V e s t i
 
 

 


21.6.2017.

Elektroprivreda Srbije želi da preuzme 41,7% akcija u EPCG

Elektroprivreda Srbije zainteresovana je za kupovinu 41,7 odsto akcija koje italijanska kompanija A2A posjeduje u Elektroprivredi Crne Gore (EPCG), saznaju "Vijesti". Iz EPS-a nijesu ni demantovali, niti potvrdili ovu informaciju.

"Pitanja oko kupovine paketa akcija energetskih kompanija, kao što je Elektroprivreda Crne Gore su u nadležnosti resornih ministarstava, pošto se strateške odluke za širenje Elektroprivrede Srbije u regionu donose na nivou Vlade Srbije, koja je osnivač Javnog preduzeća EPS", odgovorili su iz Sektora za odnose s javnošću EPS na pitanja "Vijesti" da li pregovaraju sa A2A o kupovini akcija u EPCG.

Iz resornog Ministarstva rudarstva i energetike Srbije odgovorili su da nijesu nadležni za ovakve planove i da se "Vijesti" obrate Ministarstvu privrede.

Kompanija A2A angažovala je investicionu banku Rotschild da bi do kraja godine prodala udio u Elektroprivredi.

Da je A2A pokrenula postupak prodaje svojih akcija u EPCG potvrdio je krajem maja premijer Duško Marković.

„Mi ćemo čekati njihovu odluku. Ta odluka mora biti stavljena nama na sto kako bismo se odredili oko toga da li je prihvatamo ili ćemo mi ući u otkup njihovih akcija po pravu preče kupovine", rekao je Marković novinarima nakon Premijerskog sata.

A2A ima mogućnost da, prema aneksu akcionarskog ugovora sa crnogorskom Vladom, koji je Skupština usvojila početkom marta, između juna i septembra proda 41,7 odsto udjela crnogorskoj Vladi za 250 miliona eura. Tu opciju (put opciju) je u pregovorima sa Vladom dogovorio novi menadžerski tim koji vodi A2A od 2014. godine.

EPS je za kupovinu akcija EPCG bila zainteresovana i 2009. godine kada je paket akcija kupila italijanska kompanija. Upravni odbor EPS-a je u martu 2009. dao saglasnost menadžmentu da učestvuje na tenderu za kupovinu 18,3 odsto akcija EPCG.

Kao preduslov učešća na tenderu, EPS je za otkup tenderske dokumentacije uplatio 50 hiljada eura, ali ipak nije dostavio ponudu.

U aprilu 2015. srpski premijer Aleksandar Vučić kazao je da EPS neće biti privatizovan već će pokušati da kupi elektroprivredna preduzeća u Republici Srpskoj (RS) i Crnoj Gori. On je najavio i da će se, možda, udružiti sa njima i da Ministarstvo energetike analizira koliko bi taj potez bio dobar.

I iz hrvatske Vlade je nekoliko navrata najavljeno da bi Hrvatska elektroprivreda (HEP) trebalo da postane regionalni igrač preuzimanjem energetskih kompanija u zemljama bivše

Iz HEP-a nijesu odgovorili na pitanja "Vijesti" da li su zainteresovani za kupovinu akcija EPCG.

Put opcija, kojom A2A ima pravo da svoje akcije u EPCG ponudi Vladi za 250 miliona eura važi tri mjeseca nakon isteka ugovora, do kraja septembra tekuće godine.

Iz A2A su kazali da će dokraja septembra odlučiti da li će ostati u EPCG.

Aneks ugovora sa A2A ističe krajem juna ove godine, kada ističu upravljačka prava A2A u EPCG.

Energetika.ba

Plinacro: Bespovratnih milion kuna za studiju isplativosti za južnu interkonekciju s BiH

Plinacro, hrvatski operator plinskog transportnog sustava Plinacro, u utorak je objavio da je iz pretpristupnog fonda EU ConnecTA odobreno bespovratnih oko milijun kuna za izradu sveobuhvatne studije isplativosti (CBA) za južnu interkonekciju Hrvatska-BiH.

"Iz predpristupnog fonda Europske unije ConnecTA, od strane Europske komisije (DG ENER), odobrena su bespovratna sredstva u iznosu od oko milijun kuna za izradu sveobuhvatne studije isplativosti (CBA) za južnu interkonekciju Hrvatska-BiH na pravcu Zagvozd-Imotski-Posušje-Novi Travnik s odvojkom za Mostar", navodi se u priopćenju.

Kako se dodaje, studija će se u potpunosti financirati bespovratnim sredstvima iz navedenog fonda, a ta su sredstva zajedno zatražili hrvatski i bosanskohercegovački operatori plinskog transportnog sustava, Plinacro i BH-Gas, pod okriljem Tajništva Energetske zajednice i uz potporu Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD).

Iz Plinacroa napominju kako je južna interkonekcija Hrvatska-BiH na listi projekata od uzajamnog interesa (PMI) Energetske zajednice. Uz to, prije nekoliko dana Vlada Federacije BiH proglasila je projekt izgradnje južne interkonekcije strateškim projektom za Federaciju BiH, kojim se osigurava sigurnost opskrbe, diversifikacija izvora i razvoj tržišta prirodnog plina u Federaciji, zaključuje se u priopćenju.

Inače, krajem travnja ove godine Plinacro i BH-Gas potpisali su Memorandum o razumijevanju i suradnji, a time su dogovorili i iskazali namjeru da nastave i intenziviraju zajedničke aktivnosti na pripremi projekata povezivanja - interkonekcija transportnih plinskih sustava Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine, i to na pravcima Zagvozd-Imotski-Posušje-Travnik/Novi Travnik, Slobodnica- Brod-Zenica te Lička Jesenica-Rakovica-Tržac-Bosanska Krupa.

U priopćenju s potpisivanja Memoranduma iz Plinacroa su također naglasili kako pravci Zagvozd-Imotski-Posušje-Travnik/Novi Travnik i Slobodnica-Brod-Zenica predstavljaju dio Plinskog prstena Energetske zajednice (EC Gas Ring), čijom realizacijom bi se omogućila diversifikacija izvora opskrbe BiH, kako putem projekta Jonsko-jadranskog plinovoda (IAP) i južnog dijela hrvatskog transportnog sustava, tako i putem hrvatskog transportnog sustava na sjeveru, koji se neposredno naslanja na slovenski i mađarski transportni sustav.

Predstavljena najveća svjetska vjetroturbina
Turbina snage 9,5 MW po dimenzijama je veća od londonske znamenitosti London Eye

Američki portal 'Renewable Energy World.com' je izvijestio da je tvrtka MHI Vestas Offshore Wind predstavila najveću svjetsku vjetroturbinu. Kako se ističe, radi se o vjetroturbini snage čak 9,5 MW koja je po svojim dimenzijama veća od kotača londonskog rotirajućeg vidikovca London Eye. Visina gondole tako iznosi 187 m, a duljina lopatice rotora 80 m, dok ukupna masa doseže 390 t i smatra se da bi vjetroturbina mogla proizvoditi električnu energiju dovoljnu za pokrivanje potreba 8300 britanskih kućanstava. Tvrtka
MHI Vestas Offshore Wind je zajedničko ulaganje danskog proizvođača vjetroenergetske opreme Vestas Wind Systems i japanske industrijske skupine Mitsubishi Heavy Industries, a u daljnjim planovima joj je razvoj vjetroturbine snage čak 15 MW.

 

20.7.2017

Ugašen požar na nuklearci u Francuskoj, nema curenja radijacije

Požar koji je izbio na krovu nuklearnog reaktora u centralnom dijelu istočne Francuske je ugašen, objavili su zvaničnici, prenosi Reuters.
Vatra je izbila na reaktoru broj 5, udaljenom 35 kilometara od Liona. Nije bilo povrijeđenih niti poginulih.
Glavno tijelo u Francuskoj nadležno za sigurnost saopćilo je da nije zabilježeno nikakvo curenje radijacije.
Istraga je u toku. 

FENA
Rosneft otkrio naftu na Arktiku
Ruska kompanija Rosneft saopštila je da je otkrila novo naftno polje na grebenu Hatanga na Arktiku.
Državna naftna kompanija Rusije navela je da je prva otkrila rezerve nafte u istočnom delu Arktika. U saopštenju nije objavljeno koja je količina naftnih rezervi u pitanju.

Kompanija je objavila prve rezultate bušenja na šelfu zaliva Hatanga na Laptevskom moru.

Na šelfu zaliva Hatanga Laptevskog mora izvađen je trostruki uzorak sa dubina od 2.305 do 2.363 metra, koji je pokazao visoku zasićenost naftom u kojem preovlađuju lake frakcije nafte.

Već na osnovu prvih ispitivanja može se zaključiti da je otkriveno novo naftno polje čiji se kapacitet povećava sa daljim bušenjem. U ovom trenutku nastavlja se uzorkovanje, saopštila je kompanija.

Dobijeni rezultati bušenja na Hatangi omogućavaju kompaniji Rosnjeft da se sm
Naftna katastrofa: SAD bušotine "sahranjuju" cijene
Američka WTI nafta se trgovala ispod 45 dolara po barelu nakon četvrtog nedjeljnog pada cijena.
Razlog za enorman pad su spekulacije da će rekordan rast proizvodnje američkih naftaša potkopati nastojanja Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEK) da uravnoteže prezasićenost ponude na tržištu.
Cijena naftnih fjučersa skliznula je naniže za 0,4 posto u Njujorku, poslije najduže runde nedjeljnog pada od avgusta 2015, izvještava agencija "Bloomberg".
Američki naftaši su nastavili da povećavaju broj bušotina 22. sedmicu uzastopno, što je najduži period u tri decenije, prema podacima kompanije "Bejker Hjuz" od petka.
Naime, proizvođači nafte u SAD-u su povećali broj bušotina za šest na 747, što je najviši nivo od aprila 2015, prema "Bejker Hjuzu". Američka proizvodnja sirove nafte je porasla na 9,33 miliona barela dnevno, pokazuju podaci Uprave za energetske informacije.
Američka "laka" nafta WTI za isporuku u julu, čije ugovaranje ističe sutra, trgovana je za 44,56 dolara za barel na Njujorškoj robnoj berzi, odnosno za 18 centi u padu u 7:55 časova po londonskom vremenu.
Ukupan promet u trgovanju bio je oko 33 odsto ispod 100-dnevnog proseka. U petak je cijena američke naftne reference ojačala za 28 centi, i na zatvaranju je iznosila 44,74 dolara, čime je nedjeljno slabljenje cijene smanjeno na 2,4 procenta.
Sjevernomorska nafta "brent" za isporuku u avgustu ugovarana je danas za 17 centi niže, na 47,2 dolara po barelu na londonskoj berzi ICE fjučers Evropa. Cijena "brenta" je pala prošle nedjelje za 1,6 odsto.
Suhail Mohamed Al Mazrui, ministar energetike Ujedinjenih Arapskih Emirata, izjavio je da će potražnja porasti tokom trećeg kvartala.
Cijene nafte su se survale na najniži nivo u sedam mjeseci prošle nedjelje uslijed zabrinutosti da će rast američkih isporuka neutralisati rezanje proizvodnje koje sprovode članice OPEK-a sa partnerima izvan naftnog kartela, na čelu sa Rusijom.
Libija, koja je izuzeta iz OPEK-ovog sporazuma o smanjenju pumpanja "crnog zlata", namjerava da do kraja jula poveća proizvodnju na najviši nivo od 2013. godine, prema saopštenju Državne naftne kompanije, prenosi "Bloomberg".
EFT potvrdila mogućnost prodaje TE Stanari: Koncesija smanjena, dovodimo stranog partnera

                Kompanija „Energy Financing Team“ (EFT) koja je izgradila Termoelektranu Stanari, nema namjeru da napušta Stanare, ali razmatra opciju dovođenja partnera kako bi oslobodili kapital za nove projekte u Republiku Srpsku (RS) i zemlje regiona, saopćeno je iz ovog preduzeća.
Ističu da, nakon planiranog godišnjeg remonta koji je obavljen u maju, elektrana radi u punom kapacitetu i da isporučuje energiju po ugovoru, gdje je cjelokupna energija za narednih 10 godina prodata po fiksnoj cijeni.
Iz EFT-a ističu da je Vlada RS-a donijela odluku o smanjenju koncesione nadoknade za sve termoelektrane u RS-u sa 3,6 na 0,5 posto od ukupnog prihoda, ali da je istovremeno zadržana nadoknada za korištenje prirodnih resursa od 1,5 euro po proizvedenom megavat-satU (MWh).
Tvrde da je time spriječeno dupliranje naplate nadoknade po istom osnovu, a uslovi poslovanja za sve termoelektrane u RS-u dovedeni su u istu ravan.
-EFT Stanari će godišnje plaćati oko 10 miliona KM, što je znatno više nego u svim okolnim zemljama, uključujući i Srbiju - kaže se u saopćenju.
Dodaju i da je EFT potpisao ugovor o koncesiji, jer je imao odluku Vlade RS-a donesenu u to vrijeme da će biti ukinuta nadoknada za prirodne resurse ili će biti smanjena koncesiona nadoknada.
-Termoelektrana Stanari radi profitabilno, redovno otplaćuje kineski i sve druge kredite, kao što redovno i na vrijeme isplaćuje plate za 777 zaposlenih, koje su daleko iznad republičkog prosjeka - tvrde iz EFT-a.
Za kinesku CDB banku projekat Stanari prvi je u sektoru energetike, gdje se kao zajmoprimac i garant vraćanja kredita pojavljuje privatna firma.
Iz ove kompanije navode da Vlada RS-a nije garant bankama za vraćanje CDB-ovog ili drugih kredita koje koriste EFT Stanari.
-Ni u jednom dokumentu RS nije preuzela obavezu garantovanja ili vraćanja kredita prema kineskoj banci. Eventualne obaveze RS-a nastupile bi u slučaju raskida koncesionog ugovora koji je pruzrokovala RS kao davalac koncesije, na primjer zbog zahtjeva da EFT plaća istu nadoknadu dva puta, kroz nadoknadu za priroodne resurse i kroz koncesionu nadoknadu - navodi sa u saopćenju EFT-a.
Poslanik SDS-a u Narodnoj skupštini RS-a Davor Šešić smatra da su apsurdne tvrdnje Ministarstva industrije, energetike i rudarstva RS-a, da je koncesiona naknada umanjena jer bi projekti bili neisplativi sa postojećom naknadom.
Šešić tvrdi da je EFT Stanari prvobitnim koncesionim ugovorom pristao da posluje po visini koncesione naknade od 3,6 posto od ostvarenog prihoda.
- Ostaje činjenica da je Budžet RS-aostao bez značajnih sredstava očekivanih iz Termoelektrane Stanari umanjenjem koncesione naknade, uzrokovane izmjenama Pravilnika o visini koncesione naknade, upravo u godini ulaska TE Stanari u rad - rekao je Šešić.
Potpisan Memorandum o saradnji kompanije NIS i Univerziteta u Banja Luci
Predstavnici kompanije NIS i Univerziteta u Banja Luci potpisali su danas Memorandum o saradnji u oblasti obrazovanja, nauke i kulture. Memorandum o saradnji u Rektoratu Univerziteta u Banja Luci potpisali su Andrej Šibanov, zamenik generalnog direktora i direktor Funkcije za organizaciona pitanja NIS-a i prof.dr Milan Mataruga, rektor Banjalučkog univerziteta.
Memorandum o saradnji u Rektoratu Univerziteta u Banja Luci potpisali su Andrej Šibanov, zamenik generalnog direktora i direktor Funkcije za organizaciona pitanja NIS-a i prof.dr Milan Mataruga, rektor Banjalučkog univerziteta.
Dokumentom je predviđeno uspostavljanje partnerskih odnosa dve strane u okviru promocije i  popularizacije ruskog jezika i kulture u Republici Srpskoj, kao i razvoju naučnih istraživanja , usavršavanju kadrova i razmene znanja. Istovremeno saradnjom je predviđeno i organizovanje gostujućih predavanja NIS-ovih stručnjaka na Univerzitetu u Banja Luci, uključivanje studenata u kompanijske programe namenjene mladima, kao i zajednički rad na stvaranju uslova za održavanje Olimpijada znanja iz ruskog jezika u Republici Srpskoj.Andrej Šibanov, zamenik generalnog direktora i direktor Funkcije za organizaciona pitanja NIS-a  je ovom prilikom istakao: „Za nas je velika čast da je kompanija NIS započela saradnju  sa Univerzitetom u Banja Luci. Verujemo da će naša saradnja u oblasti nauke i obrazovanja doprineti reafirmaciji i popularizaciji ruskog jezika u Republici Srpskoj, kao i jačanju kapaciteta i osposobljavanju kadrova za zajedničke projekte koji će, siguran sam, dostići  vrhunske rezultate u budućnosti“.Partnerstvo sa obrazovnim i naučnim institucijama kompanija NIS razvija već pet godina u okviru korporativnog programa „Energija znanja“ čiji je cilj unapređenje uslova za obrazovanje i školovanje mladih stručnjaka, kao i prilagođavanja studijskih  programa  potrebama tržišta. U okviru ovog programa, NIS između ostalog podržava brojne projekte usmerene upravo na širenje i popularizaciju ruskog jezika. Neki od tih projekata su organizacija Olimpijada iz ruskog jezika za učenike osnovnih škola, gimnazija i srednjih stručnih škola na kojima su učestvovala i deca iz Republike Srpske. Pored toga, NIS je pomogao otvaranje bilingvalna rusko-srpska razreda u dve škole u Srbiji.Kompanija je do sada potpisala 46 sporazuma sa domaćim i međunarodnim naučnim i obrazovnim ustanovama u zemlji i inostranstvu, a kroz program stipendiranja do sada je prošlo više od 94 studenata.  Za svoj doprinos razvoju obrazovanja u Srbiji, kompanija NIS je u 2016. godini dobila prestižnu „Svetosavsku nagradu“ koju dodeljuje Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Vlade Republike Srbije.Pored NIS-a, predstavnici Univerziteta u Banja Luci potpisali su i sporazum o saradnji sa Ruskim centrom za nauku i kulturu u Republici Srbiji (Ruski dom).   Svečanosti koja je organizovana ovim povodom, pored delegacije NIS-a i Predstavništva Rossotrudničestva u Srbiji,  ,,Ruski dom“, prisustvovali i ambasador Srbije u Bosni i Hercegovini Nj.E. g. Stanimir Vukićević, savetnik u Ambasadi Rusije g. Petar Frolov i konzul Republike Srbije u Banja Luci g. Radoslav Ilić.
Kako je EU otvorila vrata kanadskoj prljavoj nafti?
Odluka EU da promijeni način klasifikacije nafte predstavlja dobru vijest za kanadski izvoz, ali lošu za okoliš jer nafta koja se proizvodi iz naftnih pijesaka mnogo više zagađuje od konvencionalnih fosilnih goriva. Najveći proizvođač nafte iz naftnih pijesaka je Kanada, a taj energent do Europe stiže preko SAD-a, gdje se u rafinerijama miješa sa lakšim naftama.
Nafta koja se vadi iz naftnih pijesaka je najveći zagađivač među fosilnim gorivima. Ta nafta, deponirana na površini zemlje, 100 puta je viskoznija i gušća od konvencionalne nafte.

Ipak, od prosinca 2014. taj izvor energije, koji uglavnom dolazi iz kanadske pokrajine Alberta, u Europskoj uniji se više ne označava kao posebno štetan za okoliš. Takva odluka rezultat je sporazuma CETA o slobodnoj trgovini Kanade i EU. Prljava nafta dobila je oznaku čiste, piše partner portala EurActiv.com, Ouest-France.

Sve je počelo 2009. godine, kada su zakonodavci EU odlučili smanjiti emisije iz sektora transporta za 6% do 2020. Europska komisija je 2011. godine, sa ciljem ograničenja potrošnje nafte iz naftnih pijeska, tom energentu dala "ugljičnu vrijednost" koja je pet puta veća nego ona konvencionalno dobivene nafte. Odluka je zasnovana na nalazima Sveučilišta Stanford prema kojima naftni pijesci stvaraju i do 23% veće emisiju stakleničkih plinova.

"To se događa kada pustimo naftnim kompanije da pokazuju mišiće", rekao je predsjednik Greenpeace u Kanadi Patrick Bonin. Ova nevladina organizacija pisala je tadašnjem kanadskom premijeru Stephenu Harperu "da zaustavi lobiranje u Bruxellesu". Ali, ono je bilo bez uspjeha i 17. prosinca 2015. kanadska prljava nafta je "očišćena" u europskoj direktivi koju je usvojio Europski parlament sa 337 prema 325 glasova.

Francuski europarlamentarac iz redova socijalista i član parlamentarnog odbora za okoliš Guillaume Balas nazvao je ovu odluku "demokratskom opscenom". "Ona potvrđuje disfunkcionalnost EU i njen manjak političke hrabrosti", istaknuo je Balas.

U Francuskoj se događaj nije našao na naslovnim stranama iako se Pariz pripremao biti domaćinom najveće UN konferencije o klimatskim promenama - COP21. Europska povjerenica za trgovinu Cecilia Malmström rekla je u travnju da "europski standardi nisu spušteni" tijekom pregovora o sporazumu o slobodnoj trgovini EU i Kanade (CETA) koji još nisu ratificirali nacionalni i regionalni parlamenti članica EU.

Međutim, kanadski ekolog kaže da je promjenu označavanja nafte Bruxelles "jasno prihvatio" u sklopu pregovora. "Barijera u trgovini ne treba biti", dodao je Bonin.

Tijekom 2014. godini Kanada je iz naftnih pijeska proizvodila 2.5 milijuna barela nafte na dan. "To je dvostruko više nego što ta zemlja potroši", rekao je Bonin dodajući da se najveći dio te nafte izvozi. Nafta iz naftnih pijesaka stiže u Europu preko SAD, gde se miješa sa lakšim naftama u rafinerijama u Meksičkom zaljevu.

Inače, američki predsjednik Donald Trump nedavno je dao "zeleno svjetlo" za naftovod Keystone XL, koji bi se kroz 1.900 kilometara protezao od Alberte do Teksasa (SAD). Ovaj naftovod imati će kapacitet od 800.000 barela dnevno, rekao je stručnjak Francuskog instituta za naftu Fabrice Bertoncini, prenosi Croenergo.eu.

8. 6. 2017

Njemački porez na nuklearno gorivo je nelegalan
Velika pobjeda energetskih kompanija na Ustavnom sudu


Njemačka država morat će obeštetiti tamošnje velike energetske tvrtke s bar 6,3 milijarde eura s kamatama jer je njemački Ustavni sud proglasio porez na nuklearno gorivo nezakonitim. Vlada kancelarke Merkel 2010. odredila je da energetske tvrtke moraju od 2011. do 2016. platiti 6,28 milijardi eura, što je snažno opteretilo njihovo poslovanje. Preciznije, energetskim kompanijama određeno je da tada da moraju platiti 145 eura po gramu nuklearnog goriva svaki put kada mijenjaju gorivo u elektranama, što je obično dva puta godišnje.
Presuda je velika pobjeda za energetske tvrtke, nakon što je isti sud u prosincu 2016. odlučio da je pritisak za zatvaranje nuklearnih elektrana povrijedilo neka od njihovih vlasničkih prava. Ustavni sud je tada rekao da porez ulazi u "formalnu protuustavnu prazninu", dodajući da vlada nije imala pravnu nadležnost zatražiti ga.
Porez je najviše pogodio E.On, RWE i EnBW, koje bi trebale zatvoriti sve svoje nuklearne elektrane do 2022. Sada, nakon odluke suda, su im dionice porasle. Kancelarka Merkel, koja se priprema za nacionalne izbore u rujnu, izjavila je da odluka neće ugroziti ispunjavanje proračunskih ciljeva, dok je Barbara Hendricks, ministrica zaštite okoliša odluku suda nazvala "kolosalnom gnjavažom", te šamarom ondašnjoj koalicijskoj vladi.  E.On je izjavio da odluka Ustavnog suda znači da će povratiti 2,85 milijardi eura uvećano za 450 milijuna eura kamata, čime će povećati svoju neto dobit i smanjiti dug. RWE očekuje povrat od 1,7 milijardi eura uvećano za 200 mil. eura kamata. EnBW je kazao da je na ime poreza platio 1,44 milijarde eura, objavio je Reuters.

Projekat "Јužni tok" mogao bi ponovo da zaživi
Napušteni projekat gasovoda "Јužni tok", kojim je trebalo da se gas transportuje iz Rusije prema zemljama EU - kroz turske teritorijalne vode do Varne u Bugarskoj, te preko Srbije i Mađarske do Austrije, mogao bi ponovo da zaživi, piše "Politika".
Predsjednik Udruženja za gas Srbije Vojislav Vuletić kaže da je realno očekivati da se "Јužni tok" izgradi jer je riječ o najperspektivnijem projektu za potrebe Evrope, koja je energetski zavisna od uvoza gasa.
"Gradnja bi mogla da počne odmah, jer je projekat inženjerijski riješen, ali to opet zavisi od toga kada će Evropa skupiti snage da Americi kaže - `dosta`. Sada je valjda svima jasno da od američkog gasa, koji će u Srbiju stići preko terminala na Krku, kako je dugo obećavano, nema ništa", rekao je Vuletić.
Prema njegovom mišljenju, Srbija odmah treba da krene u pregovore i pokuša da od Rusije dobije ono što je bilo planirano.
"Da nam grade gasovod preko Srbije. To sad još više ima smisla jer je juče potpisan ugovor o proširenju podzemnog skladišta gasa `Banatski dvor`, koji se radi sa `Gaspromom`", istakao je on.
Direktor "Srbijagasa" Dušan Bajatović izjavio je ranije da je projekat izgradnje gasovoda "Јužni tok" i te kako aktuelan, te da je on najbolji i za Јugoistočnu Evropu najpovoljniji gasovod.

Cijene nafte pod pritiskom
Cijene barela nafte oslabile su u srijedu na londonskom tržištu zbog napetosti unutar članica OPEC-a i Katara te kontinuiranog povećanja američke proizvodnje.
Na londonskom je tržištu cijena barela pala 33 centi u odnosu na prethodno zatvaranje, na 49,79 dolara. Cijene su na tom tržištu osam posto niže nakon 25. svibnja, kada je dogovoreno produljenje rezova proizvodnje koje predvodi Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC).
Na američkom se tržištu barelom trgovalo po 30 centi nižoj cijeni, od 47,89 dolara.

Američka vlada u utorak je objavila da očekuje da bi američka proizvodnja nafte mogla porasti na rekordnih deset milijuna barela dnevno u idućoj godini, sa sadašnjih 9,3 milijuna barela dnevno, čime bi stala uz bok najvećoj izvoznici Saudijskoj Arabiji. U bližoj budućnosti, proizvodnja i potrošnja goriva bit će u većoj mjeri uravnotežene, a tržište će biti usmjereno na zalihe koje će ostati napuhane, stoji u izvješću.
OPEC je obećao da će nastaviti sa 1,8 milijuna barela dnevno manjom proizvodnjom i u prvom tromjesečju 2018., kako bi se svjetske zalihe smanjile na njihov petogodišnji prosjek.
"Tržište mora biti strpljivo", smatra Bjarne Schieldrop iz SEB Marketsa, dodajući da će postupno smanjenje zaliha podupirati cijene bez efekta povećanja američke proizvodnje.  "Mislim da će zalihe biti blizu normalnih razina do kraja godine", dodao je.
No, analitičari smatraju da bi rizik od sukoba između članica OPEC-a mogao oslabiti sporazum o smanjenju proizvodnje. Neke arapske države, uključujući i članice OPEC-a Saudijsku Arabiju i Ujedinjeni Arapski Emirati, ukinule su diplomatske i transportne veze s malim proizvođačem Katarom.
Izolacija Katara izazvala je neke prekide u opskrbi nafte i drugih trgovina te dala kratkoročnu potporu cijenama nafte, ocjenjuju analitičari. "Ograničenja u lukama za brodove pod katarskom zastavom uzrokovat će poremećaje u isporukama naftnog tereta", rekao je Jeffrey Halley, analitičar iz OANDA-e, dodajući kako bi se to moglo "kratkotrajno potaknuti cijene nafte bez paničnih skokova cijena".
Odvojeno je OPEC u utorak na svojoj stranici objavio da je cijena barela košarice njegove nafte u utorak iznosila 46,97 dolara, što znači da je pala 40 centi u odnosu na početak tjedna.

22.5.2017.

Aukcija za vjetroelektrane na Sjevernom moru mijenja sve

Do 2025. na Sjevernom moru izgradit će se velika vjetrofarma s vjetrogeneratorima snage 13 do 15 MW, a tako proizvedena energija ići će na tržište bez ikakvih poticaja i subvencija. Europa forsira obnovljivce, gasi nuklearke i destimulira ugljen pokušavajući u vrlo lošim tržišnim okolnostima nekako riješiti velike probleme u elektroenergetskom sektoru.

Prošli mjesec Njemačka je održala prvu aukciju za gradnju vjetroelektrana na Sjevernom moru. Na aukciji su dvije tvrtke, EnBW i DONG, dobile pravo da bez ikakvih subvencija izgrade 1,4 GW offshore vjetroelektrana. Troškove prijenosa energije platit će potrošači, ali vlasnici vjetroelektrana mogu računati samo na tržišnu cijenu tako proizvedene energije! Vjetroelektrane bi s radom trebale početi između 2023. i 2025. a DONG je već najavio da će do tada na tržište izbaciti turbine nove generacije, snage od 13 do 15 MW. Rezultati te aukcije ukazuju na zanimljiv trend kad je riječ o vjetroenergiji: industrija računa da će uspjeti ostvariti smanjenje troškova proizvodnje do te mjere da im se ovako velika investicija isplati i bez poticaja, što je vrlo optimistično. Nova aukcija za 1,61 GW kapaciteta održat će se iduće godine a to pokazuje da Njemačka računa na vjetar kao pouzdanu zamjenu za nuklearke i termoelektrane koje se masovno zatvaraju.

Slučaj Njemačke zanimljiv je jer već sada odražava sve probleme s kojima se susreće zemlja koja do 2050. želi biti 80% obnovljiva. Ta država trenutno ima gotovo 200 GW instalirane snage, od čega 51 GW u vjetru. Od 2013. do 2017. na mrežu je dodano 9,3 GW fleksibilnih elektrana, a u istom periodu s radom je prestalo 6,6 GW konvencionalnih elektrana. No, do 2022. trend se radikalno mijenja zbog očekivanog prestanka rada nuklearki (11 GW), i najavljivanih dekomisija konvencionalnih elektrana pa bi s mreže moglo nestati ukupno 24 GW fleksibilnih i baznih kapaciteta. To je četvrtina ukupno instaliranih kapaciteta! Do 2020. očekuje se izgradnja tek 1,8 GW konvencionalnih kapaciteta, što nije dovoljno. Njemačke vjetroelektrane na kopnu rade s 20% iskorištenih kapaciteta, a one na moru s više od 40%, ali u periodima bez sunca i vjetra (što je zadnji puta viđeno tijekom dva tjedna u prosincu 2016.) ta je zemlja oslonjena gotovo isključivo na konvencionalne elektrane kojih je sve manje. U takvim slučajevima, za koje Nijemci čak imaju i poseban izraz 'Dunkelflaute', Njemačka se i sada oslanja na uvoznu fleksibilnost, energiju proizvedenu u skandinavskim hidroelektranama ili iz alpske regije. Dva snažna visokonaponska dalekovoda koja vode 1000 km sa sjevera na jug zemlje bi trebala do 2024. riješiti dio problema s masovnom proizvodnjom iz vjetra. No, što je s fleksibilnošću? Niske cijene na tržištu već nekoliko godina nisu poticaj energetskim kompanijama da grade nove kapacitete, a ta zemlja još nije riješila kako će plaćati konvencionalne kapacitete koji stoje u rezervi. U tim okolnostima teško je i očekivati gradnju fleksibilnih plinskih elektrana, dok je ugljen u sve težem položaju zbog sve strožih standarda emisija pa neće dugo trebati čekati da se i "ugljenare" krenu gasiti. Od zime 2018. operatori njemačke mreže trebaju kupiti 2 GW rezervnog kapaciteta van veleprodajnog tržišta, no EU ne gleda blagonaklono na njihovu odluku, smatrajući da je riječ o intervencionizmu. U svakom slučaju, struka se slaže da će Njemačka imati problem s tržištem kapaciteta zbog ogromnog cjenovnog pritiska koji konvencionalne elektrane baca s tržišta. To će pak utjecati na okolna tržišta, prije svega belgijsko i francusko, ali i na ostatak Europe jer tržišta su povezana.

Prošla zima, koju je obilježilo gašenje velikog broja francuskih nuklearki, šokirala je francusko tržište i pogurala je cijene na gore na susjednim tržištima. Ugašene plinske elektrane vratile su se u rad u Njemačkoj, a i na ugljenu se počelo bolje zarađivati. Prošla je zima dokazala koliko se tržišta oslanjaju na nuklearnu energiju pa sada i novi francuski predsjednik razmatra promijeniti rok za 2025. a smanjivanje ovisnosti o toj vrsti energije. Dapače, čak se razmatraju subvencije za nove nuklearke, uz istovremeni razvoj 17 GW kapaciteta u OIE, uglavnom u manjim projektima. Glavnina će biti poticana premijskim sustavom, manjim dijelom feed-inom i to za fotonapon. Zeleni energetski paket Europske unije, koji bi na snagu trebao stupiti 2019. uvodi promjene, a zanimljivo je da Vijeće energetskih regulatora (CEER) traži da se ukine prioritetan pristup mreži ne samo novim obnovljivcima, već i starim projektima. Tehnologije se trebaju moći pravedno natjecati na tržištu, to je nova mantra. Također, smatraju da treba izbjegavati net-metering, jer tako trošak mreže nije pravedno raspodijeljen između svih korisnika. Što se iz tih trendova može izvući za budućnost? Na tržištu električne energije u narednim godinama očekuje se više volatilnosti i veće cijene. Put prema «više obnovljivaca» morat će ići paralelno s razvojem tržišta fleksibilnih usluga, koje će pružati konvencionalni ali i obnovljivi izvori. Nove tehnologije daju neke odgovore, ali cijela paradigma morat će se nastaviti mijenjati. Regulatori će morati aktivnije postupati, pogotovo kad je riječ o tržištu kapaciteta, jer se pokazuje da puštanje tržišnim zakonitostima da određuju sve, može voditi u nesigurnost opskrbe energijom. Optimalan balans neće biti lako postići, prenosi Energetika-net.


