i 2016.

Stručnjaci koji su radili na izvještaju su došli do informacije da je sektor saobraćaja imao najviše koristi od ovih subvencija, s više od 49 milijardi eura korištenih za podršku upotrebi fosilnih goriva, uključujući poreske olakšice pomoću kojih je snižena cijena dizela. Sveukupno, sektor transporta je primio više od 44 posto ukupnih subvencija dokazanih u ovom izvještaju.

Upozoreno je da te poreske olakšice nastavljaju da promoviraju korištenje dizela, u vremenu kada zdravstvene posljedice i troškovi zagađenja zraka postaju sve očigledniji, te da to također djeluje negativno na prelazak na niskougljični model saobraćaja, uključujući i električna vozila.

"Rastuća podrška za plin i podrška za energiju iz uglja su posebno zabrinjavajući. Ovaj trend je nastavljen uprkos obećanjima koja su dale vlade evropskih država, kao i Evropska unija, da će do 2020. u potpunosti povući sve subvencije za fosilna goriva, pri tom se obvezujući da će do druge polovine 21 vijeka u potpunosti eliminisati emisije iz fosilnih goriva, u sklopu Pariskog sporazuma", saopćeno je iz Centra za ekologiju i energiju iz Tuzle.

Nepoznati veliki energetski potencijalKapacitet prirodnog isparavanja je čak i do 325 GW godišnje

Trenutno se na Columbia University proučava isparavanje voda na otvorenom, koji ima veliki energetski potencijal s prosječnom gustoćom toka snage 80W/m2. Diljem SAD-a prosječna gustoća toka snage je do 10 W/m2 te se procjenjuje da bi bilo dostupno i do 325 GW snage što je više od 69% proizvodnje električne energije SAD-a u 2015. godini, uzimajući u obzir samo prirodno isparavanje koje nastaje u velikim jezerima i rezervoarima (osim Velikih jezera). U posljednje vrijeme došlo je do napretka u materijalima i uređajima koji reagiraju na vodu i koji bi mogli proizvoditi energiju iz pare. Istraživači su zaključili da bi prirodno isparavanje s površine voda na otvorenom moglo osigurati gustoću toka snage usporedive s postojećim vjetroelektranama i sunčanim elektranama. Gustoće toka snage za instalacije vjetroelektrana je 2,90W/m2, a za sunčane elektrane 8,06W/m2. Prema istraživačima, to bi značilo da bi se imalo na raspolaganju gotovo 100 milijardi m3 vode koja bi se mogla obnoviti svake godine zbog sporog isparavanja, što bi moglo biti korisno u područjima SAD-a koji pate od oskudice vode. Kako bi se izbjegla nestalna proizvodnja energije iz takvog izvora istraživači su razmatrali mogućnost kontrole izlazne snage iz uređaja na isparavanje koji bi koristio veliki toplinski kapacitet vode za pohranu i oslobađanje energije. Time bi se kontrolirala ulazna energija i povećala pouzdanost, jer bi pohranjena toplinska energija u vodi ispod motora moglo znatno smanjiti nestalnu proizvodnju energije, zbog razlike u potražnji, objavio je E&T.

Širi se inicijativa CESECInicijativa o povezivanju plinskih sustava proširuje se i na elektroenergetiku i energetsku učinkovitost

Ministarstvo zaštite okoliša i energetike izvijestilo je o potpisivanju memoranduma o suglasnosti kojim se Inicijativa zemalja Srednje i Jugoistočne Europe o povezivanju plinskih sustava (CESEC) dopunjuje Zajedničkim pristupom elektroenergetskom tržištu, energetskoj učinkovitosti i obnovljivom razvoju, a sve s ciljem osiguranja sigurnosti, održivosti i konkurentnosti energetske politike Europske unije. U ime Hrvatske na sastanku u Bukureštu, na kojem je Memorandum potpisan, sudjelovao je ministar zaštite okoliša i energetike, dr. sc. Tomislav Ćorić koji je tom prigodom izjavio kako Hrvatska podupire proširenje CESEC-a, koji je osnovan s ciljem ubrzavanja integracije tržišta plina u Srednjoj i Jugoistočnoj Europi, na elektroenergetiku, energetsku učinkovitost i obnovljive izvore. Isto tako, naglasio je da sigurnost i stabilnost tržišta energije u susjednim zemljama pomažu i osiguravaju bolju sigurnost i likvidnost hrvatskog tržišta pa je poticanje širenja ideja i pravila koja vrijede u Europskoj uniji na zemlje uključene u CESEC vrlo važno. Pri tome će Inicijativa omogućiti i prijenos hrvatskih pozitivnih iskustava na zemlje uključene u CESEC, čime će se omogućiti njihova bolja priprema za članstvo u EU-u, ali i ujednačiti pravila te osigurati bolje funkcioniranje elektroenergetskog tržišta u svim tim zemljama.
Inače, CESEC je osnovan još u veljači 2015. godine, kada je osnovana radna skupina koju su činili predstavnici Austrije, Bugarske, Hrvatske, Grčke, Mađarske, Italije, Rumunjske, Slovačke, Slovenije i EU-a, a naknadno su se pridružil Albanija, Bosna i Hercegovina, Makedonija, Moldavija, Srbija i Ukrajina. Tijekom rada je zaključeno kako bi proširenje obuhvata CESEC-a izvan granica prirodnog plina moglo biti od koristi za regionalni energetski sustav pa je odlučeno o proširenju na elektroenergetiku, obnovljive izvore i energetsku učinkovitost.

Ankara trguje naftom samo preko Bagdada

Turska je obavijestila Irak da će sarađivati samo sa vlastima u Bagdadu kada je riječ o izvozu sirove nafte, saopšteno je danas iz kancelarije premijera Hajdera el Abadija.

Turski premijer Binali Yildirim potvrdio je u telefonskom razgovoru sa Abadijem da Ankara podržava sve odluke Vlade Iraka poslije održavanja referenduma o nezavisnosti u iračkom Kurdistanu, navodi se u saopštenju.

Među tim mjerama, dodaje se u tekstu, je "ograničavanje operacija izvoza nafte na iračku Vladu".

U saopštenju nije precizirano kako će se Turska odnositi prema sadašnjem izvozu sirove nafte iz iračog Kurdistana.

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan ranije je zaprijetio Kurdima sa sjevera Iraka da će Turska, zbog referenduma o nezavisnosti, blokirati nafovod preko kojeg Kurdistan izvozi naftu na svjetsko tržište. Cijevi tog nafotovda idu preko teritorije Turske.

MOL 65. najuspješnija tvrtka na svijetu

Mađarska naftna i plinska tvrtka skočila je za čak 150 mjesta

Mađarska naftna i plinska MOL skočila je za 150 mjesta na 65. mjesto na zadnjem popisu financijski najuspješnijih tvrtki na svijetu 'Platts Top 250 Global Energy Company Rankings'  koju objavljuje S&P Global Platts. Na popisu su tvrtke vrednovane prema vrijednosti imovine, prihodima, dobit i povratu na uloženi kapital. Ove godine na vrhu je ruska plinska tvrtka Gazprom, a slijedi je njemačka energetska tvrtka E.ON. U 2016. je MOL bio na 215. mjestu pa je to napredovanje ujedno i najveći skok koji je u godinu dana ostvarila neka tvrtka na tom popisu, javlja mađarski dnevnik 'Budapest Business Journal'.

Total kupuje 'zelene' firme

Francuski naftni i plinski gigant Total objavio je ovog tjedna da će kupiti dvije energetske firme koje posluju 'zelenom' energijom.

Kako bi Total diverzificirao izvore energije otkupit će 23 % udjela francuske firme Eren RE, koja posjeduje 650 MW solarnih, vjetroelektrana i hidroelektrana diljem svijeta, a uz to planira povećati instalirane kapacitete na 3 GW u roku od pet godina.

Prema uvjetima ugovora vrijednog 237,5 miliona EUR (284 mil. USD), Total će imati  autonomiju upravljanja firmom Eren RE nakon pet godina. Također, Total planira kupiti još jednu francusku firmu GreenFlex, koja se bavi energetskom učinkovitosti te upravljanjem podataka i opreme i pomaže 600 europskih klijenata u upravljanju potrošnje energije.

Predviđa se da će prihodi GreenFlex biti veći od 350 mil. EUR u 2017. godini, a Total je planira kupiti krajem ove godine.

U konačnici, Total namjerava ponuditi svojim kupcima integrirana rješenja, od optimizacije energetskih potreba i izvora i pronalaženja financijskih rješenja za upravljanje energijom do mjerenja i smanjenja emisija, objavio je Power Engineering International.

27.9.2017.

Gorive ćelije omogućuju velike uštede u kućanstvima

Novo tehničko rješenje zadovoljava 80% energetskih potreba

Gorive ćelije britanske tvrtke Ceres Power za upotrebu u kućanstvima mogu pretvarati prirodni plin u električnu i toplinsku energiju uz visoku učinkovitost, proizvodeći dovoljno energije da bi se moglo napuniti električno vozilo i smanjiti potražnja na elektroenergetskoj mreži. Takvo novo tehničko rješenje mogli bi smanjiti troškove energije u kućanstvima za 400 GBP (oko 3400 HRK) te smanjiti emisije ugljičnog dioksida za 2 t na godinu. Gorive ćelije mogu opskrbiti kućanstva s 80% od ukupne prosječne potrebe za energijom, bez štetnih emisija. Isto tako, mogu koristiti i održiva goriva, poput bioplina, etanola i vodika. Zbog sve većih promjena na energetskom tržištu, gorive ćelije bi mogle uravnotežiti sve veću potražnju za energijom zbog povećanja električnih vozila na cestama i baze podataka potrebne kako bi se proširila digitalizacija. One predstavljaju fleksibilno rješenje s velikim potencijalom koje će moći rasteretiti elektroenergetsku mrežu pod pritiskom sve veće potražnje, objavio je Energy Live News.

Liberalizacija tržišta sa sobom nosi i skuplju struju

Tržište električne energije u BiH otvoreno je skoro dvije godine, a slobodne trgovine strujom nema. Potrošači se i dalje snabdijevaju od državnih elektroprivreda, a sve i da kilovate kupuju na tržištu, ne bi plaćali manje. Cijene struje moraće rasti bude li BiH slijedila liberalizaciju i evropska pravila. Ako je za utjehu, do kraja godine poskupljenja neće biti.

Poskupljenja su izvjesna, tvrde stručnjaci za energetiku, a uslovljavaju ih direktive EU i Energetske zajednice i primjena zakona liberalizacije svih tržišta el. energije. Sada plaćamo kilovatčas po povoljnim uslovima, od 0,083 evra, objašnjavaju, jer na formiranje cijena utiču socijalni i politički faktori, a ne zakoni tržišta.

Sa druge strane, u "Elektroprivredi Republike Srpske" (ERS), od koje se i dalje snabdijevaju svi mali potrošači u RS, punu liberalizaciju vide kao šansu za utvrđivanje pozicije na tržištu i zaradu.

"Puna liberalizacija donijela bi formiranje cijena po tržišnim principima umjesto regulisanih cijena koje su sad na snazi. Regulisane cijene niže su za oko 30 odsto od tržišnih, tako da bi puna liberalizcija bila pozitivna, ostali bi najkonkurentniji, a i ostvarili dodatne prihode", ističe Dalibor Muratović, direkor Direkcije za distribuciju u ERSu.

Dok se čeka na liberalizaciju, potrošači mogu biti sigurni da do poskupljenja neće doći, bar do kraja ove godne. Zahtjeva za poskupljenje nema, ni zbog katastrofalne hidrološke godine, manje proizvodnje u sistemu ERSa i kupovine struje po nepovoljnijim uslovima na regionalnom veleprodajnom tržištu.

Enlight Renewable Energies, Erste i EBRD finansiraju vjetropark Kovačica

Jedan od najvećih vjetroparkova u Srbiji, sa 38 turbina, instalisanog proizvodnog kapaciteta 104,5 MW, biće izgrađen u Kovačici.

Cio projekat će koštati 189 miliona eura. Vlasnik projekta je Enlight Renewable Energies, izraelska kompanija koja se bavi izgradnjom postrojenja za obnovljivu energiju, čije se akcije prodaju na berzi.

Očekuje se da će Vjetropark početi sa radom krajem 2018. godine. Finansiranje u iznosu od 142 miliona eura će se obaviti putem paralelnih kredita koje odobravaju Erste Group Bank AG (uz podršku Njemačke izvozno-kreditne agencije Euler-Hermes), Erste Banka Srbija i EBRD. Vjetropark u Kovačici će smanjiti godišnju emisiju CO2 u Srbiji za oko 247.000 tona i doprinijeti ambicioznom cilju Srbije da podigne udio potrošnje energije iz obnovljivih izvora na 27 procenata u 2020. godini.

„Ponosni smo što smo stigli do finansijskog zatvaranja transakcije i početka faze izgradnje Vjetroparka u Kovačici. Projekat finansira profesionalni i iskusni konzorcijum koji se sastoji od EBRD, Erste Grupe i Erste Bank Srbija, a pokriva Euler-Hermes ECA. Unaprijed se radujemo nastavku ovog uzbudljivog putovanja, koji ujedinjuje različite kulture i okuplja ljude iz Srbije, Izraela, Austrije, Njemačke i mnogih drugih zemalja EU", izjavio je Gilad Javec (Gilad Yavetz), generalni direktor kompanije Enlight Renewable Energy, koji je dodao da će Vjetropark u Kovačici obezbijediti ekološku održivost proizvodnjom čiste električne energije bez emisija za više od 65.000 domaćinstava u Srbiji, otvoriti nova radna mjesta i doprinijeti rastu ekonomije Srbije.

Slavko Carić, predsjednik Izvršnog odbora Erste Banke Srbija izjavio je:

„Kovačica, koja će po završetku biti jedan od najvećih vjetroparkova u Srbiji, drugi je vjetropark koji smo finansirali u zemlji. Obezbjeđujući 93 miliona eura finansiranja, uz dodatnih 20 miliona eura za PDV, Erste grupacija podržava projekat koji će dati vrijedan doprinos ekonomiji i životnoj sredini Srbije i time obećava da će imati značajan pozitivan efekat na dobrobit građana Srbije."

„Mi u Erste Grupi smo posvećeni pružanju podrške sektoru infrastrukture u Srbiji. Drago nam je što poslije uspješnog finansiranja postojenja na vjetar od 132 MW u Dalmaciji za istog klijenta, možemo da nastavimo sa takvim aktivnostima u Vojvodini. Sjajna saradnja projektnih timova u Tel Avivu, Beogradu Londonu, Hamburgu i Beču je dovela do toga da je obezbijeđeno finansiranje ovog prvog većeg vjetroparka u Srbiji na period od 13 godina, u okviru koga se Erste Grupa zajedno sa Erste Bankom Srbija obavezala da obezbijedi 65 odsto ukupnog iznosa kredita", naglasio je Hinrik Fišer (Hinrich Fischer), rukovodilac Sektora za energetiku i životnu sredinu Erste Grupe.