Energetska revolucija: Kinezi pronašli zamjenu za naftu i gas

Kineska vlada objavila je da je došlo do napretka u energetskom sektoru: u ovoj zemlji prvi put u svijetu dobijen je takozvani zapaljivi led koji može da zamijeni naftu i gas.

U saopštenju na sajtu kineske vlade, koje je citirala agencija "Prajm", ministar za zemlju i prirodne resurse Đang Daming je izjavio da "ovaj veliki napredak može da dovede do globalne energetske revolucije".

Prema njegovim riječima, dvadesetogodišnji pokušaji da se dobije zapaljivi led konačno su urodili plodom u Јužnom kineskom moru, gdje je prije deset godina, 2007. godine, otkriveno nalazište.

"Međunarodna naučna zajednica predviđa da gasni hidrat predstavlja najbolju zamjenu za naftu i prirodni gas", navodi se saopštenju kineske vlade.

Podsjećamo da su, prema kineskim procjenama, rezerve zapaljivog leda ekvivalentne najmanje 35 milijardi tona nafte, što može da obezbijedi potrebe zemlje za gorivom za 90 godina.

Zapaljivi led zapravo je zamrznuti prirodni gas, hidrat metana. U jednom njegovom kubnom metru nalaze se 164 kubna metra običnog gasa, sa daleko manje primjesa.

Do sada je Kina proizvela 120.000 kubnih metara zapaljivog leda, koji je podignut iz mora, sa dubine od 1.266 metara, u blizini Hongkonga.

A2A angažovao Rotschilda za prodaju udjela u EPCG

Italijanska kompanija A2A sarađuje sa investicionom bankom Rotschild da bi do kraja godine prodala udio u Elektroprivredi Crne Gore, objavio je Reuters pozivajući se na tri neimenovana izvora.

A2A ima mogućnost da, prema aneksu akcionarskog ugovora sa crnogorskom Vladom, koji je Skupština usvojila početkom marta, između juna i septembra proda 41,7 odsto udjela crnogorskoj Vladi za 250 miliona eura.

Tu opciju (put opciju) je u pregovorima sa Vladom dogovorio novi menadžerski tim koji vodi A2A od 2014. godine.

"Do kraja septembra odlučićemo da li ćemo otići", rekao je Reutersu izvršni direktor A2A Valerio Camerano.

Iz Rotschild banke nijesu željeli da govore o saradnji sa A2A. Iz italijanske kompanije su na pitanja "Vijesti" da li je tačno da sarađuju sa Rotšild bankom i da li već ima zainteresovanih za kupovinu udjela A2A u crnogorskoj kompaniji odgovorili da nemaju komentar.

Iz Ministarstva ekonomije podsjetili su da Vlada ima pravo preče kupovine akcija A2A u EPCG, što je definisano akcionarskim ugovorom.

"Podsjećamo i da je akcionarski ugovor precizirao i takozvanu 'put opciju' kojom A2A ima pravo da svoje akcije u EPCG ponudi Vladi za 250 miliona eura. To pravo važi i tri mjeseca nakon isteka ugovora, što je u ovom slučaju do kraja septembra tekuće godine", kazali su "Vijestima" iz Ministarstva kojim rukovodi Dragica Sekulić.

Iz Ministarstva su dodali da aneks ugovora sa A2A ističe krajem juna ove godine, kada ističu upravljačka prava A2A u EPCG.

"Nakon tog perioda, izvršni direktor EPCG i ključni menadžeri u kompaniji ne moraju biti birani na predlog A2A", rekli su iz Ministarstva.

Sa stanovišta Vlade, kako ističu, najvažnije je da su interesi države u EPCG zaštićeni višestruko što pokazuju navedene činjenice.

"Podsjećamo i da su akcije A2A u EPCG njihovo vlasništvo koje je italijanski partner 2009. godine kupio za 434 miliona eura. Dakle, na osnovu svega navedenog, informacija o angažovanju Rotšilda nije iznenađenje za Vladu Crne Gore", zaključili su iz Ministarstva.

Vlada posjeduje 57 odsto akcija EPCG. U slučaju "put opcije", Vlada preuzima sve akcije A2A u EPCG za 250 miliona EUR u sedam godišnjih rata. Novi akcionarski ugovor između EPCG i A2A potpisan je u avgustu prošle godine, a istekao je krajem decembra.

On je predviđao izgradnju drugog bloka Termoelektrane (TE) Pljevlja, državnu kontrolu nad radom menadžmenta, odricanje A2A od arbitraže...

Prema ranije objavljenim nezvaničnim informacijama, Italijani su aneksom ugovora dobili pravo upravljanja EPCG još šest mjeseci i moguće dio dividende od 40 miliona eura, kao i garancije da će njihov udio u Rudniku uglja Pljevlja biti otkupljen po cijeni koju su ponudili, odnosno 6,5 eura po akciji. Tako bi A2A, nakon isteka produženog ugovora, dobila mogućnost da izađe iz EPCG za značajno više od 250 miliona eura. Sekulić je u Skupštini tokom usvajanja aneksa kazala da a će Vlada pokušati da smanjenji cijenu izlazne opcije za A2A.

Reuters podsjeća da iako ima manjinski udio, A2A upravlja EPCG i njeni predstavnici su ranije rekli da žele garancije za povrat ulaganja, autonomiju upravljanja i jasan regulatorni okvir. "A2A, pod kontrolom gradova Milana i Brescie, potrošila je oko 436 miliona eura kako bi kupila udio od 43,7 odsto EPCG, koji je od tada smanjen na 41,7 odsto.

Sada žele da odu iz Crne Gore kako bi se fokusirali na rast poslovanja u Italiji", rekao je jedan od izvora. Vlada Crne Gore je ranije imala primjedbe na nizak nivo ulaganja A2A, navodi Reuters.

Hrvatska Elektroprivreda zainteresovana za kupovinu TE Stanari kod Doboja?

Već nekoliko mjeseci u tajnosti traju razgovori HEP-a i srpske kompanije EFT oko mogućeg preuzimanja ugljenske elektrane Stanari u blizini Doboja.

Kako saznaje Jutarnji list, već nekoliko mjeseci Hrvatska Elektroprivreda (HEP) vodi ozbiljne razgovore o mogućem preuzimanju termoelektrane Stanari kod Doboja. Radi se o 500-tinjak miliona dolara vrijednoj elektrani snage 300 megavata s pripadajućim rudnikom, koja je prošle godine počela s radom, a u vlasništvu je kompanije EFT - srpskog veletrgovca električnom energijom Vuka Hamovića.

Informacije o razgovorima nisu željeli komentirati ni u HEP-u niti u EFT-u, no prema informacijama koje su potvrđene od dva neslužbena, ali međusobno neovisna izvora, već je održano više sastanaka na temu moguće akvizicije između predstavnika dviju kompanija, a HEP-ovo izaslanstvo po toj je temi nedavno boravilo u Beogradu te posjetilo i samu elektranu.

Ove informacije zasigurno će pobuditi veliki interes javnosti i poslovne zajednice, ne samo zato što se radi o potencijalno najvažnijoj transakciji u elektroenergetskom sektoru jugoistočne Europe ove godine, nego i zato što se radi o poslu koji uz sebe veže mnoge dileme, od ekoloških, preko poslovnih, do čak i geopolitičkih.

Termoelektrana Stanari prva je privatna investicija u neki veliki konvencionalni proizvodni elektroenergetski objekt na području zemalja bivše Jugoslavije. Priča je počela 2004. godine kad je EFT pobijedio na međunarodnom javnom tenderu koji je Vlada Republike Srpske raspisala za odabir strateškog partnera u rudniku Stanari.

Radi se o rudniku smeđeg ugljena - lignita - s procijenjenim geološkim rezervama od 88 milijuna tona. Kako potražnja za smeđim ugljenom u regiji pada, EFT je odlučio na lokaciji graditi termoelektranu. Inicijalni projekt bio je da se gradi termoelektrana snage 400 megavata koja bi proizvodila oko 3 teravatsata energije godišnje, prenosi Klix.

Tehnološko rješenje trebao je isporučiti francuski Alstom, a finansijer projekta bila je Evropska banka za obnovu i razvoj. Ipak, kako su ti pregovori propali, EFT se okrenuo istoku te u Kini dogovorio finansiranje s tamošnjom razvojnom bankom (China Development Bank), a za isporučitelja tehnologije prihvatio tamošnji Dongfang Electric Corporation. Kako su Kinezi nudili nešto stariju generaciju tehnologija od Alstoma, izmijenjen je i projekt, pa je instalirana snaga elektrane reducirana za četvrtinu, planirana proizvodnja smanjena na 2 teravatsata godišnje, a bruto efikasnost sa 43 na 38,5 posto.

Volvo možda proizvodi zadnju generaciju dizel motora

Izvršni direktor tvrtke Volvo Cars, Hakan Samuelsson, naglasio je da se iz današnje perspektive neće proizvoditi dizel motori nove generacije. Zbog prijevara na testovima emisija tvrtke Volkswagen, kako bi se sakrili emisije NOx u automobilima, nadzor emisija je postao stroži.

Troškovi pridržavanja strožih propisa o onečišćenju uzrokovat će neekonomsku proizvodnju novog modela dizelskog motora predstavljenog u 2013. godini, zbog čega će se sadašnja generacija motora vjerojatno prestati proizvoditi nakon 2023. godine, ističe Samuelsson.

Dizelski motori imaju veću učinkovitost goriva od benzinskih motora, ali emitiraju više dušikovog oksida (NOx), koji reagira s vlagom i drugim spojevima i stvara male, štetne čestice koje uzrokuju bolesti pluća i srca.

Europski standardi emisija zahtijevaju da osobni automobili ne emitiraju više od 0,08 g/km NOx, a Goldman Sachs procjenjuje kako bi nastojanje za smanjivanjem emisija moglo stvoriti dodatni trošak od 300 eura za motor na dizel gorivo, budući da proizvođači automobila nastoje reducirati stvarne emisije na prihvatljive razine.

Nedavna studija objavljena u znanstvenom časopisu Nature otkrila je da su stvarne emisije NOx 50% veće od rezultata laboratorijskih ispitivanja. Istraživači tvrde da nezadovoljavanje službenih standarda emisija dizelskih motora uzrokuje 38000 smrtnih slučajeva godišnje. Najveće tržište dizel motora na svijetu je Europa, gdje polovicu svih novih registracija čine dizel automobili.

„Pooštravanje zakonodavstva o emisijama će prisiliti povećanje cijena dizelskih automobila, dok će hibridna vozila postati privlačna alternativa. Volvo će investirati u razvoj električnih i hibridnih automobila, a prvi potpuno električni model će biti dostupan 2019. godine“, zaključuje izvršni direktor Volvo Cars.

 

19.5. 2017.

Njemačka i Austrija razdvajaju tržište električne energije

Operatori elektroenergetskog sustava Njemačke i Austrije razdvojit će trenutno spojeno tržište električne energije od 1. listopada 2018., a cilj je omogućiti veći transport, manje troškove i manje tehničkih rizika, objavili su regulatori dviju zemalja.

Robusna trgovina između ta dva dobro integrirana tržišta, koja su spojena 2002., će se zadržati. Očekuje se da će oko 4,9 GW prekograničnih kapaciteta biti dostupno na aukcijama, a još kapaciteta bit će dostupno putem centralno-zapadne regionalne procedure za alokaciju kapaciteta.

Veliki potrošači struje u Austriji bili su protiv razdvajanja jer imaju optimalne troškove za energiju. Austrijske elektrane će nastaviti pružati usluge njemačkoj mreži, a izgradit će se i novi dalekovod između dviju zemalja.

Prvi dio između St. Peter am Harta i Bavarske bit će izgrađen 2022.,  drugi dio 2024. EU želi veću prekograničnu suradnju, što će osigurati daljnjim mjerama za povezivanje tržišta cijele regije s početkom u 2019., objavio je EMP.

Rumunija otkrila veliko plinsko polje

Rumunski Romgaz provevši istraživanja otkrio je najveće plinsko polje u državi u posljednjih 30 godina, koje bi zadovoljilo nacionalne potrebe za plinom za oko tri godine.

Polje Caragele prostire se na površini od 35 km, u njemu su procijenjene zalihe 25 do 27 miliona m3 plina, a proizvodnja će započeti 2019., objavio je Romgaz. Ove godine bit će izbušeno još šest novih bušotina, a proizvodnja bi mogla rasti. Ukupna investicija procjenjuje se na 140 miliona eura, od čega će 40 miliona eura biti investirano ove godine.

Jedan od planova koji bi mogli transformirati Rumunjsku u izvoznika plina je bugarsko-rumunjski plinovod koji bi trebao biti dovršen 2019., a dvije će države povezati s Austrijom.

Rumunska ima raznorodan miks energetskih izvora, a za razliku od mnogih zemalja tek desetinu svojih potreba za plinom pokriva uvozom iz Rusije, objavio je EMP.

EU prihvatila francusku shemu za razvoj obnovljivaca

Europska unija prošli je tjedan prihvatila francuski plan za razvoj oko 17 GW obnovljivih izvora iz kopnenih vjetroelektrana, fotonapona i proizvodnjom plina iz kanalizacijskog mulja.

Kopnene vjetroelektrane zahtijevat će ulaganja od milijardu eura godišnje i osigurat će 15 GW novih kapaciteta u narednih 10 godina. Uglavnom je riječ o malim projektima koji će biti poticani premijom na tržišnu cijenu, a operatori elektrana trebali bi imati ne više od šest vjetroturbina maksimalne snage 3 MW.

Shema za poticanje fotonapona podrazumijeva gradnju FN sustava snage manje od 100 kW na krovovima.

Ta postrojenja dobivat će feed-in naknadu duže od 20 godina a premija na tržišnu cijenu će se mijenjati ovisno o veličini elektrane i poslovnom modelu, odnosno da li se struja šalje u sustav ili se dio troši. Kroz ovu shemu očekuje se gradnja 2,1 GW kapaciteta.

Treći sustav poticanja osmišljen je za proizvodnju plina iz kanalizacijskog mulja, a riječ je o ukupno 160 MW snage uglavnom iz postrojenja manjih od 1 MW.

Shema će biti otvorena i za veće projekte ali vjerojatnije je da će se potpore davati manjima. Postrojenja snage veće od 500 kW dobivat će premiju na tržišnu cijenu 20 godina, dok će snažnija postrojenja dobivati feed-in duže od 20 godina, objavio je EMP. 

UniCredit Banka obezbjeđuje 20 miliona eura za finansiranje obnovljivih izvora energije

Fond Green for Growth (GGF) i UniCredit Banka Srbija potpisali su ugovor o kreditu u iznosu od 20 miliona eura namijenjenom za finansiranje projekata iz oblasti obnovljivih izvora energije. Ovaj ugovor predstavlja početak saradnje dvije vodeće institucije koji, pored finansiranja, podrazumjeva i tehničku pomoć GGF Fonda u djelu tehničke verifikacije i praćenja projekata.

Putem dugoročnog finansiranja po veoma povoljnim uslovima, kredit GGF-a će omogućiti UniCredit Banci da potvrdi poziciju jednog od vodećih igrača kada je u pitanju finansiranje obnovljivih izvora energije i da istovremeno osnaži unapređenje ovog sektora, koji je u Srbiji tek u razvoju. Takođe, na ovaj način je još jednom potvrđena strategija UniCredita da kroz svoje poslovne aktivnosti kontinuirano teži da pruži podršku zaštiti životne sredine i da nastavi da ulaže u obnovljive izvore energije. U toku 2016. godine, izloženost UniCredit Grupe u sektoru obnovljive energije premašio je iznos od 9,4 milijarde eura.

Predsjedavajući Upravnog odbora GGF fonda Kristofer Nouls je izjavio da "novo partnerstvo sa UniCredit Bankom GGF fondu nudi mogućnost da, kroz dugoročno finansiranje, po konkurentnim uslovima, pomogne razvoju sektora obnovljivih izvora energije u Srbiji, kao i da pruži podršku misiji Fonda i promoviše ovaj sektor i energetsku efikasnost na tržištima na kojima je prisutan."

U vezi sa potpisivanjem ovog ugovora, Enriko Verdoša, član Izvršnog odbora UniCredit Banke Srbija odgovoran za Korporativno i investiciono bankarstvo, je izjavio: "Ponosni smo što nas je GGF Fond prepoznao kao partnera, spremnog da, kroz praćenje investicija u domenu obnovljivih izvora energije, doprinese daljem razvoju ove oblasti u Srbiji. Naše dugogodišnje iskustvo, sposobnost da pratimo kompleksne transakcije i finansiranje prilagodimo specifičnim zahtjevima klijenata, svakako će doprinijeti da kroz sredstva obezbjeđena ovim kreditom pružimo podršku kako postojećim, tako i novim klijentima."

Fond Green For Growth (GGF)

Fond Green for Growth investira u projekte koji doprinose uštedi energije i smanjenju emisije CO2 od najmanje 20% i prisutan je na 19 tržišta koja uključuju Jugoistočnu Evropu, Kavkaz, Ukrajinu, Moldaviju, Bliski Istok i Sjevernu Afriku. Fond obezbjeđuje refinansiranje finansijskim institucijama, a u svrhu daljeg kreditiranja privrede i domaćinstava za projekte energetske efikasnosti. Fond takođe direktno investira, odnosno obezbjeđuje dugoročne kredite za projekte obnovljivih izvora energije. Da bi efekat finansijskih aktivnosti Fonda bio veći, GGF Centar za tehničku pomoć nudi podršku u izgradnji kapaciteta finansijskih institucija i partnera.

GGF je pokrenut kao javno privatno partnerstvo u decembru 2009. godine od strane Njemačke razvojne banke (KfW) i Evropske investicione banke (EIB) uz finansijsku podršku Evropske komisije, Njemačkog saveznog ministarstva za ekonomsku saradnju i razvoj (BMZ), Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i Austrijske razvojne banke (OeEB). Sve veću bazu investitora čine donatorske agencije, međunarodne finansijske institucije i institucionalni privatni investitori, kao i Međunarodna finansijska korporacija (IFC), Holandska finansijska kompanija (FMO), Njemačka etička banka GLS, kao i Crkva Švedske. Fondom upravlja Oppenheim Asset Management Services S.à r.l. u saradnji sa investicionim savetnikom Fonda, kompanijom Finance in Motion GmbH i tehničkim savjetnikom MACS Management & Consulting Services GmbH. Više detalja o Fondu se nalazi na www.ggf.lu.

Njemačka i dalje podržava Sjeverni tok 2

Početak rada plinovoda očekuje se 2018, a predviđeno je da prevozi do 55 mlrd. m3 godišnje

Njemačka Savezna vlada podržava ostvarivanje projekta gradnje plinovoda Sjeverni tok 2, rekao je njemački savezni ministar vanjskih poslova Sigmar Gabriel. Početak rada plinovoda očekuje se 2018. godine, a predviđeno je da prevozi do 55 mlrd. m3 plina godišnje od Rusije preko Baltičkog mora do Njemačke, zaobilazeći na taj način Ukrajinu, ali i druge zemlje poput Bjelorusije i Poljske. Zbog toga je projekt naišao na protivljenje više europskih zemalja. Ministar Gabriel je pri tome izjavio da projekt čak i osobno podržava, javlja ruski portal 'Sputnik News'.

16.5.2017.

Izraelci napravili bateriju za električni auto koja se puni za samo pet minuta

Izraelska kompanija StoreDot dosad je napravila dosta zanimljivih pomaka u vezi s tehnologijom baterije, ali najnovije dostignuće koje je predstavila na tehnološkom sajmu Cube Tech Fair u Berlinu moglo bi ući u historijske knjige, prenosi Next web.

Naime, kompanija je proizvela novu bateriju za električni automobil koja se može napuniti za samo pet minuta.

Dok brojni tehnološki stručnjaci danas pokušavaju unaprijediti snagu baterija, StoreDotova baterija fokusirala se na brzinu punjenja iznad svih ostalih karakteristika. Na primjer, Teslin SuperCharger za električni automobil treba 75 minuta za punjenje.

"Brzina punjenja baterije je kritična karika koja nedostaje kako bi električna vozila bila sveprisutna", rekao je direktor i osnivač StoreDota Doron Myersdorf.

Kompanija StoreDot tvrdi kako je njihova baterija FlashBattery sigurnija od drugih baterija koje se koriste za električne aute jer nije zapaljiva. Očekuje se kako će ove baterije biti dostupne na tržištu u naredne tri godine.

"Elektroprivreda RS" prodala struju za više od tri miliona eura

Preduzeće "Elektroprivreda Republike Srpske" od 7. marta do 16. maja na berzi električne energije u Srbiji prodalo je 86.445 megavat-časova električne energije i ostvarilo prihod od 3.372.099 eura.

"Elektroprivreda Republike Srpske" je postala član organizovanog veleprodajnog tržišta električne energije u Srbiji radi povećanja mogućnosti za trgovinu električnom energijom, prvenstveno prodajom viškova električne energije na transparentan način u skladu sa praksom i standardima EU.

Dugoročni plan berze električne energije je da se izvrši spajanje sa mađarskom berzom električne energije, čime bi se za ERS otvorile dodatne mogućnosti za prodaju viškova električne energije na najlikvidnijem organizovanom tržištu u ovom dijelu Evrope.

Snaga Sibira napreduje brže od plana

Izgradnja plinovoda Snaga Sibira, kojim će se ruski prirodni plin izvoziti u Kinu, napreduje brže od plana, izjavio je glavni izvršni direktor ruske plinske tvrtke Gazprom Aleksej Miller. Radi se malo brže od plana pa je do sada izgrađeno već više od 740 km plinovoda, koji će nakon završetka izgradnje 2019. moći prevoziti do 61 mlrd. m3 plina godišnje, javlja ruski portal 'Sputnik News'.

Istodobono su Gazpromov čelnik i predsjednik kineske (državne) naftne i plinske tvrtke CNPC Wang Yilin potpisali memorandum o razumijevanju za proširenje suradnje na područja podzemnih skladišta plina i proizvodnje energije.

U te planove je uključena i tvrtka China Huaneng Group, a suradnja bi se proširila u elektroenergetiku i cestogradnju. Dvije strane namjeravaju istražiti i mogućnosti zajedničkih projekata u izgradnji geotermalnih elektrana, javlja ruska novinska agencija TASS.

Na jesen kreće BRUA

Rumunski operator plinskog transportnog sustava Transgaz očekuje da će radovi na izgradnji plinovoda BRUA početi u novembru 2017. godine. U toku je dovršenje studije utjecaja plinovoda na okoliš.

Plinovod BRUA će povezati plinske sustave Bugarske, Rumunjske, Mađarske i Austrije.

U Rumunskoj će biti dug 529 km, a prelazi će preko područja 11 okruga, 79 naselja i oko 22 000 privatnih posjeda, javlja portal 'Energy World Magazine'.

Srbija na Svjetskoj izložbi "Energija za budućnost" u Astani

Republika Srbija učestvovaće od 10. juna do 10. septembra 2017. na ovogodišnjoj Svjetskoj izložbi "Energija za budućnost", koja se prvi put organizuje na teritoriji centralne Azije, u Astani, Republika Kazastan.

Na prestižnoj međunarodnoj specijalizovanoj izložbi "Ekspo 2017", očekuje se učešće 115 zemalja i 20 međunarodnih organizacija, kao i preko pet miliona posjetilaca iz cijelog svijeta, saopšteno je iz Kancelarije komesara sekcije Srbija "Ekspo Astana 2017".

Kina proizvela prvi tramvaj na vodik Zeleni javni prijevoz s brzinom i do 70 km/h

Početkom travnja kineska tvrtka Sifang proizvela je prvi tramvaj s pogonom na vodikove gorive ćelije u svijetu. Nova tehnologija javnog prijevoza, za koju je kineskoj tvrtki bilo potrebno dvije godine istraživanja, moći će prevoziti maksimalno 380 putnika s brzinom i do 70 km/h. Punjenje vodikovih ćelija će trajati samo tri minute s dometom do 100 km. Pošto tramvaj ispušta samo vodu, a temperatura gorivih ćelija je ispod 100 C, zbog čega neće proizvoditi dušikove okside, omogućit će gradovima čišći zrak i manje operativne troškove, objavio je Alternative energy news.

12.5.2017.

Ekološka dozvola za poljsko-slovačku interkonekciju

Poljski i slovački operatori plinskog transportnog sistema, Gaz-System i Eustream, dobili su ekološke dozvole za izgradnju plinovoda koji će povezati dvije zemlje.

Plinovod je dobio i 117 miliona eura pomoći iz evropskih fondova.

Terenski radovi na njegovoj gradnji će početi sredinom 2018, a očekuje se da će biti završeni do 2020. godine.

Ukupna duljina plinovoda će biti oko 160 km, a njegova je svrha diversifikacija opskrbe plinom u Srednjoj Evropi.

Zbog toga će se  plinovod uklopiti u evropski plinski koridor sjever - jug, javlja ruski portal 'Sputnik News'.

Kompanija Tesla počela prodaju solarnih crjepova: Nezavisnost od električne mreže za 23.000 dolara

Kompanija Tesla počela je sa prodajom dva od četiri najavljena tipa solarnih crjepova Tesla Solar Roof. Prve narudžbe mogu se obaviti već danas, a prve dostave očekuju se na ljeto.

Podsjećamo, kompanija Tesla je u oktobru predstavila svoju verziju solarnih panela skrivenih u obliku crjepova koji imaju snažan potencijal da osvoje prvenstveno američko tržište, a potom i Evropu te ostatak razvijenog svijeta. Riječ je o „pristupačnijem“ rješenju od tipičnih solarnih panela čija instalacija, iako skupa, na duže staze rješava problem ovisnosti od klasične električne mreže.

Što se tiče cijene, ona je značajno manja nego što bi se moglo pomisliti. Svakako, riječ je o skupljim crjepovima zbog očigledne prednosti, ali ne i o preskupom proizvodu kojeg mogu priuštiti samo bogati.

Jedan kvadrat solarnog krova košta oko 235 dolara, što znači da za krov od 100 kvadratnih metara treba izdvojiti 23.500 dolara plus takse.

Za jedan veći krov površine 185 kvadrata od čega bi 40 posto površine zauzimali aktivne solarne ćelije, te za jednu bateriju koja bi skupljala energiju, potrebno je izdvojiti 50.000 dolara. Tesla tvrdi da bi ovakav krov generisao 30-godišnju energiju u vrijednosti od 64.000 dolara.

Tesla Solar Roof još uvijek nije dostupan u Bosni i Hercegovini, ali jeste u zemljama Evropske unije.

Digitalizacija donosi veću konkurentnostLean menadžment već primjenjuju u Končar Energetskim transformatorima

„Energetskom učinkovitošću, smanjenjem energetske potrošnje i ispuštanja stakleničkih plinova u EU želi se ostvariti gospodarski rast neovisno od rasta potreba za energijom. To je moguće postići promjenama u proizvodnim procesima, što je tema Lean menadžmenta te Industrije 4.0 koja može pridonijeti uštedama u energiji“, uvodno je istaknuo voditelj Odjela za energetiku u Sektoru za energetiku i zaštitu okoliša HGK Krešimir Štih na okruglom stolu Lean menadžment i Industrija 4.0: Pokretači razvoja Republike Hrvatske održanom 11. svibnja, u HGK, u okviru 8. Zagrebačkog energetskog tjedna. Europska komisija je za digitalizaciji gospodarstva u EU namijenila pet milijardi eura, a za Hrvatsku je predviđeno između 140 i 160 milijuna eura za digitalizaciju tvrtki te dodatnih 300 milijuna eura za digitalnu transformaciju i pilot projekte. „Svakom poduzeću, od mikro do najvećeg, koje krene prema digitalizaciji, financijska sredstava neće predstavljati problem“, napomenuo je Nedeljko Štefanić, profesor na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu te dodao da je Lean menadžment metodologija iz Japana iz tvrtke Toyota koja može pomoći našim poduzećima da brže ostvare digitalnu transformaciju. „Svi dijelovi procesa te metodologije usmjereni su na uklanjanje gubitaka u procesu, a cilj je napraviti konkurentan proizvod ili uslugu uz trošenje točno određenih resursa. Eliminacija gubitaka u cijelom procesu, umjesto samo u određenim dijelovima sustava, stvara procese u kojima je potreban manji ljudski napor, manje prostora, kapitala i vremena kako bi se izradio proizvod ili pružila usluga“, napomenuo je Štefanić te dodao da Lean menadžment značajno smanjuje mogućnost grešaka i zastoja u proizvodnji ili poslovanju u odnosu na tradicionalne poslovne sustave, a uvođenje i korištenje ove organizacije u poslovanju, proizvodnji i uslugama može povećati konkurentnost korisnika na tržištu. O Lean putovanju tvrtke Končar Energetski transformatori d.o.o. (KPT), koja je zajedničko ulaganje Siemensa i Končara, a koja izvozi 98 posto svojih proizvoda u 92 zemlje svijeta, govorio je Ivica Zagorec. Glavni proizvod je transformator od 10 metara koji se sastoji od 12.000 dijelova, težine 500 tona. „Iako je vrijednost našeg proizvoda na tržištu smanjena za 30% cilj nam je postići godišnje poslovne rezultate između 150 i 200 milijuna eura. Uveli smo sustav praćenja neusklađenosti u procesu, proizvodu i uslugama te provodimo kontinuirani proces poboljšavanja u što su uključeni svi zaposleni koji sudjeluju svojim prijedlozima, a to je rezultiralo s 300 korisnih prijedloga te značajnim uštedama“, rekao je Zagorec te dodao kako rade na projektu digitalizacije s ciljem postizanja fleksibilnog i visoko integriranog proizvodnog sustava. Sudionici skupa istaknuli su kako je obrazovanje i edukacija u području primjene digitalne tehnologije u tvrtkama te institucijama jedna od najvažnijih za uspjeh lean menadžmenta i industrije 4.0.

HEP ESCO radi na projektu 3Smart
Sustavom upravljanja zgradama može se uštedjeti 60% energije na rasvjeti

Na danu otvorenih vrata predstavio se HEP ESCO, tvrtka koja je začetnik projekata energetske učinkovitosti i pružanje energetskih usluga u Hrvatskoj, a do sada je realizirala više od 60 projekata u više od 90 objekata. Do sada se investiralo preko 170 milijuna kuna za projekte zgrada, industrijskih postrojenja, sustave vanjske rasvjete, sustave opskrbe energijom i obnovljive izvore te se u naredne tri godine planira investirati još toliko, ističe direktorica Vlasta Zanki. HEP ESCO trenutno radi na projektu 3Smart (Smart Building-Smart Grid-Smart City) u vrijednosti od 3,8 milijuna eura. Projekt koji se 85% financira iz fondova EU, bavi se optimizacijskim modelima zgrade, mreže i međudjelovanjem zgrade na mrežu i obrnuto, čime se želi dobiti tehnološka podloga za energetskim upravljanjem zgradama i mrežama, što može podiči gradsku infrastrukturu. Pilot zgrade su upravna zgrada HEP-a u Zagrebu i zgrada FER-a na koje će se primijeniti napredni modeli upravljanja zgradom i međudjelovanja s mrežom.
ESCO projekti su češći u privatnom sektoru, gdje se investicija u konstrukciju, sanaciju, zamjenu i modernizaciju postojećih objekata s primjenom mjera energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije, vraća iz postignutih ušteda u narednim godinama. Zanki je naglasila kako projekti obnovljivih izvora energije čine fotonaponski paneli, toplinski solarni kolektori, rekuperacija topline sa sustavima potrošne tople vode, rekuperacija topline s kompresorskih stanica i s rashladnika te zamjena rasvjete. Spomenut je sustav gospodarenja energijom prema normi ISO 50001, koji daje odgovor u svakom trenutku gdje trošimo energiju, kako trošimo, koje energente trošimo i koliko nas to košta te kako gospodarimo energijom i tko se brine o tome. Sustavno gospodarenje energijom može omogućiti uštede energije 5-10%, a u Hrvatskoj je postala obveza od 2015. godine stupanjem na snagu Pravilnika o sustavnom gospodarenju energije u javnom sektoru. Zanki je predstavila i novi računalni poslovni sustav za gospodarenje energijom ESCO Monitor, koji olakšava proces analize i prikupljanja podataka kroz sustav daljinskog očitanja potrošnje energije. Programom, čije su mane samo trošak uvođenja sustava i prilagodba promjenama, može se pratiti veliki broj građevina jedne tvrtke i međusobno uspoređivati potrošnja, koja se može pratiti s obračunskih, kontrolnih brojila i s nizom dodatnih brojila koji se mogu instalirati unutar postrojenja. Zatim, program provodi analizu prikupljenih podataka za kasniju optimizaciju potrošnje energije. Još jedan novitet HEP ESCO-a je Training centar, specijalizirana edukacija iz područja energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije, jer se pokazalo da se samo promjenom ponašanja pri gospodarenju energije može uštedjeti 5-10%. Uz to, postoji i ESCO Monitor Panel, sustav digitalne edukacije, odnosno ekran koji se postavlja na frekventno mjesto, a može prikazivati različite informacije o potrošnji energije (električne ili plina), kako bi osvijestilo i potaknulo korisnike na promjenu u ponašanju radi većih ušteda energije.
Zbog porasta raznih izvora energije poput vjetroelektrana i sunčanih elektrana destabilizira se energetski sustav te su nužna nova rješenja za njegovo uravnoteženje. Jedan takav primjer je projekt HEP ESCO-a u gdje zgrada postaje proizvođač i potrošač energije, ističe Tomislav Stašić. Na primjer, zgrada na krovu može imati fotonaponske panele, a višak električne i toplinske energije može pohranjivati te ju iskoristiti ili isporučiti natrag u mrežu. Potencijali za optimizaciju u zgradama su 20-40%, a više od 80% uzroka neracionalne potrošnje su istovremeno grijanje i hlađenje, neželjena rasvjeta, neželjeno grijanje, hlađenje i ventilacija, neuravnotežen sustav ventilacije i neuravnotežen sustav instalacija za grijanje. Pametne zgrade mogu na sustavu za rasvjetu uštedjeti do 60% energije uvođenjem sustava regulacije, a sustavi upravljanja zgradama koji danas postoje u svijetu prilagođavaju se vanjskoj temperaturi, zato sustav upravljanja mora znati kako će vrijeme biti za nekoliko sati i par dana unaprijed, kako bi zgrada dinamički pomagala i rasterećivala energetski sustav kao dio pametne mreže, objašnjava Stašić.
Beč dobio 25. solarnu elektranu u gradu

Luka Beč je u saradnji sa gradskim preduzećem za energetsko snabdjevanje "Wien Energie“ postavila solarne fotonaponske panele na krovu auto-skladišta u luci Freudenau.