Snabdjevanje električnom energijom u Srbiji uglavnom potiče iz velikih starih hidroelektrana i termoelektrana na lignit i vlada je definisala jasne ciljeve u oblasti energetike sa namjerom da izađe u susret sve većoj potražnji za električnom energijom na održiv, pouzdan i ekonomičan način.

 

Ukrajinski Naftogaz upozorava na mogućnost povratka ruskom plinu i nafti

 

Ukrajina bi do 2030. godine mogla obnoviti zakup ruskog plina i nafte ne uspostavi li se u zemlji održivi energetski razvoj, izjavio je komercijalni direktor ukrajinskog Naftogaza Jurij Vitrenko.

"Postoji rizik da se sve vrati na staro i da do 2030. godine Ukrajina ponovno počne kupovati ruski plin i naftu", rekao je Vitrenko za ukrajinski list Novo doba (Novoe Vremja).

Po njegovim riječima takav razvoj događaja moguć je zbog nedostatka sustava održivog razvoja u Ukrajini.

"Ako ne postoji sustav održivog razvoja, vraća se stariji, održiviji, a u našem slučaju, to je oligarhijski sustav i to je nažalost temeljni scenarij. Vrlo se malo zemalja izvuklo iz tog modela", rekao je Vitrenko.

Ukrajina je prekinula kupovinu plina iz Rusije u studenom 2015. godine i od tada ga kupuje na europskim tržištima. Taj je potez Kijev objasnio povoljnijom cijenom, no kasnije je Naftogaz priznao da je Gazprom ponudio Kijevu povoljnije cijene od europskih dobavljača.

Trenutno se osnovne zalihe plina u Ukrajinu uvoze iz Poljske, Mađarske i Slovačke, no u Rusiji napominju da je zapravo riječ o plinu koji tim zemljama prodaje Gazprom, a one ga isporučuju Ukrajini.

25.9.2017.

Kina želi Rosatom

Kineska vlada je ruskoj nuklearnoenergetskoj kompaniji Rosatom predala ponudu za izgradnju još jedne nove nuklearne elektrane po ruskom projektu.

No, lokacija nove elektrane još nije službeno određena, a Rosatom trenutačno u Kini privodi kraju izgradnju trećeg i četvrtog reaktora u NE Tianwan, javlja ruska novinska agencija TASS.

SOLARNA KUĆA“ SRPSKIH STUDENATA I NA IZLOŽBI „EKSPO 2020“

  (Preuzeto sa sajta RTS - 21.09.2017.)
Tim srpskih studenata i njihovih mentora u okviru projekta „Tvist boks“ osmislio je i projektovao inovativno rešenje „Solarne kuće“ koje se plasiralo u finale takmičenja "Solar Dechatlon Middle East" koje će sledeće godine biti održano u Dubaiju. „Solarna kuća“ srpskih studenata biće i na izložbi „Ekspo 2020“.
Expo 2020

Ministar za inovacije i tehnološki razvoj Nenad Popović posetio je danas Arhitektonski fakultet u Beogradu gde je razgovarao sa studentima i mentorima projekta „Tvist boks“ (Twist Box).
Kako je rekao, taj projekat je odličan primer timskog rada i saradnje studenata i profesora sa različitih fakulteta Beogradskog univerziteta.
„Ovaj projekat je primer inovativnosti i poznavanja savremenih tehnologija mladih srpskih studenata. Oni su pokazali da imaju talenat da projektuju inovativna rešenja koja mogu da promene način života ljudi u budućnosti“, istakao je ministar Popović.
U projektu „Tvist boks“ učestvovalo je, istakao je ministar, više od 100 studenata i profesora sa Arhitektonskog, Elektrotehničkog, Mašinskog, Tehnološkog i Šumarskog fakulteta, kao i Fakulteta organizacionih nauka u Beogradu.
„Želimo što više ovakvih projekata, gde imamo primer uspešnog timskog rada šest fakulteta i sto studenata. Oni su naši abasadori nauke i primenjivog znanja“, naglasio je Popović.
Kao važnu činjenicu ministar je istakao da će svi paviljoni sa takmičenja "Solar Dechatlon Middle East", kao i „Solarna kuća“ koju su projektovali studenti Beogradskog univerziteta, biti izloženi i tokom svetske izložbe „Ekspo 2020“ koja se 2020. godine održava u Dubaiju.
„Zato pozivam predstavnike privatnog sektora da podrže ovaj projekat, jer je to odlična prilika za njihovu promociju na tržištu Bliskog istoka“, naglasio je Popović.
Pozvao je kompanije u Srbiji da se povežu sa fakultetima, institutima i naučno-istraživačkim organizacijama, jer je to, prema njegovim rečima, prilika da unaprede svoje poslovanje.
„Jačanje veze između nauke i privrede je veoma važno i za te kompanije i za čitavu državu. Kroz uvođenje inovacija i novih tehnologija u poslovanje privatnog sektora, Srbija podiže svoju međunarodnu konkurentnost i time stvara uslove za novo zapošljavanje mladih u visokotehnološkim sektorima“, podvukao je Popović.

Kina ograničava isporuku nafte Sjevernoj Koreji

Kina će ograničiti isporuke nafte i prestaće sa kupovinom tekstila iz Sjeverne Koreje, saopšteno je danas iz kineskog Ministarstva trgovine.

Analitičari podsjećaju da je Kina najvažniji trgovinski partner Sjeverne Koreje i jedan od izvora gotovine.

BBC navodi da će zabrana trgovine tekstilom naškoditi prihodima Pyongyanga.

Oštriji stav Kine uslijedio je nakon novih sankcija UN uvedenih zbog posljednje nuklearne probe Sjeverne Koreje obavljene početkom ovog mjeseca.

U saopštenju iz kineskog Ministarstva trgovine ističe se da će zabrana za prerađene naftne prizvode stupiti na snagu od 1. oktobra, a za tečni prirodni gas odmah.

Ograničena količina dozvoljena prema rezoluciji UN i dalje će biti izvezena u Sjevernu Koreju.
Medvedev: SAD žele da sahrane Sjeverni tok 2

SAD planiraju da "sahrane" projekat "Sjeverni tok 2", kako bi promovisale svoje snabdjevače, izjavio je ruski premijer Dmitrij Medvedev.

On je nakon sastanka sa finskim kolegom Juhom Sipilom rekao da SAD imaju najpragmatičniji stav kada je riječ o projektu "Sjeverni tok 2", jer žele da uništi projekat svim vrstama zakonskih odluka, instrumenata i sankcija i da tako postižu efekat "dvostrukog uticaja" na EU.

Medvedev je dodao da je "Sjeverni tok 2" trgovinski prijekat i da ga ne treba politizovati, prenosi "Sputnjik".

"Želim da kažem da naši partneri iz Finske imaju veoma konstruktivan stav kada je ovaj projekat u pitanju, jer ga tetiraju kao trgovinski. To je ono što nama treba – da se ne politizuje projekat nego da se posmatra poslovno", rekao je Medvedev.

Ruski premijer je dodao da Moskva smatra "neprihvatljivim" zahtjev Evropske komisije o dodatnom sporazumu o "Sjevernom toku 2", koji bi odobrio Savjet EU i koji bi morao biti potpisan kako bi se nastavilo sprovođenje projekta.

Zabrinutost zbog sve većih količina LNG-a na tržištu

Nova analiza kompanije Bloomberg New Energy Finance procjenjuje da će do 2024. godine ponuda LNG-a na tržištu biti prevelika u odnosu na potražnju, zbog čega trenutna održiva potražnja ne bi trebala potaknuti rast cijena LNG-a.

Novi projekti izvoza diljem SAD-a i Australije mogli bi ove godine postaviti novi rekord u izvozu LNG-a, uz očekivani rast od 8,8%.

To je najbrži rast od 2011. godine, najviše potaknut nesigurnostima proizvodnje električne energije iz nuklearnih elektrana na Sjeveroistoku Azije, reformama na tržištu energije i zabrinutosti oko onečišćenja u Kini.

LNG bilježi rast unatoč padu potražnje najvećih uvoznih tržišta Japana, Južne Koreje i Tajvana.

S druge strane, Europa očekuje dugoročni rast LNG-a od 100 miliona t godišnje do 2030. godine, objavio portal Energy Live News.

20. 9. 2017.

Šarović: Zbog neplaćenog duga moguće komplikacije s isporukom gasa BiH

Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine Mirko Šarović poručio je danas u Sarajevu da ne može da potvrdi da je izvjesna opasnost od obustave isporuke gasa za bosanskohercegovačke građane, javlja Anadolu Agency (AA).

Komentarišući navode o mogućnosti da BiH od 1. januara ostane bez prirodnog gasa, Šarović je kazao da je pitanje isporuke, odnosno plaćanja duga za isporučeni gas ruskom Gazpromu aktuelizovano odmah nakon isplate Klirinškog duga.

"Ruska strana je u nekoliko navrata tražila da BiH da odgovor ili pripremi plan otplate dugovanja koje ukupno iznosi 104 miliona dolara i o tome sam nedavno razgovarao sa ruskim ambasadorom", pojasnio je Šarović istakavši da će se o ovoj temi vjerovatno razgovarati i na Energetskom samitu, koji će početkom oktobra biti održan u Moskvi.

Pitanje isplate duga za gas, kako je rekao, prevashodno je pitanje za vlade oba bh. entiteta koje su bezuspješno u posljednjih pet-šest godina u tri navrata pokušale da se dogovore o učešću svake od vlada u isplati tog duga.

"Nedavno sam uputio pismo i premijerki Vlade RS Željki Cvijanović i premijeru Vlade FBiH Fadilu Novaliću u kome sam ih upozorio o obavezi BiH i predložio da dvije vlade, na nivou koji oni odrede, sjednu i naprave konačan dogovor oko otplate ovog duga, koji se u međuvremenu sa 104 miliona dolara smanjio na 99", pojasnio je Šarović.

Poručio je da je obaveza oba entiteta da se dogovore oko otplate ratnog duga za gas i o tome obavijeste Rusku Federaciju.

"Za sada nemamo direktnih ili jasnih naznaka da bi došla u pitanje isporuka plina BiH. Bilo je nekih spekulacija po tom pitanju, međutim, ne mogu da potvrdim da je opasnost od obustave isporuke gasa za građane izvjesna, ali da može da bude komplikacija to je potpuno jasno", izjavio je Šarović danas u Sarajevu. 

 

Najveći sustav za odsumporavanje dolazi u Srbiju
Termoelektrana Nikola Tesla A će novim sustavom smanjiti emisije S0₂ za 97%
Tvrtka Mitsubishi Hitachi Power Systems (MHPS) osvojila je svoju prvu narudžbu u Srbiji i opskrbljivat će jedan od najvećih svjetskih sustava za odsumporavanje dimnih plinova. Dva uređaja sustava za odsumporavanje će biti instalirana u termoelektrani na ugljen Nikola Tesla A. Uređaji će smanjiti emisije sumpornog dioksida (SO2) za 97%, čime će razine SO2 biti manje od 200 mg/Nm3, i čestica u skladu s Direktivom o industrijskim emisijama (2010/75/EU). Nužnost novog sustava je najviše zbog lignita kojeg termoelektrana koristi kao gorivo, a koji ima veće razine sumpora i manju kalorijsku vrijednost u odnosu na ostale vrste ugljena. Termoelektrane na ugljen Nikola Tesla A sastoji se od šest jedinica ukupnog kapaciteta 1720 MW. Dva nova uređaja za odsumporavanje kapaciteta 650 MW će biti instalirana u jedinicama 3 do 6, koji imaju ukupnu izlaznu snagu od 1300 MW. Planira se da sustav za odsumporavanje krene s radom u prvoj polovici 2021. godine, objavljuje portal Power Engineering International.

Đapo: Reciklaža i pokretanje 'zelenih poslova' mogu biti dodatni izvor zarade

 

Federalna ministrica okoliša i turizma Edita Đapo, sa saradnicima, održala je sastanak sa predstavnicima ZEOS eko-sistema d.o.o., prvog operatera sistema za električni i elektronski otpad u FBiH, i društva Kemis BH d.o.o. Lukavac, kompanije sa višegodišnjim iskustvom sa upravljanjem opasnog otpada u BiH.

Tokom sastanka razgovaralo se o mogućnostima otvaranja reciklažnog centra za reciklažu otpadnih frižidera u BiH, što bi smanjilo enormne troškove izvoza, a ujedno bi se otvorila i nova radna mjesta u BiH.

Ministrica Đapo istakla je važnost reciklaže i pokretanja tzv. "zelenih poslova", jer ovi poslovi mogu biti dodatni izvor zarade, možda čak i osnovni, mnogim nezaposlenim osobama u Bosni i Hercegovini.

Također je razgovarano o prijedlogu projekta "Uspostavljanje pilot-projekta - mreže odvojenog sakupljanja otpada u Kantonu Sarajevo", za koji bi Ministarstvo okoliša Kantona Sarajevo trebalo aplicirati i dobiti donaciju, odnosno sredstava Centra za međunarodnu saradnju i razvoj Republike Slovenije (CMSR).

Đapo je obećala pružiti svu potrebnu pomoć za realizaciju ovog projekta, u koji će se aktivno uključiti i Federalno ministarstvo okoliša i turizma.

Ministrica Đapo je zahvalila predstavnicima spomenutih kompanija na aktivnoj saradnji i naglasila potrebu zajedničkog rada na novim zakonskim rješenjima i podzakonskim aktima, kako bi se što više približili evropskoj pozitivnoj praksi, rečeno je Feni u Federalnom ministarstvu okoliša i turizma.

CEDIS ulaže 78 miliona u crnogorsku elektrodistributivnu mrežu

Crnogorski elektrodistributivni sistem (CEDIS) uložiće u naredne tri godine 78 miliona eura u razvoj i održavanje elektrodistributivne mreže u državi, saopštili su Dnevnim novinama predstavnici ove energetske kompanije.

U trogodišnjem periodu, realizujući plan investicija, CEDIS će ulagati u nastavak ugradnje "pametnih" brojila, izgradnju novih elektroenergetskih objekata, rekonstrukciju distributivne mreže, kao i optimizaciju radne snage i usavršavanje zaposlenih.

Zaposleni u CEDIS-u u narednom periodu najviše će raditi u Ulcinju i Herceg Novom, zbog, kako navode, sve veće potrebe ovih područja za električnom energijom, usljed izgradnje veoma velikog broja turističkih i stambeno-poslovnih objekata.

"U toku septembra počinje izgradnja trafostanice 35/10 kilovati (kV) "Novi Ulcinj", vrijedne više od dva miliona eura. Završavaju se i radovi na priključnom 35kV kablovskom vodu od trafostanice 35/10kV "Kumbor" do nove trafostanice 35/10kV "Klinci", sa polaganjem kabla u podmorskom dijelu trase u dužini od oko 1.000 metara", precizirali su u CEDIS-u.

Prema njihovim riječima, elektrodistributvna mreža u Crnoj Gori je dobrog kvaliteta, kako u pogledu tehničke ispravnosti, tako i u pogledu isporučene električne energije.

"Ako je suditi po prvoj godini našeg poslovanja kao samostalnog privrednog subjekta, možemo ustvrditi da će CEDIS takav pozitivan trend u poslovanju nastaviti i narednih godina", istakli su u kompaniji.

Za CEDIS se može reći da je novo preduzeće, ali ujedno i jedno od najstarijih u Crnoj Gori. Kao nezavisna kompanija, CEDIS je osnovan, tačnije izdvojen iz matične kompanijie Elektroprivrede, krajem juna prošle godine.

Time je, podsjećaju u kompaniji, ispoštovana direktiva EU sa kojom je usklađena i domaća regulativa, odnosno Zakon o energetici po kojem se djelatnost operatora distributivnog sistema električne energije obavlja samo u nezavisnom pravnom licu koj e ne obavlja druge energetske djelatnosti.

"Od osnivanja CEDISa protekla je godina, a za to vrijeme urađeno je ono što je planirano. Stavljena je u pogon trafostanica 35/10kV "Popovići" kojom se poboljšala pouzdanost u napajanju korisnika u Opštini Bar. Izgrađena je trafostanica 35/10kV "Klinci" u Herceg Novom i izvršena i rekonstrukcija trafostanice 35/10kV "Pržno" u Tivtu. Prioritet naše kompanije jeste obezbjeđivanje sigurnog i kvalitetnog napajanja strujom postojećih korisnika i stvaranje uslova za priključenje novih, što se postiže kroz neprekidno ulaganje u mrežu", zaključili su u CEDIS-u, koji distribuira električnu energiju do 370.000 potrošača u Crnoj Gori.

Ugovor o isporuci gasa Hrvatskoj milijardu metara kubnih gasa godišnje
Ruski "Gasprom" i hrvatsko "Prvo plinarsko društvo" potpisali su ugovor o isporuci gasa Hrvatskoj do 31. decembra 2027. godine, kojim se ruska kompanija obavezala da će godišnje isporučivati milijardu metara kubnih gasa.

Ugovor stupa na snagu 1. oktobra i predstavlja produženje kratkoročnog ugovora "Gasproma" i "Prvog plinarskog društva", koji je važio od januara do septembra.

"Gasprom" nije objavio pojedinosti novog ugovora, a hrvatski mediji saznaju da će cijena biti formirana u skladu sa kretanjima na gasnom čvorištu Baumgarten.

18.9.2017.

Grčka nudi Srbiji izgradnju i udjel u plinskom terminal

Grčka je ponudila Srbiji da sudjeluje u izgradnji i bude vlasnik dijela budućeg terminala za ukapljeni naftni plin (LPG) koji će se graditi u grčkoj luci Aleksandropoli, udaljenoj 14,5 km od delte rijeke Marice, samo 30 km od granice s Turskom i oko 300 km od Soluna, doznaju ekskluzivno Večernje novisti.

Navodi se i da Grci nude Srbiji da bude vlasnik 20 posto terminala, koliko bi imali i DEPA (grčka plinska kompanija) i BEH (Bugarski energetski holding), dok bi ostatak dobile privatne kompanije, prenosi Poslovni dnevnik.

Srbija bi, tvrdi list, mogla računati na povlačenje sredstava iz europskih grantova, dakle bespovratnih financijskih sredstava, jer se taj projekt podudara sa zaključcima Europskog projekta o zajedničkim interesima (PCI - EC Regulation 347/2013), što je jedan od prioriteta razvoja energetskog infrastrukturnog projekta EU koji je već ranije usaglašen s Grčkom i Bugarskom.

Taj projekt bi omogućio novi pravac opskrbe Europe tim važnim energentom, a cilj je smanjiti ovisnost europskih zemalja o ruskom plinu. LPG bi se do luke Aleksandropoli dopremao brodovima, zatim transportirao do 17,6 kilometara udaljenog terminala, gdje bi se prevodio u plinovito stanje i tako prevozio dalje.

Predviđeno je da kapacitet skladišta bude 170.000 prostornih metara s godišnjim protokom od čak 6,1 milijardu prostornih metara plina. Od tog terminala plinovod vodi do grčkog grada Komotini, odakle kreću cijevi do bugarske Stare Zagore, te dalje do Dimitrovgrada, zatim do Niša, gdje bi Srbija izgradila svoj terminal. Europska unija već je reagirala, navode Večernje novosti, i za projekt i izgradnju srpskog plinovoda povećala financijska sredstva iz svojih grantova sa 14 na 49,6 milijuna eura.

U europskom projektu stoji kako je plan da plin dopremljen u Aleksandropoli ide i za Rumunjsku, Mađarsku, sve do Ukrajine, a sve te količine plina bile bi isporučivane preko Srbije, što bi imalo i značajan financijski učinak od prijevoza. Srbija bi završetkom tog projekta imala ne samo veliki devizni priljev, već bi smanjila i ovisnost o postojećem plinovodu koji dovodi ruski plin preko Mađarske. Prema projektu Europske unije, plinovod bi trebao biti izgrađen do kraja 2019. godine, piše Poslovni dnevnik.

Rafinerija nafte Brod na Sajmu privrede Brod

"Jedna od prvih asocijacija na Brod je Rafinerijska baklja i njen plamen koji obasjava opštinu i njenu budućnost" rečeno je na otvaranju 5. Sajma privrede, poljoprivrede i turizma "Brod 2017".

I ove godine najveći izlagač na Sajmu je "Rafinerija nafte Brod" a.d., čije kontinuirano prisustvo daje jasnu podršku lokalnoj zajednici, njenoj privrednoj prezentaciji i razvoju, kao i ekonomskom razvoju Republike Srpske i BiH.

Jedina domaća Rafinerija koja se bavi proizvodnjom naftnih derivata zapošljava skoro 1.000 radnika, najviše onih iz Broda. Sajam je otvorio ministar za ekonomske odnose i regionalnu saradnju Zlatan Klokić, a otvaranju su prisustvovali Josip Jerković potpredsjednik RS, ministar za izbjegle i raseljene osobe Davor Čordaš, načelnici opština Derventa i Modriča, predstavnici gradova i opština sa kojima Brod sarađuje i brojni gosti.

Na Sajmu se predstavlja gotovo 100 izlagača iz Republike Srpske, distrikta Brčko, Federacije BiH, Srbije i Hrvatske.

Sajam treba da ostvari prilike za nove poslovne kontakte i saradnju i nova radna mjesta.

Rumunija: Energetski regulator na meti politike

Rumunski parlament je odobrio zahtjev premijera Mihaia Tudosea za osnivanje odbora koji će istražiti poslovanje Agencije za regulaciju u području energetike (ANRE).

Naime, nakon više odluka energetskog regulatora tokom ljeta, koje su za vladu bile sporne (ponajviše u vezi s cijenama energenata) premijer Tudose za zatražio dozvolu za pokretanje istrage od Parlamenta jer je ANRE neovisan o vladi, javlja rumunski portal 'Energy World Magazine'.

Nagodili se ExxonMobil i Rusija’

Ruska vlada i najveća američka naftna kompanija ExxonMobil postigli su izvan sudsku nagodbu u sporu oko problema s definiranjem poreza za rad na projektu Sahalin-1.

Zaključeno je da Ministarstvo financija sklopi nagodbu s američkom kompanijom vezano za njezinu tužbu na Arbitražnom institutu u Stockholmu i zahtjev za povratom 637 mil. dolara zbog preplaćenog poreza.

ExxonMobil je podigao tužbu jer mu naplaćen porez po stopi od 35%, što je doduše, stajalo u ugovoru, no kada je ta stopa za energetske projekte na Dalekom istoku smanjena na 20%, kompaniji je ostala stara stopa, dok je nova počela vrijediti za sve ostale kompanije, javlja ruski portal 'Sputnik News'.

MVM ima ambiciozni solarni program

Mađarska državna elektroenergetska firma MVM objavila je početak programa izgradnje više od 100 sunčanih elektrana u Mađarskoj. Program je vrijedan oko 162 mil. eura, a prva elektrana počet će s radom za šest 6 mjeseci.

Ukupna snaga svih elektrana dosegnut će 100 MW. Pri tome će se dvije elektrane pojedinačne snage 20 MW izgraditi u Felsőzsolcau na sjeveroistoku zemlje i u Oroszlányu zapadno od Budimpešte.

Uz to, gradit će se još pet manjih elektrana, a potom još oko 100 elektrana pojedinačne snage 0,5 MW.

Sveukupno, elektrane će se graditi na 108 lokacija i njima će se proizvesti dovoljno električne energije za pokrivanje potreba 50 000 kućanstava i omogućit će se ekvivalentno smanjenje emisija ugljičnog dioksida za 100 000 t godišnje.

Iz europskih fondova dobit će se 35% sredstava za pokrivanje investicije, javlja 'Budapest Business Journal'.

Bijela kuća: SAD neće ostati u Pariskom sporazumu o klimatskim promjenama

SAD su još jednom potvrdile da će napustiti Pariski sporazum o klimatskim promjenama uprkos nekim izvještajima da bi taj stav mogao biti promijenjen, odnosno nešto blaži nego ranije, piše BBC.

Zvaničnici koji su se sastali s predstavnikom Bijele kuće u subotu su rekli da će SAD ostati u sporazumu iz 2015. godine ili će promijeniti svoj pristup. Međutim, Bijela kuća tvrdi da "promijena nije bilo" kada je riječ o poziciji SAD-a "ukoliko ne budu zadovoljeni uslovi koji više odgovaraju".

Američki predsjednik Donald Trump je u junu ove godine rekao da želi novi "fer dogovor" za SAD. Dodao je da je važno da novi dogovor ne bude hendikep za američke poslove, no, protivnici kažu da je povlačenje iz sporazuma zapravo povlačenje SAD-a s pozicije lidera u ključnom globalnom izazovu.

Pariski sporazum obavezuje SAD i još 187 zemalja da održavaju rast globalne temperature znatno ispod 2 stepena Celzija (preindustrijski nivo) te da nastoje da ograniče na 1,5 stepeni. Sporazum nisu potpisale samo Sirija i Nikaragva.

 

Hrvatska elektroprivreda traži od TE Gacko 100 miliona eura odštete za prijeratna ulaganja

Ukoliko u naredna tri mjeseca ne dođe do mirnog rješenja spora između Hrvatske elektroprivrede (HEP) i BiH, moglo bi doći do arbitražnog spora, jer Hrvatska smatra da je došlo do povrede stečenih prava u vezi s prijeratnim ulaganjima u Termoelektranu (TE) Gacko.

Tako Hrvatska traži odštetu od 100 miliona eura za prijeratna ulaganja u TE Gacko, tačnije ona iz 1983. godine.

Kao sa Slovenijom

Prema riječima pravobranioca BiH Mlađena Mandića, spor nije sličan sporu sa Slovenijom, nego je isti. Podsjećanja radi, u sporu Slovenija od BiH traži naplatu osnovnog duga za ulaganja u RiTE Ugljevik i to od 1.359.645.000 KM, što znači da bi u slučaju da dobije presudu u svoju korist, taj iznos s kamatama prelazio tri milijarde KM.

No, Mandić pojašnjava da se radi o istom ulaganju i u slučaju TE Ugljevik i u slučaju TE Gacko. Kaže da je u slučaju Gacka Hrvatskoj predloženo da se spor odloži za još tri mjeseca, odnosno da se ide na mirno rješavanje, što je Hrvatska i prihvatila.

- U toj fazi, u rješavanju sporova učestvuje samo TE Gacko, odnosno rukovodstvo Gacka i HEP. Prema mom mišljenju, pravni osnov njihove tužbe ne stoji - kaže za „Avaz“ Mandić.

Napominje da to nije štetno za BiH iz više razloga. Kao prvi navodi to da je u vrijeme ulaganja u TE Gacko sve bila jedna država.

Vrijeme nastajanja

- Taj spor nema međunarodni element, to su bile republike jedne države. Nakon 90-ih godina postale su samostalne. Oni sada to pokušavaju da predstave kao međudržavni spor, a nije to ustvari. Spor se rješava, odnosno posmatra, u vrijeme nastajanja spora, dakle u 1983. godini, tačnije od 1981. do 1983., kada se pravila TE Gacko – objašnjava Mandić.

Ističe da je tada bio drugačiji pravni sistem, odnosno da su bili samoupravni sporazumi i društveni dogovori.

- Znači, nije bilo klasičnog ugovora. Nema međunarodnog elementa. Pred arbitražnim sudom u Vašingtonu država može da tuži samo privatno lice, a ovdje država tuži državu. Prema tome, mislim da na sudu u Vašingtonu neće biti te arbitraže - zaključuje Mandić.

Još tri mjeseca mirnog rješavanja

- Da li će biti neka druga arbitraža u Parizu ili Beču, to ne znam. Još imamo tri mjeseca mirnog rješavanja spora. U tome učestvuje rukovodstvo Gacka. Mi nastupamo onda kada se tužba pojavi pred nekom arbitražom u Vašingtonu, Beču ili Parizu – kaže Mandić.

 

14.9.2017.

Novi način promicanja inovativnosti u energetici

Platforma će potaknuti suradnju lidera u energetici i ostalih zemalja

Pokrenuta je nova svjetska platforma čiji je cilj povezati inovatore s prilikama za razvoj, ulaganje i istraživanje. Globalno vijeće za energiju i Njemačka agencija za energiju zajedničkim snagama su pokrenuli inicijativu 'Start Up Energy Transition' koja će promicati inovativnost u energetici. Takva inicijativa će odrediti 100 inovatora za rješenja u sektoru održive energije i za kritične probleme u energetici koje su identificirali lideri u tom sektoru. Nova platforma bi mogla potaknuti suradnju lidera u energetici i zemalja u rješavanju problema energetske sigurnosti i jednakosti, održivosti okoliša i klimatskih promjena, objavio portal Energy Live News.