Solarnu elektranu otvorile su članice gradske vlade za privredu i životnu sredinu, Renate Brauner i Ulli Sima. Na lokaciji gdje su postavljeni paneli solarna energija će pokrivati jednu četvrtinu cjelokupne potrebe za električnom energijom. Na godišnjem nivou proizvodit će se 290.000 kilovat-sati električne energije, što je dovoljno za snabdjevanje 116 domaćinstava "zelenom“ strujom čitavu godinu.

Na krovu auto-skladišta postavljeno je 1.076 panela na površini od 4.000 m2. "Wien Energie“ prodaje panele građanima koji potom iznajmljuju panele istom preduzeću za proizvodnju električne energije. Građani dobijaju ekološku struju, a "Wien Energie“ im plaća godišnju naknadu za zakup panela. Ovo je 25. solarna elektrana u Beču u čijoj realizaciji učestvuju građani. Svi dostupni paneli su rasprodati, a proteklih godina je 10.000 građana učestvovalo u ovim projektima, prenosi Klix.

Luka Beč spada u najveće trimodalne logističke centre na Dunavu i želi da postane uzor u oblasti obnovljivih izvora energije i štednje sirovina. Nova solarna elektrana predstavlja prvi značajan korak u pravom smjeru.

Povećati udeo zaštićenih područja u Srbiji

U Srbiji se danas obeležava Dan zaštite prirode, koji je ustanovljen 2009. godine. Tada je na snagu stupio Zakon o zaštiti prirode. Istorijski povod za izbor datuma jeste 11. april, kada je 1949. godine jedan od najlepših vodopada u Srbiji “Velika i Mala Ripaljka” kod Sokobanje proglašena za spomenik prirode i tako dobio status zaštićenog prirodnog dobra.
Zeleni Srbije ističu da se često zakonom propisani režimi i mere zaštite ne poštuju, zbog čega se uništavaju prirodne retkosti i dovodi u pitanje opstanak brojnih biljnih i životinjskih vrsta. Jedan od značajnih problema koji se javlja u zaštićenim područjima jesu i bespravno podignuti objekti, koji ugrožavaju kvalitet životne sredine, prirodne i kulturne vrednosti. Ovakvo stanje u prirodi ne sme se tolerisati.
Srbija predstavlja jedan od šest centara biodiverziteta u Evropi zahvaljujući svom specifičnom geografskom položaju, svojim geomorfološkim, hidrološkim, geološkim, klimatskim i pedološkim karakteristikama. Nasuprot tome, Zeleni ističu da najočuvaniji deo prirode naše zemlje koji je zakonom zaštićen čini svega 6,5 % teritorije, što je ispod evropskog proseka. Prirodni predeli i prirodno bogatstvo Srbije koje se ogleda kroz genetičku, specijsku i ekosistemsku raznovrsnost je ogromno i neophodno ga je sačuvati od uništavanja. Takođe, paralelno moramo raditi i na razvijanju i unapređenju upravljanja oblastima koja već imaju status zaštićenih područja.
Prostornim planom Republike Srbije za period od 2010-2020. godine, utvrđeno je da bi pod zakonskom zaštitom do 2020. godine trebalo da bude 12% teritorije naše države. Zeleni u Srbiji smatraju da će to za ovako kratko vreme teško biti ostvareno.
Zeleni Srbije ističu da sprovođenje zakona, očuvanje i obnova prirodnih vrednosti treba da budu ekološki prioritet. Mora se obezbediti pravovremena zaštita i poboljšanje statusa očuvanja ugroženih vrsta i staništa, jer njihovim gubitkom nanosimo neprocenjivu štetu prirodi i ekonomiji države.
Povećanje udela zaštićenih prirodnih područja obezbediće sigurniju zaštitu, očuvanje i unapređenje prirode i prirodnih resursa, ali i kvalitet života i zdravlja ljudi. Zeleni smatraju da će privredni razvoj Srbije u velikoj meri zavisiti od prirodnog potencijala. Kroz zelenu ekonomiju, uz aktivne mere zaštite, odgovorno gazdovanje zaštićenim prirodnim područjima, otvoriće se mogućnosti za nova radna mesta.
Zeleni Srbije su sigurni da su prirodni potencijali kojima raspolaže naša zemlja jako privlačni za turiste, poput onih u Austriji, Italiji ili Nemačkoj. Zeleni ističu da prirodne lepote Srbije predstavljaju šansu za razvoj, stvaranje zelenih poslova i promovisanje raznih vidova turizma kao što su eko, ruralni i etno turizam. Oni bi značajno unapredili turizam naše države, pri čemu prihodi ostvareni iz ove grane značajnim delom treba da budu namenjeni očuvanju i unapređenju kvaliteta prirode i životne sredine lokalne zajednice.

11.5.2017.

Holandija otvara veliku vjetroelektranu u Sjevernom moru

Nizozemski dužnosnici otvorili su u ponedjeljak vjetroelektranu sa 150 turbina u Sjevernom moru u sklopu nastojanja da povećaju proizvodnju energije iz obnovljivih izvora.

U idućih 15 godina vjetrofarma Gemini, smještena oko 85 kilometara od sjeverne obale Nizozemske, zadovoljavat će energetske potrebe oko 1,5 milijuna ljudi.

U sezoni najjačih vjetrova elektrana će imati proizvodni kapacitet od oko 600 megavata i opskrbljivati obnovljivom energijom oko 785.000 nizozemskih kućanstava, stoji u priopćenju.

"Sada smo službeno u operativnoj fazi", izjavio je izvršni direktor Geminija Matthias Haag za AFP prilikom svečanog obilježavanja završetka projekta koji je osmišljen 2010. godine.

Projekt je vrijedan 2,8 milijardi eura a oformljen je kao suradnja kanadske nezavisne tvrtke za obnovljivu energiju Northland Power, proizvođača vjetroagregata Siemens Wind Power, nizozemskog izvođača pomorskih radova Van Oord i tvrtke za preradu otpada HVC.

Bio je to "prilično složen" poduhvat, istaknuo je Haag, "posebice zbog toga što je ova vjetro farma relativno daleko od obale... pa je zahtijevala značajnu logistiku".

Gemini će imati udio od oko 13 posto u ukupnoj nizozemskoj opskrbi energijom iz obnovljivih izvora energijom i oko 25 posto u opskrbi strujom iz energije vjetra, dodao je Haag.

Također će pomoći smanjiti emisiju ugljičnog dioksida za čak 1,25 milijuna tona, navodi se u izvješću.

Nizozemska je i dalje ovisna o fosilnim gorivima na koje i dalje otpada oko 95 posto njezine opskrbe energijom, kako je pokazalo izvješće ministarstva gospodarstva iz 2016. godine. Nizozemska vlada obvezala da se ipak do 2020. godine proizvoditi oko 14 posto energije iz obnovljivih izvora, odnosno 16 posto do 2023. godine.

Do 2050. godine zemlja bi trebala biti "ugljično neutralna", što znači da bi količina emitiranih štetnih plinova trebala biti izjednačena s količinom apsorbiranih odnosno izbalansiranih.

U Sloveniji znatno pojeftinilo gorivo

Na benzinskim pumpama u Sloveniji od jutros su znatno snižene cijene pogonskih goriva.

Cijena bezolovnog 95-oktanskog benzina je snižena za 5,3 centa na 1,255 eura za litar, dok litar dizel goriva po novom košta 1,146 eura odnosno 4,6 centi manje nego do sada.

U skladu sa uredbom vlade iz novembra prošle godine trgovci naftnim derivatima mogu cijene 95-oktanskog benzina i dizel goriva na benzinskim pumpama na autoputovima određivati sami.

Na drugim pumpama u Sloveniji cijene tih goriva i dalje ostaju regulisane i određuju se svakih 14 dana prema kretanju cijena na svetskom tržištu i kursa dolar-euro.

Đokić: "Elektroprivreda RS" neće biti privatizovana

Ministar industrije, energetike i rudarstva Republike Srpske Petar Đokić izjavio je danas da "Elektroprivreda Republike Srpske" neće biti privatizovana.

Đokić je rekao novinarima u Ugljeviku da Vlada Republike Srpske o tome nikada nije razgovarala.

"Narodna skupština Srpske je u nekom trenutku, raspravljajuću o ovim pitanjima, zaključila da `Elektroprivreda` neće biti privatizovana, osim ovoga što je do sada privatizovano. Zna se da već postoje akcionari, ali pretežno je ona vlasništvo Srpske i tako će i ostati", kaže Đokić.

Objavljen teaser Teslinog električnog kamiona

Kada je riječ o električnim vozilima, kompanija Tesla je uvijek u fokusu, a sada je objavila teaser svog nadolazećeg električnog kamiona.

Direktor kompanije Tesla Elon Musk je ranije rekao da će kamion biti predstavljen u septembru, a teaserom je najavljen njegov dolazak. Musk je otkrio i da je testirao prototip kamiona na parkingu te je kazao da je imao osjećaj da vozi sportski automobil.

Kamion izgleda ekstremno futuristički, a moguće je primijetiti i da nema klasične bočne retrovizore. Iz priloženog teasera je teško primijetiti detalje, ali je sigurno da će to biti jedan od najelegantnijih kamiona.

EU parlamentarci traže podršku za energetsku budućnost jugoistočne Evrope

Predstavnici šest političkih grupa iz Parlamenta Evropske unije zajedničkim pismom zatražili su podršku na osiguranju implementacije Uredbe o mehanizmu monitoringa (MMR), kao i strategija nisko-ugljičnog razvoja i za jačanje saradnje na polju energije u jugoistočnoj Evropi.

Potpisano zajedničko pismo uputili su potpredsjedniku Evropske komisije za Energetsku uniju,  Marošu Šefčoviču, povjereniku Evropske komisije za klimatsku i energetsku politiku Miguelu Ariesu Cañeteu te evropskom povjereniku za politiku susjedstva i proširenja Johannesu Hahnu.

Imajući u vidu  da Energetska zajednica, uz podršku Evropske komisije, trenutno radi na mjerama stupanja MMR uredbe na snagu, kada su u pitanju ugovorne strane, parlamentarci zahtijevaju da se politički značaj ovog rada prenosi na najviši nivo da bi se osiguralo da se sve administrativne prepreke za realizaciju MMR uredbe uklone.

Zatraženo je i da Evropska komisija i Energetska zajednica uspostave  resurse koji su neophodni za podršku uspostavljanju sistema zasnovanog na institucionalnom okviru da bi MMR postao stvarnost.

U pismu je istaknuto da Evropska komisija podržava Energetsku zajednicu kada je u pitanju jačanje regionalne saradnje na polju klimatske akcije i transpozicija i implementacija EU klimatske stečevine osiguravajući da se Regionalna pristupna mreža za životnu sredinu i klimu (ECRAN) podržava uz uključenje Sekretarijata Energetske zajednice.

- Evropska komisija i Energetska zajednica podržavaju popularizaciju klimatskih tema u svim relevantnim ministarstvima - napisali su evropski parlamentarci.

Garret Tankosić-Kelly iz Fondacije Mreža za promjene jugoistočne Evrope (SEE Change Net) izrazio je zadovoljstvo ovakvim odnosnom parlamentaraca kazavši da je ovo značajno jer pokazuje da zastupnici iz najrazličitijih političkih partija, od zelene preko liberalne do kršćanskih demokrata, nisu zaboravili na građane jugoistočne Evrope.

- Traže podršku od najviših nivoa Evropske komisije da bi nam pomogli da postanemo nisko-ugljično društvo što znači čistiji zrak, više radnih mjesta i EU standarde - kazao je Tankosić-Kelly.

Pismo su potpisali Tanja Fajon, Tonino Picula i Annelise Dodds (S&D), Urlike Lunacek, Claude Turmes i Benedek Jávor (Greens/EFA), Eduard Kukan i Alojz Peterle (EPP), Monica Macovei (ECR) i Dimitrios Papadimoulis (GUE/NGL), saopćeno je iz Fondacije.

Elektromobilna Kina
U Kini se proda 42% svih novih električnih auta na svijetu

U svijetu je 2016. godine prodano oko 756 000 električnih automobila, od čega je 95% plasirano na tržišta Kine, SAD-a, Japana, Kanade i europskih zemalja. Samo na tržištu Kine prodano je 316 800 takvih vozila, što čini 42% ukupne svjetske prodaje. Tako je 2016. godine kinesko tržište električnih auta poraslo za 53% u odnosu na 2015, kada je prodano 207 000 vozila. Za usporedbu, u svim europskim zemljama zajedno ostvaren je rast prodaje za 11%, na 209 000 električnih vozila u 2016. godini, javlja američki portal za alternativna goriva 'Green Car Congress'.

24. 3. 2017.

Energetika 2017.

Tradicionalno  medjunarodno savetovanje Saveza energetičara  održaće se krajem marta (28-31) na Zlatiboru. Ovogodišnji skup  istaknutih stručnjaka iz Srbije, regiona, Evrope i sveta pobudjuje posebnu pažnju, kako zbog  korenitih promena unutar energetike, sve prisutnijeg  širenja delatnosti energetskih kompanija na nove delatnosti, tako i zbog turbulentnih promena na globalnom i regionalnom nivou u medjunarodnim odnosima i izazovima koje te promene nameću. Savez energetičara je najstarija strukovna organizacija u Srbiji, počev od pojave parnih mašina postoje pod različitim nazivima okupljanja stručnih ljudi i nastojanja da se usavršava i napreduje. Postoji čak tvrdnja da su energetičari najstariji zanat na svetu, nastali sa prvim čuvarima vatre u pećinama.
Ugled koji je Savez energetičara stekao, posebno redovnim godišnjim skupovima poput predstojećeg na Zlatiboru, prerastao je u svojevrsnu referencu, imati stručni rad na takvom skupu je na neki način ponos i potvrda stručnosti, legitimacija za naučnu i stručnu poziciju od kompanije do profesure na fakultetu. Otuda je razumljiv veliki interes i uloženi trud  učesnika – ove godine pripremljeno je 12o stručnih radova, a organizuju se panel prezentacije i diskusije o najsavremenijim temama energetike.

EP glasao o paketu zakona o kružnom privredi

Poslanici traže da deo otpada koji se reciklira do 2030. godine poraste sa današnjih 44% na 70%

Na Plenarnoj sednici Evropskog parlamenta održanoj u utorak izglasano je stajalište Evropskog parlamenta o paketu zakonodavstva uz Akcioni plan Evropske komisije o kružnom privredi. Ovim paketom menjaju se 4 ključne direktive koje regulišu pitanja upravljanja otpadom u periodu do 2030. godine te daju smernice nastavaka politike i nakon toga perioda. Paket zakonodavstva sadrži Okvirnu direktivu 2008/98 / EZ o otpadu, Direktivu 1999/31 / EZ o deponijama, Direktivu 94/62 / EZ o ambalaži i ambalažnom otpadu te Direktivu 2000/53 / EZ o otpadnim vozilima, 2006/66 / EZ o baterijama i akumulatorima io otpadnim baterijama i akumulatorima i 2012/19 / EU o otpadnoj električnoj i elektronskoj opremi. Stajališta Evropskog parlamenta biće zavisno o rezultatima pregovora sa Savjetom i Komisijom, ugrađena u konačni zakonodavni paket. Ovim merama zastupnici traže da deo otpada koji se reciklira do 2030. godine poraste sa današnjih 44% na 70%. Poslanici takođe žele da se ograniči udeo odlaganja, koji ima negativan uticaj na okolinu na 5%, te da se do 2030. za 50% smanji bacanje hrane. Prema statistikama za 2014. godinu 44% komunalnog otpada u EU se reciklira ili kompostira. U 2004. godini to je bilo 31%, a do 2020. godine države članice trebale bi reciklirati ili kompostirati više od 50% otpada.
Europarlamentarka Marijana Petir smatra kako sprovođenje mera mora doprineti smanjivanju količina otpada i efikasnoj upotrebi sirovina. "Evropa je deficitarna u izvorima energije i mineralnim resursima. To predstavlja sve veći problem za naše gospodarstvo. Ovismo o uvozu energije, a odgovor na problem je kružno privredu. Ove nedelje okrećemo novu stranicu našeg razvoja koja nas vodi prema resursno efikasnoj budućnosti, "rekla je Marijana Petir. Petir je pozdravila i podršku merama koje se odnose na pristup uputstvima za upotrebu, rezervnim delovima, tehničkim informacijama ili bilo kojem drugom instrumentu, opremi ili softveru koji su potrebni za ponovnu upotrebu proizvoda, ne dovodeći u pitanje prava na intelektualnu svojinu. Ona je pojasnila kako mere moraju biti usmerene na produživanje upotrebljivosti proizvoda te mogućnost proizvodnje rezervnih delova. Smatra kako je potrebno učiniti i dodatne izmene zakonodavstva poveznog s jamstvenim rokovima kao bi se oni produžili te kako bi dostupnost rezervnih delova produžila vek trajanja proizvoda. Ujedno, zastupnica Petir upozorava na važnost produženja rokova za ostvarivanje ciljeva zakonodavnog paketa za države članice koje u ovom trenutku zaostaju za postavljenim ciljevima do 2020. godine "jer je upravljanje otpadom finansijski i organizacioni zahtevno, te je za postizanje troškovno održivih oblika upravljanja otpadom potrebno vreme ", napominje Petir

Iz EPS-a će otići više od tri hiljade ljudi
U EPS-u se žale da im fali stručnog kadra

U naredne tri godine, u okviru programa optimizacije broja zaposlenih, iz srpske EPS-a će otići još oko 3.600 zaposlenih, pišu "Večernje novosti". Taj program je napravljen u dogovoru sa Međunarodnim monetarnim fondom i Svetskom bankom. "U toku je izrada nove sistematizacije radnih mesta u EPS-u u okviru programa reformi za efikasnije i profitabilnije poslovanje", kažu u tom preduzeću. Kako se navodi, racionalizacija broja zaposlenih započeta je od starijeg kadra, onih koji idu u prevremenu penziju, a sada je prosek godina zaposlenih oko 50.U prvom krugu je, programom stimulativnih otpremnina, krajem prošle godine otišlo 1.517 ljudi, koji su dobili od 5.000 do 20.000 evra. Radna mesta zaposlenih koji su otišli ​​iz EPS popunjena su premeštanjem radnika sa drugih pozicija unutar kompanije radi neometanog procesa proizvodnje, navode u kompaniji. Predsednik Nadzornog odbora EPS Branko Kovačević za "Novosti 'kaže da će se problem manjka ljudi u proizvodnji rešiti do kraja godine - zahtevom EPS za novo zapošljavanje." Samo nam u Kolubari treba 1.000 ljudi. Pisat ćemo ministarstvima finansija i privrede da nam odobre zapošljavanje. To se mora rešiti do kraja 2017. godine ", rekao je on.

Položeno dva kilometra kabla između Crna Gore i Italije

Kompanija Terna Crna Gora položila je dva kilometra podzemnog dijela energetskog kabla između Crne Gore i Italije, na crnogorskom kopnu, saznaje Pobjeda.

Kada kompletan projekat bude gotov, Crna Gora će biti u središtu energetskih tokova povezujući se sa energetskim sistemom Italije i Zapadne Evrope, čime će postati energetska spona Zapadnog Balkana sa Evropskom unijom (EU).

Terna je 18. februara završila polaganje podmorskog energetskog kabla između Italije i Crne Gore. Radovi na postavljanju zemaljskog dijela kabla teku planiranom dinamikom, saznaje Pobjeda iz izvora bliskih učesnicima projekta.

Početkom oktobra prošle godine počelo je polaganje kopnenog dijela kabla sa crnogorske strane dužine šest kilometara od Rta Jaz do trafostanice Lastva.

U toku je i polaganje 16 kilometara podzemnog kabla na italijanskoj obali od Peskare do nove trafostanice Terne u Sepagatiju. Na italijanskoj strani do sada su položena tri kilometra podzemnog dijela kabla.

Završetak polaganja podzemnih kablova planiran je za zadnje tromjesečje ove godine.

U građevinskoj dozvoli koju je Terna Crna Gora dobila u avgustu prošle godine navodi se da se dva pola podzemnog kabla polažu u odvojene rovove i duž jedne strane brda vode se u pravcu magistralnog puta Budva-Kotor. Nakon prolaska ispod magistralnog puta kablovska trasa se usmjerava prema lokaciji Blato u Lastvi Grbaljskoj gdje je predviđena lokacija konvertorske stanice u kojoj se kablovi priključuju na postrojenje.

Ministarstvo je početkom godine izdalo građevinsku dozvolu Terni Crna Gora za izgradnju tarfostanice u Lastvi Grbaljskoj. To konvertorsko postrojenje vrijedno 100 miliona eura nalaziće se u neposrednoj blizini trafostanice Lastva Grbaljska, koju u okviru istog projekta gradi Crnogorski elektroprenosni sistem (CGES). Isto takvo postrojenje se gradi i na italijanskoj strani u blizini Peskare.

Funkcija tog postrojenja je transformacija jednosmjerne struje, koja se prenosi podmorskim kablom u naizmjeničnu, koja potom ulazi u elektro-energetski sistem Crne Gore.

Prema saznanjima Pobjede, za ovu godinu je planiran završetak građevinskih radova na tom objektu, dok bi krajem godine trebalo da počnu elektro-mehanički radovi, koji predstavljaju jednu od tehnološki najzahtjevnijih faza projekta.

Ukupna dužina kabla između Peskare i Rta Jaz iznosi 455 kilometra, od čega je dužina podmorskog dijela 433 kilometra. Polaganje podmorskog dijela kabla završeno je 18. februara ove godine.

U okviru projekta CGES gradi trafostanicu Lastva, koja će koštati 38,5 miliona, te dalekovod od Lastve do Pljevalja vrijedan 67,5 miliona eura.

 

Iran odabrao Rusiju za više od 50 projekata vezanih za naftu i plin

Ruske naftne i plinske tvrtke imaju odlične izglede za istraživanje i iskorištavanje novih nalazišta plina i nafte u Iranu, izjavio je za Sputnik iranski analitičar Omid Shokri Kalehsar.

Osim Shanguleh i Cheshmeh Khosh, ruska tvrtka Gazprom Neft je spremna razmotriti i druga nalazišta u Iranu, izjavio je novinarima u hodnicima konferencije CERAWeek prvi zamjenik predsjednika Uprave tvrtke, Vadim Jakovljev.

"Mi smo spremni razmotriti i druga nalazišta. Za sada, ugovor je potpisan za dva nalazišta", rekao je dužnosnik, dodajući da su se radi o nalazištima Cheshmeh Khosh i Shanguleh u pokrajini Ilam na samoj Iračkoj granici.

Prošlog mjeseca je Iran otkrio nove rezerve nafte koje se procjenjuju na 15 milijardi barela, od kojih su dvije milijarde barela iskoristivo odmah, tvrdi Nacionalna iranska naftna tvrtka. Osim nafte, otkriveno je i 1.870 milijardi kubičnih metara plina.

"Uzimajući u obzir otkrivena nalazišta nafte i plina, Iran danas spada u najbogatije zemlje po količini naftnih i plinskih rezervi", izjavio je ravnatelj NIOC-a, Ali Kardor.

Ruske naftne i plinske tvrtke imaju odlične izglede za istraživanje i iskorištavanje novih nalazišta u Iranu, rekao je za Sputnik neovisni iranski analitičar Omid Shokri Kalehsar.

"Iran dijeli s Irakom nalazište Shanguleh. Zbog nedostatka potrebne investicije, radovi još nisu počeli. Gotovo dvije milijarde dolara je potrebno za punu eksploataciju", rekao je sugovornik agencije.

On je dodao da ruske kompanije kao što su Gazprom i Lukoil mogu ulagati u ovaj projekt ali i u ostalih 50 iranskih projekata u Zaljevu, tjesnacu Omana i u pokrajini Ilam na Kaspijskom moru.

Centrotrans u promet pustio autobuse na plin

Centrotrans Eurolines pustio je u promet autobuse koji za pogon motora koriste komprimirani prirodni plin (CNG).

- U skladu sa evropskim trendovima, a u cilju smanjenja štetnih izduvnih gasova koji negativno utječu na ekološku situaciju u Kantonu Sarajevo, a posebno u zimskom periodu, donesena je odluka da se testiraju ekološki prihvatljiva vozila. Probni period za testiranje ovih autobusa je mjesec dana, te ukoliko se pokaže da su oni prihvatljivi za naše tržište, bit će pokrenuti razgovori sa predstavnicima nadležnih općinskih, gradskih i kantonalnih struktura vlasti o podršci uvođenja ekološko prihvatljivih autobusa na području Kantona Sarajevo - saopćeno je iz kompanije Centrotrans Eurolines.

Ukoliko ovi autobusi zadovolje tehnološke standarde te budu prihvatljivi za putnike, kako navode iz Centrotrans Eurolinesa, u budućnosti namjeravaju ući u projekt zamjene autobusa koji koriste dizel gorivo za ekološki prihvatljive autobuse.

9.3.2017.

Gazprom protiv ukrajinsko-poljske gasne interkonekcije

Gazprom opstruira direktrnu gasnu interkonekciju Ukrajine i Poljske, objavila je ukrajinska državna kompanija Naftogaz, napominjući da Gazprom želi spriječiti razvoj novoga gasnog pravca kojim bi se Ukrajina opskrbljivala gasom iz smjera EU-a.

Poljska i Ukrajina kao odgovor na Gazpromovu namjeru pripremaju žalbu antimonopolskim tijelima, a stručnjaci smatraju da su u tom sporu Gazpromove šanse minimalne.

U Naftogazovu priopćenju navodi se da Gazprom ne želi ispuniti europske propise koji omogućuju povezivanje poljskog i ukrajinskog plinskog transportnog sustava.

Ukrajina, naime, želi izravno poslovati s europskih operatorima. Još 2014. i 2015. godine potpisani su izravni ugovori o suradnji s operatorima plinskih transportnih sustava Poljske, Slovačke i Mađarske prema kojima putem nekoliko pravaca Ukrajina dobavlja plin od europskih dobavljača.

Međutim, zbog opstrukcije Gazproma, ukrajinski operater plinskog sustava Ukrtransgaz zasad ne može potpisati takve izravne ugovore koji bi definirali dodatne spojne točke ukrajinskog plinskog sustava i europskih plinskih ruta, kaže se u priopćenju Naftogaza.

Mrežni plinski operatori Poljske i Ukrajine (GAZ-SYSTEM i Ukrtransgaz) održali su konzultacije s tržišnim sudionicima o sporazumu o interkonekciji njihovih sustava, no Gazpom je upravo unutar tih konzultacija postavio svoje primjedbe.

Unatoč Naftogazovom inzistiranju da je suradnja s Poljskom u potpunosti u skladu s europskim praksama i važećim propisima Europske unije, Gazprom se poziva na postojeći tranzitni ugovor s Ukrajinom koji istječe početkom 2020. godine. Taj ugovor, po mišljenju Naftogaza, ne može biti prepreka za provedbu europskih propisa o mjestima interkonekcije poljskog i ukrajinskog plinskog transportnog sustava.

Stoga se Ukrtransgaz i GAZ-SYSTEM namjeravaju obratiti svojim nacionalnih regulatorima i antimonopolskim tijelima, kako bi utvrdili ugrožavaju li Gazpromove aktivnosti razvitak konkurencije na ukrajinskom i poljskom tržištu plina i postavljaju li tim nastojanjima dodatne zapreke.

Gazpromova opstrukcija ukrajinsko - poljske plinske interkonekcije komplicira ionako napete "plinske odnose" Rusije s Ukrajinom i Poljskom. Potonja je protiv baltičkog projekta Sjeverni tok 2, a pokrenula je i sudski postupak zbog dozvole Gazpromu da pojača korištenje plinovoda OPAL koji je nastavak Sjevernog toka i prolazi kroz Njemačku.

Osim toga, Poljska s vremena na vrijeme ističe kako može otkazati uvoz ruskog plina i zamijeniti ga ukapljenim prirodnim plinom.

Što se tiče Ukrajine, ona je ovu zimu uspjela pregurati bez dodatne kupnje ruskog plina, uz minimalne rezerve podzemnih skladišta. To uzrokuje trajno nezadovoljstvo Gazproma koji je više puta upozoravao Europu na tranzitne rizike povezane s mogućnošću nedostatka plina za Ukrajinu. Međutim, ruska tvrtka upozorava na to gotovo svake godine, a tranzit kroz Ukrajinu nije prekinut.

Ukrajina svoje potrebe za plinom podmiruje iz domaće proizvodnje, oko 20 milijardi prostornih metara godišnje, i isporukama iz Europe. Prošle godine, Naftogaz je uvezao 8,2 milijarde kubičnih metara plina.

Što se pak tiče Gazpromove pozicije u odnosu na dostavu plina Ukrajini iz smjera EU-a, figuriraju dvije verzije. Prema prvoj, Gazpromu takva situacija odgovara, jer europski operateri Ukrajini zapravo preprodaju njegov plin tj. viškove koji Europi ne trebaju. Pri tome je u većini slučajeva cijena ruske isporuke u Europu viša nego u Ukrajinu, pa stoga, što više Gazpromova plina kupuju europski trgovci, (a ne Ukrajina), to je Rusima bolje.

To je, međutim, samo ekonomski aspekt problema, uz koji egzistira i politički i prema kojem je Gazprom u drugoj polovici 2014. godine ograničio isporuke europskim klijentima upravo kako ne bi dopustio reverznu isporuku svoga plina Ukrajini.

Još 2013. godine čelnik Gazproma Aleksej Miller upozorio je na taj problem, ali strane su se u međuvremenu pomirile s reverznim isporukama.

Riječ je zapravo bila o "virtualnim reversima" unutar kojih europske tvrtke kupuju plin koji prodaju Ukrajini, a on je zapravo ostao unutar ukrajinskih granica i njegova preprodaja Naftogazu samo je "na papiru".

Plinski analitičar Mihail Korčemkin kaže da upravo to sada Gazprom pokušava zaustaviti, no ima i drugih mišljenja prema kojima je virtualni revers koristan za Gazprom, jer bi se i bez njega Ukrajina snašla na europskim tržištima, a ruski monopolist bi izgubio prihod.
Energetika.ba

Guardian o zagađenju u Zenici: To je grad u kojem obično disanje predstavlja borbu

Svjetski div u proizvodnji čelika ArcelorMittal ne uspijeva da postigne ni minimum međunarodnih standarda očuvanja okoline kada je u pitanju njihova tvornica u centralnoj Bosni, piše britanski The Guardian.

Velika željezara u Zenici radi bez važećih dozvola i obećanih nadogradnji sistema koji bi umanjili emisiju štetnih gasova koju tvornica proizvodi, piše britasnki list.

Kada je Lakshmi Mittal kupio Željezaru Zenica 2004. godine, indijski milijarder je obećao da će biti sprovedene sve potrebne investicije u cilju zaštite okoline. Ipak, više od jednu deceniju poslije, mnogi od potrebnih projekata nisu završeni. Ugledni britanski list naglašava da je Bosna i Hercegovina jedna od najzagađenijih zemalja u Evropi te da grad Zenica spada u mjesta sa najvećom koncentracijom štetnih gasova.

Gradom sa oko 100.000 stanovnika dominira čelik, čak se i domaći fudbalski klub zove upravo po tom prijeko potrebnom materijalu. Dim iz visokih dimnjaka dominira izgledom grada, a tokom najgorih dana građani se bore kako bi normalno disali.

U centru grada elektronski displej pokazuje nivo zagađenja, a tokom 2015. godine količina sumpordioksida povećala se 166 puta iznad nivoa kojeg odobravaju EU standardi.

Lokalno stanovništvo često je dizalo glas protiv kompanije ArcelorMittal i njihovog manjka obzira prema okolini koju su rekli zaštititi prije više od deset godina.
Guardian ističe da u dokumentima iz 2008. godine priloženih Vladi Federacije BiH jasno stoji obećanje da će se ArcelorMittal obavezati i "skupo uložiti u smanjenje emisije štetnih gasova". Proces je trebao biti završen tokom 2011. godine.

Više od pet godian nakon isteka tog roka, mnogi sistemi za smanjenje emisije nisu kompletirani, a u pojedinim slučajevima nisu ni započeti sa realizacijom.

Moguće poteškoće s mrežom zbog električnih automobile

Rast broja električnih automobila u Francuskoj mogao bi izazvati kolaps sustava distribucije energije, iako je ova zemlja veliki proizvođač električne energije iz nuklearnih elektrana.

Tako se barem navodi u studiji koju je napravio operator mreže Enedis, a prema kojoj bi već 2030. godine punjenje električnih automobila moglo zauzeti 30% kapaciteta francuske elektroenergetske mreže, dok bi u večernjim satima taj postotak mogao biti i veći.

Već krajem 2017. godine u Francuskoj će biti 122 tisuće točaka za punjenje električnih vozila, od kojih će gotovo polovica biti u tvrtkama, jedna trećina u kućanstvima, a ostatak će biti javno dostupan svima, piše Croenergo.
Skladištenje energije... iz pisoara?!

Američki znanstvenici razvili su jeftinu bateriju koja se temelji na primjeni uree

Kako je izvijestio američki portal 'Renewable Energy World.com', znanstvenici Sveučilišta Stanford u SAD-u razvili su novu jeftinu bateriju za pohranu električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora. Kako se ističe, baterija se temelji na primjeni uree, koja je uobičajeni sastojak mokraće i umjetnh gnojiva. Nova baterija nije zapaljiva i sastoji se od elektroda koje su izrađene od aluminija i grafita, dok je urea glavni sastojak elektrolita. Istodobno, baterija je čak 100 puta jeftinija od izvedbe koja se pojavila prije svega dvije godine, učinkovitija je, a vrijeme punjenja iznosi oko 45 min. Isto tako, to je prvi put da se urea koristi kao elektrolit za baterije, a kulonovska učinkovitost procjenjuje se na 99,7%.

Europski ciljevi u postupanju s otpadom postaju još ambiciozniji

Udio recikaže treba povećati na 70%, smatra Odbor za okoliš u EU parlamentu

 

Odbor za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane Europskog parlamenta smatra da bi se do 2030. u Europskoj uniji trebalo reciklirati 70% otpada u usporedbi sa sadašnjih 44%. Iz tog razloga Odbor je promijenio dio prijedloga paketa o kružnom gospodarstvu koji se odnosi na otpad i koji će na dnevnom redu Europskog parlamenta naći 13. ožujka. Europska komisija je koncem 2015. donijela prijedlog paketa o kružnom gospodarstvu u kojem se predviđalo da se do 2030. reciklira 65% otpada. Odbor je odlučio prijedlog te odredbe još postrožiti i povećati udio recikliranja na 70%. Uz to, mijenja se i predloženi obvezujući cilj za smanjenja odlaganja otpada prema kojem će se do 2030. na odlagališta moći odlagati samo 5% otpada umjesto prethodno predloženih 10%. Također, Odbor je poslao i poruku kako države članice s najnižim stopama recikliranja više neće dobivati bezuvjetna izuzeća. Moći će, poručuju, zatražiti izuzeće, ali će ono biti predmet konkretnih uvjeta. Dodatno povećanje cilja za recikliranje obrazlaže se nužnošću tranzicije Europske unije u društvo temeljeno na kružnom gospodarstvu u kojem se na otpad gleda kao na vrijednu sirovinu. „Još ambiciozniji prijedlog paketa o kružnom gospodarstvu pokazuje je da smo bili u pravu kad smo predlagali snažan zaokret u politici gospodarenja otpadom koja se temelji na sprečavanju nastanka otpada i što većem stupnju recikliranja. Ciljevi i mjere koje smo zadali u novom Planu gospodarenja otpadom stvorit će sve potrebne preduvjete da Hrvatska u kratkom roku znatno poveća stupanj recikliranja koji trenutno iznosi tek 18%“ – komentirao je odluku Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane Europskog parlamenta ministar zaštite okoliša i energetike Slaven Dobrović.
Europska komisija je u ponedjeljak objavila pregled aktivnosti u području zaštite okoliša, uključujući izvješća za svaku od 28 zemalja članica, u kojima su sažeto prikazane njihove jake strane, prilike za poboljšanje i njihove slabosti. Stopa recikliranog komunalnog otpada u Hrvatskoj je, prema podacima za 2014. samo 17% i od nje su lošije samo Rumunjska (16 posto), Malta i Slovačka po 12 posto. Europski prosjek je 44 posto. “Hrvatska zaostaje za ostvarivanjem ciljeva EU-a u pogledu otpada. Temeljni razlozi za to su nedovoljno planiranje gospodarenja otpadom, nedostatni poticaji za gospodarenje otpadom prema hijerarhiji otpada, nedostatno odvojeno prikupljanje otpada (od vrata do vrata), nedostatak jasne raspodjele zadaća i koordinacije između različitih upravnih razina te nedostatan kapacitet provedbe. Hrvatska je kasnila u donošenju nacionalnog plana gospodarenja otpadom i programa sprječavanja otpada (rok je bio 31. prosinca 2014., a donesen je u siječnju 2017.) koji se smatraju potrebnim alatima za odražavanje postojećih politika i izradu strategije za ostvarenje ciljeva EU-a u pogledu gospodarenja otpadom”, navodi Komisija.

Sve ovo iziskuje da se Hrvatska još angažiranije okrene prema kružnom gospodarstvu koje će osnažiti sektor otpada i stvoriti brojna nova zelena radna mjesta za građane. Plan gospodarenja otpadom RH za razdoblje 2017.-2022. Vlada je usvojila početkom siječnja ove godine. Plan se temelji na poštivanju prvenstva gospodarenja otpadom te se, sukladno politikama EU-a, u prvi plan stavlja sprečavanje nastanka otpada odnosno ponovna upotreba i recikliranje, potom oporaba otpada, a na samom kraju je kao najnepoželjnija opcija zbrinjavanje na odlagalištima. Planom se, između ostalog, predviđa gradnja reciklažnih centara sa sortirnicama i kompostištima u kojima će se obrađivati odvojeno prikupljeni otpad te centara za ponovnu uporabu u kojima će građani moći ostavljati predmete i stvari koje više ne žele koristiti. Ti sadržaji planiraju se sufinancirati iz EU fondova te će u tome gradovi i općine imati podršku Ministarstva i Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Najveća baterijsko skladištenje na svijetu

U Kaliforniji otvoreno postrojenje snage 70 MW

Tvrtke Tesla, Greensmith Energy i AES Energy Storage je u južnoj Kaliforniji otvorile su najveće svjetsko postrojenje za skladištenje energije pod komercijalnim nazivom Mira Loma. Ovo postrojenje, snage ukupno 70 MW (20+20+30 MW) sagrađeno je u samo tri mjeseca, a u mogućnosti je opskrbljivati 15 tisuća kućanstava električnom energijom u periodu od četiri sata. Na odluku da se izgradi snažna baterijska pohrana energije Kalifornija se odlučila nakon curenja plina iz plinskog skladišta Alyso Canyon koje je služilo za proizvodnju električne energije u vršnoj potrošnji, što je nakon havarije posredno dovelo do nestašice struje. Baterijska pohrana služit će za pohranu jeftine električne energije sredinom dana, kada je u pogonu puno FN sustava, a energija će biti puštana u mrežu navečer kad potrošnja raste. Prvi čovjek kalifornijskog operatora prijenosa CPUC kazao je da je pozitivno zaprepašten sposobnošću baterijske industrije da u roku od samo šest mjeseci od dana narudžbe odgovori na zahtjeve tržišta. "Očekivao sam vidjeti ovakvo skladište 2020., ali mi smo u 2017., a već ga imamo", kazao je Michael Picker (CPUC).

Nissan e-NV200 je najprodavaniji električni kombi u Evropi

Jedna kratka vijest iz Nissana koji je saopštio da je njihov model e-NV200 tokom 2016. godine bio najprodavaniji električni kombi na evropskom tržištu.

Konkretnije, Nissan je prošle godine u Evropi prodao 4.319 komada e-NV200, i to najviše u Velikoj Britaniji gdje njegova cijena iznosi 17.256 funti.

Podsjećanja radi, e-NV200 sa jednim punjenjem baterija ima autonomiju od oko 170 km.

8.3.2017.

Bez investicija ponestat će nafte nakon 2020.

To bi moglo uzrokovati novi, značajniji porast cijena nafte

Svjetska ponuda nafte neće uspjeti zadovoljiti potražnju nakon 2020. godine, što bi moglo dovesti do naglog skoka cijena nafte ako se uskoro ne odobre investicije u nove naftne projekte, navodi se u novoj petogodišnjoj prognozi Međunarodne agencije za energiju (IEA). Prema toj prognozi, u iduće tri godine svjetsko će tržište biti u lagodnoj situaciji velike ponude nafte i laganog rasta potražnje. Ipak, iako će proizvodnja u iduće tri godine najprije značajnije rasti u SAD-u, Kanadi i Brazilu, ona će bez velikih ulaganja opet stati nakon 2020. godine. Nakon toga će potražnja nastaviti rasti, ali će bez novih otkrića pasti proizvodnja pa bi se svijet vjerojatno mogao suočiti s nestašicom. Ako se nastavi projekcija sadašnjeg trenda smanjenja investicija u naftne projekte koji je posljedica niskih cijena, već 2022. svjetski kapaciteti za proizvodnju nafte će pasti na najnižu razinu u zadnjih 14 godina. Istovremeno će potrošnja nafte nastaviti rasti i 2019. godine dosegnuti simboličku granicu od 100 mil. bbl/d, dok će 2022. dosegnuti 104 mil. bbl/d, baš kada će početi značajan pad proizvodnje ako ne bude velikih ulaganja u nove projekte, upozorava IEA, a javlja ruski portal 'Oil and Gas Eurasia'.

100% obnovljivi Apple

Novo sjedište Applea na krovovima ima sunčanu elektranu snage čak 17 MW

Kako je izvijestio američki portal 'Renewable Energy World.com', novo sjedište tvrtke koja proizvodi računalnu opremu na kojoj se, između ostaloga, i pripremaju vijesti za naš portal, bit će 100% obnovljivo. Naime, Apple će se u travnju 2017. godine preseliti u novu zgradu koja se prostire na površini čak 71 ha, pri čemu se na krovovima nalaze sunčane elektrane čija ukupna snaga iznosi čak 17 MW. Time će Apple Park u Cupertinu u Kaliforniji u SAD-u ujedno postati jedna od najvećih takvih sunčanih elektrana na svijetu. Ujedno, zgrada je opremljena sustavom prirodne ventilacije, a projektirana je i izgrađena tako da čak devet mjeseci u godini ne zahtijeva rad ni sustava grijanja ni sustava klimatizacije. U zgradi je izvedena i mikromreža, a kao dodatni izvor energije služit će i postrojenje s gorivnim člancima snage 4 MW koju je isporučila tvrtka Bloom Energy (koja i inače isporučuje gorivne članke za sve Appleove računalne i podatkovne centre). U skladu s time, čak 75% potreba za električnom energijom u zgradi za radnog vremena pokrivat će se iz vlastitih izvora, dok će ostatak dolaziti iz sunčane elektrane snage 130 MW u vlasništvu Okruga Monterey i tvrtke First Solar.

Ruski naftni sektor prevazišao sankcije

Ruski naftni sektor prevazišao je sankcije SAD i u posljednje dvije godine povećao proizvodnju nafte za 400.000 buradi, izjavio je ruski ministar energetike Aleksandar Novak.

"Uprkos sankcijama kojima smo bili izloženi, naš naftni sektor ne samo da se oporavio nego pokazuje pozitivnu dinamiku, jer je u posljednje dvije godine proizvodnjna nafte u Rusiji povećana za 400.000 buradi", izjavio je Novak.

Ruski ministar rekao je da je finansijski status lokalnih kompanija daleko bolji nego stranih, prenosi Srna.

Novak je dodao da postoji veliki interes američkih kompanija da ulažu u Rusiju i da već postoje kontakti sa mnogim biznismenima koji pokazuju interesovanje za Rusiju.

7.3.2017.

Energija iz biomase - prilika za poljoprivrednike

U prostorima Panonskog drvnog centra kompetencije je 10. veljače održan završni skup projekta SRCplus, koji je okupio 50-ak stručnjaka iz cijele Hrvatske i na kojem su predstavljeni rezultati trogodišnjeg istraživanja o mogućnostima uzgoja biomase za zatvaranje lokalnih lanaca topline na osnovi plantaža kultura kratkih ophodnji.

Spomenuto je istraživanje sufinancirano iz europskog programa 'Inteligentna energija za Europu', pri čemu je Energetski institut Hrvoje Požar bio jedan od 10 partnera. Cilj projekta SRCplus je ubrzanje razvoja lanaca lokalne opskrbe KKO-a (crna joha, breza, grab, kesten, jasen, topola, bagrem i vrba) na osnovi različitih aktivnosti koje su usmjerene prema jačanju kapaciteta i regionalnoj mobilizaciji glavnih sudionika u lancima opskrbe na lokalnoj razini.

Istraživanja projekta u Hrvatskoj su bila usmjerena na uzgoj topole i vrbe, nastavljajući se na prethodna istraživanja Hrvatskih šuma, Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatskog šumarskog instituta, ali i zbog prirodnih staništa tih vrsta u projektom području istočne Hrvatske.

Na skupu su tako predstavljeni scenariji mogućeg tržišta KKO-a u Hrvatskoj, pri čemu su istaknute brojne prednosti koje to pruža za poljoprivrednike, posebice kada se radi o neiskorištenom poljoprivrednom zemljištu.

Primjerice, oslobađanje potencijala KKO-a od oko 60 PJ na poljoprivrednim površinama pozitivno bi utjecalo na prihode čak 39 000 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i kultivaciju 215 000 ha tla. Pri tome postoji potražnja za KKO-om u postojećim kogeneracijskim postrojenjima na drvnu biomasu i industrijskim kotlovnicama u drvnoprerađivačkoj industriji. U svakom slučaju, zaključeno je da Hrvatska ima potrebe za energijom iz KKO-a i da postoje preduvjeti za ostvarivanje tržišta.

Đokić: Neće biti privatizacije Elektroprivrede Republike Srpske

Elektroprivreda Republike Srpske neće biti prodata Elektroprivredi Srbije (EPS), niti će biti privatizovana, rekao je ministar industrije, energetike i rudarstva Republike Srpske Petar Đokić.

"Narodna skupština Republike Srpske ima vrlo precizan zaključak, nećemo vršiti privatizaciju `Elektroprivrede Republike Srpske`, ali možemo govoriti o partnerstvu pri izgradnji novih energetskih objekata", izjavio je Đokić novinarima u Beogradu nakon otvaranja Sajma turizma.

On je dodao da je nemoguće prodati distributivni dio preduzeća "Elektroprivrede", te da se može govoriti o tome da Republika Srpska ima potencijale za saradnju sa Srbijom, posebno u graničnom području, gdje je moguće graditi nove energetske objekte.

"Slažem se sa tim da je područje donje i srednje Drine vrlo zanimljivo za zajedničku aktivnost Republike Srpske i Srbije, pa i za BiH u cjelini, s obzirom da, kada je riječ o prekograničnim ili graničnim projektima, učestvuju i institucije BiH, posebno kod davanje koncesije", rekao je Đokić.

On je naveo da je do sada više puta ponovljeno da postoje interesi da se sarađuje sa Srbijom u sektoru energetike, te da bi za Srbiju bila interesantna gradnja novih objekata koji mogu biti na Drini, Vrbasu i Bosni.

"Istovremeno, imamo i termoelektrane u kojima možemo razvijati oblike saradnje. Možemo puno raditi u jačanju kapaciteta u prenosu električne energije".

Đokić je istakao da je vrlo važno da Republika Srpska bude predstavljena na Sajmu turizma u Beogradu, jer je to prilika da se predstave potencijali u oblasti turizma, te da se privuče što veći broj gostiju.

On je dodao da je značajno da svi gosti Republike Srpske dožive njene prostore, u kojima se nalazi mnoštvo drugih mogućnosti, koje turistički potencijali mogu da pokrenu i da se sa njima povežu.

"Važno je da saznaju i nešto o privredi Republike Srpske, o njenim prednostima u tom smislu i upravo zbog toga, pošto je turizam jedna od značajnih privrednih grana u sistemu svake države, mislim da u ovom području imamo prostora da učinimo mnogo više nego što smo do sada učinili", naglašava Đokić.

On je istakao da je njegov interes da se podrži turistička aktivnost Republike Srpske, jer je to prilika da se vide i drugi segmenti, kao što je industrija, kao i da se na taj način razvije širi oblik saradnje.

Potpisan sporazum o strateškom partnerstvu između NIS-a i BASF-a

Kompanija NIS i nemačka hemijska kompanija BASF potpisali su u Privrednoj komori Srbije Sporazum o poslovno-tehničkoj saradnji kojim je definisano partnerstvo dve kompanije u oblasti unapređenja kvaliteta proizvodnog programa NIS-a, kao i razvoja tehnologije proizvodnje naftnih derivata.
Sporazum o poslovno-tehničkoj saradnji potpisali su Kiril Tjurdenjev, prvi zamenik generalnog direktora NIS-a za preradu i promet, i dr Tomas Narbeshuber, potpredsednik kompanije BASF za Jugoistočnu Evropu.
Kao jedna od vodećih regionalnih energetskih kompanija, NIS će u okviru strateške saradnje sa svetskim hemijskim gigantom raditi na daljem poboljšanju kvaliteta ulja, maziva i celokupne palete naftnih derivata, kao i na proširenju ponude visokovalitetnih proizvoda. Reč je o proširenju i unapređenju dugogodišnje saradnje NIS-a i BASF-a čije aditive NIS koristi u proizvodnji ulja i maziva, kao i brendiranih goriva, kako bi se obezbedio njihov bolji kvalitet.
Sporazum o poslovno-tehničkoj saradnji potpisali su Kiril Tjurdenjev, prvi zamenik generalnog direktora NIS-a za preradu i promet, i dr Tomas Narbeshuber, potpredsednik kompanije BASF za Jugoistočnu Evropu.
„Kompanija NIS kontinuirano radi na unapređenju svih tehnoloških procesa i na razvoju svog proizvodnog programa kako bismo svojim potrošačima uvek nudili proizvode vrhunskog kvaliteta. Zajedno sa našim dugogodišnjim partnerom, kompanijom BASF, idemo korak napred i razvijamo inovativna rešenja u tehnologiji proizvodnje naftnih derivata“, izjavio je Kiril Tjurdenjev, prvi zamenik generalnog direktora NIS-a za preradu i promet.
Sporazumom je predviđeno unapređenje i proširenje dugogodišnje saradnje NIS-a i BASF-a čije aditive NIS koristi u proizvodnji ulja i maziva, kao i brendiranih goriva
„BASF, kao jedna od vodećih komanija u sektoru automobilskih fluida i rafinerijskih hemikalija, prepoznala je NIS kao partnera sa vizijom o rastu i održivom razvoju, ne samo u Srbiji, već i regionalno. U pitanju je kompanija koja ulaže i kontinuirano investira u modernizaciju tehnologije i poboljšanje kvaliteta proizvoda koje nudi. Verujemo da će izgradnja snažnih partnerskih odnosa između naše dve kompanije omogućiti dugoročne benefite za tržište i doprineti snažnijem povezivanju srpske i nemačke privrede”, rekao je dr Tomas Narbeshuber, potpredsednik kompanije BASF za Jugoistočnu Evropu.
Marko Čadež, predsednik Privredne komore Srbije, istakao je da potpisani Sporazum predstavlja dobar primer partnerstva lidera u industriji iz Nemačke i Srbije, u interesu srpske privrede i domaćih kompanija: „Ovo strateško partnerstvo omogućiće udruživanje resursa, znanja i naučnog kapaciteta oba partnera radi unapređenja kvaliteta i ekoloških karakteristika proizvoda na srpkom tržištu“, rekao je Marko Čadež.
O kompaniji NIS
NIS je jedna od vodećih vertikalno integrisanih energetskih kompanija u Jugoistočnoj Evropi, čija je osnovna delatnost istraživanje, proizvodnja, prerada, prodaja i distribucija širokog spektra naftnih derivata, kao i realizacija energetskih projekata. U Srbiji, NIS poseduje rafinerijska postrojenja sa dva pogona, u Pančevu i Novom Sadu, i postrojenje za proizvodnju TNG, kao i mrežu stanica za snabdevanje gorivom u Srbiji i susednim zemljama. U skladu sa dugoročnom strategijom razvoja poslovanja izvan Srbije, NIS je proširio svoje poslovanja na regionalna tržišta Bosne i Hercegovine, Mađarske, Bugarske i Rumunije. Ruska kompanija „Gasprom njeft“ poseduje 56,15 % akcijskog kapitala NIS-a dok je 29,87 % akcija NIS-a u vlasništvu Republike Srbije. Ostatak pripada građanima, zaposlenima, bivšim zaposlenima i drugim manjinskim akcionarima. Više informacija je dostupno na internet stranici: www.nis.eu.
O kompaniji BASF
BASF stvara hemiju za održivu budućnost (“We create chemistry for a sustainable future“). Kompanija kombinuje ekonomski uspeh sa zaštitom životne sredine i društvenom odgovornošću. Oko 114.000 zaposlenih u kompaniji BASF doprinosi uspehu kupaca u gotovo svim segmentima i gotovo svakoj zemlji na svetu. Proizvodni asortiman BASF-a organizovan je u pet segmenata: Hemikalije, Proizvodi za poboljšanje performansi, Funkcionalni materijali i rešenja, Poljoprivredna rešenja i Nafta i gas. BASF je ostvario prodaju od gotovo 58 milijardi evra u 2016. godini. Deonicama BASF-a trguje se na berzama u Frankfurtu (BAS), Londonu (BFA) i Cirihu (BAS). Više informacija dostupno je internet stranici: www.basf.com.

 

Više električne energije iz Ukrajine

Ukrajina je u januaru 2017. godine povećala izvoz električne energije na 559,4 mil. kW h, odnosno za 213,8 mil. kW h ili za 61,9% u odnosu na januar 2016, objavilo je ukrajinsko Ministarstvo energetike i industrije ugljena.

Iz TE Burštin je izvoz u Mađarsku, Slovačku i Rumuniju povećan za 60,6%, na 428,3 mil. kW h.

U januaru 2017. godine najveći rast izvoza električne energije ostvaren je u Poljsku i to za 68,9%, na 131,2 mil. kW h, javlja rumunjski portal 'Energy World Magazine'.

Dodik ponovio kako neće plin iz Hrvatske, čekat će ruski

Predsjednik RS Milorad Dodik ponovo je u subotu odbacio mogućnost da se teritorij Bosne i Hercegovine spoji na plinsku mrežu Hrvatske pojašnjavajući to odlukom da se teritorij entiteta kojemu je na čelu veže isključivo na plinovode koji dopremaju plin iz Rusije.

U intervjuu kojega je u subotu objavila srbijanska redakcija ruske provladine agencije Sputnjik Dodik je potvrdio kako je tokom boravka u Moskvi ove sedmice s ruskim ministrom vanjskih poslova Sregejom Lavrovim razgovarao o statusu rafinerije nafte u Bosanskom Bordu što je uključivalo i mogućnost opskrbe njenih pogona prirodnim plinom kako bi se tokom prerade sirove nafte smanjilo onečišćenje zraka koje ugrožava i Slavonski Brod.

"Lavrov mi je rekao da je o tome razgovarao s hrvatskom predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović", izjavio je Dodik iznoseći optužbu kako se iza načelnog dogovora hrvatske predsjednice i ruskog šefa diplomatije da se problem riješi povezivanjem Bosanskog Broda s plinskom mrežom u Slavonskom Brodu "kriju hrvatske špekulacije".

Kazao je kao bi u načelu bilo moguće da se do Bosanskog Broda "napravi jedna cijev" i to samo za potrebe rafinerije no tvrdi kako Hrvatska zapravo želi da se na taj način ubaci na plinsko tržište u BiH.

Želi se spojiti plinovodom sa Srbijom

"To možda ima neke logike sa stajališta Hrvata no za nas nema logike", kazao je Dodik pojašnjavajući kako je za vlasti u Banjoj Luci jedina prihvatljiva opcija da grade stotine kilometara potpuno novog plinovoda prema Srbiji i vežu se za projekte poput "Južnog toka" koje planira Rusija.

Iako je "Južni tok" blokiran zbog činjenice da Rusija načinom na koji je planirala njegovu eksploataciju kršila pravila Evropske unije Dodik je uvjeren kako će se taj ili neki sličan projekt u konačnici ipak realizirati a u RS-u su odlučili čekati da se to jednog dana i dogodi.

Za razliku od vlade RS-a vlada Federacije BiH ranije je iskazala strateški interes za povezivanje s plinskom mrežom u Hrvatskoj i to pravcem Slavonski Brod-Bosanski Brod-Zenica.

Time bi se na najjeftiniji način osigurala opskrba plinom sjevernih i središnjih dijelova BiH a istodobno bi se osigurala diverzifikacija izvora opskrbe odnosno eliminirala ovisnost o ruskom plinu.

Vlada RS-a u tome je odbila sudjelovati ne nudeći bilo kakvo obrazloženje za takvo stajalište.

Korak prema spajanju Siemensa i Gamese

Udruživanje dva diva bit će objavljeno do sredine ožujka

Nastavlja se konsolidacija u energetskom sektoru, a ovaj puta riječ je o proizvođačima opreme za vjetroelektrane. Europska antimonopolska tijela na putu su da odobre plan njemačkog Siemensa i španjolske Gamese koje žele udružiti svoje poslovanje i tako stvoriti najvećeg svjetskog proizvođača vjetroturbina. Siemens za svoj ulog od milijardu eura u gotovini priželjkuje 59% udjela u Gamesi, a dvije tvrtke bi udružene imale 69 GW instaliranih kapaciteta diljem svijeta, znatno više od Vestasa i General Electrica. Udružena tržišna kapitalizacija dviju tvrtki bila bi vrijedna oko 10 milijardi eura. Odluka Europske komisije će biti objavljena do 13. ožujka. Te tvrtke dobro se nadopunjuju i prema pokrivenosti tržišta - Gamesa je aktivna u Južnoj Americi i Indiji, a najveći je dobavljač i za Kinu, dok je Siemens najjači u Europi, Bliskom Istoku, Africi i Sjevernoj Americi, piše EMP.

EU odobrila Mađarskoj gradnju dva nuklearna reaktora

Evropska unija dozvolila je jučer Mađarskoj da dodijeli državnu pomoć za izgradnju dva reaktora u nuklearnoj centrali Pakš, čiju će gradnju u najvećoj mjeri finansirati Rusija.

"Evropska komisija odobrila je državnu pomoć u skladu sa evropskim propisima o državnim subvencijama, a na osnovu obećanja koje je dala Mađarska da će sačuvati konkurenciju u energetskom sektoru", navodi se u saopštenju EK, a prenosi agencija France press.

OMV kupuje udio u najvećem ruskom nalazištu gasa

Austrijski OMV saopštio je jučer da kupuje 24,99 odsto udjela u jednom od najvećih ruskih nalazišta gasa za 1,85 milijardi dolara.

Nalazište Južno Ruskoje, na zapadu Sibira, proizvodi 25 milijardi kubnih metara gasa godišnje, navodi se u saopštenju OMV-a, a prenosi agencija France press.

Gas ometa razvoj Evroazijskog ekonomskog saveza

Neriješen spor Bjelorusije i Rusije oko gasa ometa razvoj Evroazijskog ekonomskog saveza (EAES), izjavio je premijer Bjelorusije Andrej Kobjakov.

Kobjakov je na sastanku Evroazijskog međuvladinog savjeta u Kirgiziji izjavio da su partneri Bjelorusije svjesni činjenice da se 96 odsto električne energije u ovoj zemlji proizvodi od ruskog prirodnog gasa, prenosi SRNA.

Premijer Bjelorusije je pitao Savjet kako je moguće to da je nakon osnivanja EAES, umjesto postepenog smanjenja, razlika skoro tri puta veća i kakva sloboda kretanja robe, usluga, kapitala i radne snage može postojati u takvim uslovima.

6. 3. 2017.

Elektrokrajina: Distributivni gubici smanjeni na 13 odsto

Preduzeće "Elektrokrajina" nastavilo je trend unapređenja poslovno-finansijskih rezultata koji se, prije svega, ogledaju u smanjenju distributivnih gubitaka, održavanju visokog nivoa naplate, te povećanju ukupnih prihoda i neto dobiti.

Direktor ovog preduzeća Seka Kuzmanović rekla je da su distributivni gubici prošle godine smanjeni na 13 odsto, odnosno na novi najniži nivo u poslijeratnom periodu.

"To smo, prije svega, ostvarili znatnim investicijama u modernizaciju mreže, izmještanje mjernih mjesta i uvođenje daljinskog očitavanja potrošnje električne energije, ali i stalnim mjerama na kontroli i suzbijanju neovlašćene potrošnje", rekla je Kuzmanovićeva za "Nezavisne novine".

Ona je navela da su ukupne prošlogodišnje investicije "Elektrokrajine" iznosile 26,4 miliona KM, uglavnom u izgradnju i rekonstrukciju distributivne mreže, ali i u izgradnju novih poslovnih objekata i nabavku novih radnih mašina i vozila.

Prema njenim riječima, "Elektrokrajina" je tokom prošle godine izgradila 187 kilometara nove distributivne mreže i sanirala postojeću mrežu u dužini od 212,5 kilometara, a izgrađeno je i sanirano 145 trafostanica.

Kada je riječ o borbi protiv neovlašćene potrošnje električne energije, u "Elektrokrajini" kažu da su lani otkrili 576 takvih slučajeva, na osnovu kojih su podnijeli 202 krivične prijave i 37 tužbi protiv nesavjesnih potrošača.

Izvršni direktor za ekonomske poslove "Elektrokrajine" Rodoljub Topić kaže da su nivo naplate električne energije u prošloj godini zadržali na visokom nivou od 101 odsto, uključujući naplatu potraživanja po sklopljenim reprogramima i nagodbama putem medijacije.

"Ukupni prihodi `Elektrokrajine` u 2016. godini iznosili su 235,7 miliona KM, te su za 8,5 odsto veći nego prethodne godine. Neto dobit preduzeća je, takođe, zabilježila godišnji rast od 5,9 odsto, na 265.586 KM", precizirao je Topić.

Uprava "Elektrokrajine" najavila je da će 7. marta sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj zaključiti ugovor o kreditu od 15 miliona evra za potrebe projekta modernizacije dijela distributivne mreže preduzeća.

 

Peking će imati samo električne taksije

Peking je jedan od najzagađenijih gradova na svijetu, stoga su gradski oci najavili da će s ulica skloniti sve taksije s motorima s unutarnjim izgaranjem i zamijeniti ih električnima.

U glavnom kineskom gradu trenutačno prometuje 70.000 taksija. Usporedbe radi, New York ih ima 'samo' 13.000.

Zamjena svih 70.000, odnosno kupovina električnih, koštat će oko 1,3 milijarde dolara, prenose hrvatski mediji.

Kinezi preuzimaju RTB Bor?

Kinezi su blizu odluke da preuzmu Rudarsko topioničarski basen Bor, ali su za to pripremili i listu uslova koju će podnijeti Vladi Srbije, piše "Blic".

Pozivajući se na izvore iz Vlade Srbije i kineske Ambasade u Beogradu, list navodi da bi u RTB Bor trebalo da uđe jedna od navećih kineskih kompanija iz rudarskog kompleksa, uz dogovor sa državnom administracijom te zemlje, ali ime ove kompanije krije se kao najstrože čuvana tajna.

U tekstu se ističe da se zna da je to jedna od najmoćnijih kompanija u Kini, koja je među prvih pet u toj zemlji u ovoj privrednoj grani i da su "Kinezi jasno stavili do znanja da ih ne zanimaju nagomilani dugovi RTB-a koji se mjere milijardama".

"Po svemu sudeći, Vlada Srbije moraće da donese odluku da RTB-u otpiše sve dugove prema javnim preduzećima, prije svega one za struju", naveo je izvor lista.

Izvor dodaje da Kinezi insistiraju na tome da njihov menadžment preuzme kompletnu kontrolu nad RTB-om i da traže otpuštanje većeg broja zaposlenih, a da socijalni program plati Srbija.

Vlada Srbije je u decembru raspisala javni poziv za izbor profesionalnog menadžmenta i savjetovanja u upravljanju RTB Bor.

Evropski novac za slovačke plinske projekte

Evropska komisija je odabrala 18 energetskih projekata kao prioritetnih za realizaciju te će im dodijeliti podršku od ukupno 444 miliona eura.

Među njima su dva slovačka projekta, koji će zajedno dobiti gotovo 1/4 predviđenih sredstava.

To je projekt plinovoda koji će povezati  Slovačku i Poljsku, za što je predviđeno 107,7 mil. eura, što je 40% vrijednosti. Ukupni trošak izgradnje te interkonekcije procjenjuje se na 270 mil. eura. Plinovod će biti dug 164 km, od čega je 106 km u Slovačkoj i 58 km u Poljskoj. Plinovod će moći godišnje prenositi 4,7 mlrd. m3 plina iz Poljske u Slovačku, a obrnuto 5,7 mlrd. m3 i njime će Slovačka značajno smanjiti ovisnost o uvozu plina iz Rusije preko Ukrajine.

Drugi projekt je izgradnja sistema plinovoda Eastring koji bi povezao plinska tržišta zemalja Srednje i Jugoistočne Evrope.

U ovoj fazi projekt će dobiti potporu od 1 mil. eura za izradu studije izvodljivosti, što je 1/2 procijenjenog troška, javlja slovački dnevnik 'Spectator' .

Na austrijskim cestama 10.000 električnih automobile

Od srijede, od kada su na raspolaganju subvencije do 4.000 eura za e-automobile, u Austriji je porastao veliki interes za ovu vrstu ekoloških vozila.

Već u 10:30 bilo je podneseno 240 prijava, od kojih je 147 općina i firmi, a 93 privatnih, kazao je ministar životne sredine Andrae Rupprechter (ÖVP), izvijestio je Der Standard.

Električni automobili bit će vidljivi, 1. aprila dobijaju zelene registarske tablice. Daleko najviše električnih automobila ima Austrijska pošta - više od 1.300. Sa početkom marta u Austriji će prvi put više biti od 10.000 električnih automobila.

Ukupno u Austriji ima 4,8 miliona registrovanih automobila, što je u prosjeku jedan automobil na dva stanovnika.

Od 2008. godine austrijska vlada podstiče električnu mobilnost, i od tada je sa 21 milion eura promovisano oko 2.000 električnih automobila, 3.000 električnih bicikala i 3.000 stanica za punjenje.

Grabar Kitarović: Onečišćenje u S. Brodu postoji i zna se odakle dolazi

Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović komentirala je u četvrtak tvrdnje predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika da problem onečišćenja zraka u Slavonskom Brodu ne postoji i da su predsjedničini istupi pretjerani te kazala kako podaci pokazuju da problem postoji i da se zna i odakle dolazi.

"Sva statistika i podaci govore da problem postoji i zna se odakle problem dolazi. Dok sam predsjednica zalagat ću se da se on riješi na korist ljudi u Slavonskom Brodu i okolnim mjestima. Očito i na korist ljudi u Republici Srpskoj, koji žive u obmani od strane njihovog vlastitog vodstva. Negiranjem problema on se ne može riješiti. Drago mi je da su gospodin Lavrov i Ruska Federacija izrazili spremnost za rješavanje ovog problema", rekla je Grabar Kitarović najavljujući kako će podatke o onečišćenju zraka u Slavonskom Brodu poslati Lavrovu, javlja Hina.

Ponovila da je i dalje spremna o problemu onečišćenja razgovarati i s vodstvom Republike Srpske.

Dodik: Rusi ne odustaju od rafinerije u Bosanskom Brodu

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je u četvrtak kako je od ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova dobio uvjeravanja da će rafinerija nafte u Bosanskom Brodu nastaviti s radom no nije pojasnio ima li kakvog dogovora o rješavanju problema onečišćenja zraka čiji su uzročnik njeni pogoni.

Dodik se tijekom dana s Lavrovom sastao u Moskvu a u izjavi koju je dao za javni servis RS (RTRS) i agenciju Srna kazao je kako mu je šef ruske diplomacije prenio da će se rad rafinerije čiji je vlasnik naftni gigant "Zarubežnjeft" nastaviti.