Evropska nedelja mobilnosti

Ministarstvo zaštite životne sredine Republike Srbije i Centar za unapređenje kulture života i rada  ŽiR  sprovode kampanju: „Grad u pokretu – ljudi na prvom mestu “ u okviru Evropske nedelje mobilnosti 2017.

Fokus ovogodišnje kampanje predstavlja koncept zajedničkog korišćenja transporta. Kombinovanje različitih vrsta transporta – vožnja automobilom, biciklizam, javni prevoz, hodanje – smanjuje troškove transporta i ekološki otisak (emisiju ugljendioksida).

Želimo da u javnosti razvijemo svest o značaju kretanja, održivog transporta, biciklizma i povećanju učešća biciklista u saobraćaju, bezbednosti u saobraćaju, smanjenju emisije štetnih gasova, očuvanju životne sredine i zdravlja, borbi protiv klimatskih promena, razvoju zelene ekonomije. Korišćenje pametnih tehnologija, kao što su aplikacije i „online“ platforme, pomaže da se mobilnost učini efikasnijom, uštedi novac i zaštiti životna sredina. Saradnja sa civilnim sektorom pokazuje na čvrst stav državnog sektora za uključivanjem svih zainteresovanih aktera društva.

Tema evropske kampanje je: „Čista, zajednička i inteligentna mobilnost“ („Clean, shared and intelligent mobility“) sa pozivom na akciju „Deljenje te vodi dalje“ („Sharing gets you further“). Aktivnosti se sporovode od 16. do 24. septembra 2017. godine, kod nas u Beogradu.

Kampanja je deo aktivnosti koje će u Republici Srbiji se sprovoditi u okviru zajedničkih aktivnosti značajnih za sprovođenje Pariske Deklaracije i Panevropskog programa transporta, zdravlja i životne sredine (THE PEP/ Transport, Health and Environment Pan European Programme).

Kinezi grade najveću reverzibilnu hidroelektranu na svijetu

Najveća komunalna kompanija u svijetu The State Grid Corporation gradi najveću reverzibilnu hidroelektranu na svijetu s dva pumpno-turbinska stroja (vrsta vodne turbine), koja bi trebala biti dovršena 2021. godine.

Hidroelektrana Fengning, u kineskoj provinciji Hebei, bit će opremljena s 12 pumpno-turbinskih jedinica koje će biti smještene u podzemnoj špilji.

Kompanija Andritz je zaprimila ugovor u vrijednosti od 83,4 miliona USD za opskrbu dva pumpno-turbinska stroja promjenjivih brzina za hidroelektranu.

S radovima se krenulo još u maju 2013. godine, a ukupna vrijednost projekta se procjenjuje na oko 1,87 milijardi USD.

Projekt se gradi u dvije faze, a završetak se očekuje 2021. godine.

Procjenjuje se da bi godišnja proizvodnja električne energije bila oko 3.424 TWh.

Elektrana će se spojiti na mrežu Beijing-Tianjin-North Hebei s dva prijenosna kabla napona 500 kV za kontrolu rezanjem vršne potrošnje, frekvencijsku i faznu modulaciju i kao sigurnost u hitnim slučajevima.

Novo postrojenje će povećati zaposlenost, poboljšati turizam i industriju farmi, promovirati energetsku učinkovitost i smanjenje emisija stakleničkih plinova, objavljuje portal HydroWorld.

Hrvatska
Ulaganje u zaštitu prirode i bioraznolikostPotpisani sporazumi s 11 parkova prirode

Ministar zaštite okoliša i energetike dr. sc. Tomislav Ćorić održao je radni sastanak s ravnateljima svih 11 parkova prirode te su tom prigodom potpisali Sporazum o suradnji na provedbi projekta 'Razvoj okvira za upravljanje ekološkom mrežom Natura 2000', priopćeno je iz Ministar zaštite okoliša i energetike, Republika Hrvatska je ulaskom u EU proglasila svoju mrežu Natura 2000 za više od 260 vrsta i 70 staništa, a ona pokriva oko 37% kopnenog teritorija i 15% obalnog mora čime se Hrvatska svrstala u sam europski vrh. Cilj ulaganja u europsku ekološku mrežu Natura 2000 jest promicanje politike zaštite prirode i bioraznolikosti i stoga je od ključne važnosti sudjelovanje i jačanje kapaciteta javnih ustanova za upravljanje ekološkom mrežom. Ministarstvo zaštite okoliša i energetike osiguralo je 186.497.150 kuna za projekt 'Razvoj okvira za upravljanje ekološkom mrežom Natura 2000', od čega je 85% sredstava osigurano iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija EU. U okviru projekta će se izraditi planovi upravljanja područjima ekološke mreže Natura 2000. To su strateški dokumenti kojima se utvrđuje svrha i stanje područja te se određuju ciljevi upravljanja i aktivnosti potrebne za ostvarenje ciljeva. Partner na projektu jeHrvatska agencija za okoliš i prirodu dok su suradnici 8 nacionalnih parkova, 11 parkova prirode, 23 županijske i lokalne javne ustanove za zaštićena prirodna područja te Hrvatske vode. Sporazume su uz ministra potpisali ravnatelji parkova prirode Biokovo, Kopački rit, Lastovo, Lonjsko polje, Medvednica, Papuk, Telašćica, Učka, Velebit, Vransko jezero i Žumberak-Samoborsko gorje. U srpnju 2017. sporazumi su potpisani s ravnateljima svih 8 nacionalnih parkova, a očekuje se i potpisivanje s ravnateljima županijskih i lokalnih javnih ustanova.

12.9.2017.

Na snazi nova EU pravila o smanjenju emisija iz termoelektrana

BRISEL - Evropska komisija je 17. avgusta objavila nove oštrije standarde za „najprljavije“ termoelektrane u državama članicama EU, među kojima su mnoge velike termoelektrane na ugalj. Njima je ostavljen rok od četiri godine, odnosno do 2021., da ispune nove standarde maksimalno dozvoljenih emisija gasova, ili će im biti zabranjen rad. Odluka, koju su zemlje članice prihvatile u aprilu ove godine, objavljena je u službenom listu Evropske unije, čime je zvanično stupila na snagu. Novi standardi uključuju oštrije propise za emisije azotnih oksida (NOx), sumpor dioksida (SO2), žive i sitnih čestica štetnih materija u vazduhu.

Evropski biro za životnu sredinu (EEB) u jednom izveštaju objavljenom prošle godine navodi da nova pravila imaju potencijal da spreče 20.000 preuranjenih smrti koje godišnje izazivaju emisije samo iz TE na ugalj. Kako se nova pravila ne odnose samo na elektrane na ugalj, već i velika ložišta u EU, potencijalne dobiti po zdravlje i
zaštitu prirodne sredine biće još značajniji sa aktiviranjem novih propisa, prenosi EurActiv.

Komisija lansirala novi vebsajt za javne konsultacije

BRISEL - Evropska komisija nudi više mogućnosti stanovnicima EU da iznesu svoja gledanja na postojeće i predloge novih EU zakona, radi sugerisanja novih ideja za dogradnju postojećih i budućih propisa, objavljeno je 29. avgusta na portalu „vlade“ Evropske unije, europa.eu. Novi vebsajt sada omogućava građanima uvid u pokrenute javne konsultacije vezane za različita područja kojima se bavi Evropska komisija, uključujući i energiju. Vezano za tu oblast, pristup konsultacijama je moguć i direktno preko vebsajta Generalnod direktorata Evropske komisije za energiju (DG Energy). Konsultacije o Regulativi za Transevropske mreže - Energija (TEN-E) zatvorene su 4. septembra, dok je još otvorena (do 29. septembra) konsultacija o srednjoročnoj evaluaciji Programa podrške za nuklearnu razgradnju.

EU predlog za agregatne snabdevače strujom rizikuje da poremeti tržište – Studija

BRISEL – Predlog EU energetskog zakonodavstva ima za cilj da učini fleksibilnijim elektroenergetski sistem tog bloka i omogući potrošačima veću kontrolu nad tržištem. Međutim, jedna nova studija ocenjuje preteranim predlog Evropske komisije da stvori električne „agregatore“, odnosno „dopunske snabdevače“ i konstatuje da to stvara rizik remećenja tržišta. Komisijin nacrt Direktive o električnoj energiji teži otvaranju potencijala  dgovora sektora potrošnje (Demand response - DR) u konceptu inteligentnih elektrodistributivnih mreža za varijabilnom proizvodnjom, koji bi omogućio potrošačima da koriste električnu energiju kada su njene cene niže i da pomogne snabdevačima da upravljaju potrošnjom. DR se pojavljuje u dva oblika. Implicitni DR je kada potrošač jednostavno reguliše potrošnju energije na pojedinačnoj osnovi pomoću pametnog brojila koji im daje podatke o potrošnji u realnom vremenu. Ono što izaziva podozrenje eksperata je, međutim, eksplicitni DR koji omogućava domaćinstvima da prikupljaju podatke o potrošnji električne energije i koriste ih za dobijanje nižih cena od "agregatora" koji mogu da pregovaraju u ime potrošača kako bi dobili povoljnije ugovore od
elektroenergetskih kompanija. Prema predlogu Komisije, „agregatori neće morati da plaćaju naknadu snabdevačima ili generatorima" kada je potrošnja energije niža od nivoa koju koji je predvideo snabdevač. Ovo je u skladu s mišljenjem EU izvršne vlasti da će agregatori verovatno igrati važnu ulogu na tržištu. U predlog Komisije se takođe navodi da članice EU treba da "obezbede da njihov regulatorni okvir podstiče učešće  gregatora na maloprodajnom tržištu".
Međutim, studija koju je za potrebe udruženja evropskih elektroenergetskih kompanija, Eurelectrica, objavila nezavisna ekspertska firma DNV GL, ukazuje da će da ovo odsustvo "naknade" značiti da će snabdevači gubiti u vreme perioda  opterećenja i da će na kraju i ceo sistem napajanja biti pogođen ovakvim rešenjem. U tom izmeštaju se takođe ističe da zbog toga što snabdevači nemaju nikakvu mogućnost uticaja na to kada će agregatori aktivirati DR, razlika između predviđene i stvarne potrošnje energije stvaraće "probleme s debalansom“. EurActiv

Sekretarijat predlaže EU rešenja o PDV-u i javnim nabavkama za Energetsku zajednicu

BEČ – Sekretarijat Energetske zajednice objavio je 28. avgusta studiju Energetskog instituta Hrvoje Požar u kojoj analizira potrebu implementacije pravne tekovine EU o porezu na dodatu vrednost u pravni poredak Energetske zajednice. Ovome je prethodila ranije ove godine publikacija studije pravne firme Rokas o  ključenju pravila o javnim nabavkama u Ugovor o energetskoj zajednici.
Ključne konstatacije u obe studije podržavaju harmonizaciju nacionalnih zakonodavstava i prakse u javnim nabavkama, kao i PDV legislative zasnovanih na odgovarajućim EU pravnim tekovinama. Sekretarijat konstatuje da bi ova harmonizacija trebalo da doprinese prekograničnoj saradnji i tržišnim integracijama u celini. energycommunity.org Raste nezadovoljstvo Evropljana zbog nedovoljne zaštite čovekove okoline

BRISEL - Čak 75% Evropljana smatraju da Evropska unija ne radi dovoljno u oblasti zaštite čovekove sredine,
pokazuje anketa Eurobarometra. To je za osam odsto više od onih koji su prošle godine dali negativnu ocenu Evropskoj komisiji za rezultate u ovoj oblasti, objavljuje 30. avgusta portal Evropskog parlamenta. U infrmaciji se navodi da zbog toga poslanici Parlamenta pripremaju niz novih zakonodavnih predloga, uključujući reformu EU sistema trgovine dozvolama za emisije ugljendioksida (EU ETS), kao i u cilju podsticanja inovacija u nove tehnologije u ovoj oblasti, zatim za nove nacionalne ciljeve smanjenja emisija gasova efekta staklene bašte u oblasti transporta, kao i propise vezane za građevinarstvo, otpad i poljoprivredu’

Pregled aktivnosti vezanih za zaštitu životne sredine

BRISEL - Odbor za zaštitu životne sredine Evropskog parlamenta (ENVI) je 31. avgusta razmotrio Zahtev za rezoluciju o Pregledu aktivnosti vezanih za životne sredine (EIR), objavljeno je na portalu Parlamenta.  vropska
komisija je u februaru ove godine objavila prvo izdanje EIR, sa ciljem da obezbedi pregled primene evropskih zakona o životnoj sredini u zemljama članicama EU. Predlog za donošenje rezolucije se, pored ostalog, odnosi
na sledeća ključna pitanja: o potreba da se postavljanje problema implementacije postavi visoko na političku agendu i da se stvori strukturni dijalog o implementaciji; o potrebu da se uveća koherentnost EU aktivnosti time što će se EIR povezati sa Evropskim semestrom (ciklusom usklađivanja privredne i fiskalne politike unutar EU), sa 7. Akcionim planom za životnu sredinu i sa Ciljevima održivog razvoja; o potrebu da se uključe važna područja, kao što su klimatske promene, hemijske i industrijske emisija u buduće verzije EIR; o značaj razmene najboljih iskustava iz prakse i uzajamne razmene pregleda nacionalni vlasti u ovoj oblasti kao i boljeg  orišćenja EU fondova.

Na snazi novi propisi za biodizel

BRISEL - Prvog septembra stupio je na snagu nov način obračuna emisija gasova efekta staklene (GHG) bašte sagorevanjem biodizela. Njima se zahteva od svih biodizela koji sadrže metanol da smanje emisije GHG. Proizvođači će sada morati da ponovo izračunaju ostvarene uštede u emisijama GHG, što će, kako prenosi agencija Platts, stvoriti nesigurnost na tržištu i uticati na fizičku trgovinu ovim gorivom. Međutim, očekuje se da će se potražnja za biodizelom povećati, s obzirom na to da će morati da se umeša više dizela biljnog porekla kako bi se postigli mandati za štednju GHG, ali proizvođači predviđaju da će cene zelenog dizela porasti zbog povećane potražnje.

 

8.9.2017.

Veliki planovi ruskog diva

Najveća ruska (državna) plinska tvrtka Gazprom planira u 2018. godini proizvesti više od 430 mlrd. m3 plina, izjavio je jedan od njezinih čelnika na gospodarskom skupu u Vladivostoku.

Plan Gazproma za 2017. godinu je proizvodnja 430 mlrd. m3, a očekuje se da će se u 2018. premašiti ta količina, javlja portal 'Sputnik News'.