Osim što onečišćuje zrak bosanskobrodska rafinerija konstatno negativno posluje. Prema dostupnim podacima njen akumulirani gubitak do sada je premašio iznos od 280 milijuna eura što je potaknulo nagađanja kako bi Rusi od cijelog posla mogli odustati no Dodik je takvo što odlučno opovrgnuo.

"Bez obzira na neke ranije vijesti o tome kako netko ima problema ili čak i da će prestati s radom mi smo u Moskvi dobili uvjeravanja da se od tog projekta ne odustaje", izjavio je Dodik.

On je ustvrdio kako "Zarubežnjeft" u RS-u zapravo dobro posluje te kako je u 2016. godini ta tvrtka ostvarila i dobit iako nije jasno na kakve se podatke poziva kako bi potkrijepio tu tvrdnju. Jednosatavno je konstatirao kako je to "dobar trend koji će biti nastavljen".

Problem onečišćenja zraka nije komentirao iako je uoči odlaska u Moskvu ustvrdio kako Hrvatska o tome daje netočne informacije.

Političke razgovore koje je vodio s Lavrovom Dodik je opisao kao pozitivne ističući kako je zahvalan Rusiji jer ta zemlja podupire strogo poštivanje odredbi Daytonskog sporazuma.

28.2. 2017.

Krenula škotska hidroelektrana na morske talase

HEV MeyGen započela je s isporukom električne energije u javnu elektroenergetsku mrežu

Kako je izvijestio američki hidroenergetski portal 'HydroWorld.com', britanska tvrtka Atlantis Resources objavila je da je 20.2.2017. godine turbinski agregat snage 1,5 MW u Hidroelektrani na morske valove MeyGen započeo s isporukom električne energije u javnu elektroenergetsku mrežu. Riječ je o projektu koji je ostvaren u zaljevu Pentland u Škotskoj, a sastoji se od četiri turbinska agregata pojedinačne snage 1,5 MW, pri čemu je agregat koji je puštena u pogon dio faze 1A. Turbinska jedinica je visoka 15 m, dok promjer rotora iznosi 18 m, a nazivnu snagu doseže kod protoka 3 m/s. Opremu je isporučila tvrtka Andritz Hydro Hammerfest. Nastavak projekta, pri čemu će ukupna snaga iznositi 6 MW, uslijedit će tijekom 2017. godine, a kada bude u cijelosti dovršena HEMV MeyGen imat će snagu čak 400 MW.

Nastavlja se Snaga Sibira

Rusija će ove godine sagraditi još 600 km sibirskog plinovoda

Plinovod-3-20120229111545621  28.02.2017. - 12:51


Ruska plinska tvrtka Gazprom je 1.1.2017. godine dovršila izgradnju 700 km plinovoda Snaga Sibira koji je namijenjen za izvoz plina u Kinu. U 2017. godini planira se izgraditi još više od 600 km plinovoda. Zapravo, do danas je zavareno 700 km cijevi i položeno još 490 km cijevi, a radovi se nastavljaju prema planu. Plinovod će isporučivati plin iz istočnog Sibira, s plinskih polja Jakutika i Kovitka za potrebe domaćeg tržišta i za izvoz u Kinu. Njime se planira u Kinu izvoziti 38 mlrd. m3 godišnje tijekom idućih 30 godina.
Istodobno, Gazprom je ideju o podjeli sada jedinstvenog ruskog plinskog sustava proglasio neprihvatljivom jer takav sustav omogućuje sigurnost opskrbe i u vrijeme vrhunaca potrošnje. Prije takve reakcije Gazproma je i čelnik ruske Savezne antimonopolne službe (FAS)  izjavio kako o pilot-projektu liberalizacije plinskog tržišta u nekim dijelovima Rusije treba još raspravljati, javlja ruska novinska agencija TASS.

Oživljava projekat "Јužni tok"?

Projekat gasovoda "Јužni tok" mogao bi ponovo biti aktuelan nakon održavanja parlamentarnih izbora narednog mjeseca u Bugarskoj, izjavio je danas mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto.

Novinska agencija RIA Novosti podsjeća da je Rusija u decembru 2014. godine odustala od planiranog gasovoda, koji bi prolazio kroz Bugarsku, Srbiju i Mađarsku, i opredijelila se za "Turski tok".

"Mislim da ima smisla sačekati okončanje izbora i da vidimo stav novih vlasti. Međutim, nije samo u interesu Mađarske da se oživi ovaj projekat, već i Bugarske i Srbije", rekao je Sijarto.
U Bugarskoj se prijevremeni parlamentarni izbori održavaju 26. marta.
"Sve ove zemlje Balkana i Centralne Evrope imaju interes da `Јužni tok` oživi", rekao je Sijarto.

 

Jonsko-jadranski plinovod ići će kroz BiH

Jonsko-jadranski plinovod (IAP) proći će preko teritorije Bosne i Hercegovine, odlučeno je na sjednici Konsultantskog vijeća za gradnju „Južnog plinskog koridora“, koja je održana u glavnom gradu Azerbejdžana.

Promijenjena je planirana ruta IAP-a koja je trebala zaobići našu državu, duž jadranske obale Hrvatske. Također, promijenjena ruta plinovoda preko BiH dobila je i podršku Investicijskog fonda za zapadni Balkan (WBIF), čiji su predstavnici nakon sastanka izrazili spremnost da odobre grant sredstva u iznosu od 2,5 milijarde eura kako bi bio realiziran ovaj projekt.

Jonsko-jadranski plinovod bit će konektovan na Transjadranski plinovod (TAP) u albanskom gradu Fieri, nakon čega će nastaviti preko Crne Gore, zatim BiH, kako bi na sjeveru naše države ušao u EU i time omogućio snabdijevanje država EU azerbejdžanskim plinom. 

 

Novo rješenje za pohranu energije

Baterija s hidronijevim ionima omogućit će održivu skladištenje energije iz obnovljivih izvora

Kako je izvijestio američki portal 'Renewable Energy World.com', Državno sveučilište Oregona (OSU) izvijestilo je da su njegovi znanstvenici razvili novu bateriju koju kao prijenosnik naboja koriste isključivo hidronijeve ione. Pri tome će baterije omogućiti nova istraživanja nepokretnih rješenja za skladištenje električne energije na visokoj razini, tj. iz elektroenergetske mreže, što je osobito prikladno za pohranu značajnijih količina energije iz vjetroelektrana i sunčanih elektrana. Istodobno su istraživači Fakulteta prirodnih znanosti OSU-a pokaali da hidronijevi ioni mogu biti povratno pohranjivani u elektrodama koje su izrađene od posebnog materijala, perilenetetrakarboksilnog dianhidridema (PTCDA). Pri tome baterija, koja je izrađena na Fakultetu za kemiju OSU-a, kao elektrolit koristi razrijeđenu sumpornu kiselinu. Studija o tome objavljena je u međunarodnom izdanju njemačkog znanstvenog časopisa za kemiju 'Napredna kemija' koji izdaje Društvo njemačkih kemičara (GDCh).

Sjeverni tok 2 sve bliže

Švicarska tvrtka Allseas polagat će cijevi po dnu Baltičkog mora

Tvrtka Nord Stream 2 dodijelila je posao polaganja cijevi ispod Baltičkog mora za plinovod Sjeverni tok 2 švicarskoj tvrtki Allseas, specijaliziranoj za takve poslove. Allseas će položiti obje cijevi plinovoda u 2018. i 2019. godini. U tijeku su i natječaji za polaganje cijevi i izgradnju 'offshore' plinske infrastrukture u priobalnim dijelovima Rusije i Njemačke, javlja ruska novinska agencija TASS.

Odbačena Gazpromova žalba

Ukrajinski sud odbio je žalbu ruskog plinskog diva na kaznu od 6,8 mlrd. dolara

Nadležni ukrajinski sud odbacio je žalbu ruske plinske tvrtke Gazprom kojom je ona osporavala visoku kaznu zbog optužbi za zloupotrebu monopolskog statusa na ukrajinskom plinskom tržištu. Ukrajinski Antimonopolni odbor (AMK) propisao je Gazpromu kaznu od 6,8 mlrd. dolara u siječnju 2015. godine zbog navodnog kršenja propisa o zaštiti tržišnog natjecanja. Gazprom se žalio na tu odluku, ali je sud potvrdio odluku AMK-a pa je Gazprom potom podnio žalbu višem sudu koji je također odbacio žalbu. U osnovi odluke AMK-a stoji optužba da je ukrajinska državna naftna i plinska tvrtka Naftogaz pretrpjela 6 mlrd. dolara štete zbog zloupotrebe Gazpromovog monopolnog statusa u tranzitu plina preko Ukrajine. Gazprom tvrdi da je to rezultat pritiska, budući da on nije obavljao nikakvo poslovanje u Ukrajini, a plin namijenjen Ukrajini bio je tehnički uredno isporučen i predan na za to ugovorenom mjestu na ukrajinsko-ruskoj granici, javlja ruski portal 'Sputnik News'.

Pakleni plan Rusije bi mogao pomrsiti račune Evropi

Ruski plinski div Gazprom bi mogao pomrsiti plan Evropske unije da smanji ovisnost o plinu s Istoka. Najavljeno je da bi se ova kompanija mogla uključiti u utrku za opskrbu Evrope i putem Transjadranskog cjevovoda (TAP) nakon 2020. godine, prenosi Reuters.

Inače, Rusija je najveći dobavljač plina za Evropu, a snabdijevaju dvije trećine evropskih potreba za tim energentom. Ipak, Unija je odlučila da proširi popis izvora tako da je prioritetom proglasila novi Južni plinski koridor kojim planira nabavljati plin iz Azerbajdžana.

Završna karika tog projekta kapaciteta 10 milijardi kvadratnih metara trebao bi biti TAP, koji će se na turskoj granici nadovezati na Transanatolski cjevovod (TANAP) i preko Grčke i Albanije kroz jadransko podmorje izaći na teritorij Italije.

Zamjenik predsjednika uprave Gazproma Aleksander Medvedev kazao je da u kompaniji razmatraju uključivanje u projekt putem sistema aukcija koji bi svim potencijalnim dobavljačima trebao garantirati jednak pristup cjevovodu.

Medvedev je rekao da nije siguran da će Azerbajdžan moći sam puniti cjevovod, dodajući da bi Rusija mogla priskočiti i nadoknaditi eventualne nedostatke u drugoj fazi projekta koja predviđa proširenje transportnih kapaciteta nakon 2020. godine.

- Tako cjevovod neće ostati prazan - dodao je ruski čelnik.

U prvoj će fazi jedini dobavljač plina za TAP biti konzorcij na čelu s British Petroleumom, koji trenutno razvija plinsko polje Šah Deniz II u Azerjbadžanu. U drugoj će fazi kapacitet plinovoda biti udvostručen, a dobavljači će se birati na otvorenim aukcijama.

Pojedini dioničari TAP-a, uključujući talijanski Snam i belgijski Fluxys, poručili su da ne bi imali ništa protiv uključivanja Gazproma, a i neimenovani izvori iz Evropske unije napominju da ne mogu spriječiti konkurentnost ruske kompanije na aukcijama.

Ipak, naglašavaju da bi ulazak ruskog plina u TAP možda ne bi bio u skladu s uvjetima koje su postavili finansijeri projekta, poput Evropske investicijske banke (EIB), prenosi Avaz.

U Bruxellesu napominju da bi u slučaju TAP-a možda mogli suspendirati propise o ravnopravnoj tržišnoj konkurentnosti kako bi isključili Gazprom, ali bi taj postupak trebale pokrenuti kompanije i vlade koje sudjeluju u projektu.

Intervencija bi mogla biti protumačena kao odustajanje od zacrtanog isključivo tržišnog reguliranja cijena plina, napominje Reuters.

 

23.2.2017.

Nafta miruje: Na sceni najstabilnija cijena u posljednjih 10 godina

Cijene sirove nafte koje su zastubljene na svim tržištima još od početka decembra 2016. godine sada se mogu smatrati kao najstabilnijim periodom u proteklih deset godina.

Naime, od početka decembra 2016. sve do pisanja teksta na snazi su minimalno promjenjive cijene barela crnog zlata. Prema podacima o promjeni vrijednosti barela Brent nafte, odnosno nafte na evropskoj berzi, oscilacije zabilježene u protekla gotovo tri mjeseca ne prelaze šest dolara.

Najniža cijena Brenta iznosila je nešto više od 51 dolar, dok je najveća vrijednost od početka decembra iznosila 56 dolara.

Slično kretanje je zabilježeno i na američkom tržištu gdje WTI nafta, iako nešto jeftinija, ne bilježi promjene veće od pet dolara po barelu. Najniža cijena barela je od početka decembra bila nešto veća od 49 dolara, dok je najveća zabilježena 21. februara i iznosila je 54 dolara.

Vremenski raspon takve stabilnosti cijena nije zabilježen tačno deset godina. Naime, krajem 2006. godine, odnosno od sredine septembra do kraja decembra, cijene crnog zlata nisu oscilirale više od šest dolara.

Tadašnje cijene su bile nešto više od današnjih - od 60 do 66 dolara po barelu.

Podsjećamo,vrijednost sirove nafte stabilizovana je nedugo nakon odluke OPEC-a o smanjenju proizvodnje, a koja je prvenstveno uzrokovala privremeni rast cijena koji se zaustavio početkom decembra 2016. godine.

Ogromne posljedice promjene klime Globalno zatopljenje pogađa i morske površine

Globalno zatopljenje pogađa i morske površine pa tako i Sjeverno more postaje sve toplije što privlači neke nove stanovnike, ali neke stare uništava, piše u komentaru Deutsche Welle. Oštar vjetar, trava na dinama koja se pod njim povija i školjke u pijesku - to je slika koja se povezuje sa Sjevernim morem. No i ovdje se uočavaju posljedice promjene klime, prije svega ispod površine mora. Zbog toga što ono postaje sve toplije u njega se "doseljavaju" novi stanovnici koji su do sada radije živjeli tamo gdje je more bilo toplije poput npr. pacifičke kamenice. Do sada je njoj Sjeverno more bilo prehladno, dok je danas, kako  za DW upućuje morski ekolog Christian Buschbaum, ima na cijelom području plitkog mora u Njemačkoj. Buschbaum je stacioniran na Syltu i od tamo za Institut Alfreda Wegenera istražuje organizme koji žive u plitkom moru. Pacifičkoj kamenici, kaže, treba temperatura od najmanje 18 stupnjeva nekoliko tjedana godišnje u komadu da bi se mogla razmnožavati, a plitko more oko Sylta je taj uvjet zadnjih nekoliko godina moglo bez problema ispuniti. Prema navodima Saveznog ureda za brodsku plovidbu i hidrografiju (BSH) Sjeverno more je u 2016. imalo prosječnu temperaturu 11 stupnjeva, što je druga najviša vrijednost od 1969. godine. Samo je 2014. godine Sjeverno more s 11,4 stupnja u prosjeku bilo toplije, ističe DW. To za posljedicu ima da su se nekadašnji grebeni s dagnjama postali grebeni kamenica. Kamenice, međutim, ne potiskuju dagnje, objašnjava Buschbaum za DW. No nisu svi stanovnici Sjevernog mora oduševljeni porastom temperature u njemu. Bakalar je tako ugrožen s dvije strane. S jedne strane prekomjernim ulovom, a s druge strane ovoj ribi koja voli hladna mora Sjeverno polako postaje pretoplo. "Na bakalar se zagrijavanje Sjevernog mora u svakom slučaju odrazilo negativno", konstatira znanstvenica Anne Sell s Instituta Thünen. Sjeverno more je za bakalar južna granica njegovog staništa. No porast temperature nema samo negativne posljedice za ovu vrstu ribe. I sjevernija mora postaju toplija pa tako i Barentsovo more na granici sa Sjevernim ledenim morem zbog čega se stanište bakalara sada širi prema sjeveru. DW postavlja pitanje što konkertno za Sjeverno more znači daljnji porast temperature i miješanje starosjedilaca s njegovim novim stanovnicima? "Doći će do promjena u interakciji živih bića", zaključuje Buschbaum za DW.

Počinje „aklimatizacija“ lokalnog razvoja

Stana Božović, državna sekretarka u Ministarstvu poljoprivrede i zaštite životne sredine i Steliana Nedera, zamenica stalne predstavnice Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Srbiji, potpisale su danas projektni dokument kojim i zvanično počinje realizacija petogodišnjeg projekta za “Lokani razvoj otporan na klimatske promene”.

Projektom koji je namenjen prilagođavanju lokalnog privrednog i društvenog razvoja na klimatske promene usmeriće se ukupno 12 miliona američkih dolara na inovativna rešenja za izazove smanjenja emisija gasova sa efektom staklene bašte, energetske efikasnosti, obnovljivih izvora energije, saobraćaja, inovativnih modela poslovanja, tehničkih i tehnoloških inovacija, a posebno na upotrebu informacionih tehnologija u ove svrhe.

Za učešće u projektu moći će da apliciraju, kako direktno lokalne samouprave, tako i druge zainteresovane strane kao što su preduzeća, naučno-istraživački sektor, civilni sektor i drugi, uz obaveznu saradnju i u partnerskom odnosu sa lokalnim samoupravama.

 

Prema rečima državnog sekretara Stane Božović, sredstva mobilisana iz različitih izvora, uključujući novoustanovljeni Zeleni fond pod okriljem Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine, Globalni fond za životnu sredinu (GEF), razvojnu pomoć Evropske unije, Švajcarske, Švedske ali i Unikredit banke, te samih lokalnih samouprava u Srbiji, biće iskorišćena za promociju lokalnih partnerstava, koja pod vođstvom participirajućih opština mobilišu i resurse privrednih subjekata i organizacija civilnog društva.

Projektni dokument je potpisan prepoznajući veliki uticaj klimatskih promena na lokalnu privredu, infrastrukturu, prirodne i druge razvojne resurse kojim će se akteri lokalnog razvoja iz sva tri sektora, javnog, privatnog i nevladinog, pozvati da kandiduju inovativna rešenja za svojevrsnu “aklimatizaciju” lokalnog razvoja u svim njegovim dimenzijama.

Ministartstvo i UNDP saglasni su u tome da projekat predstavlja dobru osnovu da se prepoznaju i maksimalno angažuju nacionalni naučno-stručni i privredni kapaciteti u rešavanju izazova klimatskih promena u Srbiji, a posebno na nivou lokalnih samouprava. U skladu sa globalnim tendencijama, projekat predstavlja model za uvođenje i primenu inovacija na polju nauke i tehnike, kao i inovativnih modela poslovanja i finansiranja.

Republika Srbija posvećena je ispunjavanju međunarodnih obaveza u oblasti borbe protiv klimatskih promena, kao i usaglašavanju sa pravnim tekovinama Evropske unije u ovoj oblasti. U ovom kontekstu značajno je da je Srbija u procesu ratifikacije Sporazuma iz Pariza i da je započela izradu sveobuhvatne nacionalne strategije borbe protiv klimatskih promena sa akcionim planom. Ova dokumenta dugoročno usmeravaju razvoj Srbije ka smanjenju emisija gasova sa efektom staklene bašte i povećanju otpornosti na klimatske promene. Postizanje ovih ciljeva zahteva akcije na lokalnom nivou, a projekat „Lokalni razvoj otporan na klimatske promene“ predstavlja jedan od pionirskih koraka u tom pravcu.

Elektroprenos BiH gradi poslovni objekat u Mostaru vrijedan 5,2 miliona KM

Elektroprenos BiH raspisao je tender za izvođača radova na izgradnji poslovnog objekta Operativnog područja Mostar.

Kako se navodi u tenderu, nabavka radova pored izgradnje poslovnog objekta OP Mostar u Mostaru, uključuje osiguranje suglasnosti, građevinske dozvole, nabavu opreme i materijala, izvođenje građevinskih, elektro i strojarskih radova, opremanje interijera, osiguranje projektne dokumentacije izvedenog stanja i uporabne dozvole, prenosi Akta.ba.

Potrošnja energije u EU 2,5 posto ispod razina iz 1990.

Potrošnja energije u Europskoj uniji (EU) smanjena je u razdoblju od 1990. do 2015., ali je porasla ovisnost o uvozu fosilnih goriva, koja i dalje čine glavni izvor energije, premda su sve članice smanjile njihov udio u potrošnji, pokazalo je najnovije izvješće Eurostata.

Ukupna potrošnja energije na razini EU-a u navedenom je razdoblju smanjena za 2,5 posto, na milijardu i 626 milijuna tona ekvivalenta nafte (Mtoe), objavio je europski statistički ured u ponedjeljak. Razina potrošnje smanjena je i za 11,6 posto u odnosu na najvišu razinu dosegnutu 2006. od gotovo milijardu i 840 milijuna tona ekvivalenta nafte.

Sudjelujući s gotovo tri četvrtine u EU potrošnji energije u 2015. godini, fosilna goriva i dalje predstavljaju daleko najveći izvor energije, premda njihov udio konstantno opada proteklih desetljeća. U 2015. je iznosio 73 posto, nasuprot 83 posto 1990. godine.

Međutim, u istom se razdoblju ovisnost EU-a o uvozu fosilnih goriva povećala - na 73 posto uvezenih fosilnih goriva u 2015., sa svega nešto iznad polovine, odnosno 53 posto u 1990. godini.

Drugim riječima, dok je 1990. godine jedna uvezena tona fosilnog goriva dolazila na svaku proizvedenu u EU, do 2015. godine taj je omjer narastao na tri tone uvezene za svaku proizvedenu u EU, navodi se u priopćenju statističkog ureda EU.

Njemačka najveći potrošač u EU

Njemačka je u 2015. ostala najveći potrošač energije u EU, s 314 milijuna tona ekvivalenta nafte, odnosno 19 posto ukupno potrošene energije u 28-članoj EU.

Slijede Francuska, s 253 Mtoe ili 16 posto, Velika Britanija sa 191 ili 12 posto te Italija, sa 156 ili 10 posto. U usporedbi s 1990. najveći pad potrošnje energije u 2015. zabilježen je u tri baltičke zemlje - u Litvi, za 57 posto, u Latviji za 45 i u Estoniji za 37 posto.

U Hrvatskoj je potrošnja u tome razdoblju smanjena za gotovo 12 posto, na 8,5 milijuna tona ekvivalenta nafte u 2015. godini.

Nasuprot njima, najveći rast potrošnje zabilježen je na Cipru, za 41 posto, u Irskoj za 38, te u Španjolskoj i Austriji za 35, odnosno 33 posto.

Pad udjela fosilnih goriva u energetskoj potrošnji u svim članicama

U razdoblju od 1990. do 2015. godine sve su zemlje članice zabilježile pad udjela fosilnih goriva u energetskoj potrošnji, pri čemu je najizrazitiji pad imala Danska, s čak 91 na 69 posto. Slijede Latvija s padom na 61 posto, s 83 posto, te  Rumunjska, gdje je udio smanjen na 74 posto, s 96 posto.

U Hrvatskoj je udio fosilnih goriva u energetskoj potrošnji smanjen na 70 posto u 2015. godini, s 81 posto 1990. godine, pokazalo je Eurostatovo izvješće.
Velika je većina članica, međutim, ostala u velikoj mjeri ovisna o fosilnim gorivima u potrošnji energije, pokazalo je izvješće. U samo tri zemlje članice udio fosilnih goriva bio je manji od 50 posto energetske potrošnje, pri čemu je u Švedskoj iznosio 30 posto, u Finskoj 46 a u Francuskoj 49 posto, navodi se nadalje u tom izvješću.

U većini članica u porastu ovisnost o uvozu fosilnih goriva

U većini članica EU-a u razdoblju od 1990. do 2015. porasla je ovisnost o uvozu fosilnih goriva, pri čemu je daleko najizrazitiji skok zabilježila Velika Britanija, na 43 posto u 2015. godini, sa svega dva posto 1990. godine. U Poljskoj je, primjerice, skočila na 32 posto, sa svega jedan posto.

U Hrvatskoj je u 2015. ona uvećana na 64 posto, sa 42 posto u 1990. godini, pokazalo je izvješće Eurostata.

Najmanje ovisne u 2015. o uvozu fosilnih goriva bile su Danska, sa svega četiri posto, te Estonija, sa 17 posto, pokazalo je izvješće.

Rusija vodi po proizvodnji nafte
Iako je potkraj prošle godine pretekla Saudijsku Arabiju po proizvodnji nafte, Rusija je danas premašila plan o smanjenju proizvodnje

U prosincu 2016. godine Rusija je povećala proizvodnju nafte za 4%, na 10,49 mil. bbl/d, dok je u isto vrijeme Saudijska Arabija povećala proizvodnju za 3%, na 10,46 mil. bbl/d. Tako je potkraj 2016. godine Rusija pretekla Saudijsku Arabiju po proizvodnji nafte, što joj je ranije pošlo za rukom i u ožujku 2016. U novom sporazumu o smanjenju proizvodnje nafte u prvoj polovici 2017. godine obje zemlje su se obvezale smanjiti proizvodnju: Rusija za 300 000 bbl/d, a Saudijska Arabija za 486 000 bbl/d.
Pri tome Rusija u veljači 2017. godine bila već ispred plana, javlja ruska novinska agencija TASS.

 

Master kurs namenjen civilnom sektoru na temu trenutnog statusa pregovora sa Evropskom Unijom u oblasti zaštite životne sredine i klimatskih promena

Državna sekretarka, dr Stana Božović, prisustvovala je otvaranju Master kursa namenjenog civilnom sektoru na temu trenutnog statusa pregovora sa Evropskom Unijom u oblasti zaštite životne sredine i klimatskih promena.

Master kurs se održava od 20. do 24. februara, u organizaciji Regionalnog centra za životnu sredinu za Centralnu i Istočnu Evropu (REC) a u okviru CSOnnect programa, finansiranog od strane Švedske agencije za međunarodnu razvojnu pomoć (SIDA).

Master kurs je otvoren uvodnim izlaganjem izvršnog direktora REC-a,  gospodina Mihaila Dimovskog, koji je u svom obraćanju predstavnicima organizacija dobitnicama grantova u okviru programa CSOnnect, naglasio da je REC upoznat sa složenim sistemom i aktuelnim problemima u životnoj sredini, koji zahtevaju sprovođenje velikih promena i tehničku spremnost svih aktera u procesu. Zakonodavstvo Evropske unije predstavlja jedno od najrazvijenijih i najobimnijih zakonodavstava, koje sadrži veliki broj standarda i regulativa. Pregovarački proces vodi Vlada RS ali organizacije civilnog društva imaju svoju ulogu u procesu i uvid u isti i utiču u doprinosu procesu pridruživanja. Uloga OCD je značajna jer može pripremiti zajednicu i upoznati je sa brojnim direktivama i propisima Evropske unije, istakao je gospodin Dimovski.

Državna sekretarka Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine Republike Srbije, Stana Božović je dala podršku aktivnostima REC-a, predstavila je planove Ministarstva i strateška dokumenta i obavestila prisutne o toku pregovaračkog procesa i dodala da je jedan od osnovnih preduslova za ispunjavanja zadataka koji se odnose na poglavlje 27 jeste uključenost šireg društvenog pojasa svih zainteresovanih strana ali i građana kao i njihova aktivna participacija, sa posebnim osvrtom na to da su organizacije civilnog društva, fakulteti, lokalne samouprave i građani partneri Ministarstva u čitavom procesu.

Pored navedenih tema, na Master kursu razgovaraće se i o kvalitetu voda, klimatskim promenama, upravljanju otpadom, kontroli industrijskog zagađenja, zaštiti prirode,  horizontalnom zakonodavstvstvu, postojećim skrininig izveštajima i trenutnoj pregovaračkoj poziciji Srbije, nadležnostima, planovima za buduću transpoziciju i izazovima u finansiranju.

Panel diskusija 'Ugalj i termoelektrane-strateška investicija ili bacanje novca'

Na panel diskusiji „Ugalj i termoelektrane - strateška investicija ili bacanje novca?” održanoj u srijedu u Ugljeviku, predstavljena je ekonomska analiza autora Damira Miljevića koje se bavi ekonomskim aspektima eksploatacije uglja u Republici Srpskoj, tačnije poslovanjem termoelektrana u Ugljeviku, Gacku i Stanarima, te planovima za razvijanje termoelektrana Ugljevik 3 i Gacko 2.

Koordinator programa Energija i klimatske promjene u Centru za životnu sredinu Igor Kalaba je kazao da su ovom i prethodnim analizama pokazali da se srlja u propast.

- Termoelektrane su ne samo među najgorim zagađivačima, već su društveno i ekonomski neopravdane i neisplative. Općine kao što su Ugljevik i Gacko najviše zavise od poslovanja ovih postrojenja koja će u skorijoj budućnosti biti zatvorena, a nova jednostavno nisu isplativa i zbog međunarodnih obaveza, te zbog stanja tržišta mogu samo ubrzati naš put na dno - ekološki, ekonomski i društveno - kazao je Kalaba.

Analiza je izvedena sa stanovišta eksternalija, tj. eksternih efekata koje korištenje uglja u termoelektranama ima u smislu odnosa društvenih koristi i društvenih troškova. Glavni zaključak je da su energetska politika i strategija koje se trenutno provode u Republici Srpskoj pogrešni, i da će njihova realizacija izazvati posredni društveni gubitak koji će u narednih 30 godina iznosi preko 1.445 miliona maraka.

Ekonomista Damir Miljević je kazao da analize egzaktno pokazuju da su pogrešna energetska politika, loše upravljanje i nebriga doveli do toga da postoje ekonomski neefikasne termoelektrane, preniske cijene koncesija i razvoj novih termoenergetskih kapaciteta uprkos njihovoj društvenoj neisplativosti.

 - Nažalost to će kao rezultat imati poskupljenje električne energije za domaće potrošače i prouzrokovaće društvene troškove koji će se u budućnosti mjeriti stotinama miliona eura. Da bi se taj šok izbjegao naši vlastodršci se moraju što prije i odgovornije posvetiti alternativnim energetskim modelima, razvijanju energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije, a privrede opština koje zavise od termoelektrana se moraju pod hitno preorijentisati, pri čemu je potrebno udaljavanje od zastarjelih tehnologija i načina razmišljanja - dodao je Miljević.

Analiza je objavljena u okviru kampanje “Stop prljavoj energiji - jer budućnost je obnovljiva” koju provode Centar za životnu sredinu iz Banjaluke, Centar za ekologiju i energiju iz Tuzle i Ekotim iz Sarajeva. Cilj kampanje je podizanje svijesti javnosti o opasnostima energije iz uglja, zaustavljanje izgradnje novih termoelektrana, te promocija obnovljivih izvora energije i energetske efikasnosti kao alternativnog razvoja energetskih sistema u Bosni i Hercegovini, saopćeno je iz Centra za životnu sredinu.

Hrvatska: Odobrena 102 miliona eura za LNG terminal

Koordinacijski odbor Instrumenta za povezivanje Europe (CEF) odobrio je jučer 102 miliona eura za izgradnju plutajućeg terminala za ukapljeni plin na otoku Krku u Hrvatskoj.

Drugi odobreni projekt odnosi se na unaprjeđenja sistema prijenosa električne energije Sincro.Grid, koji je ocijenjen kao najinovativniji projekt. Projekt Sincro.Grid se ostvaruje u saradnji hrvatskih i slovenskih operatera transportnog sistema električne energije - HOPS, HEP ODS i ELES. Odobreno je ukupno 40,5 miliona eura, odnosno 51 posto sufinansiranja.

Predsjednik Vlade Hrvatske Andrej Plenković o odluci Koordinacijskog odbora rekao je da se na taj način povećava energetska sigurnost Hrvatske.

"Imao sam sastanak s predstavnicima LNG Hrvatska i potencijalnih partnera, dakle, konzorcija u kojem je španski Enagas, luksemburški Marguerite i partneri iz Litve, koji su spremni ulagati. Na taj način povećat ćemo energetsku sigurnost Hrvatske i biti važan dio sigurnosti opskrbe plinom ne samo Hrvatske, nego i Evrope. Mislim da je to jako dobro, vijesti koje smo dobili nakon održanoga sastanka Upravnog odbora Connecting Europe Facilityja, izrazito su ohrabrujuće i mi ćemo nastaviti raditi na ovom strateškom projektu. Nastavit će se sve aktivnosti koje već dugi niz godina priprema LNG Hrvatska, uz odgovarajuće studije i ja vjerujem da bi se u sljedećih nekoliko godina taj projekt mogao realizirati", kazao je Plenković.

Početak rada LNG terminala očekuje se u 2019. godini. Ukupna vrijednost projekta procjenjuje se na oko 363 miliona eura. Odobreno je sufinansiranje studija u iznosu od 50 posto i radova u iznosu od 27,94 posto, što ukupno iznosi 102 miliona eura, saopćeno je iz Vlade Hrvatske.

Škoda i ČEZ zajedno prema elektromobilnosti

Dvije najveće češke tvrtke zajedno će razvijati električna vozila i potrebnu infrastrukturu

Dvije najveće češke tvrtke, elektroenergetski div ČEZ i automobilska industrija Škoda planiraju zajednički razviti električne aute i za njih potrebnu infrastrukturu. Manjak punionica za električna vozila predstavlja veliki problem za njihovo širenje u Češkoj pa će dvije tvrtke zajednički omogućiti instaliranje većeg broja punionica i veću dostupnost električnih auta. U Češkoj trenutačno ima 70 punionica za tek par stotina hibridnih i električnih vozila, ali kako se očekuje prema optimističnom scenariju, njihov bi se broj trebao znatno povećati do 2030. godine, kada bi ona ukupno mogla trošiti energije koliko proizvede jedan nuklearni reaktor. Stoga ČEZ ima interes u tom projektu, a Škoda planira da do 2025. godine električni auti čine 20 - 25% udjela u njezinoj prodaji. Škoda najavljuje da će u industrijsku proizvodnju uvesti svoj model hibridnog auta do 2019, a godinu kasnije i potpuno električni auto, javlja češki dnevnik 'Prague Monitor'.

14. 2. 2014.

Vožnjom bicikla do čistijih gradova i boljeg zdravlja

 
Danas se obeležava međunarodni „Dan zimske vožnje biciklom na posao“ (Winter Bike To Work Day) koji povezuje gradove širom sveta čiji su se stanovnici obavezali voziti bicikl na posao, u školu, na fakultet… Zeleni Srbije ističu da vožnja bicikla ima veliki socijalni, ekonomski i ekološki značaj. Pre svega pod tim podrazumevamo pozitivan uticaj na zdravlje ljudi i održavanje kondicije, uživanje u prirodi, a predstavlja jeftiniji, ekološki i često brži način prevoza, sa „0%“ emisije štetnih gasova.

Zbog saobraćajnih gužvi i problema sa nedostatkom parking prostora koji sve više građanima oduzima zelene površine, države se okreću izgradnji biciklističke infrastrukture, zbog čega prevoz biciklom ima značajan udeo u svakodnevnom prevozu…

Dioničari Janafa mogu se nadati izdašnoj dividend

Nakon nedavno objavljenih sjajnih poslovnih rezultata za prošlu godinu, očito je kako se dioničari Janafa mogu nadati izdašnoj dividendi.

"Ukoliko Vlada ne promijeni odluku o isplati 60 posto dobiti, dioničari mogu očekivati dividendu od približno 170 kuna po dionici. Također, tijekom tjedna su objavljeni i potpisi novih ugovora oko transporta i skladištenja na terminalima Omišalj i Sisak", navodi u izjavi za Hinu Ante Obućina, broker u Podravskoj banci.

Time bi  dividenda bila gotovo 30 posto veća nego lani kad je isplaćeno 132,15 kuna po dionici.

Jadranski naftovod ostvario je u 2016. godini neto dobit od 290,5 milijuna kuna, što je za 24,4 posto više nego prethodne godine te za 74,1 posto više od planirane dobiti. Prema nerevidiranim poslovnih rezultatima, ukupni prihodi Janafa u 2016. godini od 752,7 milijuna kuna za jedan posto su veći nego godinu ranije te 20 posto veći od plana. Prihodi od temeljne djelatnosti - transporta nafte i skladištenja nafte i naftnih derivata, iznose 704,8 milijuna kuna i veći su za 7,9 posto nego prethodne godine te za 16,1 posto od plana, prenosi Novi list.

Prihodi od prodaje u inozemstvu, pak, dosegnuli su 487,2 milijuna kuna, što čini 66,3 posto poslovnih prihoda. U odnosu na godinu ranije porasli su za 11,9 posto, dok su u odnosu na plan veći za 22 posto i to zbog većeg obujma transporta i skladištenja nafte za postojeće i nove inozemne kupce.

Nakon Dieselgatea: EU ojačala pravila za homologaciju automobile

Odbor za unutrašnje tržište Parlamenta EU izmijenio je automobilska EU pravila 'homologacije' krajem prošle sedmice kako bi se spriječilo ponavljanje VW skandala sa emisijama gasova i napravilo okruženje za testiranja nezavisnijim.

"Radi se o tome da smo razmotrili slabosti koje su dozvolile da se skandal sa emisijama gasova dogodi", rekao je parlamentarac Danijel Dalton, koji je predložio zakon u Parlamentu: "Složili smo se da je ključ za obnovu potrošačkog povjerenja u sistem homologacije motornih vozila rigorozniji i sistematski nadzor u svakoj fazi", rekao je Dalton.

Parlamentarci žele veće reviziju rada centara za testiranje i nacionalnih vlasti koje odobravaju vozila za prodaju, jasne obaveze na tržištu nadzora vozila na cesti i ovlasti za Evropsku komisiju da testira automobile i provjerava da li nacionalne vlasti rade svoj posao.

"Iako nikada ne možemo garantirati da se još jedan VW skandal neće se dogoditi", rekao je Dalton, "ovaj sistem trostrukog ključa, u kombinaciji s novim RDE [Real Driving Emissions] ispitivanjima odobrenim prošle godine, čine vrlo vjerovatnim da proizvođači automobila neće preuzimati takav rizik u budućnosti."

'Homologacija' je proces u kojem nacionalne vlasti potvrđuju da model vozila zadovoljava sve sigurnosne EU zahtjeve, zahtjeve za zaštitu životne sredine i zahtjeve proizvodnje prije nego što se mogu lansirati na tržište. Odobreni tekst pojašnjava odgovornosti nacionalnih vlasti odgovornih za homologaciju, centara za testiranje i tijela za nadzor nad tržištem, s ciljem jačanja njihove nezavisnosti i sprečavanje sukoba interesa.

Zašto je podmorski kabal između Italije i Crne Gore značajan i za BiH?

Polaganje podmorskog eneretskog kabla između Italije i Crne Gore u Crnogorskom primorju sa rta Jaz ka Italiji završeno je krajem 2016. godine.

Kada kompletan projekt bude završen, Crna Gora će biti u centru energetskih tokova povezujući se sa energetskim sistemom Italije i zapadne Evrope čime će postati energetsko čvorište zapadnog Balkana sa Evropskom unijom, izvijestila je BHT.
Do sada je urađen najveći dio posla u polaganju kabla od Crne Gore prema Italiji koji će transportavati električnu energiju iz regije u Evropsku uniju.

Cjelokupna investicija od milijardu eura podijeljena je na dva dijela između Crnogorskog elektroprijenosnog sistema (CGS) i njihovog strateškog partnera firme Terna. Polaganje elektroenergetskog kabla podijeljeno je na tri dijela a do sada su položena dva uz obale Crne Gore i Italije.

- CGS ima obavezu izgraditi trafostanicu na koju će se priključiti podmorski kabal i dalekovode od Lastve do Čeva i od Čeva do Pjevalja, kaže izvršni direktor CGS-a Ivan Bulatović, te dodaje da je izgradnja trafostanice pri kraju dok je dalekovod od Čeva do Pjevalja u fazi izgradnje.

Ono što je autoput za kompletnu ekonomiju i trgovinu jedne zemlje, to je podmorski kabal između Italije i Crne Gore za energetiku cijelog regiona.

Povezat će proizvođače i potrošače električne energije u istočnoj i zapadnoj Evropi.

Crna Gora je aplicirala kod Zapadnobalkanskog investicionog fonda za nastavak ovog projekta koji podrazumijeva dalje povezivanje Crne Gore sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom.

- Na taj način dalje proširujemo priču o povezanosti. Povezujemo Crnu Goru osim sa Italijom s južne strane, na drugoj strani 400-kilovoltnim dalekovodom
sa HE Bajina Bašta u Srbiji i HE Višegrad u BiH, kaže Dragica Sekulić, ministrica ekonomije Crne Gore.

Ovim izuzetno značajnim projektom Crna Gora od nekadašnjeg autsajdera u energetskom sektoru u bivšoj Jugoslaviji postat će energetsko čvorište za električnu energiju.

Završetkom ovog projekta otvara se mogućnost za investicije u energetske projekte ne samo u Crnoj Gori već i u zemljama regiona sa gotovo sigurnim plasmanom proizvedene električne energije. U tom smislu Crnogorska elektroprivreda je već intenzivirala radove na izgradnji bloka II Termoelektrane Pljevlja.

Kompletan projekat podmorskog kabla finansiraju Evropska banka za obnovu i razvoj i Njemačka razvojna banka, a završetak se planira krajem 2018. godine.

 

Otvoreno prvo postrojenje za deponovanje prirodnog gasa ispod jezera Tuz

U Aksarayu, u centralnoj Anadoliji, u Turskoj danas je otvoreno prvo postrojenje za deponovanje prirodnog gasa ispod jezera Tuz, javlja Anadolu Agency (AA).

Svečanom otvorenju u Aksarayu u prisustvu desetina hiljada građana prisustvovali su predsjednik Turske Recep Tayyip Erdogan, premijer Binali Yildirim, ministar energetike i prirodnih resursa Berat Albayrak, poslanici u turskom parlamentu, predstavnici diplomatskog kora, privrednici i druge zvanice.

Direktor Turske transportne kompanije za prodaju i distribuciju prirodnog gasa (BOTAS) Burhan Ozcan izjavio je ranije kako je projekat koštao oko 700 miliona dolara.

Ozcan je rekao kako se 40 kilometara južno od jezera Tuz, u mjestu Sultanhani na dubini od 1.100-1.400 metara nalazi 12 jama (vještačkih pećina) koje imaju fizičku zapreminu između 630.000 i 750.000 kubnih metara.

Pojasnio je da završetkom ovih 12 jama bit će dobiven kapacitet od 1,2 milijarde kubnih metara prirodnih gasa.

Dodao je kako će na taj način dnevno biti moguće dostaviti maksimalno 44 miliona kubnih metara gasa.

 

Električni kabal povezati će Egipat, Cipar i Grčku

Studija o postavljanju podvodnog električnog kabela koji bi povezao elektroenergetske mreže Egipta, Cipra i Grčke sa ostatkom Europe nedavno je ponovno odobrena, a nakon njene provedbe krenuti će izgradnja ovog međunarodnog projekta.

Nastos Ktorides, koji vodi projekt Interkonektora EuroAfrika, izjavio je da je riječ o postavljanju kabela dugog 1.650 kilometara i kapaciteta 2.000 MW preko kojeg će se struja slati i primati.

Realizacija projekta će trajati 36 mjeseci nakon završetka studija izvedivosti. Egipatske vlasti potpisale su ovaj tjedan sporazum o nastavku studije za taj projekt, prenosi B92.

Ktorides također vodi odvojen projekt za podvodni električni kabel koji će povezati Izrael, Cipar i Grčku.

Izgradnja tog Interkonektora EuroAzija dužine 1.520 kilometara trebala bi početi ove godine i biti završena 2022. godine.

Procijenjeni trošak prve faze Interkonektora EuroAzija je 3.5 milijardi eura.

Najviša brana u SAD-u prijeti popuštanjemOgromni komadi betona odvalili su se s glavnog preljeva

Nizvodno od najviše brane u SAD-u u blizini grada Orovillea u Sjevernoj Kaliforniji u nedjelju navečer naređena je hitna evakuacija 130.000 stanovnika, nakon što su vlasti izvijestile da bi brana mogla popustiti zbog pukotina koje su se otvorile na glavnom preljevnom kanalu ('spillwayu') u od silnog tlaka vode što se nakupila nakon obilnih padalina. Inženjeri su primijetili ogromnu pukotinu na preljevu, koja je uzrokovana jakom erozije, što bi u konačnici moglo dovesti do popuštanja brane i izlijevanja vode iz jezera Oroville. Inženjeri su još u četvrtak počeli preko glavnog preljeva ispuštati vodu iz akumulacijskog jezera uzvodno od brane, primijetivši da preljevu nedostaju veliki komadi betona. Razina vode u petak je bila manje od dva metra od vrha brane, a porasla je zbog jake kiša i snijega koji su uslijedili nakon nekoliko godina teške suše u Kaliforniji.
Očekujući najgore mjerodavni su fanatično pokušavali ispustiti vodu iz glavnog ispusta brzinom od 100.000 m3 u sekundi, izvijestio je Sacramento Bee. Helikopteri su bacali pijesak i stijene u glavni preljev kako bi usporili uznapredovalu eroziju. Na pitanje koliko vode bi se moglo ispustiti ako preljev popusti, u tamošnjem Odjelu za vodne resurse priznali su da je situacija doslovce nekontrolabilna. U nedjelju kasnije Sacramento Bee je javio da su nadležni uspjeli smanjiti opasnost od kolapsa brane zbog erozije. Razine vode su pale do te mjere da voda više nije otjecala kroz glavni preljev. Ovakva situacija dogodila se prvi puta u 49 godina, otkada akumulacija postoji i po prvi puta korišten je glavni ispust. Brana kod Orovillea, grada s oko 16.500 stanovnika, visoka je 230 metara, a građena je od 1962. do 1968. godine i najviša je brana u SAD-u. Od glasovite Hooverove brane više je za 12 metara. LA Times je procijenio da bi moglo biti potrebno i 200 mil. USD za popravak preljeva, objavio je Business Insider.

 

Dobit BP-a udvostručena u četvrtom kvartalu

Britanski div naftne industrije British Petroleum (BP) u utorak je izvijestio o osjetno boljim poslovnim rezultatima u četvrtom prošlogodišnjem tromjesečju zahvaljujući blagom rastu cijena nafte i daljnjem smanjenju troškova.

Dobit koja isključuje oscilacijama podložnu vrijednost zaliha iznosila je u razdoblju od listopada do prosinca 400 milijuna dolara i udvostručena je u odnosu na isto razdoblje godinu dana ranije, pokazalo je poslovno izvješće a prenio britanski BBC.

Godišnja je pak dobit ipak bila više nego upola manja u odnosu na godinu ranije i iznosila je 2,58 milijardi dolara. Kad se pribroji dodatnih 799 milijuna dolara troškova za otklanjanje šteta prouzročenih katastrofom na naftnoj platformi Deepwater Horizon, ukupni su troškovi u prošloj godini dosegnuli 62,6 milijardi dolara, pokazalo je poslovno izvješće.

"U 2016. godini poduzeli smo značajne korake za budući rast. Novu smo godinu započeli uz značajan zamah i s osjećajem disciplinirane ambicije. Udarili smo u BP-u temelje za povratak rastu", istaknuo je izvršni direktor BP-a Bob Dudley, komentirajući poslovne rezultate.

U 2015. godini BP je zabilježio najveći gubitak u posljednjih 20-ak godina zbog troškova otklanjanja šteta uzrokovanih izlijevanjem nafte u Meksičkom zaljevu i oštrog pada cijena nafte. Stoga su u BP-u bili prisiljeni ukidati radna mjesta i smanjivati investicije.

Izvršni direktor danas je poručio da su troškovi i obveze proizišli iz spomenute katastrofe "sada u značajnoj mjeri iza nas".

"BP je u potpunosti fokusiran na budućnost", istaknuo je.

U kompaniji sada predviđaju i da će njihova kapitalna potrošnja u ovoj godini biti u gornjem dijelu prognoziranog raspona od 16 do 17 milijardi dolara, što bi značilo da procjenjuju da su se cijene nafte počele stabilizirati.

Iz BP-a su najavili da će u rebalansu poslovnih knjiga do kraja godine ukalkulirati cijenu barela nafte od oko 60 dolara. Naftne su kompanije prodavale imovinu i smanjivale troškove kako bi prilagodile poslovanje nižim cijenama nafte, koje su lani na londonskom tržištu u prosjeku iznosile 44 dolara za barel i bile su na najnižoj razini u 12 godina, podsjećaju u BBC-iju.

Stručni tim PMF-a: Nema dokaza o ekološkoj katastrofi na Jablaničkom jezeru

Stručni tim Prirodno-matematičkog fakulteta iz Sarajeva, odnosno ekipa Centra za ihtiologiju i ribarstvo, ustanovila je da nema dokaza da je na Jablaničkom jezeru, koje je prethodnih dana skoro presušilo, došlo do ekološke katastrofe, javlja Anadolu Agency (AA).

Stručni tim Prirodno-matematičkog fakuteta je u utorak na zahtjev Elektroprivrede BiH izvršio terenski obilazak područja Jablaničkog jezera gdje je proteklih dana došlo do znatnog spuštanja nivoa vode što je u javnosti izazvalo zabrinutost, nakon čega su se pojavile spekulacije o nestanku oko dva miliona riba i ekološkoj katastrofi.

Prof. dr. Samir Đug, voditelj Centra za ihtiologiju i ribarstvo, u izjavi za AA tvrdi da je riječ o vrlo paušalnim navodima jer, kako je kazao, da bi se takvo nešto moglo tvrditi potrebno je izaći na teren, izvršiti uzimanje uzoraka i analiza, pa onda nastupati u javnosti.

Naveo je da u ovoj fazi stručni tim Prirodno-matematičkog fakulteta može samo konstatovati da nema mrtvih riba i da dokazi koje oni imaju sa terena ne ukazuju na ekološku katastrofu.

"U utorak, 7. februara, smo izašli na teren i zajedno sa predstavnicima ribarskih udruženja iz Jablanice i Konjica obišli lokacije za koje su oni smatrali da je bilo potrebno obići. Obilazak smo izvršili zajedno sa nadležnim inspektorima, koji su po zakonu potrebni da budu sa nama. Niti na jednoj lokaciji koju smo posjetili, a detaljno smo ih pregledali, nismo konstatovali nikakve ostatke uginulih riba. To je prvi nalaz. Tako da pretpostavka ide u tom smjeru da se riblji fond povukao. To može biti u zoni gdje je nivo vode dovoljan za njihovo održavanje", kazao je Đug, koji smatra da je došlo do nepotrebnog uznemiravanja javnosti.

Kolika je šteta zaista pričinjena znaće se u periodu kada se ponovo situacija vrati u normalu, odnosno kad se jezero napuni. Đug ističe da je potrebno izaći na teren, izvršiti analize i onda uporediti trenutno stanje sa ranijim.

U tom smislu, kazao je da Udruženje sportskih ribolovaca "Glavatica" iz Jablanice i Udruženje građana "Organizacija sportskih ribolovaca Konjic" imaju reviziju ribarske osnove koju je Prirodno-matematički fakultet uradio za njih i da će se upoređivanjem tih podataka s novim podacima raditi na stvarnoj procjeni štete.

Napomenuo je da su se salmonidne vrste riba, kao što su pastrmka i njeni srodnici, u oktobru prošle godine povukle u gornje tokove, gdje odlaze u periodu njihovog mrijesta, tako da oni nisu redovni stanovnici ove akumulacije.

"Jedna od vrlo interesantnih vrsta koja je tu nađena je i smuđ, koja je stanovnik našeg Jablaničkog jezera, a koja je tu ubačena vrsta i nije domaća. Naš cilj je da se ona eliminiše iz jezera, tako da osim negativnih, to bi moglo imati i neke pozitivne stvari", objasnio je sarajevski profesor.

Zbog hidrološki sušnog perioda, slabijeg dotoka vode te maksimalnog korištenja zaliha vode radi proizvodnje električne energije Jablaničko jezero, jedno od najvećih akumulativnih jezera u Bosni i Hercegovini (BiH), gotovo je presušilo proteklih dana.

Ekološke i ribarske udruge tvrde da je Elektroprivreda BiH prije 40 dana ispustila vodu na brani uz jezero bez ikakvog ranijeg najavljivanja, što će, naveli su, imati dugoročne katastrofalne posljedice po ekosistem i riblje bogatstvo u tom području.

Iz Elektroprivrede BiH su odbacili sve optužbe o izazivanju ekološke katastrofe. Istakli su da nije ugroženo propisano ispuštanje vode za druge namjene, osim za podmirenje potreba elektroenergetskog sistema.

 

10.2.2017.

Svjetska banka potpisala sporazum sa Turskom o kreditu od 400 miliona dolara za gasovod TANAP

 

Svjetska banka (WB) i Turska kompanija za transport goriva (BOTAS) potpisale su sporazum o kreditu koji je odobren u iznosu od 400 miliona dolara za potrebe izgradnje Transanadolijskog gasovoda (TANAP), javlja Anadolu Agency (AA).

U prisustvu turskog ministra energetike i prirodnih resursa Berata Albayraka, sporazum su danas potpisali zamjenik predsjednika Svjetske banke za Evropu i Srednju Aziju Cyril Muller i generalni direktor BOTAS-a Burhan Ozcan.

Ministar Albayrak se obratio prisutnima na svečanom potpisivanju sporazuma i istakao kako će Turska nastaviti razvoj energetskog sektora.

“Naš tim u okviru energetskih projekata ne sarađuje samo sa Svjetskom bankom, već planiramo od ove godine realizirati paket od blizu tri milijarde dolara u saradnji sa međunarodnim investicijskim bankama“, kazao je Albayrak.

Ističući kako današnje potpisivanje sporazuma vrijednog 400 miliona dolara nije važno samo za energetski, već i druge privredne sektore, ministar Albayrak je kazao kako će to doprinijeti i energetskoj stabilnosti u široj regiji.

Albayrak je također kazao da su već dvije trećine projekta izgradnje gasovoda TANAP završene i da će svečano otvorenje biti upriličeno već naredne godine.

“Turska krupnim koracima čini iskorake u osiguranju energetske stabilnosti. Turska će i dalje biti glavni protagonista važnih energetskih megaprojekata poput TANAP-a, Turskog toka i drugih koji preko Turske provode gas ka Evropi“, kazao je Albayrak.

Gasovod TANAP je dug 1.850 kilometara, a očekuje se da u junu 2018. godine počne isporuka gasa ka Turskoj, a dvije godine kasnije i ka Evropi. Riječ je o projektu koji treba da transportuje prirodni gas od azerbejdžandke oblasti Shah Deniz 2 na Kaspijskom moru kroz Tursku do Evrope. 

Putin ratifikovao sporazum o Turskom toku

Predsjednik Rusije Vladimir Putin potpisao je zakon kojim je ratifikovan dogovor sa Ankarom koji se tiče Turskog toka, prenose svjetski mediji.

Državna duma ratifikovala je sporazum 20. januara, a Savjet federacija 1. februara.

Rusija i Turska su 10. oktobra potpisale međuvladin sporazum o projektu „Turski tok“. Dokumentom je predviđena izgradnja dvije linije gasovoda ispod Crnog mora, pojedinačnog kapaciteta 15,75 milijardi kubnih metara gasa, podsjeća "Sputnjik".

Jedna linija predviđena je za direktno snabdijevanje turskog tržišta ruskim gasom, a druga za isporuku tranzitnog gasa preko Turske u zemlje Evrope. Realizacija druge linije zavisiće od zainteresovanosti Evrope za ruski gas i dobijanja evropskih garancija za taj projekat.
Eksplozija u nuklearnoj elektrani u Francuskoj
Pretpostavlja se da je više ljudi ozlijeđeno zbog eksplozije koja se dogodila u strojarnici
Kako izvještavaju svjetski mediji, oko 10 sati dogodila se eksplozija u nuklearnoj elektrani Flamanville koja se nalazi u sjeverozapadnoj francuskoj pokrajini Manche. Lokalne novine Ouest France izvijestile su da je moguće da je više ljudi ozlijeđeno u eksploziji, koja se dogodila u strojarnici. Prema prvoj procjeni ozlijeđeno je petero ljudi. Novine su citirale lokalnu prefekturu dodajući da nema nuklearne opasnosti za mještane. Postrojenje se nalazi u obalnoj općini Flamanville u sjeverozapadnoj francuskoj pokrajini Manche. Francuska posjeduje 58 nuklearnih reaktora, te 75 posto svoje struje dobiva iz nuklearne energije, stoji u podacima Svjetske nuklearne organizacije, prenosi Poslovni dnevnik.

Nastavljen izvoz nafte iz Basre

Glavni irački naftni terminal u Basri ponovo je počeo da vrši isporuke ovog energenta poslije prekida od 24 časa zbog priključenja novog naftovoda, saopštila je danas država naftna kompanija "Saut oil".

Procijenjeni kapacitet ovog postrojenja je oko 1,8 miloina barela nafte na dan.

Irak je drugi najveći izvoznik nafte unutar OPEK-a, poslije Saudijske Arabije. Irak je u decembru plasirao na svjetsko tržište rekordnih 3,51 miliona barela nafte na dan iz svojih južnih luka.

Dramatično na AntarktikuPukotina na Antarktiku u posljednja se dva mjeseca povećala za 27 kilometra

Pukotina na Antarktiku u posljednja se dva mjeseca povećala za 27 kilometra. Rapidno raste pukotina na ledenom grebenu Larsenu C, a znanstvenici su zabrinuti da će se uskoro potpuno odvojiti. Pukotina se sve brže počela odvajati ove godine. Od prosinca je svakodnevno rasla za dužinu pet nogometnih igrališta, piše New York Times. Proteklih se godina postupno širila, a od nedavno se dramatično povećala. "Ledeni greben Larsen C ostat će bez više od 5000 kvadratnih kilometara ako se rasjed nastavi širiti", kažu znanstvenici. Kako prenosi Jutarnji list, santa leda će "iz temelja promijeniti izgled Antarktike" i nakon nje moglo bi doći do daljnjeg pucanja Larsena C, dodaju znanstvenici. Ledeni grebeni su područja na krajevima ledenjaka, plutaju na moru i debeli su nekoliko stotina metara. Znanstvenici strahuju da bi njihovo odvajanje od zamrznutog kontinenta moglo ubrzati klizanje ledenjaka prema moru s obzirom na globalno zatopljenje, što bi u konačnici rezultiralo porastom razine svjetskih mora. Proteklih je godina došlo do pucanja nekoliko ledenih grebena u sjevernim dijelovima Antarktike, uključujući Larsen B koji je nestao 2002. godine. Satelitske snimke ovog područja možete pogledati na ovom linku www.nytimes.com.

 

EU pomaže zemlje Zapadnog Balkana sa 50 miliona eura za energetske projekte

Ministri energetike zemalja Zapadnog Balkana, sastali su se jučer u Skoplju u prisustvu evropskog komesara za susjedsku politiku i pregovore za proširenje Johannesa Hahna, javlja Anadolu Agency (AA).

Na sastanku u glavnom gradu Makedonije ministri su razgovarali o implementaciji odluka sa samita u Parizu i o očekivanjima od narednog samita u Trstu, u Italiji, u okviru Berlinskog procesa.

Nakon sastanka je saopćeno da će EU putem Programa za regionalnu energetsku efikasnost pomoći zemlje Zapadnog Balkana sa 50 miliona eura za finansiranje energetskih projekata.

Han je poručio kako će, kako je kazao, "predviđene finansije značajno pomoći javnom i privatnom energetskom sektoru u svih šest država i doprinjeti štednji energije i smanjenju emisije štetnih gasova".

U Ministarstvu vanjskih poslova Makedonije je također održan i neformalni sastanak ministara vanjskih poslova balkanskih zemalja kojem je prisustvovao i Hahn te italijanski podsekretar Ministarstva vanjskih poslova Vincenzo Amendola i generalni sekretar Vijeća za regionalnu saradnju Goran Svilanović.

Na ovom sastanku su razmatrana pitanja u oblasti regionalne saradnje u različitim segmentima, s posebnim naglaskom na zajedničke izazove regionalnog ekonomskog prosperiteta i povezivanje zemalja u jačanju vladavine prava i borbe protiv korupcije u cilju integracija balkanskih zemalja u Evropsku uniju.

 

"Tiho" poskupljenje naknada za obnovljive izvore energije u RS-u

Potrošače električne energije u Republici Srpskoj neprijatno su iznenadili januarski računi za struju.

Poskupjela je naknada za obnovljive izvore električne energije. Sa decembarskih 0,0025 maraka uvećan je januarski račun na 0,0044 maraka po kilovatu, odnosno za domaćinstava u prosjeku s jedne marke na 1,7 do dvije marke.

Distributivna preduzeća "Elektroprivrede" prebukirana su pozivima građana koji nisu obaviješteni o povećanju cijene.

Iz "Elektrokrajine" upućuju na Regulatornu komisiju za energetiku Republike Srpske.

Regulatorna komisija za energetiku odluku o novoj visini naknade za obnovljive izvore električne energije donijela je, piše na zvaničnoj stranici komisije, 25. novembra prošle godine.

U obrazloženju odluke opširno je objašnjeno da su ulazni parametri za određivanje nove visine naknade sredstva u iznosu većem od 19 miliona, koja su potrebna za isplatu premija za podsticaje planirane proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora.

 

Opozicija insistira i na posebnoj sjednici o sistemu elektroprivrede na kojoj bi se između ostalog raspravljalo i o visini naknade, ali i o garantovanim otkupnim cijenama koje Republika Srpska plaća proizvođačima.

Na ovu odluku Regulatorne komisije za energetiku saglasnost je dala Vlada Republike Srpske. Nova cijena naknade obračunava se od 1. januara.

 

Kuhinjski otpad sirovina za bioplinsko postrojenje

 

U Eko-industrijskoj zoni Nemetin započela je izgradnja Znanstvenog centra za obnovljive izvore energije s bioplinskim postrojenjem, koje će iz obnovljivih izvora cijelu zonu opskrbljivati dostatnim količinama toplinske energije.

Ukupna vrijednost gradnje iznosi 50 mil. kuna, a njen dovršetak može se očekivati do kraja 2018. ili najkasnije početkom 2019. godine.

Izvori sirovina za bioplinsko postrojenje bit će kuhinjski otpadci iz studentskih restorana, kuhinje iz KBC-a te organski otpad od uređenja.

Također, Centar raspolaže sa 110 hektara oraničnih površina na kojima će proizvoditi biljnu sirovinu za potrebe postrojenja.

Izvođač radova je Tvrtka Obnovljivi izvori energije Osijek d.o.o., projektno trgovačko društvo u vlasništvu grada Osijeka i Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.

Makedonija: Goriva za još samo sedam dana

Zbog zatvaranja granice s Grčkom, zemlja trpi milijunske štete

Makedonske kompanije danima upozoravaju da trpe milijunske štete zbog zatvorene granice s Grčkom. Najveći opskrbljivač naftom i derivatima u toj zemlji, Okta, priopćio je da ima rezerve za samo još sedam dana, prenose makedonski mediji. Grčki poljoprivrednici već deveti dan blokiraju granični prijelaz Evzoni na grčko-makedonskoj granici i prijete kako će radikalizirati prosvjede koje su organizirali kako bi izrazili nezadovoljstvo zbog najavljenih poreznih i reformi mirovinskih sistema. Kompanija Okta je priopćila kako se situacija svakodnevno dodatno pogoršava i da se dovodi u pitanje opskrba mazutom najvećeg energetskog postrojenja u Makedoniji, REK "Bitola", koji ima rezerve mazuta za samo dva dana. Iz Okte tvrde da će, iako imaju rezerve nafte i derivata za sedam dana i što uz dozvolu regulatora mogu iskoristiti i zakonske rezerve za još pet dana, iskoristiti sve alternative koje su im na raspolaganju, i po cijenu velikih gubitaka, kako bi osigurali dovoljne količine goriva na tržištu, prenosi SEEbiz.

Slovenske općine uz Dravu traže odštetu od austrijskog operatera hidrocentrala

Pred okružnim sudom u Mariboru u utorak je započeo proces kojim gradska općina Maribor od tvrtke Verbund Hydro Power GMBH, koja upravlja austrijskim hidrocentralama na rijeci Dravi, zahtijeva odštetu od 650.000 eura.

Riječ je o prvoj u seriji odštetnih tužbi kojima slovenske općine uz Dravu traže ukupno 103 milijuna eura za štete u vrijeme velike poplave početkom studenoga 2012., za koju odgovornim smatraju Verbund.

Suđenje je prekinuto na neodređeno vrijeme i nastavit će se kad se dobiju dodatne ekspertize i dokumenti. Odvjetnička ekipa Maribora zatražila je u ime svoje stranke da se dobije i sudska dokumentacije iz Austrije, gdje je pred zemaljskim sudom u Klagenfurtu u tijeku proces u kojemu Verbund nastoji dokazati da su za štete odgovorne Dravske elektrarne Maribor.

Jake kiše i narasla bujica Drave je 4. studenog 2012. godine poplavila više od 100.000 hektara zemljišta i oko 8 tisuća kuća u tom dijelu Slovenije, što je tada ocijenjeno prirodnom katastrofom koja se mogla spriječiti.

Osim u Mariboru slična suđenja uslijedit će u Ptuju i Slovenjgradecu.

Većina slovenskih eksperata koja je dala svoje mišljenje ocjenjuje da je Verbund prekasno otvorio svoja hidroakumulacijska jezera na Dravi i tako izazvao nagli porast vodostaja rijeke južnije, u Sloveniji, što se boljom reakcijom i predviđanjem moglo izbjeći.

Švedska elektroprivreda koristit će samo električna vozila

Švedsko elektroprivredno preduzeće Vattenfall planira da zamjeni čitav svoj vozni park i da kroz pet godina koristi samo električna vozila.

To državno preduzeće objavilo je da će više od 3.000 putničkih vozila u Švedskoj, Holandiji i Njemačkoj biti zamijenjeno električnim, a planira da do 2050. godine čitav rad tog preduzeća postane "klimatski neutralan".

Ipak, to švedsko preduzeće je potvrdilo da taj plan zavisi od toga kako će potrošači prihvatiti ideju korištenja električnih vozila.

Vattenfall kaže da će postepeno zamijeniti klasična vozila električnim: 1.700 u Švedskoj, 1.100 u Njemačkoj, 750 u Holandiji, i dodaje da je za "ostvarenje te ambicije ključan razvoj tržišta električnih vozila".

 

1. 2. 2017.

TE „Morava“ obeležava 48 godina rada

Termoelektrana „Morava“ u Svilajncu obeležava 48 godina rada u sistemu „Elektroprivrede Srbije“.

Od puštanja u pogon, 31. januara 1969. godine, jedini blok instalisane snage 125 MW, proizveo je 21,6 milijardi kWh električne energije, bio na mreži 228.000 sati i potrošio 25,4 miliona tona uglja iz rudnika sa podzemnom eksploatacijom.

U TE „Morava“, najmanjoj proizvodnoj jedinici ogranka TENT i EPS-a, u prethodne dve godine urađen je kapitalni remont sa ekološkom modernizacijom. Ugrađen je savremeni elektrofilter i membranizacija ložišta kotla, zamenjena turbina srednjeg pritiska i izrađena bajpas stanica visokog i niskog pritiska. Vrednost celog projekta iznosila je 27 miliona evra, a samo u novi elektrofilter investirano je pet miliona evra iz donacije Evropske unije. Time je rad elektrane usklađen sa evropskim ekološkim standardima.

Plutajući LNG-terminal kapacitiran na dvije mlrd. m3 plina

Aktivnosti oko izgradnje plutajućeg LNG terminala uz otok Krk rade se u skladu s planom i realizacija toga projekta ne bi trebala kasniti, uvjeravaju u LNG Hrvatskoj koja razvija projekt.

Kapacitet plutajućeg terminala planiran je na dvije milijarde prostornih metara plina godišnje, a Hrvatska njime cilja na domaće i srednjoeuropska tržišta. "Vezano za razvoj plutajućeg terminala, tvrtka LNG Hrvatska završila je javni poziv za prikupljanje ponuda.

Sada slijedi potvrda skupštine društva da odobri izradu dokumentacije za plutajući terminal kako bi se moglo krenuti s izradom i prenamjenom studija, što očekujemo vrlo skoro, tako da kašnjenja ne bi trebalo biti", kažu u LNG-u Hrvatska.

Taj projekt trebao bi biti završen 2019., uvjeravaju u toj tvrtki, iako je poznato da ekološke studije koje spominju prvo treba napraviti, a zatim trebaju proći Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, kako bi bile stavljene na javnu raspravu. Projekt gradnje plutajućeg terminala izazovan je za okoliš i  more i zahtijeva kompleksne alate za procjenu utjecaja na okoliš, a sve to preduvjet je za izdavanje lokacijske dozvole, prenosi Energetika-net.

Također, da bi LNG terminal mogao biti stavljen u funkciju nužne su dogradnje na plinskom transportnom sustavu, koje koštaju i koje treba pripremiti i provesti, o čemu još nema puno službenih informacija.