Strateški savez Tesle i Vestasa


Dvije tvrtke zajedno će razvijati rješenja za pohranu energije iz vjetroelektrana
Američki portal 'Renewable Energy World.com' je izvijestio o sklapanju partnerstva dva diva u području elektromobilnosti i vjetroenergetike. Kako se ističe, američki proizvođač električnih vozila i rješenja za baterijsku pohranu energije Tesla Motors sklopio je strateški savez s danskim proizvođačem vjetroenergetske opreme Vestas kako bi zajednički pronašli rješenja za pohranu energije proizvedene iz vjetroelektrana. Inače, Vestas već dulje vrijeme radi na rješenjima za uravnotežavanje nestalne proizvodnje iz vjetroelektrana, a Tesla želi proširiti svoj program električnih vozila i baterija Powerwall i na druga područja energetike.
Ništa kontra Sjevernog toka 2
Ruski plinski div smatra da američke sankcije neće zaustaviti projekt Sjeverni tok 2

Nove sankcije koje je SAD nedavno uveo za ruske energetske projekte neće zaustaviti ostvarenje projekta plinovoda Sjeverni tok 2, izjavio je jedan od čelnika ruske plinske tvrtke Gazprom. Naime, tvrtka trenutačno proučava američki zakon o sankcijama koji smatra toliko složenim da ni Zapadni odvjetnici ne mogu dati jasan odgovor na pitanje što se može ili ne može, a one ni na koji način ne smanjuju njegove mogućnosti za posuđivanje novca na stranim tržištima kapitala. Zbog toga Gazprom smatra da će projekt biti ostvaren, čak i ako se pokaže da rizici od novih sankcija premaše ekonomsku korist za njegove partnere, javlja ruski portal 'Sputnik News'.


Češka smanjuje potpore za obnovljive izvore
Razlog su više cijene energije koje na tržištu postižu proizvođači
Iznos kojim će Češka financijski poticati proizvodnju energije iz obnovljivih izvora i drugih subvencioniranih izvora u 2018. godini iznosit će ukupno 1,67 mlrd. eura, potvrdio je Ured za regulaciju energetike (ERÚ). To je za 57,5 mil. eura manje nego što je predviđeno za isplatu u 2017. godini. Do smanjenja poticaja dolazi zbog viših cijena energije koje na tržištu postižu proizvođači, javlja češki dnevnik 'Prague Daily Monitor'.

Kreira se najveća energetska kompanija na svetu

U Kini, najveći generator agregata će biti ugrađen na instaliranu snagu

Američki Pover Engineering International je objavio da je kineska vlada odobrila pridruživanje energetskim gigantima Shenhua Group i China Guodian. Kako se ističe, radi se o najvećem kineskom proizvođaču uglja i jednom od najvećih kineskih proizvođača električne energije, a njihovim će spajanjem nastati kompanija vredna 271 mlrd. dolara. Isto tako, ovo će rezultirati saobraćajom drugom po veličini, a instalirana snaga je prva najveća energetska kompanija na svetu. Nova kompanija bi se trebala zvati National Energi Investment Corporation i imaće ukupnu instalisanu snagu postrojenja za proizvodnju električne energije od čak 225 GV pa će iza sebe ostaviti francuski EDF (s instaliranom snagom elektrana 137,5 GV) i italijanski Enel (s 83 GV) . No, pri tome se radi o samo prvom koraku u Opsežnija procesu međusobnog preuzimanja i spajanja kineskih energetskih firmi.
Voda kao radna supstanca

Interesantni nemački projekat više nije daleko od postignuća

Nemački portal "IKZ.de" je objavio da bi uređaji za hlađenje i klimatizaciju uskoro mogli raditi u potpunosti ekološki, sa vodom kao radnom supstancom. Radi se o projektu "eChiller" koji želi postići nisko temperaturu vode za hlađenje radnom substancom. Projekat razvija nemačka kompanija Efficient Energi iz Feldkirhen-a, sa tehničkom i finansijskom pomoći od 300.000 evra od Nemačke federalne fondacije za životnu sredinu (DBU). Ova kompanija je već razvila i serijalizovala sistem hlađenja za rashlađivanje računarskih centara i serverskih prostorija (takozvanu server sobu) koja koristi vodu kao radnu supstancu. Međutim, primena takvih sistema sada je ograničena na centralnoevropsku temperaturu klime i hladne vode ne više od 18 ° C, dok bi temperature trebalo ubrzo biti 12 ° C To bi takođe omogućilo da se takav sistem koristi u poslovnim zgradama, hotelima, različitim halama itd. Pored činjenice da je voda 100% prirodna, takođe je pozitivno da u odnosu na konvencionalne sisteme hlađenja, , u zavisnosti od načina primene, smanjiti za 80%.

5.8.2017.

Stranci drže čak 80% izvora vode u Srbiji

Procjenjuje se da trećina izvorišta vode u Srbiji koristi za plasman na tržište, a gotovo 80 posto vode u bocama iz srpskih izvora proizvode tvornice koje su u rukama stranih kompanija, pišu Večernje novosti.

List navodi da je u Srbiji registrirano oko 300 različitih tipova mineralnih, termalnih i termomineralnih izvorišta voda iz kojih svake sekunde izlazi 1.500 litara, od kojih se iskoristi tek oko tri posto, a ostatak odlazi u rijeke. Ujedinjeni narodi svrstali su Srbiju na listu prvih 50 zemalja u svijetu koje raspolažu velikim rezervama zdrave i pitke vode.

Prema nekim istraživanjima, 90 posto resursa vode za piće koje su dani pod koncesiju ili privatizirani kontroliraju kompanije iz Njemačke, Francuske, Nizozemske i Amerike.

Kako stručnjaci iz ovog sektora, međutim, tvrde, ni za jednu zemlju nije preporučljivo da najveća izvorišta, kao strateški neophodna, prodaju strancima te bi svaka zemlja trebala upravljati svojom vodom.

Japanski ministar pozvao Rusiju da prekine izvoz nafte u Sjevernu Koreju

Japanski ministar vanjskih poslova, Taro Kono smatra kako bi se Rusija i Kina trebale složiti sa sankcijama protiv Pyongyanga, između ostalog i s prekidom izvoza nafte Sjevernoj Koreji kao odgovor na raketna lansiranja koje provodi Sjeverna Koreja.

Ranije prošlog tjedna, japanska televizija NHK javila je kako Japan i SAD namjeravaju inicirati rad na novoj rezoluciji  s još jačim sankcijama protiv Sjeverne Koreje pri Vijeću sigurnosti UN-a, a kao jedna od mjera navedena je i zabrana izvoza nafte u Sjevernu Koreju.

"To je praktički posljednja varijanta. Nafta nije neophodna samo za lansiranja, nego i za život običnog stanovništva Sjeverne Koreje. Sjeverna Koreja po pitanju nafte ovisi o Kini i Rusiji i zato se te dvije države moraju složiti sa sankcijama", citira riječi japanskog ministra vanjskih poslova Konoa, japanski list Nikkei.

Japanski ministar nije kao jednu od mjera nije isključio ni ograničenje broja sjevernokorejskih radnika koji žele raditi van granica Sjeverne Koreje.

"Van granica se nalazi veliki broj sjevernokorejskih radnika. U budućnosti bi mogli razmotriti pitanje o smanjenju njihovog broja", dodao je Kono, prenosi Croenergo.eu.

U noć na 29. kolovoza, Sjeverna Koreja je lansirala balističku raketu koja je proletjela iznad japanskog teritorija i pala oko 1180 kilometara od rta Erimo na Hokkaidu. Vijeće sigurnosti UN-a provelo je izvanredno zasjedanje u vezi s još jednim lansiranjem balističkih raketa od strane Sjeverne Koreje, piše ruska agencija RIA Novosti.

Ko napreduje u obnovljivim izvorima?

Američki portal 'Renewable Energy World.com' je izvijestio o rezultatima istraživanja koje je provela međunarodna organizacija Održiva energija za sve (SEforALL). Riječ je o organizaciji sa sjedištem u Beču u Austriji i uredom u Washingtonu, DC u SAD-u i koja ima tri glavna cilja: osiguravanje univerzalnog pristupa suvremenim energetskim uslugama, udvostručenje globalne stope poboljšanja energetske učinkovitosti i udvostručenje udjela obnovljivih izvora u globalnom energetskom miksu. U skladu s time, upravo je objavila 'toplinsku mapu' koja pokazuje koje su zemlje svijeta napravile najveće pomake i poboljšanja u primjeni obnovljivih izvora kako bi se cijeli svijet približio udjelu obnovljivih izvora od 36% u energetskom miksu do 2030. godine. 
Tako se u prvih pet zemalja u kojima se očekuje značajna ekspanzija primjene obnovljivih izvora ističu:
• SAD
• Brazil
• Španjolska
• Velika Britanija
• Italija.
Tu je i pet zemalja koje su najviše napredovale kada je riječ o poticajima i regulatornoj potpori za primjenu obnovljivih izvora:
• Kanada
• Iran
• Italija
• Velika Britanija
• Meksiko.
Konačno, tu su i tri zemlje koje su najviše napredovale u oporezivanju emisija ugljičnog dioksida i njihovoj kontroli:
• Francuska
• Japan
• Koreja.
Na žalost, tu nema zemlje gdje je vodećim političarima glavni posao skidanje i postavljanje raznoraznih ploča širom zemlje. Dakako, ne radi se o onima solarnima.

 

Samo tri godine za spas Zemlje od klimatskih promjena

Uništenje Zemlje nije daleka budućnost a vremena više nema

Svjetski ekonomski forum u nedavno objavljenom članku izvještava o potrebi za poduzimanjem žurnih mjera protiv razornih posljedica promjene globalne klime. U tom je otvorenom pismu šest istaknutih znanstvenika i diplomata, uključujući i bivšu direktoricu Ujedinjenih naroda za klimu Christianu Figueres i fizičara Stefana Rahmstorfa, napisalo da će za oko tri godine na Zemlji nastupiti najgori učinci klimatskih promjena. Uništenje Zemlje zbog klimatskih promjena više se očito ne čini kao daleka budućnost. No planet već danas trpi posljedice klimatskih promjena. Globalna srednja stopa rasta razine mora povisila se za 50% u posljednja dva desetljeća. Temperature su 2017. godine u nekim područjima, od Kalifornije do Vijetnama, već dosegle najviše razine u povijesti. Posljednje tri godine bile su najtoplije ikad zabilježene. Ako se emisije mogu trajno sniziti do 2020. godine, globalne temperature vjerojatno će izbjeći dostizanje praga nakon kojeg više nema povratka, napisali su. Navedene pogubne posljedice uključuju krčenje šuma, poplave zbog porasta razina mora i nepredvidljive promjene vremena, koje bi mogle opustošiti poljoprivredu i pogoditi život na obalama, gdje živi većina ljudi. Da bi se to spriječilo svijet bi 30% energije trebao trošiti iz obnovljivih izvora i to do 2020., te bi se trebalo ići na ubrzano odbacivanje foislnih izvora, a trebalo bi napraviti i snažan zaokret prema električnim vozilima. Tu je i niz mjera u šumarstvu i poljoprivredi, a sve uključuju brzu globalnu akciju i izdašno financiranje.

Autori pisma pozvali su gradove i firme na borbu protiv emisija plinova i na ispunjavanje ciljeva Pariškog sporazuma, čak i bez pomoći američke vlade. "Nalazimo se pred mogućnosti da smanjimo emisije do 2020. godine. To traži znanost, a u skladu je i sa zaštitom UN-ovih ciljeva održivoga razvoja, posebno kad je u pitanju iskorjenjivanje ekstremnog siromaštva", rekla je Figueres u objavi za tisak. "Ovaj golemi izazov poklapa se s nezabilježenom otvorenošću spram samoinicijativnog djelovanja od strane podnacionalnih vlada unutar SAD-a, vlada na svim razinama izvan SAD-a i privatnog sektora općenito. Prilika koju smo dobili tijekom sljedeće četiri godine jedinstvena je u povijesti", zaključuje Figueres, a prenosi Index.

Pametna brojila i za sunčane elektrane
Američki portal 'Power Engineering International' je izvijestio da je njemačka energetska tvrtka E.ON započela s primjenom pametnih brojila za upravljanje sunčanim elektranama u Njemačkoj. Naime, posebni uređaj pod nazivom Control Box koji se dodaje na brojilo omogućava sprječavanje zagušenosti elektroenergetske mreže kontrolirajući proizvodnju u fotonaponskim modiulima. U skladu s time, spomenuta rješenja primijenjena su na sunčanim elektranama koje su spojene na distribucijski sustav kojim upravlja E.ON-ova podružnica Bayernwerk. Time se ne ostvaruje samo daljinska regulacija smanjenja ili povećanja proizvodnje u FN modulima, već se dobivaju i trenutačne informacije o stanju modula i drugim vrijednostima bitnim za proizvodnju električne energije. Spomenuti projekt sufinancira njemačko Savezno ministarstvo gospodarstva i energetike (BMWi) kao dio programa 'Pametni energetski primjeri - Digitalna agenda za energetsku tranziciju' (SINTEG).

 

31.8.2017.


EPS traži poskupljenje struje za dva odsto od 1. Oktobra

Elektroprivreda Srbije (EPS) je, nakon analize sa ekspertskim timom Svjetske banke, a u skladu sa planom finansijske konsolidacije, uputila zahtjev Agenciji za energetiku Srbije za poskupljenje električne energije u iznosu od dva odsto, saopštilo je danas Ministarstvo rudarstva i energetike.

Ukoliko Agencija usvoji zahtjev EPS-a nove cijene električne energije važiće od 1. oktobra 2017. godine.

"To predstavlja usklađivanje cijene samo za dio inflatornog kretanja, što je posljedica ukupne finansijske stabilizacije u Srbiji, kao i dobrih finansijskih rezultata koje je ostvarila Elektroprivreda Srbije, za šta je dobijena pozitivna ocijena i saglasnost međunarodnih finansijskih institucija", navodi se u saopštenju.

Kako je objašnjeno, riječ je o do sada najnižem povećanju cijene električne energije u Srbiji i ono će se na prosječnog potrošača odraziti uvećanjem mjesečnog računa u iznosu od 68 dinara. 

"I pored toga, Srbija ostaje država sa ubjedljivo najnižom cijenom električne energije u Evropi, daleko ispod cijena u regionu: struja je kod nas jeftinija 19 odsto nego u Makedoniji, 20 odsto nego u Albaniji, 21 odsto nego u BiH, 31 odsto je niža cijena nego u Crnoj Gori i 50 odsto nego u Hrvatskoj", navelo je Ministarstvo rudarstva i energetike.

Istaknuto je da će Vlada Srbije nastaviti da vodi odgovornu socijalnu politiku kroz sistem podrške energetski ugroženim kupcima, zašta je u budžetu Ministarstva rudarstva i energetike obezbijeđeno milijardu i 150 miliona dinara, na godišnjem nivou.