U LNG Hrvatskoj kažu da se uz plutajući terminal, uspješno privodi kraju izrada dokumentacije za kopneni, koji je sufinancirala EU s 4,9 milijuna eura, a pri samom završetku je i izrada glavnog projekta te bi krajem ožujka trebali biti ostvareni svi preduvjeti za predaju zahtjeva za izdavanje građevinske dozvole. U cijeloj priči nije baš jasno zašto će se ići na ishođenje građevinske dozvole za kopneni terminal, ako je država odlučila graditi plutajući. Puno pitanja, a za sada malo odgovora.

I Rusija se okreće električnim vozilima

Predsjednik Putin pozvao je predstavnike regionalnih vlasti na pomoć u razvoju ekološkog prijevoza

Ruski predsjednik Vladimir Putin pozvao je predstavnike ruskih regionalnih vlasti da pomognu u razvoju ekološkog prijevoza. Ta je uputa dana u okviru šireg predsjedničkog popisa uputa usvojenih nakon sjednice na kojoj se raspravljalo o ekološkom razvoju Rusije. Tako je ruski predsjednik naložio da će regionalne vlasti počnu primjenjivati mjere potrebne za poticanje korištenja ekološkog prijevoza kako bi se smanjile štetne emisije. Među tim se mjerama navodi izgradnja potrebne infrastrukture za električna vozila, davanja prednosti za njihovo parkiranja i uvođenja modernih sustava upravljanja prometom, javlja ruska novinska agencija TASS.

DERK odobrio Dugoročni plan razvoja prijenosne mreže

Na sjednici Državne regulatorne komisije za električnu energiju (DERK) održanoj jučer u Tuzli odobren je Dugoročni plan razvoja prijenosne mreže za period od 2017. do 2024.

Taj dokument, koji je pripremio Elektroprijenos Bosne i Hercegovine, a čiju reviziju je izvršio Nezavisni operator sistema u BiH, definiše potrebna pojačanja postojećih i izgradnju novih objekata prijenosne mreže kako bi pravovremeno bile pokrenute aktivnosti na projektovanju, izgradnji i puštanju u pogon infrastrukture neophodne za kontinuirano snabdijevanje i stabilan rad sistema. Vrijednost ukupnih ulaganja predviđenih Dugoročnim planom iznosi 825,44 miliona KM.

Plan predviđa izgradnju novih trafostanica i dalekovoda u BiH u vrijednosti 206,12 miliona KM, te novih međudržavnih dalekovoda u vrijednosti 89,99 miliona KM. Također, plan uključuje rekonstrukciju i proširenje trafostanica (331,04 milion KM), rekonstrukciju dalekovoda (140,59 miliona KM), obnavljanje SCADA sistema (nadzor, upravljanje i prikupljanje podataka) i telekomunikacione opreme (44 miliona KM), te ugradnju prigušnica za poboljšanje naponskih prilika u elektroenergetskom sistemu (13,70 miliona KM).

Na sjednici je odobren i Plan investicija Elektroprijenosa BiH za 2017., koji sadrži detaljnu strukturu i dinamiku realizacije planiranih investicija, saopćeno je iz DERK-a.

Bečki pročistač vode postat će energetski samostalan

Postrojenje veličine Vatikana od 2020. godine samostalno će se opskrbljivati energijom potrebnom za rad.

Bečki pročišćivač vode koji je u pogon pušten 1980. godine u međuvremenu se prostire na površni veličine Vatikana. Pročišćena voda koja iz njega izlazi ne ostavlja nikakav ekološki otisak i puno je čišća od dunavske u koju se vraća. Iz 2400 kilometara dugačkog bečkog sustava postrojenje u sekundi zaprimi 6.400 litara otpadnih voda. Pročišćavanjem otpadnih voda svakodnevno se prikupi oko 15 tona mulja i otpada. Na pokretanje jednog tako velikog postrojenja odlazi čak jedan posto ukupne gradske potrošnje električne energije.  Zahvaljujući novom projektu uprave poduzeća koji podrazumijeva efikasno korištenje energije iz otpadnog mulja bečki bi prošićivač od 2020. godine u potpunosti trebao samoopskrbljivati energijom. To predstavlja veliki uspjeh s obzirom da se pročišćivači vode ubrajaju u najveće komunalne potrošače energije. Izgradnja novog postrojenje za proizvodnju plina tj. šest 30 metara visokih spremnika za mulj zapremine od 75.000 m3 Beč će koštati 250 milijuna eura. Inovativni postupak prerade mulja u plin razrađen je u suradnji s Tehničkim sveučilištem iz Beča, a gradska je uprava 2012. godine odobrila cijeli projekt. U Beču godišnje nastane dva milijuna kubičnih metara mulja koji će bakterije u buduće u novim spremnicima uz izostanak kisika pretvarati u plin. Riječ je o 20 milijuna kubika plina godišnje. Istrunuli će se mulj ispumpavati iz spremnika i spaljivati, a plin će biti filtriran i preusmjeravan u termoelektranu. Pri tom neće nastajati samo mehanička energije koja će uz pomoć generatora pretvarati u struju nego i toplinska energija potrebna za zagrijavanje vode. Dakle izgradnjom novog pogona neće se smanjiti samo potrošnja energije nego i emisije ekvivalenata CO2 za 40 tisuća tona godišnje. O kvaliteti projekta svjedoči i činjenica da je 2011. nagrađen europskim Ekološkim Oscarom te veliki interes stručnjaka iz cijelog svijeta koji u Beč dolaze po potrebni know-how. Bečki je pročišćivać pored Londona i Pariza treći po veličini u Europi. Zapošljava 170 ljudi i u pogonu je 24 sata na dan, a godišnji troškovi njegova rada iznose 84 milijuna eura.

26.1.2017.

Električna energija iz kanalizacije
Bečki pročistač otpadnih voda postaje energetski nezavisan

Grad Beč je, koristeći servis OTS HINA-e, izvijestio da će gradski pročistač otpadnih voda uskoro podmirivati sve svoje potrebe za energijom iz vlasitih izvora i da svjetski stručnjaci već pokazuju zanimanje za takvo rješenje. Do sada je potrošnja električne energije za rad pročistača iznosila čak 1% ukupne potrošnje u Beču, a sam je pročistač po veličini treći u Europi. Umjesto toga, sada bi se otpadni mulj koji se izdvaja iz otpadnih voda (koje u pročistač pristižu u količini 6400 l/s) iskorištavati za proizvodnju bioplina i potom električne energije. U skladu s time, izgradit će se čest spremnika za mulj visine 30 m i volumena 75 000 m3. Rješenje za energetsko iskorištavanje mulja razradili su stručnjaci Tehničkog sveučilišta u Beču (TUW), a projekt je gradska uprava odobrila još 2012. godine. Tako će se mulj koji nastaje u količinama 2 mil. m3 godišnje u spremnicima u anaerobnom bakterijskom procesu najprije pretvarati u bioplin koji će se zatim uvoditi u plinsku elektranu. Kruti ostatak mulja će se spaljivati, a toplinska energija koja će se u elektrani proizvoditi zajedno s toplinskom energijom iskorištavat će se za potrebe zagrijavanja vode za proces. Pri tome bi se i emisije ekvivalenta ugljičnog dioksida trebale smanjiti za oko 40 000 t godišnje. Troškovi izgradnje sustava za iskorištavanje energije iz otpadnih voda procjenjuju se na 250 mil. eura. 

 Tokio: Pušten u saobraćaj autobus u kojem se mogu puniti mobiteli

U Japanu je ovih dana u saobraćaj pušten autobus u kojem je moguće puniti pametne telefone i tablete.

Autobus je trenutno u testnoj fazi, a opremljen je s 5 USB punjača koji su smješteni ispod signalizacijskih tipki koje putnici pritisnu kada žele izaći na određenoj stanici.

Ova usluga je besplatna, a autobus koji puni mobitele za sada vozi samo po Tokiju.

Za sada je još nepoznato hoće li se ova usluga proširiti i na ostale autobuse, te do kada će usluga biti dostupna, piše portal Bug.hr.

Punjenje mobitela u autobusima još prošle godine su svojim građanima ponudili i London i Singapur.

Plastični otpaci iz Ljubljane spaljivat će se u Beču

 

Plastični otpad iz Ljubljane i šire okolice vozit će se u Beč i spaljivati u jednoj od triju bečkih spalionica na neprofitnoj osnovi, u sklopu suradnje dvaju pobratimljenih prijestolnica, potvrdilo je u ponedjeljak ljubljansko komunalno poduzeće Snaga ("Čistoća").

Ljubljana ima problem s otpadom te vrste jer se pokazalo da u gradu nitko ne želi spalionicu koja je bila planirana više godina, a najbliža Ljubljani se nalazi u Celju. No, ona posluje na profitnoj osnovi pa bi takav način rješavanja komunalnog problema bio preskup.

Prema aranžmanu Ljubljane i Beča, slovenski bio se otpad u Austriji spaljivao na neprofitnoj osnovi, po cijeni 54 eura za tonu, pri čemu bi to bilo pokriveno energijom koja se dobija iz tako spaljenog otpada, a Ljubljana bi platila samo troškove prijevoza.
Aranžmanom, koji još treba odobriti ministarstvo za okoliš i prostor, bilo bi obuhvaćeno oko 8000 tona plastičnog otpada godišnje.

No, nevladina udruga Ekolozi bez granica protivi se takvom načinu rješenja jer je Ljubljana uključena u međunarodni program Zero Waste, koji okuplja gradove čiji je cilj takvo zbrinjavanje otpada u kojemu se sav otpadni materijal ponovo iskoristi ili reciklira. Iz slovenskog ogranka te međunarodne udruge upozorili su da bi Ljubljana taj status, u slučaju odvoženja otpada na spaljivanje u Austriju, mogla izgubiti.

Trumpov energetski plan

Novi američki predsjednik Donald Trump na web stranici Bijele kuće je najavio "Prvi američki energetski plan“, koji bi se mogao kositi s politikama njegovog prethodnika Baracka Obame, koji je isforsirao regulativu o čistim vodama i klimatsku i energetsku politiku koja se bori protiv globalnog zatopljavanja.

Kako je i najavljivao, Trump namjerava oživjeti industriju ugljikovodika i "čistog ugljena", a energetska dominacija strateški je ekonomski i vanjskopolitički cilj SAD-a.

"Predugo smo zaostajali zbog energetske regulative. Predsjednik će predano raditi na eliminaciji štetnih i nepotrebnih politika poput klimatskog plana i pravila o čistim vodama. Ukidanje tih restrikcija omogućih će rast plaća radnicima SAD-a za više od 30 milijardi dolara u idućih sedam godina”, stoji u objašnjenju plana.

Nova energetska politika oslanja se na jačanje istraživanja kako bi se iskoristile rezerve procijenjene na 50.000 milijardi dolara.

Plan uključuje razvoj industrije hidrauličkog frakturiranja, odnosno proizvodnje nafte i plina iz škriljevca.

“Moramo iskoristiti sve zalihe, naročito naftu i plin, koji se nalaze na privatnim posjedima. Novac od proizvodnje energenata iskoristit ćemo za gradnju i obnovu cesta, škola, mostova i ostale javne infrastrukture. Jeftinija energija bit će i velik poticaj za razvoj poljoprivrede”, objašnjava se u energetskom planu.

Primarni je cilj zapravo smanjiti “ovisnost SAD-a o OPEC-u i svim nacijama čiji su interesi u suprotnosti s američkima”, ali se napominje da će SAD raditi na energetskoj suradnji sa saveznicima iz Perzijskog zaljeva u sklopu antiterorističke strategije.

SAD i dalje uvozi 9,4 milijuna barela nafte svakog dana kako bi mogla zadovoljiti svoje potrebe.

Iako se deklarativno kaže da nacionalni interesi moraju biti usklađeni s okolišnom politikom, odnosno zaštitom zraka, voda i staništa, ipak se napominje da je regulacija o čistoj industriji ugljena “uništila Zapadnu Virdžiniju i Pennsylvaniju”.

Zaključak je da svijetla budućnost Amerike ovisi o energetskoj politici jer može stimulirati ukupnu ekonomiju, garantirati sigurnost i zaštititi zdravlje nacije.

IRENA za povećanje dekarbonizacije energetskog sektora

Glavni direktor Međunarodne agencije za obnovljive izvore energije (IRENA), Adnan Amin, nedavno je izjavio: "Budući da sve više ulazimo u novu energetsku paradigmu, svijet treba još više povećati napore na dekarbonizaciji."

Ovu poruku je čelnik IRENA-e uputio nakon objave izvješća "Rethink Energy", a tom je prilikom također napomenuo da su politike i energetski regulatori i dalje ključni za razvoj tržišta obnovljivih izvora.

U izvješću se, između ostaloga, navodi da pad cijena opreme za proizvodnju iz obnovljivih izvora, ubrzava razvoj njihove primjene, a potom i brojne socioekonomske učinke. Pri tome se isto tako ističe da su ukupna svjetska ulaganja u obnovljive izvore s 50 milijardi dolara u 2004. narasla na rekordnih 305 milijardi dolara u 2015. godini.

Naglašavaju se i neki ključni trendovi u području obnovljivih izvora kao što su povećanje potreba za pohranom energije te novi tržišni instrumenti koji proširuju postojeće mogućnosti financiranja nudeći novim ulagačima pristup sredstvima. Bitna tema je i sve veće zanimanje institucionalnih investitora za obnovljive izvore koji nude stabilan povrat ulaganja u duljem razdoblju.

Najveća očekivanja polažu se na solarne elektrane čija bi ukupna snaga i proizvodnja u narednom razdoblju trebale i dalje rasti, ali i u rješenja za pohranu energije. Tako se očekuje da bi se ukupna snaga baterijskih sustava za pohranu sa sadašnjih 1 GW već 2030. godine trebala narasti na čak 250 GW.

Ne treba zaboraviti ni veliki potencijal otočnih sustava obnovljivih izvora energije, a posebice otočnih sunčanih elektrana i mikromreža, pri čemu se smatra da će one sa čak 60% sudjelovati u globalnom cilju da se do 2030. godine cjelokupnom čovječanstvu omogući opskrba električnom energijom.’

18.1.2016.

Nema budućnosti bez fosilnih izvora energije
Održivost znači koristiti sve izvore energije, poručuje čelnik Saudi Aramca

Saudijska Arabija, jedan od najvećih proizvođača nafte i plina na svijetu, uskoro će objaviti tendere za projekte obnovljivih izvora energije, u koje planira do 2032. uložiti 50 mlrd USD, kako bi se izgradilo 10 GW kapaciteta. Ipak, Saudijci naglašavaju da se bez nafte i plina u budućnosti neće moći jer bi to bio prevelik šok za globalnu ekonomiju. Khaled Al-Fatih, čelnik Saudi Aramca, govoreći na konferenciji o održivoj energetici u Abu Dhabiju istaknuo je da održivost znači iskoristiti sve izvore energije, koristeći napredne tehnologije, kako bi i fosilni izvori bili održiviji. "Ja sam realist. Koliko god nade polažemo u obnovljivce, oni neće moći ući u primjenu dovoljno brzo i neće dovoljno brzo donijeti standard života kakvim ljudi teže. Svi mi trebamo čišću naftu i plin u narednim desetljećima. Kada bi naftna i plinska industrija prestala investirati u energetski sektor, imali bi šok u globalnoj ekonomiji i ljudi bi se okrenuli manje održivim izvorima energije", kazao je Al-Fatih. Saudijska Arabija je uložila u razne tehnologije za smanjivanje emisija, kao i pohranu ugljičnog dioksida, a teži uspostaviti interkonekcije s Jordanom, Egiptom, Jemenom i dijelovima Afrike, kako bi Saudijci dobili mogućnosti "izmjenjivati obnovljivu energiju", piše PEI.

U Njemačkoj se nastavlja rast kapaciteta za pohranu energije

Prema navodima iz Team Consulta, Njemačka će ove godine utrostručiti svoje kapacitete za pohranu energije sa 60 na 200 MW.

Budući da elektroenergetska mreža ove zemlje nije dovoljno razvijena za prihvat znatnog rasta zelenih izvora energije, skladištenje energije ukazalo se kao vitalna i značajna prilika za brzo balansiranje opskrbe te učinkovito osiguravanje cjelokupnog energetskog sustava.

Veliki kapaciteti za skladištenje energije od velikog su značaja za daljnju transformaciju energetskog sektora te će u konačnici omogućiti bolje iskorištavanje solarne i vjetroenergije, bilo za potrebe mreže, kućanstva koja proizvode solarnu energiju ili automobilski sektor.

Team Consult procjenjuje da tržište skladištenja u Njemačkoj ima potencijal od 800 MW, što znači da će do kraja godine biti ispunjeno tek 25% ukupnog potencijala tržišta.

Izgradnja novih postrojenja za pohranu energije zamijeniti će neke od trenutno aktivnih termoenergetskih postrojenja. Jedan od najvećih takvih ovogodišnjih projekata je onaj energetske kompanije Steag koja će na lokaciji nekoliko termoelektrana na ugljen izgraditi šest 15 MW-tnih postrojenja za pohranu energije.

Dovršen najveći svjetski CCS projekt - i to unutar proračuna

Japanska tehnologija neće poskupiti struju iz elektrane na ugljen

Najveći projekt na svijetu za hvatanje i pohranu ugljičnog dioksida iz termoelektrane W.A Parish Generating Station u blizini Houstona, Teksas, dovršen je na vrijeme i u okviru predviđenog proračuna. Projekt Petra Nova najveće je takvo postrojenje instalirano uz termoelektranu na ugljen, a takva postrojenja bitna su u smislu čišćeg izgaranja fosilnih goriva koja onečišćuju atmosferu i stvaraju efekt staklenika. Postrojenje je započelo s radom u rujnu prošle godine, a nakon iscrpnog testiranja krajem prosinca 2016. dobivena je i uporabna dozvola. Postrojenje će biti u stanju izdvojiti i pohraniti 1,4 milijuna tona ugljičnog dioksida godišnje ili 5.000 tona dnevno, što je ekvivalent emisijama 350.000 automobila. Računa se da će iz dimnih plinova moći izdvojiti 90% CO2, sitnih čestica, sumpora i dušičnih oksida, a tehnologiju je razvio Mitsubishi Heavy Industries. Plinovi se utiskuju u iscrpljeno naftno polje u Teksasu, čime se pridobivaju novi ugljikovodici (EOR projekt). Procjenjuje se da se na taj način iz tog naftnog polja može iscrpiti 60 milijuna barela nafte, a prihod od te nafte služit će za pokrivanje troškova CCS-a. Primjena CCS-a nema utjecaja na cijenu električne energije iz termoelektrane, tvrde vlasnici tvrtke NRG, koja je razvija CCS. Projekt vrijedan milijardu američkih dolara financiran je zajmovima japanske banke za međunarodni razvoj i Mizuho banke, kao i Nippon Exporta i Investment insurancea. Petra Nova dobila je i zajam od 167 milijuna USD od američkog ministarstva energetike. Ovo je vrlo uspješan primjer CCS tehnologije, dok se kao neuspješan ističe Kemper County Energy Facility u Mississippiju, čiji trošak je narastao na 6,8 milijarde USD, tri puta više od planiranog, a riječ je o drugačijoj tehnologiji - Petra Nova koristi ugljenu prašinu i postojeću elektranu, a Kemper regasifikaciju i riječ je o novoj elektrani.

 

16. 1. 2017.

Rusija neće graditi nove ukrajinske reaktore

Raskinut je ugovor o gradnji 3. i 4. reaktora u NE Hmelnicki

Ugovor Rusije i Ukrajine o izgradnji trećeg i četvrtog reaktora u NE Hmeljnicki je raskinut, objavilo je rusko Ministarstvo vanjskih poslova. Ugovor je bio potpisan 9.6.2010. godine, a Rusija je prema njemu trebala financirati izgradnju ta dva reaktora i njihovo puštanje u pogon. Iako je 2011. ukrajinska Vrhovna skupština ratificirala ugovor, ukrajinska vlada je 2015. pokrenula postupak raskida ugovora, što je parlament 16.9.2015. godine podržao, javlja ruska novinska agencija TASS.

Janaf će ove godine imati milijardu kuna prihoda

Janaf je ovih dana sklopio novi ugovor s Naftnom industrijom Srbije vrijedan 250 miliona kuna.

Ugovor s kompanijom koja je u vlasništvu ruskog giganta Gazpromnefta rezultirat će izvanrednim poslovnim prihodima Janafa, odnosno povećanjem dobiti kompanije i u 2017.

Nema ni dvije sedmice da je kompanija potpisala i ugovore o saradnji s novim partnerima Vitolom i Unipetrolom, vrijedne 125 miliona kuna.

Novim ugovorima osigurano je tako već ukupno 375 miliona kuna novih prihoda, što je podloga za očekivanje novih poslovnih rekorda Janafa.

Pregovara se i o novim saradnjama, ali već s potpisanim novim ugovorima i rastom prihoda zabilježenim u prošloj godini (za devet mjeseci zaradilo se 134,6 miliona kuna, a neto dobit narasla je za 56% u odnosu na 2015.)

Janaf će dostići sanjanu granicu od milijardu kuna ukupnih prihoda te neto dobiti od barem 250 miliona kuna.

Valja znati da je od 2012. dobit te kompanije porasla četiri puta.

Janaf je i veliki investitor s jasnom strategijom razvoja u skladištenju nafte i derivata, s perspektivom stvaranja spot tržišta u Omišlju pa se Slobodna Dalmacija pita zašto je ta kompanija na listi za privatizaciju. 

 

Gazprom: SAD su naš najveći konkurent na tržištu gasa

Ruska kompanija Gazprom očekuje da će joj Sjedinjene Američke Države biti ozbiljna konkurencija na gasnom tržištu u budućnosti, izjavio je zamjenik generalnog direktora Gazproma Valerij Golubev.

SAD bi, kako je rekao, mogle povećati domaću proizvodnju gasa nakon dolaska na vlast nove administracije predsjednika Donalda Trumpa, prenosi ruska agencija Tas

Energetska zajednica pokrenula postupak protiv Srbije

Sekretarijat Energetske zajednice pokrenuo je postupak protiv Srbije, jer je 2012. godine potpisala međuvladin Sporazum o prirodnom gasu sa Rusijom.

Taj sporazum obezbjeđuje snabdijevanje gasom samo srpsko tržište čime se, smatra Energetska zajednica, krše principi konkurencije u okviru Ugovora o energetskoj zajednici, a Srbija narušava svoje obaveze u okviru te organizacije, prenosi Radio-televizija Srbije.

Sekretarijart je poslao otvoreno pismo Vladi Srbije i postupak pokrenuo sladu sa svojom procedurom.

Srbiji su data dva mjeseca da reaguje na navode o neusaglašenosti sa Ugovorom Energetske zajednice. Energetska zajednica je spona između zemalja Jugoistočne Evrope sa EU.

Ruski plin za Krim novim plinovodom

Od kada je 30.12.2016. godine pušten u rad plinovod koji je izravno povezao Krim i Rusiju, na poluotok je do sada isporučeno 20 mil. m3 plina, izjavio je ruski ministar energetike Aleksandr Novak na sastanku s ruskim predsjednikom Vladimirom Purinom.

Ruski ministar je pri tome rekao da se isporuke plina nastavljaju jer je u toku sezona grijanja, javlja ruska novinska agencija TASS.

Nestašica peleta u cijeloj BiH, proizvođači ne mogu zadovoljiti potražnju

Peleta, energenta kojeg koristi sve više domaćinstava u Bosni i Hercegovini, u posljednjih nekoliko dana nema ni u trgovačkim centrima niti u fabrikama koje se bave njegovom izradom.

Izrazito niske temperature koje su prošle sedmice okovale BiH i veći dio Evrope na ruku su išle proizvođačima i trgovcima energentima, posebno onima koji proizvode i prodaju pelet.

Kako za Klix.ba kažu u jednom od najvećih proizvođača peleta u BiH, inače stacioniranom u Vitezu, sve zalihe su prodali još prije nekoliko dana, a nije izvijesno kada će nove količine sići sa proizvodne trake.

Pored rastućeg domaćeg tržišta, proizvođačima peleta u BiH u posljednje vrijeme se otvorilo i talijansko tržište. Kako je proteklih dana i u Italiji bilo izrazito hladno narudžbe iz ove zemlje bile su na rekordnom nivou.

Potražnja diktira i cijenu peleta koja raste iz godine u godinu. Cijena peleta prije početka ove sezone bila je, zavisno od kvalitete, oko 300 KM po toni. No, usljed nestašice na tržištu cijena je u posljednjih nekoliko dana dodatno skočila. U jednom od specijaliziranih trgovačkih centara pelet su prije nestašice prodavali po cijeni od 350 KM po toni, odnosno oko 5,3 KM po vreći.

No, cijena je usljed velike potražnje već skočila na 450 KM po toni odnosno 6,7 KM po vreći

 

Hoće li se oporaviti istraživanja nafte?

U 2016. godini zabilježena je najmanja količina otkrivene nafte još od pedesetih godina prošlog stoljeća zbog najvećeg smanjenja investicija u istraživanje i proizvodnju nafte, navodi u analizi konzultantska kuća Wood Mackenzie.

Naftaši su 2016. otkrili samo 3,7 mlrd. bbl konvencionalne nafte, što je za 14% manje nego 2015. i najniža je razina od 1952. godine.

Ukupna ulaganja u istraživanja su smanjena sa 100 mlrd. dolara u 2014. na 40 mlrd. dolara u 2016, a ukupan broj bušotina u tom je razdoblju pao s oko 1200 u 2014. na 431 u 2016. godini.

Analitičari očekuju da će 2016. godina biti prekretnica u planovima naftnih tvrtki, no za 2017. se još predviđa i moguće smanjenje ulaganja u istraživanja, na samo 35 mlrd. dolara.

Međutim, procjenjuje se da bi se zbog smanjenja troškova tvrtki sada moglo s manje novaca bušiti više bušotina što bi trebalo povećati količinu novootkrivene nafte. To se dokazuje time da se sada ide u istraživanja obećavajućih područja poput Arktika i da je vrijeme izrade uobičajene 'offshore' bušotine skraćeno sa 75 na 55 dana. Uz to, u narednim bi se godinama ulaganja u istraživanja opet mogla povećati.

Rezultati današnjih otkrića imat će konkretan utjecaj na naftno tržište tek za 5 - 10 godina.

Ako otkrića nafte ostanu na sadašnjoj razini, to će se odraziti tako da će do 2035. godine na svjetskom tržištu nedostajati 4,5 mil. bbl/d nafte, procjenjuje Wood Mackenzie, a javlja ruski portal 'Oil and Gas Eurasia'.
Elektroautomobil: Nove baterije se pune za 20 minuta, nude vožnju od 600 kilometara

Mala autonomija u vožnji jedna je od glavnih prepreka većoj zastupljenosti električnih vozila u drumskom saobraćaju. Samsung tvrdi da će ovaj problem biti znatno ublažen kada se na tržištu pojave njihove nove pogonske baterije za elektroautomobile.

Kako kažu u toj kompaniji, zahvaljujući novoj tehnologiji, litijum-jonske baterije sljedeće generacije obezbjeđivat će autonomiju od 600 kilometara. Osim toga, uz pomoć brzih punjača baterije će moći da se dopune za 20-ak minuta, prenosi B92.

Čak i 80 posto dopunjenosti baterije garantovat će da električni automobili mogu da pređu 500 km, a vrijeme potrebno za ovu dopunu iznosit će svega nekoliko minuta, odnosno, onoliko, koliko je vozaču na stanici potrebno da izađe iz vozila i uzme kafu za ponijeti.

Nove baterije izrađivat će se u Samsungovoj novoj fabrici u Mađarskoj, u koju je uloženo 357 miliona dolara. Godišnji kapacitet ovog pogona bit će 50.000 kompleta baterija za električna vozila, a kompanija će snabdjevati modele kao što su BMW i3, Tesla Model 3 i Fordovi automobili na struju.

Sljedeća generacija Samsungovih pogonskih baterija za elektroautomobile pojavit će se na tržištu do kraja ove dekade.

 

12.1.2017.

Rekordna jednodnevna potrošnja struje u historiji ERS-a

U Republici Srpskoj tokom jučerašnjeg dana ostvarena je najveća potrošnja električne energije - 16.794 megavat-časa od kada postoji Elektroprivreda Republike Srpske /ERS/, potvrdio je Srni izvršni direktor za tehničke poslove u ovom energetskom preduzeću Maksim Skoko.

On je istakao da je ova potrošnja ostvarena sa maksimalnim opterećenjem od 833 megavat-časa u 18.00 časova, što je najveća ostvarena vrijednost potrošnje na nivou jednog časa ikada.

"Ekstremno loši vremenski uslovi i veliki broj prazničnih dana u prvoj dekadi januara uzrok su rekordne potrošnje električne energije u Srpskoj“, kaže Skoko.

On je istakao da bilansom planirana prosječna potrošnja ERS-a, uključujući Brčko distrikt za januar, iznosi 12.437 megavat-časova, dok je ostvarena prosječna dnevna potrošnja za prvih 10 dana januara iznosila 14.943 megavat-časa.

"U ovom periodu zabilježena je ekstremno niska temperatura vazduha i ekstremno niski dotoci u akumulacije hidroelektrana, a termoelektrane su radile zadovoljavajuće i stabilno, bez većih problema u radu", naglasio je Skoko.

On je dodao da je rad elektroenergetskog sastema ERS-a bio izbalansiran u prvoj dekadi mjeseca i da je proizvedeno dovoljno električne energije za zadovoljenje potreba potrošnje u Republici Srpskoj i Brčko distriktu.

"Distributivna preduzeća u sistemu ERS-a obezbijedila su kontinuirano snabdijevanje kupaca električnom energijom, što je vrlo značajno sa aspekta ocjene pogonske spremnosti mreže za rad u ekstremnim vremenskim uslovima kakvi su zabilježeni u prvoj dekadi januara", rekao je Skoko.

On je napomenuo da u "Elektrokrajini", "Elektro-Bijeljini", "Elektro-Doboju" i "Elektrodistribuciji" Pale, osim pojedinačnih prekida na manjem broju seoskih trafo-područja koji su otklanjani u kratkom roku, nije bilo znatnijih zastoja u isporuci električne energije.

"Zbog snježnih padavina, praćenih jakim vjetrom, jedino su u `Elektro-Hercegovini` zabilježeni znatniji zastoji u isporuci električne energije u LJubinju i Nevesinju", naveo je Skoko.

On je naglasio da se, uzimajući u obzir sve navedene činjenice, može reći da je snabdijevanje krajnjih kupaca električnom energijom u periodu od 1. do 10. januara bilo uredno, te da su na zabilježene kvarove, dežurne ekipe distributera reagovale brzo i efikasno, otklanjajući ih u objektivno najkraćem mogućem roku.

"Potencijalni problemi u radu energetskog sistema do kraja januara 2017. godine mogu nastati ako se nastavi trend niske temperature vazduha, a samim tim i ekstremno povećanje potrošnje i ekstremno niskih dotoka u hidroelektranama, gdje postoji mogućnost da u takvim uslovima može doći do deficita električne energije i eventualne kupovine za potrebe snabdijevanja kupaca u Republici Srpskoj /iako su obje termoelektrane raspoložive za pogon/", rekao je Skoko.

On je napomenuo da iz ovih razloga ERS nikako nije vršila prodaju na slobodnom tržištu električne energije za januar 2017. godine.

"U upravljanju sistemom jedini problem bio je u vezi sa mjerenjem u realnom vremenu i on se odrazio na pružanje pomoćne usluge sekundarne regulacije i vođenje sistema u relanom vremenu - 6.januara", rekao je Skoko.

On je dodao da još nemaju zvaničan izvještaj Nezavisnog operator sistema u BiH o debalansu i kvalitetu rada sekundarne regulacije, zbog čega je nemoguće reći koliko je ovaj kvar tačno uticao na korektan rad energetskog sistema.

UAE će uložti 163 milijarde dolara u obnovljive izvore energije

Ujedinjeni Arapski Emirati navode da planiraju investirati 163 milijarde dolara u projekte koji će iz obnovljivih izvora generirati pola energetskih potreba ove države, prenosi BBC.

Ovaj veliki proizvođač nafte se nada približiti ovome do 2050. godine i kaže da želi izbalansirati ekonomske potrebe s ekološkim ciljevima.

UAE imaju značajan potencijal za solarnu energiju i žele smanjiti korištenje fosilnih goriva.

Prema listi Svjetske banke, ova zemlja se nalazi na osmom mjestu po emisiji stakleničkog gasa CO2 po glavi stanovnika, poslije Katara, Kuvajta i Bahreina.

Premijer UAE-a Šeik Mohammed bih Rashid al-Maktoum rekao je da se nada da će do 2050. godine 44 posto energetskih potreba ove zemlje biti ispunjavano iz obnovljivih izvora energije, 38 posto iz gasa, 12 posto iz čistih fosilnih goriva te 6 posto iz nuklearne energije.

- Plan je da se poveća iskoristivost za 40 posto i povećaju poticaji za čistu energiju na 50 posto. Onaj ko ne razmišlja o energiji, ne razmišlja o budućnosti. Vlada UAE-a je ostvarila uspjeh u izradi jedinstvene energetske strategije za zemlju - napisao je na Twitteru.

Gazprom želi slati više plina Europi zbog oštre zimeIsporuke preko Ukrajine mogle bi se povećati

Ruska energetska kompanija Gazprom je uputila zahtjev ukrajinskom Ukrtransgasu za povećanje isporuka plina Europskoj uniji preko ukrajinskog plinskog transportnog sustava. Isporuke bi trebalo da budu povećane na 278,9 milijuna kubnih metara dnevno, izjavio je glasnogovornik ukrajinske kompanije Maksim Beljavskij. "Gazprom je uputio zahtjev za povećanje tranzita plina Europi preko ukrajinskog plinskog transportnog sustava na 278,9 milijuna kubnih metara. To je svakako zbog hladnog vala", napisao je glasnogovornik na Facebook stranici te kompanije, a prenosi ruska agencija Tass. Ukrtransgas je ranije izvijestio da dnevne isporuke plina europskim potrošačima iznose 245,6 milijuna kubnih metara.

10.1.2017.