Na taj način, 70.350 domaćinstava u Srbiji ima pomoć u iznosu od besplatnih 120 do 250 kilovatsati električne energije mjesečno, u zavisnosti od broja članova domaćinstva.

Male hidroelektrane prijete četirima rijekama

Dobra, Korana, Kupa i Mrežnica ugrožene planovima za male hidroelektrane

Rastući interes privatnih ulagača za investiranje u male hidroelektrane izaziva posljednjih godina veliku uznemirenost hrvatskih ekoloških aktivista, piše Deutsche Welle. Ulaganja su privučena poticajima za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, no takva državna politika otvorila je, po svemu sudeći, prostor za ugrožavanje prirodnih vodotoka – najčešće manjih rijeka. Kritike na račun takvog razvoja, međutim, odjekuju također ponajviše na lokalnim razinama, pri gradskim i županijskim instancama. Jedna od sredina koje su izrazito pogođene novom praksom jest ona karlovačka, u gradu ponosnom na četiri dosad razmjerno očuvane rijeke, ali i zabrinutom nad njihovom daljnjom sudbinom. Nažalost, to se više ne odnosi na Dobru, rijeku čija je prirodna ljepota u značajnoj mjeri uništena gradnjom velike državne hidroelektrane Lešće, puštene u pogon prije šest godina. Odgovorne službe to nije odvratilo od nakane da sličnim opasnostima u perspektivi izlože Koranu, Mrežnicu i Kupu. Ovaj put riječ je o prostornim planovima koji omogućuju gradnju niza malih postrojenja, no čiji bi učinak, kažu zeleni, bio kumulativan i u konačnici ništa manje fatalan od onoga koji uzrokuju velike brane. "Zelena akcija je vodila kampanju protiv gradnje HE Lešće, upozoravajući na probleme koji se danas sve jasnije osjećaju", kaže Toni Vidan, voditelj energetskog programa u ovoj udruzi. On smatra da bi neophodno bilo izraditi detaljnu analizu negativnih efekata i, posljedično, prave cijene energije iz te elektrane. Lokalna ekološka udruga Eko Pan iz Karlovca vodi sudske postupke za postojeće hidroelektrane Primišlje i Barilović, a posebnu pozornost javnosti skreće na izmjene prostornog plana koje bi uskoro trebale doći na izglasavanje u skupštini Karlovačke županije. „Pokazali smo da bi bilo istinski ludo kad bi se prihvatile te izmjene, nakon uvida u procjenu utjecaja na okoliš", rekao je za DW Denis Frančišković iz Eko Pana. Ovaj aktivist objasnio nam je da je problematična situacija nastala u toku pristupanja Hrvatske članstvu u Europskoj uniji, dok su se tek usklađivale ključne regulacije u dotičnom sektoru. Slične prijetnje vise nad brojnim drugim manjim rijekama u RH: Orljavi, Krčiću, Bednji, Krupi itd.

Bugarska gradi skladište za nuklearni otpad

Bugarska je počela izgradnju skladišta za nuklearni otpad blizu svoje jedine nuklearne centrale na Dunavu.

Bugarska ministarka Temenuška Petkova rekla je danas da je projekat kod Kozloduja "izuzetno važan za razvoj nuklearne energije u Bugarskoj".

Radioaktivni otpad niske i srednje jačine koji će biti uskladišten na tom mestu uglavnom potiče od zatvaranja četiri stara nuklearna reaktora.

Bugarska je zatvorila četiri stara reaktora sovjetske proizvodnje u Kozloduju iz bezbednosnih razloga i zato što je to bio uslov za pristupanje Evropskoj uniji 2007. godine.

U Kozloduju, koji se nalazi na Dunavu, nedaleko od tromedje sa Rumunijom i Srbijom, ostala su dva nuklearna reaktora takodje iz sovjetske ere. Očekuje se da će skladište početi da funkcioniše 2021. godine.

Fond kojim upravlja Evropska banka za rekonstrukciju i razvoj (EBRD) finansira projekat izgradnje skladišta sa 73 miliona evra.

Cijene nafte kliznule ispod 52 dolara, uragan Harvey usmjerio fokus na potražnju

Cijene nafte spustile su se u utorak na međunarodnim tržištima ispod razine od 52 dolara budući da se fokus trgovaca preusmjerio na potražnju za naftom s obzirom na smanjene rafinerijske kapacitete u SAD-u zbog uragana Harvey.

Na londonskom je tržištu cijena barela pala 42 centa u odnosu na prethodno zatvaranje i iznosila je 51,47 dolara. Jučer je zaključila trgovanje u minusu 52 centa. Na američkom tržištu barelom se danas trgovalo po gotovo nepromijenjenoj cijeni, od 46,47 dolara. Jučer je zaključio trgovanje u minusu 1,30 dolara.

Naftne kompanije obustavile su poslove prerade i vađenja nafte u dijelovima SAD-a koji su se našli na udaru uragana Harveya. Zatvoreno je tako 13 posto rafinerijskih kapaciteta a smanjene su i aktivnosti vađenja nafte.

Uragan je teže pogodio rafinerije nego postrojenja za vađenje nafte, ističe Reuters.

"Zatvoreno je ili se upravo zatvara dva do tri milijuna barela rafinerijskih kapaciteta... i nešto više od 500 tisuća barela kapaciteta za proizvodnju nafte", navode u britanskoj banci Barclays.

Zbog zatvaranja rafinerija cijene galona benzina u terminskim ugovorima dosegnule su u ponedjeljak najvišu razinu u dvije godine, od 1,7799, dolara da bi se do današnjeg podneva stabilziirale na razini od 1,7078 dolara.

U međuvremenu su pojedine rafinerije počele s pripremama za obnovu proizvodnje, unatoč upozorenjima meteoroloških službi da bi se obilne padaline mogle protegnuti i na srijedu i dodatno pogoršati poplave u Houstonu.

Smanjeni rafinerijski kapaciteti potpiruju strahovanja za potražnju za sirovom naftom u kontekstu ionako obilne ponude na svjetskim tržištima.

Olivier Jakob iz švicarskog Petromatrixa napominje pak da stvarni razmjeri poremećaja u proizvodnji nafte u SAD-u nisu poznati, dodajući da bi eventualna značajna oštećenja postrojenja odnosno cjevovoda mogla potaknuti rast cijena na američkom tržištu u idućim danima.

Trgovci su se pak u potrazi za derivatima već okrenuli azijskim tržištima a očekuje se i snažan skok europskog izvoza derivata preko Atlantika.

Odvojeno je Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) objavila da je cijena barela referentne košarice njezine nafte u ponedjeljak iznosila 49,86 dolara, što znači da je ostala gotovo nepromijenjena u odnosu na prethodni dan trgovanja.

Rusija osigurala novac za nuklearne reaktore u Mađarskoj, radovi kreću 2018.

Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je u ponedjeljak u Budimpešti, za svog drugog posjeta u ovoj godini, da je Rusija osigurala novac za izgradnju nuklearnih reaktora za električnu centralu u središnjoj Mađarskoj, zemlji članici Europske unije i da radovi mogu početi 2018.

Projekt nuklearne centrale Paks za proizvodnju električne energije primio je 12 milijardi američkih dolara, kazao je Putin čije riječi prenosi ruska državna agencija TASS.

"Radovi na lokaciji centrale mogu početi početkom sljedeće godine", rekao je Putin mađarskom premijeru Viktoru Orbanu.
Agencije prenose da bi prvi reaktor trebao biti u funkciji 2023. godine.

Rusija je 2014. najavila izdvajanje više milijardi dolara za financiranje državne tvrtke Rosatom kako bi se izgradili reaktori za mađarsku nuklearku.

Putin i Orban održavaju bliske odnose, što je rijetka iznimka za Putina u Europskoj uniji koja je Rusiji nametnula sankcije Rusiji zbog uloge u ukrajinskoj krizi.

Ruski predsjednik, poklonik borilačkih vještina i nositelj crnog pojasa osmi dan, u Budimpeštu je stigao i kako bi nazočio  Svjetskom prvenstvu u džudu, a pozivnicu za taj događaj Orban mu je uručio tijekom Putinova prvog ovogodišnjeg  posjeta Mađarskoj u veljači.

U okviru posjeta, ruskom predsjedniku će sveučilište u Debrecinu dodijeliti počasni doktorat u znak zahvalnosti na ulozi koju je ruska javna tvrtka Rosatom namijenila toj ustanovi u projektu izgradnje dvaju novih nuklearnih reaktora u Paksu, blizu Budimpešte.

Mađarska se oslanja na uvoz nafte i prirodnog plina iz Rusije, no kritičari tvrde da projekt izgradnje reaktora obiluje rizicima korupcije i čini Mađarsku još ovisnijom o ruskim energentima, prenose agencije.

Europska komisija odobrila je u ožujku financijsku pomoć za taj projekt kojih 80 posto, odnosno 10 milijarda eura, financira Rusija putem zajma odobrenoj Mađarskoj.

Komisija je dugo razmatrala taj projekt kako bi provjerila njegovu ekonomsku održivost i usklađenost s europskim propisima, jer je posao dodijeljen bez javnog natječaja, a osporava ga mađarska oporba.

 

29.8.2017.

Naučnici na korak od neograničenog izvora energije?

 

Naučnici su pronašli novi način da zagriju gorivo plazme dovoljno da pokrene fuzionu reakciju.

Značajan proboj u naučnim istraživanjima izvršili su doktor Džon Rajt i njegovi saradnici na Tehnološkom institutu u Masačusetsu, približivši se pronalasku neograničenog izvora energije, piše Metro.

Naučnici su pronašli novi način da zagreju gorivo plazme dovoljno da pokrene fuzionu reakciju.

U modernim nuklearnim reaktorima, plazma se pravi od dve vrste jona, dok nova koristi tri - hidrogen, deuterijum i tragove helijuma.

Tehnologija koja bi napokon mogla da zamijeni upotrebu fosilnih goriva zasnovana je na energiji dobijenoj iz Sunca.

Mogućnost stvaranja tolike količine energetski nabijenih jona u neaktivnom uređaju ima velike koristi.

"Upoređivanjem proizvodima reakcije fuzije možemo da proučavamo kako se ponašaju joni", rekao je doktor Rajt.

Istraživanju sada želi da se priključi "Joint European Torus" (JET), koji će u svom radu koristiti dobijene rezultate.

Doktor Rajt dodaje da će saradnja s JET-om biti od velike koristi u daljim istraživanjima.

Obnovljivi izvori energije — gde je Srbija

videntno je da je ugalj sadašnjost srpske energetike, a dokle smo stigli u postizanju cilja da obnovljivi izvori energije budu realna budućnost, tema je današnje emisije „Energija Sputnjika“.

Kakva je budućnost obnovljivih izvora energije u svetlu klimatskih promena u Srbiji i regionu? Da li će planetarna akcija protiv klimatskih promena dovesti do energetske tranzicije koja će zaista dovesti do prelaska sa tradicionalnih na obnovljive izvore energije, u skladu sa sporazumom postignutim na konferenciji o klimatskim promenama iz Pariza COP21?

O tome Jelica Putniković razgovara sa dr Aleksandrom Jovovićem, profesorom Mašinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, i mr Željkom Markovićem, starijim menadžerom u „Dilojtu Srbija“.

Strategijom razvoja energetike Srbije do 2025. sa projekcijama do 2030. godine definisano je povećanje korišćenja obnovljivih izvora energije da 27 odsto u finalnoj potrošnji energije, kao i povećanje energetske efikasnosti i uvažavanje zaštite životne sredine. Iako su ovi ciljevi zacrtani i u planskim dokumentima JP Elektroprivrede Srbije, kao i drugih učesnika na energetskom tržištu, Srbija zasad kasni sa sprovođenjem tog plana.

Sagovornike „Energije Sputnjika“ pitammo o stanju i perspektivama u sektoru OIE u Srbiji i regionu. Kako će na dalji razvoj elektroenergetike uticati to što se u mnogim zemljama već preispituju garantovane podsticajne mere za OIE? Da li su OIE zaista zelena alternativa fosilnim gorivima ili i oni imaju negativnih efekata na životnu sredinu?

24.8.2017.

Električni auto s integriranim solarnim panelima

Paneli će služiti za nadopunjavanje baterija

Audi i kompanija Alta Devices zajedničkim su snagama razvili tehnologiju za integriranje tankih i učinkovitih solarnih ćelija u panoramske staklene krovove automobila, objavila je kompanija iz Ingolstadta. Ugrađivanje solarnih fotonaponskih kolektora u panoramski krov električnih automobila omogućilo bi nadopunjavanje njihovih baterija (ili pokretanje nekih električnih sustava vozila) i, logično, produljenje autonomije između dva punjenja. U konačnici je plan ovog proizvođača izraditi automobil čiji bi cijeli krov funkcionirao kao solarna ploča i tako pomagao pri punjenju baterija iz čistog, obnovljivog izvora. Iako iz Audija kažu da njihove nove tanke i savitljive solarne ćelije imaju učinkovitost od preko 25%, te da rade i u uvjetima slabijeg svjetla i pri visokim temperaturama, za sada ne otkrivaju koliko bi električne energije zaista mogle proizvesti ćelije koje pokrivaju relativno malenu površinu kakva je krov automobila. Za pretpostaviti je da bi njihov ukupni učinak na doseg automobila do sljedećeg punjenja bio malen, no u kompaniji se nadaju da je to tek prvi korak prema budućnosti u kojoj će biti moguće imati potpuno solarni automobil s autonomijom prihvatljivom prosječnom korisniku. Prvi prototip ovakvog električnog automobila sa solarnim krovom prikazat će, kažu, do kraja ove godine, objavio je Bug.

 Sud naložio Sistemi da plati ogromnu odštetu Rosneftu

Ruski sud presudio je danas da ruski konglomerat AFK Sistema treba da plati ogromnu odštetu naftnom gigantu Rosneft u sporu vezanom za prošlogodišnju kupovinu proizvodjača energenata Bašneft.

Arbitražni sud u južnoj oblast Baškortostan naložio je firmi AFK Sistema isplatu odštete od 136 milijardi rubalja (1,9 milijardi evra po sadašnjem kursu), prenose ruske agencije. Sistema je odmah najavila žalbu na tu odluku.

Određen iznos je manji od 171 milijarde rubalja koliko je tražio Rosneft ali ukoliko bi se ta određena suma potvrdila na apelacionom sudu, predstavljala bi jednu od najviših kazni koju je izrekao ruski sud.

Rosneft je tvrdio da Sistema nije delovala u dobroj veri kada je 2009. kupila deonice proizvodjača nafte Bašnjeft srednje veličine, i reorganizovala ga, a te optužbe Sistema je odbacila.

Bašneft je bio u većinskom vlasništvu Sisteme, ali ruska vlada je uzela udeo kompanije Sistema u Bašneftu 2014. godine navodeći da je privatizacija Bašnjefta bila ilegalna.

Rosneft je kupio kontrolni paket Bašnefta prošle godine od ruske vlade u poslu vrednom više milijardi dolara.

Ovaj slučaj pažljivo prate investitori u Rusiji zbog njegove neuobičajene prirode, visine kazne u opticaju ali takodje zato što predstavlja novu epizodu u političkom, pravnom i finansijskom feljtonu koji od pre tri godine prati promenu vlasništva Bašnefta.

Oko ishoda ove afere brinu se poslovni krugovi koji tu vide znake rizika za investitore u Rusiji, koji mogu ne samo da izgube imovinu na sudu već da im bude naloženo da plate kaznu za legalne odluke donete pri upravljanju tom imovinom.

23.8.2017.

Rusi kupili jednu od najvećih indijskih rafinerija

Najveći ruski proizvođač nafte, državni Rosnjeft, dovršio je preuzimanje 49 posto udjela u privatnoj indijskoj rafineriji Essar Oil Limited (EOL), za koju je izdvojio 12,9 milijardi dolara.

Još 49 posto imat će konzorcij od trgovca naftom Trafigurom i ruskog fonda UCP, dok ostalih 1,74 posto pripada malim ulagačima.

- Rosnjeft je ušao u brzorastuće azijskopafičko tržište - kazao je šef kompanije Igor Sečin, a to je i prvi njegov ulazak u azijski rafinerijski sektor, te najveće strano preuzimanje u historiji Indije.

Očekuje se da će godišnje potrebe Indije za naftom rasti u prosjeku 5,9 posto do 2020., a Essarova rafinerija na zapadu zemlje može dnevno preraditi 400.000 barela sirovine.

Licitacijom do znatno nižih cijena energije

Kakve cijene struje i plina su postignute na skupnoj licitaciji za slovenske potrošače

Savez za zaštitu potrošača Slovenije proveo je tijekom lipnja i srpnja drugu aukciju za opskrbu električnom energijom i plinom za potrebe tisuća slovenskih potrošača koji su za to pokazali interes. Savez je u njihovo ime raspisao natječaj na kojem su opskrbljivači nudili energiju i tako je odabrana i najbolja cijena. Na taj način već po drugi puta postižu se znatne uštede, a savez je sada započeo sa slanjem izračuna potrošačima s obzirom na najbolju cijenu koju su izborili, a nju je ponudila Gen Energija. Za električnu energiju potrošačima se nudi cijena od 0,03987 eura/kWh u jednoj tarifi, odnosno 0,02847 eura/kWh u nižoj tarifi i 0,04628 eura/kWh u višoj tarifi. Za plin je aukcijom postignuta najbolja cijena od 0,01590 eura/kWh. U Savezu su izračunali da bi glavnina kupaca s promjenom opskrbljivača za svoju potrošnju s novom cijenom postigla uštedu od 50 do 150 eura godišnje, dok četvrtina može računati na uštedu od čak 150 eura godišnje uz ugovor na 12 mjeseci, u odnosu na dosadašnje troškove i to bez skrivenih troškova i kazne za otkaz ugovora. Za zajedničku dražbu do njezinog održavanja prijavilo se gotovo 13.000 kupaca, a novi se još javljaju i sada ih je 17.300 pa u Savezu misle da bi ukupne uštede s prihvaćanjem cijena iz aukcije (ako svi prihvate ponude), mogle iznositi i više od 1,8 milijuna eura godišnje. Na prvoj dražbi koju je 2014. organizirao Savez 14.000 kupaca uštedilo je milijun eura na dobavi energije.  Ako kupac najbolju ponudu koju je dobio ZPS ocijeni povoljnijom, sklopit će u listopadu ugovor s ponuditeljem na godinu dana bez skrivenih troškova i kazne za otkaz ugovora. Ukupno na slovenskom tržištu djeluje 16 trgovaca električnom energijom i 19 ponuđača plina za gospodarstvo. Predsjednica ZZPS-a Breda Kutin kaže da zadnjih godina broj promjena dobavljača stagnira, a više od 20% potrošača vrlo je aktivno. Tri četvrtine kućanstava uopće nije promijenilo opskrbljivača, a tu i leži najveći potencijal za uštedu.

 

Sve izvjesnija arbitraža oko hrvatskih ulaganja u RiTE Gacko

BiH tvrdi da Hrvatska "lovi u mutnom"

Sve je izvjesnije da će Hrvatska pred još jednu arbitražu sa susjedima, ovoga puta s Bosnom i Hercegovinom. Kako prenose mediji, rok od tri mjeseca za dogovor između Hrvatske elektroprivrede te Rudnika i Termoelektrane Gacko nije bio dovoljan da se postigne nagodba o potraživanju hrvatske strane. HEP, podsjeća Poslovni dnevnik, insistira na odšteti od 100 milijuna eura za prijeratna ulaganja iz 1983. Pokazalo se da su najave iz lipnja kako Bosna i Hercegovina neće pristati na odštetu bile točne pa je očito da će slučaj RiTe Gacko završiti pred Međunarodnim sudom za zaštitu ulaganja u Washingtonu, na kojem se na istu temu vodi spor i sa Slovenijom. U razgovoru za portal Capital, pravobranitelj BiH Mlađan Mandić ponovio je kako hrvatski uvjeti za njih nisu prihvatljivi i da Hrvatska elektroprivreda nema nikakvih temelja za tako visok odštetni zahtjev. – Ne postigne li se ni u sljedećih desetak dana dogovor, ići će se na arbitražu – izjavio je Mandić. Pravobranitelj Mandić tvrdi da Hrvatska u sporu nema nikakve šanse. Štaviše, hrvatsku stranu optužuje da “lovi u mutnom” jer je “zastupa ista odvjetnička kuća koju su i Slovenci angažirali u sporu oko RiTe Gacko”.

 

Bašmakov: Smanjili smo emisiju "stakleničkih gasova" za 50 odsto

Rusija je od 1990. godine smanjila emisije "gasova iz staklenika" za gotovo 50 odsto - navodi izvršni direktor Centra za energetsku efikasnost Igor Bašmakov.Sve to je usporilo globalno zagrijavanje za cijelu godinu, naveo je Bašmakov na Klimatskom forumu gradova Rusije.

"Značajno smo smanjili količinu emisija, gotovo za polovinu, a zatim smo je stabilizovali na sadašnjem nivou" - ističe on, a prenose ruski portali.

Da je Rusiji postupila drugačije i zadržala nivo emisija "stakleničkog gasa" iz devedesetih godina - do danas bi ispustila 41 milijardu tona više, što je otpriliko onoliko koliko ispušta svijet iz svojih izvora.

Rusija se formalno obvezala da će smanjiti emisije "stakleničkih gasova" u okviru Protokola iz Kjota 2004. godine, a ove godine potpisala je i Pariški sporazum o klimatskim promjenama do 2019. godine.

Gazprom povećava izvoz za JI Europu

Sve više plina na Gazpromovim najboljim tržištima

Ruski Gazprom će povećati izvoz prirodnog plina za korisnike "Turskog toka" u odnosu na period od 1. siječnja do 15. kolovoza ove godine, priopćeno je iz te tvrtke. Izvoz će se povećati za područje Turske, kao i južne i jugoistočne Europe. Iz ruske firme navode da će se izvoz plina u Tursku u odnosu na prošlu godinu povećati za 22,4% u Grčku za 13,2% u Srbiju za 40,8%, u Bugarsku 11,1%, dok će se izvoz u Mađarsku povećati za 24,4%, prenosi TASS. Gazprom je povećao izvoz u zemlje koje ne pripadaju Zajednici nezavisnih država na 179,3 milijarde metara kubnih, što je za 12,5% više u odnosu na prošlu godinu. Iz ruske kompanije navode da bi izvoz plina do kraja godine mogao prijeći 180 milijardi metara kubnih.

 

Na snagu stupila nova EU pravila za emisije iz termoelektrana

Evropska komisija 17. ovog mjeseca u službenom je glasniku objavila nova pravila za emisije iz termoenergetskih postrojenja, koje bi mogle dovesti do zatvaranja onih postrojenja koja najviše zagađuju, dok su drugima dane četiri godine da se usklade s nižim standardom emisija. V

iše od 3.000 velikih postrojenja za izgaranje u EU morat će se uskladiti s ovim propisom do 2021., a trenutno se procjenjuje da je čak 82% evropskih elektrana na ugljen time pogođeno, jer emitiraju više razine štetnih plinova od dopuštenih ovom regulativom.

Goriva koja su pokrivena ovom direktivom su ugljen i lignit, biomasa, tekuća goriva, plin i otpad u industriji, izuzev kućnog miješanog otpada, a riječ je o najboljim raspoloživim tehnikama za velike uređaje za loženje u skladu s Direktivom 2010/75.

Odluka je donesena u aprilu, a podrazumijeva niže razine emisije za dušične okside, sumporni dioksid, živu i sitne čestice prašine, koje su povezane s brojnim zdravstvenim i ekološkim problemima, uključujući i razvoj astme kod ljudi te onečišćenje zraka i vode.

Procjenjuje se da je trošak poštivanja ove nove direktive vrijedan 15,4 milijardi eura a grupe zelenih uvjerene su da će dovesti do gašenja velikih onečišćivača.

Računa se da će njegovom primjenom 20.000 preranih smrti godišnje biti spriječeno u državama članicama.

Slovenija dovršila pripreme za gradnju skladišta za niskoradioaktivni otpad

U slovenskom mjestu Vrbina, nedaleko od hrvatske granice i u blizini Krškog tvrtka Riko završila je pripremne radove za gradnju skladišta za odlaganje nisko i srednje radioaktivnog otpada iz nuklearne elektrane Krško.

Izgradnja odlagališta započet će početkom iduće godine i trajat će tri godine, javljaju slovenski mediji.

U Vrbini je sada pri kraju izgradnja nasipa baziranog na temelju najviših povijesnih poplavnih voda Save, što će stvoriti osnovu za izgradnju temelja za nadzemne objekte.

Tamošnja Agencija za radioaktivni otpad priprema odgovarajuću dokumentaciju za dobivanje građevinske dozvole, koja bi mogla biti izdana do kraja godine, što ovisi i o odobrenju Uprave za nuklaernu sigurnost.

Sama gradnja trajnog odlagališta s jednim spremištem procijenjena je na 160 milijuna eura a u pokusnom radu trebalo bi biti 2021. Kada bi se u gradnju odlagališta uključila Hrvatska, troškovi bi za Sloveniju mogli biti manji od 100 milijuna eura. Slovenska strana je u srpnju hrvatskom Ministarstvu energetike poslala poziv za sastanak zajedničke međuvladine komisije koji će se održati na jesen, a tema bi između ostalog bila i odlagalište.

Prema međudržavnom sporazumu o razgradnji nuklearke dvije suvlasnice nuklearke mogu zajedno odlagati otpad iz elektrane ili svaka može napraviti svoje skladište i otpad se dijeli. 

Izgrađeno gotovo hiljadu kilometara gasovoda „Snaga Sibira“

Gasprom“ je do danas izgradio oko 979 kilometara gasovoda „Snaga Sibira“ koji je namenjen za isporučivanje ruskog gasa u Kinu. Izgradnja teče brže nego što je planirano, a do kraja ove godine biće izgrađeno više od 1.300 kilometara cevi, saopštila je kompanija.

Izgrađeni deo gasovoda čini oko 45 odsto ukupne dužine prve deonice od Čajandinskog izvorišta do Blagoveščenska, navodi kompanija.

Predsednik uprave „Gasproma“ Aleksej Miler u Moskvi je održao savetovanje posvećeno toku izgradnje Čajadinskog izvorišta i magistralnog gasovoda „Snaga Sibira“. 
„Gasprom“ je podsetio da će početak dobijanja gasa na izvorištu biti usklađen sa uvođenjem „Snage Sibira“ u eksploataciju.
„Gasprom“ i kineska kompanija CNPS u maju 2014. godine potpisali su ugovor o isporukama ruskog gasa Kini istočnom maršrutom. Ugovor je sklopljen na 30 godina i podrazumeva godišnju isporuku 38 milijardi kubnih metara ruskog gasa Kini gasovodom „Snaga Sibira“.

21.8.2017.

U Australiji se gradi sunčana termoelektrana


Postrojenje snage 150 MW nalazi se na području Južne Australije
Američki portal 'Renewable Energy World.com' je izvijestio da će tvrtka SolarReserve na području Južne Australije izgraditi sunčanu termoelektranu snage 150 MW. Radi se o projektu STE Aurora koji se nalazi u Port Augusti, oko 300 km sjeverno od Adelaidea, glavnog grada Južne Australije. Elektrana će obuhvatiti i spremnik energije koji će omogućiti pohranu 1100 MW h toplinske energije za 8 h, pa će postrojenje moći raditi baš kao uobičajene plinske ili termoelektrane na ugljen. Projekt je vrijedan 440 mil. eura i po snazi će biti najveći takav na svijetu, a očekivana proizvodnja iznosit će 495 GW h električne energije godišnje. Projekt je sada u potpunosti spreman i čeka se samo na odobrenje nadležnih tijela Južne Australije.

Antić: Srbija ovog ljeta imala struje i za potrošnju i za izvoz

Ministar rudarstva i energetike Aleksandar Antić izjavio je da je zahvaljujući značajnoj proizvodnji uglja Srbija ovog ljeta imala dovoljno struje da pokrije ukupnu potrošnju, ali da je imala i odredjene viškove za izvoz.

Antić je za televiziju Pink rekao da je sušno ljeto povećalo probleme u regionu što je izazvalo deficit u hidrološkoj proizvodnji električne energije i dovelo do manjka u regionu i značajnog povećanja cijene struje na berzi.

Prema njegovim riječima Srbija je bila dobro pripremljena za takve scenarije i iskoristila je činjenicu da ima masovnu proizvodnju uglja, prije svega u Kolubari.

"Dobrom organizacijom i žestokim radom rudara u Kolubari i Kostolcu to su rekordne proizvodnje uglja za ovaj period godine. Srbija je imala dovoljno struje da pokrije ukupnu potrošnju, ali imala je i određene viškove koje smo izvezli po ovim dobrim cijenama", kazao je Antić.

On je naveo da je prošle godine avgustovska cijena struje bila oko 30 eura a da je ove godine 60 eura.

"Srbija u julu i prvoj polovini avgusta izvezla struju od oko 160.000 megavat sati električne energije i tu struju prodala na berzi za nešto manje od desetak miliona eura", rekao je Antić.

On je rekao da u regionu svi uvoze struju, sem Srbije i BiH.

"Struja se najviše izvozi u Albaniju, Crnu Goru i Makedoniju", naveo je on.

Na pitanje da li će Srbija imati dovoljno uglja Antić je rekao da Srbija ima solidne depozite uglja i dobro organizovanu proizvodnju.

VW najavio električni mini-busS jednim punjenjem mini-autobus prijeđe 600 km

Potvrda novog Bullija dolazi 15 godina od premijere koncepta nasljednika legendarnog kombija. Volkswagen I.D. BUZZ, minivolumen s osam sjedala u salone će stići nakon lansiranja kompaktnog I.D, odnosno nakon 2022. godine. Mini-bus pokreću dva elektromotora ukupne snage 374 KS a I.D. Buzz uz pomoć pogona na sve kotače uhvati 100 km/h za pet sekundi i pojuri do limitiranih 160 km/h, a s jednim punjenjem baterija prijeđe čak 600 km. Osim prijevoza putnika vozilo lako može prevesti i veće komade tereta. Upravljačko sučelje krasivrlo veliki zaslon i određen stupanj autonomne vožnje. Volkswagen je u svibnju ambiciozno najavio da će do 2025. godine postati lider u sergmentu električnih automobila. Kompanija je nedavno najavila da će vozila iz nove generacije električnih automobila, koja će lansirati od 2020, imati slične cijene kao njihovi modeli s konvencionalnim motorima.
"Sve što Tesla može, mi možemo nadmašiti", rekao je šef VW-a Herbert Diess.

25.7.2017.

Srbija želi ozbiljno da se bavi životnom sredinom

Ministar zaštite životne sredine Goran Trivan razgovarao je danas sa ambasadorom Sjedinjenih Američkih Država u Beogradu Kajlom Skotom.

Sagovornici su se složili da u oblasti životne sredine Srbije i SAD sarađuju dobro, ali i da ima prostora za unapređenje i intenziviranje te saradnje.

Ministar Trivan je istakao da je Srbiji potrebna podrška u razmeni iskustava i primera dobre prakse na ekspertskom nivou u oblasti zaštite životne sredine.

Zajednički je zaključeno da je životna sredina dobra platforma za saradnju u regionu.

Američki ambasador je pozdravio formiranje posebnog ministarstva u Srbiji koje će se baviti pitanjima životne sredine, naglasivši kako je to dobar znak koji pokazuje želju Srbije da se ozbiljno bavi ovom oblašću.

Novi kineski solarni record

Američki portal 'Renewable Energy World.com' je izvijestio da je novoinstalirana snaga kineskih sunčanih elektrana u prvom tromjesečju 2017. godine dosegnula 7,21 GW.

Pri tome je čak 4,78 GW ostvareno u velikim sunčanih elektranama koje su gradile energetske i komunalne kompanije, a 2,43 GW u malim, distribuiranim elektranama.

Time je ujedno ukupna snaga kineskih sunčanih elektrana povećana na gotovo 85 GW.

Istodobno, u takvim je postrojenjima u prvom tromjesečju 2017. godine proizvedeno ukupno 21,4 mlrd. kW h električne energije, što je za čak 80% više nego u istom razdoblju 2016, kako to pokazuju podaci Nacionalne uprave za energetiku (NEA).

Najveći dio novih sunčanih elektrana nalazi se u središnjoj i istočnoj Kini.

Do kraja 2017. godine se očekuje da snaga novoinstaliranih sunčanih elektrana u Kini bude iznosila čak 40 GW.

Čelnik OMV-a prednost daje ruskom plin

Glavni izvršni direktor austrijske naftne i plinske tvrtke OMV Rainer Seele izjavio je kako Europa treba više ruskog prirodnog plina i da nije zainteresirana za smanjenje uvoza plina iz Rusije.

On je objasnio kako je uzrok toga činjenica što se smanjuje proizvodnja plina u Europi, čime se pridružio čelnicima još nekih europskih energetskih tvrtki koji su upozorili da bi nove sankcije koje SAD planira uvesti za projekt Sjeverni tok 2 mogle imati negativne posljedice za njih, javlja ruska novinska agencija TASS.

Teslina najveća baterija protiv nestanka struje

Elon Musk i Tesla Energy objavili su da će u saveznoj australskoj državi Južna Australija do kraja godine sagraditi najveću bateriju na svijetu koja će pohranjivati energiju iz 99 vjetroturbina i omogućiti regiji da uvijek ima dovoljno struje, čak i pri najvećoj potrošnji.

Dakako, neće se raditi o jednoj ogromnoj Duracelki, nalik onoj kakvu imate u daljinskom svog TV-a, već o mreži Powerpack baterijskih jedinica koje će biti uvezene u jedan sistem od 100 megawata, što bi moglo biti dovoljno za energetske potrebe čak 30.000 domaćinstava.

U septembru prošle godine snažna oluja je teško oštetila energetsku infrastrukturu Južne Australije, čime je oko 1,7 miliona stanovnika ostalo bez struje. Iz tog razloga vlada Južne Australije donijela je odluku da se osigura energija iz obnovljivih izvora za sve građane, te je pokrenula konkurs za kompanije koje mogu instalisati takve sisteme kapaciteta od najmanje 100 megawata. Na konkursu je odabrana ponuda kompanije Tesla Energy koja će osigurati 100 MW/129 MWh Powerpack sistem Neoenovoj Hornsdale Wind farmi pokraj Jamestowna. Kada projekt bude dovršen u decembru, ovo će biti najveći litij-ionski sistem za pohranu energije na svijetu.

Sunčeva i bioenergija porušili rekorde u 2016

Svjetski kapaciteti proizvodnje iz obnovljivih izvora energije porasli su za 161 GW u 2016. godini, što je najjača godina za nove kapacitete, priopćila je Međunarodna agencija za obnovljivu energiju (IRENA) u novom izvješću objavljenom krajem ožujka.

Izvješće "Statistike kapaciteta obnovljivih izvora energije u 2017." sugerira da su zemlje u Aziji predvodile rast od 58% novih kapaciteta obnovljivih izvora u 2016. godini. Azijske zemlje sada posjeduju 41% ili 812 GW od ukupnih instaliranih kapaciteta obnovljivih izvora u svijetu. Izvješće također ističe da je Afrika udvostručila svoje kapacitete obnovljivih izvora tijekom 2016. u usporedbi s 2015. godine, što čini porast od 4,1 GW. Izvješće također pokazuje da je sunčeva energija predvodnik kapaciteta obnovljivi izvora energije, s rekordnim povećanjem za 71 GW u 2016. godini, nadmašujući energiju vjetra, koja se istaknula s 51 GW.

Gotovo polovica kapaciteta sunčevih elektrana instalirana je u Kini s 34 GW. SAD su dodali 11 GW, Japan 8 GW, a Indija 4 GW novih kapaciteta. Europa je također povećala svoje kapacitete za 5 GW, uglavnom u Njemačkoj i Velikoj Britaniji. Porast kapaciteta vjetroelektrana od 51 GW čine vodeća Kina s 19 GW, SAD s 9 GW, Njemačka s 5 GW i Indija s 4 GW. Prema posebnom izvješću koje je 27. travnja objavilo Svjetsko vijeće za energiju vjetra (GWEC) (što upućuje da su kapaciteti vjetroelektrana povećani za 54 GW), nedavno je porasla penetracija vjetroelektrana na tržištu, prenosi Energetika-net.

Danska bilježi 40%, a slijede je Urugvaj, Portugal i Irska, čija je penetracija vjetroelektrana viša od 20%, a zatim Španjolska i Cipar s 20%. GWEC predviđa da će 2017. godine biti dodano više od 60 GW novih kapaciteta vjetroelektrana, a ukupni svjetski kapaciteti mogli biti veći od 800 GW do 2021. godine, skoro 70% povećanje u odnosu na 486,8 GW instaliranih u svijetu krajem 2016. godine IRENA je naglasila da su kapaciteti hidroelektrana narasli za 30 GW, s vodećima u tom području: Brazil i Kina, iako je također zabilježen značajan porast kapaciteta u Kanadi, Ekvadoru, Etiopiji i Indiji. U međuvremenu, kapaciteti bioenergije ove godine su povećani za 9 GW, što je najveći rast do sada, a predvodnici su azijske zemlje. Kapaciteti geotermalne energije zabilježili su rast za nešto manje od 1 GW. Prošle godine Kenija je dodala 485 MW, Turska 150 MW, Indonezija 95 MW, a Italija 55 MW kapaciteta, objavio je portal 'POWER Magazine'.

Prekograničnom suradnjom do solarne elektrane u Vinkovcima i kogeneracijskog postrojenja u Somboru

U Vinkovcima je u srijedu potpisan sporazum o partnerskim odnosima u provedbi projekta prekogranične suradnje vrijednog više od 1,6 milijuna eura, kojim je predviđena izgradnja 380 kW solarne elektrane na objektima Vinkovačkog vodovoda i kanalizacije te kogeneracijskog postrojenja u Somboru na bioplin proizveden pročišćivanjem otpadnih voda.

Sporazum su potpisali predsjednik Uprave Vinkovačkog vodovoda i kanalizacije Dražen Milinković i Branimir Šimić s Poljoprivrednog instituta u Osijeku.   Nositelj projekta je novosadsko Sveučilište, a partneri sa srbijanske strane komunalno poduzeće Vodokanal iz Sombora i Fond Europski poslovi Autonomne Pokrajine Vojvodine.

Po riječima direktorice Agencije za investicije i razvoj Grada Vinkovaca Mirte Štrk, projektom će se izraditi tehnička dokumentacija za izgradnju bioplinskoga i kogeneracijskog postrojenja u Somboru i solarne elektrane u Vinkovcima te postavljeni preduvjeti za realizaciju tih objekata. Omogućit će se i uspostavljanje pokretnog laboratorija na osječkome Poljoprivrednom institutu i novosadskom Sveučilištu čiji će stručnjaci na terenu raditi na receptima za bioplinska postrojenja kako bi pronašli najučinkovitiju smjesu za proizvodnju bioplina u pročišćivačima otpadnih voda komunalnih poduzeća, rekla je Štrk.

Po riječima predsjednika Uprave Dražena Milinkovića, Vinkovački vodovod i kanalizacija postavit će u sklopu projekta šest solarnih elektrana ukupne snage 380kW, vrijednih više od 545.000 eura, na šest objekata: vodospremnik Lipovac (50kW), Vinkovce (140 kW) i Retkovce (40 kW) i tri elektrane ukupnog izlaza 50kW na pročistačima otpadnih voda u Ivankovu, Cerni i Otoku.

Ova konstrukcija će osigurati proizvodnju električne energije koja će pozitivno utjecati na smanjenje emisije ugljičnog dioksida i osigurati proizvodnju dodatnih kilovati električne energije iz obnovljivih izvora energije koja će služiti za proizvodnju pitke vode na području rada naše tvrtke, rekao je Milinković.

"Poljoprivredni institut iz Osijeka zainteresiran je za nabavu mobilnog laboratorija u kojem bi mogli načiniti kemijsku analizu same mase i silaže kukuruza koji je u proizvodnji bioplina u nas zastupljen čak 70 posto", objasnio je Branimir Šimić te dodao da će rezultati takvih analiza stručnjacima dati podatke o tome koje kombinacije biljnih masa i hibrida kukuruza daju najveću proizvodnju bioplina i energije.

Projekt EXploitation of Different Energy sources for GREen Energy production – X–DEGREE financira se nepovratno iz Interreg IPA programa prekogranične suradnje Hrvatska – Srbija.  Od 127 prijavljenih projekata u sklopu tog programa, zajednički odbor za praćenje odabrao je za financiranje na temelju prvog poziva 24 projekta vrijedna više od 18 milijuna eura, a među njima je i projekt X-Degree.

Srbijanski partneri potpisali su sporazum o partnerskim odnosima prošlog tjedna u Novom Sadu.

Bakterije i arsen u hrvatskim vodovodima

Od 748 uzoraka iz lokalnih vodovoda čak je 421 zdravstveno neispravan
Kako piše Večernji list, čak 60 posto uzoraka vode s izvorišta neispravno je iz najmanje jednog zdravstvenog razloga, a najčešće je to zbog bakterije Escherichije coli, koja je izolirana u čak 129 uzoraka od ukupno 371 uzetog tijekom lanjske inspekcije zdravstvene ispravnosti vode u Hrvatskoj. Inspekcija izvorišta vode znači da se radi o izvornoj, još neprerađenoj vodi, a također je provjerena i prerađena voda za ljudsku potrošnju u javnoj vodovodnoj mreži te lokalnim vodovodima, piše Večernjak. Upravo su lokalni vodovodi poseban problem i opasnost: od 748 uzoraka iz lokalnih vodovoda čak je 421 zdravstveno neispravan. Lokalni vodovodi s javnozdravstvenog aspekta predstavljaju najveći rizik jer se voda potrošačima isporučuje bez ikakve obrade, a često i bez dezinfekcije, stoji u izvještaju Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, koji je rezultat analize ocijenio poražavajućim. Najčešći su uzrok zagađenja koliformne bakterije među kojima i E. coli, a riječ je o bakterijama koje se prirodno nalaze u debelom crijevu čovjeka i pojedinih životinja, izlučuju fekalijama te se tako nađu u vodi i postanu opasnost za zdravlje. Valja napomenuti da je lanjska inspekcija bila prva kontrola lokalnih vodovoda koji opskrbljuju manje od 50 stanovnika. Nasuprot tome stoji podatak da je u 5721 uzetom uzorku vode iz javne vodovodne mreže 227 utvrđeno neispravnima. Voda zagađena arsenom godinama je svakodnevica u Slavoniji, posebice oko Vukovara i Vinkovaca gdje lani, prema nalazu, više nije bilo nijednog lokalnog vodovoda. Većina tih lokalnih vodovoda imala je povišeni arsen što lokalne zajednice nisu rješavale jer nemaju sredstava ni za minimalno održavanje sustava, a kamoli za gradnju postrojenja za obradu vode. 'Stoga se nastoji priključiti lokalne vodovode u sustav javne vodoopskrbe kako bi se o njima na adekvatan način skrbilo. No, i nakon što i preuzmu lokalne vodovode, nerealno je očekivati rješavanje zatečenih problema u kratkim vremenskim okvirima. U takvim slučajevima postoji zakonsko rješenje kojim se voda proglašava tehnološkom', zaključila je inspekcija. To u praksi znači da je Ministarstvo zdravstva za pojedine vodovode, odnosno mjesta, redom u Slavoniji, donijelo rješenje o periodu do kojeg se može odstupati od propisane količine arsena i drugih kemijskih elemenata u vodi, piše Večernji list.

 

 



vrh stranice