Iz obnovljivih izvora trećina električne energije u Njemačkoj


Čak 32% ukupnih potreba za električnom energijom 2016. je u Njemačkoj bilo pokriveno iz obnovljivih izvora
Kako je izvijestio američki portal 'Renewable Energy World.com', Njemačka je u 2016. godini čak 32% ukupnih potreba za električnom energijom pokrila proizvodnjom iz obnovljivih izvora, ponajviše iz sunčanih elektrana i vjetroelektrana. Riječ je o procjenama Centra za istraživanje Sunčeve energije i vodika Badena i Württemberga (ZSW) i Saveznog udruženja energetskog i vodnog gospodarstva (BDEW). Dakle, u Njemačkoj je u 2016. godini u postrojenjima za iskorištavanje energije iz obnovljivih izvora proizvedeno više od 191 TW h električne energije, dok je tako u 2015. proizvedeno nešto malo više od 187 TW h. Kako se ističe, time je Njemačka sve bliže planovima Savezne vlade o pokrivanju čak 35% potreba za električnom energijom iz obnovljivih izvora do 2020. godine. Pri tome je u pučinskim vjetroelektranama u 2016. godini proizvedeno 16 TW h (uz povećanje za više od 57% u odnosu na 21015), u kopnenim vjetroelektranama 67 TW h (uz smanjenje za 6% u odnosu na 2015), u sunčanim elektranama 38 TW h (uz smanjenje za 1% u odnosu na 2015), u 'klasičnim' i reverzibilnim hidroelektranama oko 22 TW h (povećanje za 13% u odnosu na 2015), u termoelektranama na biomasu i otpad 52 TW h (uz povećanje za 3% u odnosu na 2015) i u geotermalnim elektranama 0,2 TW h (uz povećanje za 12% u odnosu na 2015).

Janaf potpisao ugovor s NIS-om

Janaf je s Naftnom industrijom Srbije, koji je u vlasništvu Gazpromnefta, Ugovor o transportu nafte te skladištenju nafte i naftnih derivata na Terminalima Sisak i Omišalj za 2017. godinu.

Vrijednost ugovora nije objavljena.

Prvi čovjek Janafa Dragan Kovačević istaknuo je nedavno da tvrtka želi ostvariti svoje planove o uspostavi likvidnog tržišta na Omišlju, kako bi partnerima omogućili sve aspekte trgovine.

Trenutni skladišni kapaciteti iznose 1,5 milijuna m3 za naftu i 200.000 m3 za derivate, a kako je istaknula rukovoditeljica Službe Strateškog razvoja i planiranja Gordana Sekulić, tvrtka trenutno ulaže u povećanje spremnika nafte za 160.000 m3 te povećanje spremnika za naftne derivate za još 20.000 m3.

U planu je gradnja još dva spremnika u Sisku te tank-farme na Žitnjaku. Uz to, dovršen je podmorski  dio naftovoda između Krka i kopna kako bi transport nafte bio sigurniji, a ta će dionica u rad biti puštena iduće godine.

Stiže jeftini elektroautomobil, cijena 10.000 $

Kao potpuna suprotnost skupocjenom, luksuznom električnom modelu Faraday Future FF 91 od 150.000 dolara, na Međunarodnom sajmu elektronike (CES 2017) u Las Vegasu prikazan je jeftini automobil na struju Eli Zero, čija cijena bi trebalo da bude oko 10.000 dolara.

Kineska kompanija navodi da je riječ o dvosjedu koji zadovoljava osnovne potrebe za individualnim prevozom u velikim gradovima.

Ipak, čini se da su performanse ovog automobila na struju preskromne čak i za vožnju u urbanim sredinama gdje se ne razvijaju velike brzine. Zero dobija snagu iz baterije kapaciteta 4 kWh, a ovo vozilo ukupne mase 453 kg u stanju je da razvije samo 37 km/h.

Sa potpuno punim baterijama u stanju je da pređe od 64 do 120 km, u zavisnosti od uslova u saobraćaju i načina vožnje.

Kineski proizvođač nije naveo koliko je potrebno vremena za dopunu baterija, ali je najavio da će do kraja 2017. početi serijsku proizvodnju modela Zero i da će se ovaj automobil prodavati po početnoj cijeni od 10.000 dolara.

 

6.1.2017.

Više ruskog plina preko Ukrajine


Istodobno, u Ukrajini je smanjena potrošnja plina
Ukrajinski plinski transportni sustav u 2016. godini prevezao je 82,2 mlrd. m3 prirodnog plina, što je za 23% više nego u 2015, objavio je ukrajinski operator plinskog transportnog sustava Ukrtransgaz. Europa trenutačno preko Ukrajine prima 245,6 mil. m3/d ruskog prirodnog plina, pokazuju podaci ukrajinske tvrtke, a javlja ruski portal 'Sputnik News'.
Ukrtransgaz je isto tako objavio da je Ukrajina u 2016. godini potrošila 30,3 mlrd. m3 plina, što je 'tek' za 4% manje nego u 2015, kada je potrošnja bila smanjena za 20%, najviše zbog zatvaranja velikih industrijskih potrošača i smanjene potrošnje stanovništva. Da bi se u 2016. godini zadovoljile potrebe za plinom, Ukrajina je uvezla iz europskih zemalja 11,1 mlrd. m3 plina, dok je sama proizvela 20,2 mlrd. m3. Domaća proizvodnja plina porasla je za 1,5%  tijekom 2016. godine. Iako je uvezeni plin, zapravo, ruski prirodni plin, on nije kupovan izravno od Rusije, već je reverzibilno uvezen iz Europe, javlja ruska novinska agencija TASS.

Konkurencija Tesli: Faraday Future predstavio svoj prvi električni auto

Američka startup kompanija i proizvođač električnih automobila Faraday Future predstavio je u Las Vegasu u utorak navečer svoj prvi automobil - FF91.

Riječ je o crossover SUV-u sa energijom baterije od 130 kwh i 600 kilometara dometa. Također, FF91 je opremljen otvorenim sistemom punjenja, što znači da se prilagođava svim standardima električnih izvora.

Faraday Future tvrdi da vozilo ima vrtoglavih 1050 konjskih snaga te da do 100 km/h dolazi za 2,39 sekundi, što je brže od Teslinog Modela S P100D koji stotku dostiže sa 2,4 sekunde.

Iako kompanija nije otkrila cijenu FF91, istaknuto je da će masovna proizvodnja automobila početi 2018. godine. Zainteresovani kupci već sada mogu rezervisati svoje električno vozilo uz avans od 5.000 dolara.

Automobil je opremljen zanimljivim mogućnostima kao što je samostalno učenje preferenci vozača, čime se mašina potom bolje prilagođava željama vlasnika.

Također, automobil ima više od 30 senzora koji mu omogućavaju samostalno kretanje, odnosno autopilot mod.

Inače Faraday Future se nalazi u partnerstvu s kineskim ulagačima iz kompanije LeEco.

Gazprom odobrio sredstva za početak Turskog toka

Tvrtki South Stream Transport odobreno je 310 mil. Eura

Uprava ruske plinske tvrtke Gazprom odobrila je kredit od 310 mil. eura svojoj kćerinskoj tvrtki South Stream Transport koja će graditi plinovod Turski tok (i koja je svojedobno osnovana kako bi gradila plinovod Južni tok). Kredit je odobren na 3,5 godine, a koristit će se za plaćanje troškova dobave cijevi, skladištenja cijevi i opreme te radova na gradnji plinovoda, javlja ruska novinska agencija TASS.

Investicija teška 10 miliona eura stopirana zbog politike

Zbog neispunjavanja obaveza iz ugovora o Energetskoj zajednici i trećeg paketa EU direktiva, projekat izgradnje 400 kV dalekovoda koji bi povezao BiH, Srbiju i Crnu Goru je zaustavljen.

"Time je odložena realizacija deset miliona eura investicionih sredstava, koliko se odnosi na dio projekta u Bosni i Hercegovini", rekli su u Ministarstvu spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH odgovarajući na jedno od pitanja poslanika Predstavničkog doma parlamenta BiH.

Inače, ovaj zajednički projekat tri zemlje odobren je na Samitu o zapadnom Balkanu, koji je održan u Beču 2015. godine i EU je tada iskazala spremnost da ga finansijski podrži s obzirom na to da su sve tri zemlje odlučne da ga izgrade, a dokaz tome je da je već urađena studija izvodljivosti i da je u Beogradu osnovano zajedničko preduzeće.

Vrijednost dalekovoda, odnosno učešća BiH u ovom projektu je više od 18 miliona KM i planirano je da BiH na svojoj teritoriji gradi dva kraka, jedan koji bi išao u Bajinu Baštu, a drugi preko Višegrada u Pljevlja. Ono što je možda i najznačajnije u ovom projektu jeste da bi se njegovom realizacijom BiH preko Crne Gore putem podvodnog kabla povezala i sa Italijom.

Za razliku od BiH, u kojoj je ovaj projekat na čekanju, Srbija i Crna Gora uveliko rade na pripremi dokumentacije, a prema planovima, već naredne godine mogli bi otpočeti i sa konkretnim radovima na terenu. Kako bi se, između ostalog, odblokirao projekat izgradnje dalekovoda Višegrad - Bajina Bašta - Pljevlja i u BiH, Mirko Šarović, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Petar Đokić, ministar industrije, energetike i rudarstva RS, i Nermin Džindić, ministar energije, rudarstva i industrije FBiH, dogovorili su se da do 31. marta 2017. godine usvoje zakonske regulative za električnu energiju i gas u skladu sa trećim paketom EU direktiva.

U Ministarstvu spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, odgovarajući na poslaničko pitanje, rekli su da BiH ima i problem sa usvajanjem direktiva u oblasti energetske efikasnosti, zbog čega prijeti opasnost da ostane bez sredstava za projekte iz fonda za Regionalni program vrijednog 235 miliona eura.

"Nacionalni akcioni plan za energetsku efikasnost je u fazi izrade. Planirano je da uskoro bude usvojen od strane Savjeta ministara BiH. Zbog nedonošenja okvirnih strateških dokumenata na nivou BiH u sektorima energetike zadnjih nekoliko godina (2014 - 2016) smo uskraćeni pristupu IPA fondovima. Na godišnjem nivou u te dvije oblasti gubimo približno 20 miliona eura, što za ove tri godine iznosi oko 60 miliona eura", rekli su u Ministarstvu spoljne trgovine i ekonomskih odnosa.

Što se tiče energetike, pored dalekovoda Višegrad - Bajina Bašta - Pljevlja, Evropa je spremna finansijski pomoći i izgradnju 400 kV dalekovoda od Banjaluke do Like u Hrvatskoj, te gasne interkonekcije Lička Jesenica - Tržac - Bosanska Krupa (BiH - Hrvatska) i konekciju Zagvozd - Posušje - Novi Travnik sa ogrankom za Mostar (BiH - Hrvatska). Svi ovi projekti nalaze se na PECI listi, odnosno na listi projekata od interesa za Energetsku zajednicu, a koju i Evropska komisija koristi kao bazu za kandidovanje projekata koji će se finansirati iz fondova EU.

Energetika.ba / NN

 

29.12.2016.

Mubadala postaje suvlasnik Rosnefta

Novi investitori mogli bi uskoro steći solidan udjel u ruskom naftnom gigantu Rosneft. Kao potencijalni vlasnik spominje se i Mubadala

Kako prenose ruski mediji riječi izvora koji je upućen u pregovore, konzorcij stranih investitora vjerojatno će prodati dio svog vlasništva u Rosneftu.

Kao ovi potencijalni kupac spominje se jedan fond s Bliskog istoka, kaže jedan izvor, dok je drugi uvjeren da je riječ o Mubadali iz Abu Dhabija.
Ranije ovog mjeseca, konzorcij Glencorea i katarskog državnog investicijskog fonda kupili su 19,5 odsto ruskog naftnog diva za 10,5 milijardi eura.

"Rosneft pregovara sa više od 30 kompanija, nezavisnih fondova i insitucijama iz Europe, Amerike, Bliskog Istoka i Azije o ovom pitanju”, reako je direktor kompanije Igor Sečin.

Dionice Rosnefta postale su veoma atraktivne za investitore, navode mediji.

Nakon obećanja naftaša da će smanjiti proizvodnju nafte, počela je rasti i njena cijena, tako je sve više interesa za ruske energetske kompanije, posebno za Rosneft i Gazprom, kažu analitičari Morgan Stanleya. U tome ide u prilog i šuškanje da bi sankcije protiv Rusije mogle biti ukinute zbog pobjede Donalda Trumpa.

Energoinvest i BH-Gas dogovorili sa Gazpromom isporuku gasa BiH za 2017.

U skladu sa dugogodišnjom saradnjom, Energoinvest d.d. – Sarajevo i BH-Gas, produžili su ugovor sa kompanijom Gazprom eksport (Ruska Federacija) o isporuci prirodnog gasa Bosni i Hercegovini za 2017. godinu.

"U skladu sa ugovornim obavezama, naša kompanija kao ovlašteni uvoznik gasa za BiH osigurala je da potrebne količine gasa budu na raspolaganju korisnicima u našoj zemlji", saopćili su iz Energoinvesta.

Navedenom produženju je doprinijelo redovno izmirenje obaveza prema ruskom partneru, čime je potrošačima u BiH omogućeno uredno snabdijevanje prirodnim gasom tokom naredne godine. Ovim su stvorene pretpostavke za povećanje udjela prirodnog gasa u energetskom miksu zemlje, te posljedično i smanjenje zagađenja kojem su građani izloženi, pogotovo u Kantonu Sarajevo.

Tesla i Panasonic će zajedno proizvoditi solarne panele

Kompanije Tesla i Panasonic namjeravaju zajedno proizvoditi solarne panele u postrojenju kompanije SolarCity u Buffalu.

U oktobru su dvije kompanije najavile da će proizvoditi solarne panele ukoliko Tesla kupi kompaniju SolarCity. Posao je realizovan, pa će do proizvodnje doći, ali među proizvodima zasad neće biti solarnog krova koji je kompanija Tesla predstavila jesenas.

 

Prema dogovoru, Panasonic će proizvoditi fotonaponske ćelije visoke efikasnosti, Tesla će ih kupovati, a proizvodnja će početi naljeto. Do 2019. godine će Panasonic godišnje praviti solarne panele kapaciteta 1 gW. SolarCity se ranije obavezao da će zaposliti više od 1.400 ljudi.

Panasonic će pokriti kapitalne troškove, a Tesla će se obavezati na dugoročni otkup. Kompanije rade zajedno u Teslinom postrojenju Gigafactory u Nevadi na proizvodnji baterija za električne automobile.

Prva cesta na svijetu prekrivena solarnim panelima

 

U francuskom selu Tourouvre-au-Perche u Normandiji dio seoskog puta prekriven je solarnim panelima koji će služiti za proizvodnju električne energije.

Na jednom kilometru ceste, koji pokriva površinu od 2.800 kvadratnih metara, postavljene su solarne ploče za proizvodnju električne energije. Paneli su prekriveni smolom koja se sastoji od listova silikona i dizajnirani su da izdrže teret vozila, a da se ne oštete.

Ministar ekologije koji je otvorio cestu kazao je da je sve urađeno kvalitetno i da paneli neće biti nesigurni za vozače. Cijeli projekat koštao je pet miliona eura.

Zvaničnici vjeruju da će tehnologija nazvana Wattway moći proizvesti dovoljno energije za uličnu rasvjetu za selo s 3.800 stanovnika u naredne dvije godine.

Sličan projekat 2014. godine pokrenut je u Amsterdamu, ali ta cesta nije otvorena za saobraćaj.

Ukoliko se ovaj projekat pokaže uspješnim, plan je proširenje proizvodnje i postavljanje solarnih panela i na drugim dionicama puteva u Normandiji.

 

Svjetska banka odobrila 800 miliona dolara za izgradnju gasovoda TANAP

 

Rukovodstvo Svjetske banke odobrilo je kredit od po 400 miliona dolara Turskoj i Azerbejdžanu, odnosno ukupno 800 miliona dolara za projekat izgradnje gasovoda TANAP (Transanadolija gasovoda).

Kredit će biti realiziran posredstvom Međunarodne banke za obnovu i razvoj (IBRD).

Vlade Turske i Azerbejdžana dale su garancije za kredite koje će IBRD uplatiti turskoj kompaniji BOTAS na period od 24 godine uz pet godina grace perioda i azerbejdžanskoj kompaniji SGC na period od 30 godina uz također pet godina grace perioda.

Zamjenik šefa Svjetske banke za Evropu i Centralnu Aziju Cyril Muller izrazio je zadovoljstvo činjenicom da će ta finansijska institucija učestvovati u realizaciji tako važnog projekta.

“Gasovod TANAP nije važan samo za Tursku i Azerbejdžan, već će doprinijeti ekonomskom razvoju cijele regije. Istodobno će omogućiti razvoj trgovine. To je još jedan veliki korak ka jačanju energetske sigurnosti Turske i cijele Evrope“, kazao je Muller.
Generalni direktor projekta TANAP Saltuk Duzyol je prošle sedmice izjavio da je riječ o mega projektu vrijednom ukupno 8,5 milijardo dolara.

Gasovod je dug 1.850 kilometara, a očekuje se da u junu 2018. godine počne isporuka gasa ka Turskoj, a dvije godine kasnije i ka Evropi.

Pored Svjetske banke, projekat TANAP-a su finansijski podržale i Agencija za multilateralne investicijske garancije (MIGA), Azijska banka za infrastrukturu u investicije (AIIB), Evropska investicijska banka (EIB) i Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD). Ove institucije će osigurati četiri milijarde dolara za TANAP.

Vlasničke dionice TANAP-a pripadaju azerbejdžanskoj državnoj kompaniji SOCAR u omjeru 58 posto, zatim 30 posto turskoj kompaniji BOTAS i 12 posto kompaniji BP.

 

26. 12. 2016.

Litvanski sud proglasio kaznu Gazpromu opravdanom
Ruski div morat će platiti 35,6 mil. dolara kazne iz 2014.

Nadležni sud u Litvi potvrdio je odluku litvanskog Vijeća za konkurentnost kojom je ruskoj plinskoj tvrtki Gazprom još 2014. godine određena kazna od 35,6 mil. eura. Kazna je dosuđena jer je Gazprom odbio potpisati ugovor o zamjeni plina s litvanskom energetskom tvrtkom Lietuvos energijos gamyba (bivšom Lietuvos energija, odnosno Lietuvos dujos). Zbog toga Gazpromovog poteza litvanska tvrtka nije mogla potpisivati ugovore s drugim dobavljačima plina, što je bilo izravno kršenje uvjeta koje je Vijeće propisalo kao uvjet dozvole Gazpromu kada mu je 2004. godine dopustilo kupnju 34% udjela u tvrtki. Ugovori s drugim europskim dobavljačima plina omogućili bi litvanskoj tvrtki sniziti troškove za kupnju plina, što bi se odrazilo i nižim cijenama. Gazprom je 2012. godine odbio sporazum, a nakon kazne iz 2014. već se neuspješno pokušao žaliti 2015, javlja ruska novinska agencija TASS.

Arapi našli novu naftu, da li je ovo spas?

Saudijska Arabija počinje da bježi od nafte i da prikuplja profit od solarne energije.

Član arapskih inženjera predviđa da će prihod od solarne energije uzeti zamah u sljedećem kvartalu.

“Očekujem da će u prvom kvartalu biti proizvodnja oko 500 megavata, a da će kasnije da se poveća. To bi mogao da bude okidač za razvojni bum u regionu - kaže Pedy Padmantan, rukovodilac jedne takve kompanije u Rijadu.

Najveći svjetski izvoznik nafte troši najviše na proizvodnju električne energije. Procjenjuje se da je Kraljevini potrebno 900.000 barela dnevno nafte za struju. Ukoliko bi dio preorjentirali na alternativne izvore energije, mogli bi da imaju više nafte na izvoz.

Arapi planiraju da izvuku još 700 megavata iz energije vjetra.

- Očekujemo da će Saudijska Arabija biti lider u regionu kada je riječ o tržištu obnovljivih izvora. Naravno, trebat će nam vremena, ali bitno je da napravimo neki pomak - rekao je Sami Koribi, direktor jedne kompanije sa sjedištem u Abu Dabiju.

Saudijci traže i pomoć od finansijskih savjetnika kako bi privukli investitore u tri projekta od obnovljih izvora. Procjenjuje se da će biti potrebno oko 1, 5 milijardi dolara za njihovu gradnju.

Prihod od obnovljivih izvora nalazi se u planu Vlade koji je poznat kao Vizija 2030, čiji je cilj da smanji zavisnot privrede od nafte.

Norvežani stavili na crnu listu 15 kompanija zbog korištenja ili proizvodnje uglja

Norveška centralna banka, koja upravlja državnim investicionim fondom od trenutno 835 milijardi eura, skinuo s liste fonda 15 kompanija.

Kako pišu norveški mediji, ove kompanije se nalaze na crnoj listi zbog korištenja ili proizvodnje uglja, a fond planira još nekoliko isključenja i naredne godine.

Fond je u aprilu ove godine s liste uklonio ukupno 52 kompanije i njihove podružnice.

Norveški fond uklanja kompanije iz svog portfolija na osnovu nekoliko kriterija, kao što su proizvodnja cigareta, nuklearnog oružja i proizvodnja koja doprinosi klimatskim promjenama.

Fond je inače osnovan za potrebe finansiranja socijalnih izdataka norveške države, a služi i za investiranje u dionice, obveznice i nekretnine.

Za Turski tok sedam mlrd. dolaraToliko će iznositi vrijednost radova na polaganju prve dvije cijevi ispod Crnog mora

Trošak investicije za gradnju dvije cijevi u 'offshore' sekciji plinovoda Turski tok procijenjen je na 7 mlrd. eura. Ta se informacija nalazi u pratećem materijalu prijedloga za ratifikaciju rusko-turskog sporazuma o njegovoj gradnji. Za projektiranje i izgradnju te rad te sekcije plinovoda zadužena je ruska strana, dok će turska strana voditi njezino spajanje na turski plinski sustav. 'Offshore' sekcija preko Crnog mora od Rusije do Turske bit će duga 910 km, a kopnena sekcija u Turskoj 180 km, dok se ukupni trošak cijelog projekta procjenjuje na 11,4 mlrd. eura, javlja ruska novinska agencija TASS.

U Beogradu započeta izrada strategije za zdravlje i dobrobit životinja u Evropi

Branislav Nedimović, ministar poljoprivrede i zaštite životne sredine otvorio je danas u Beogradu prvi sastanak Operativne radne grupe Regionalne Komisije Svetske organizacije za zdravlje životinja (OIE).
Ministar Nedimović je izrazio zadovoljstvo zbog toga što se prvi sastanak održava u Srbiji. On je naglasio nastojanje i posvećenost Vlade Republike Srbije i Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine u harmonizaciji međunarodnih standarda koji se odnose na zdravlje i dobrobit životinja, bezbednost hrane i zaštitu potrošača.
Ministar Nedimović je  podržao je Operativnu grupu u izradi regionalnog Strateškog plana za celu Evropu, unapređenju standarda OIE, kako onih koji su prioritetni za Srbiju i balkanske države (nodularni dermatitis, klasična kuga svinja, afrička kuga svinja), tako i onih koji su značajni za druge zemlje, i izrazio ubeđenje da će današnji sastanak doprineti dugoročnom unapređenju zdravlja i dobrobiti životinja u celom regionu, zaštiti potrošača ali i ruralnom razvoju i jačanju poljoprivrede i stočarstva.
Operativna radna grupa OIE za Evropu predstavlja telo koje čine delegati 9 evropskih država članica OIE (od ukupno 53) i to Letonije, Srbije, Austrije, Belorusije, Kazahstana, Gruzije, Španije, Švajcarske i Velike Britanija, prošireno sa 2 delegata evropskih država koji su u sastavu Saveta OIE (Rusija i Nemačka) i predstavnikom Evropske komisije i OIE.

19.12.2016.

Raste ruski izvoz plina u Europu
Od početka godine do danas Gazprom je u Europu izvezao 170 mlrd. m3 prirodnog plina

Ruska plinska tvrtka Gazprom izvezla je u Europu od početka godine do 15.12.2016. ukupno 170 mlrd. m3 plina. To je za 11,9% više nego u istom razdoblju 2015. godine. Radi se o dodatnih 18,1 mlrd. m3 prirodnog plina, što bi odgovaralo godišnjem izvozu ruskog plina u velike europske zemlje poput Francuske ili Poljske, navodi se u priopćenju Gazproma, a javlja ruska novinska agencija TASS.

Kinezi dolaze!

Kineske naftne tvrtke polako, ali sigurno prodiru na europsko naftno tržište

Pregovori kazahstanske (državne) naftne i plinske tvrtke KazMunaiGaz (KMG) i kineske (privatne) energetske skupine China Energy (CEFC) o prodaji 51% udjela u tvrtki KMG International ušli su u završnu fazu. KMG International je većinski dioničar druge po veličini rumunjske naftne tvrtke Rompetrol Rafinare, javlja rumunjski portal 'Nine o' Clock'.

MOL širi ponudu usluga

MOL je kupio 51% dionica tvrtke OT Industries, specijalizirane za usluge u naftnoj industriji

Mađarska naftna i plinska tvrtka MOL potpisala je ugovor o kupnji 51% dionica domaće trgovačke i inženjerske tvrtke za naftnu industriju OT Industries. Posao mora još odobriti mađarski Ured za tržišno natjecanje (GVH). OT Industries s 2500 zaposlenih radi za MOL kao servisna i inženjerska tvrtka na izgradnji plinovoda i drugih manjih cjevovoda te skladišta i njegovom kupnjom će MOL moći upotpuniti ponudu usluga za tržište. Sándor Csányi, predsjednik i izvršni direktor banke OTP, ujedno i potpredsjednik MOL-a, ima 49% vlasničkog udjela u OT Industriesu preko svoje tvrtke Bonitas 2002, javlja mađarski dnevnik 'Budapest Business Journal'.

Rosnjeft i Micubiši prave čudo na Dalekom istoku

Rusija i Japan potpisali su niz trgovinskih sporazuma, počev od sektora obnovljivih izvora energije do proizvodnje nafte.

Sporazumi su potpisani u sklopu zvanične posjete ruskog predsjednika Vladimira Putina Japanu, piše Raša tudej.

Ruski naftni gigant Rosnjeft i japanske kompanije Marubeni i Micubiši dogovorili su izradu studije o izvodljivosti za izgradnju gasnog hemijskog kompleksa na ruskom Dalekom istoku.

Rosnjeft i konzorcijum japanskih kompanija, koji čine Marubeni, Japan ojl, JOGMEC i Inpeks korporejšn, dogovorili su istraživanje ruskog spruda u vodama Japanskog mora.

Takođe je najavljeno proširenje saradnje ruskog Novateka sa japanskim Micubišijem i Micuijem u oblasti tečnog prirodnog gasa (TPG), navodi RT, i dodaje da će Novatek i Marubeni zajedno raditi i na projektu za TPG "Arktik 2".

Japanska preduzeća su izrazila interesovanje za ulaganje u luke na ruskom Dalekom istoku, prema riječima direktora ruskog Fonda za direktne investicije Kirila Dmitrijeva.

Japanska banka za međunarodnu saradnju (JBIC) i taj ruski fond su dogovorili osnivanje zajedničke investicione kompanije u vrijednosti od milijardu dolara.

Ruska gasna kompanija Gasprom je, takođe, dogovorila saradnju sa Micubišijem, Micuijem i JBIC-om.

Rusija i Japan su dan ranije dogovorili osnivanje zajedničkog fonda za podsticanje investicija u ekskluzivnoj ekonomskoj zoni, a cilj fonda je da podstakne saradnju između dvije zemlje i ohrabri japanske investicije u regionu ruskog Dalekog istoka i u zemlji u cjelini.

Fond "težak" 100 milijardi jena (901 milion dolara) investiraće u medicinske i urbanističke projekte, kao i u osavremenjavanje proizvodnih pogona, prema izvještajima japanskih medija. Dvije zemlje će obezbijediti približno jednaka sredstva za fond, tako da bi ulaganje u projekte moglo da počne već iduće godine.

Maras traži da se ograniči isporuka nafte Rafineriji u Bosanskom Brodu

Predsjednik saborskog Odbora za zaštitu okoliša i prirode Gordan Maras poručio je u ponedjeljak kako se mora naći način da se preko JANAF-a ograniči isporuka nafte rafineriji u Bosanskom Brodu sve dok se ne modernizira, odnosno dok njen rad ne prestane negativno utjecati na zdravlje Brođana.

Situacija u Slavonskom Brodu, kad se pogledaju mjerenja, ove je godine gora nego proteklih, rekao je Maras na sjednici Odbora koji se tematski bavi problemom kvalitete zraka u tom gradu, informacijama o modernizaciji Rafinerije Brod, te o zdravstvenim pokazateljima utjecaja okoliša na zdravlje Brođana, javlja Hina.

To je prioritetna tema, rekao je kolegama, predloživši im dva zaključka, od kojih je prvi da se od Vlade RH zatraži da Hrvatski sabor na plenarnoj sjednici izvijesti kako se rješava problem zagađenja zraka u Brodu, čime bi se problem dignuo na višu razinu.

Osim toga, rekao je članovima Odbora, može se tražiti i način da se preko JANAF-a, dok se ne postigne dogovor o modernizaciji, nađe način da se ograniči, odnosno obustavi isporuka nafte za rafineriju u Bosanskom Brodu.

"Tražimo da se nađe način da se tako utječe na vlasnika rafinerije u Brodu, odnosno dok nema dogovora, dok rafinerija ne zadovolji ekološke standarde da hrvatska infrastruktura indirektno ne omogućuje da se problem rafinerije preljeva preko zdravlja Brođana", poručio je Maras.

Krenula geotermalna hidreoelektrana

Kako je izvijestio američki portal 'Renewable Energy World.com', talijanska elektroenergetska grupa Enel, odnosno njezina američka podružnica Enel Green Power North America (EGPNA), započeli su s pogonom GHE Fort Cove.

Riječ je o prvoj kombiniranoj geotermalnoj hidroelektrani na svijetu koja je nastala kada je u postojeću bušotinu geotermalne elektrane električne snage 25 MW u državi Utah, koja je s radom započela još 2013. godine, dodan podzemni hidrogenerator.

Kako pri tome ističu čelnici Enela, riječ je o prvom takvom rješenju na svijetu koje će ujedno značiti novi putokaz u iskorištavanju geotermalne energije, a ujedno i dokaz posvećenosti tvrtke inovacijama i energetskoj učinkovitosti.

U fazi ispitivanja postrojenja, u razdoblju juli - septembar 2016. godine, pokazano je da je dodavanjem hidroenergetskog generatora povećana proizvodnja za 1,008 MW h.

Pri tome se iskorištava kinetička energija vode koja se, nakon što je izmijenila toplinu u geotermalnom postrojenju, vraća u podzemlje.

Inače, riječ je o već drugoj Enelovoj kombiniranoj geotermalnoj elektrani u SAD.

Prva je SGTE elektrana Fallon u Nevadi, u kojoj se kombinira geotermalno postrojenje, solarna termoelektrana i sunčana elektrana.

GEN-I Zagreb potpisao ugovor o opskrbi s HAC-ONC-om

GEN-I Zagreb odabran je na natječaju firme Hrvatske autoceste - održavanje i naplata cestarine (HAC ONC) za dobavljača električne energije za razdoblje od godinu dana, priopćio je u utorak GEN-I Zagreb.

Saradnja je počela 1. decembra, a za vrijeme trajanja ugovora GEN-I će isporučiti 77.521.500 kWh električne energije u vrijednosti 28,84 miliona kuna, kaže se u saopćenju.

Ujedno se podsjeća da je GEN-I Zagreb odabran i na natječajima Zračne luke Dubrovnik i Hrvatskih pošta, čija zajednička vrijednost iznosi 10,94 miliona kuna.

Grupa GEN-I posluje na 20 tržišta električne energije i osam tržišta prirodnog plina. Posluje od 2004. godine. Osim matičnog društva ima 16 firmi-kćeri. Električnom energijom i prirodnim plinom opskrbljuje više od 185.000 korisnika u Austriji, Hrvatskoj, Italiji, Sloveniji, Srbiji, Bosni i Hercegovini, Albaniji i Makedoniji, s ukupnim opsegom prodaje od 39,7 TWh električne energije i 1,5 TWh prirodnog plina godišnje.

15.12.2016.

IMPEL je mreža inspekcija evropskih zemalja u oblasti zaštite životne sredine

Na 15. Generalnoj Skupštini IMPEL (European Union Network for the Implementation and Enforcement of Environmental Law) održanoj 01.-02. decembra u Bratislavi, odlučeno je da Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine Srbije, Sektor inspekcije za zaštitu životne sredine, postane član ove evropske mreže.

IMPEL je mreža inspekcija evropskih zemalja u oblasti zaštite životne sredine.
Članstvom u IMPEL-u inspekcija za zaštitu životne sredine će nastaviti jačanje saradnje sa evropskim zemljama u oblasti životne sredine i razmenu iskustava i znanja u implementaciji i nadzoru evropske regulative u ovoj oblasti. Podrška i razmena iskustava sa zemljama članicama IMPEL mreže ima izuzetan značaj u svrhu ostvarivanja standarda uspešnosti i napretka Sektora inspekcije za zaštitu životne sredine.


Grčić upozorava na moguću rizičnost otkupa udjela u INA-i
Ina loše stoji i ne treba je otkupljivati ako to nije ekonomski održivo
SDP-ovac Branko Grčić smatra da bi, ako MOL zaista krene prodaju udjela u Ini, Vlada trebala napraviti ozbiljnu analizu i ponuditi moguća rješenja za otkup udjela, ali pod pretpostavkom da se utvrdi i dokaže ekonomska održivost takvog pothvata. "Dakle, ne bezuvjetno već ukoliko se dokaže ekonomska održivost takvog pothvata", naglasio je Grčić nakon stanke koju je po toj temi zatražio u Hrvatskom saboru. Grčić je rekao da su u srijedu bili u rafineriji Sisak i da treba učiniti sve kako bi se spriječile odluke Uprave i Nadzornog odbora koje bi išle protiv te kompanije. "Ina ide u lošem smjeru. Samo u četiri zadnje godine prihod od prodaje je s 30 milijardi kuna pao na 19 milijardi, broj zaposlenih sa 14 na 11 tisuća, rafinerijska proizvodnja pala je s pet na 3,5 milijuna tona", nabrajao je Grčić.


Nakon dvije godine ponovo otvoren jedan od glavnih naftovoda u Libiji


Snage odane libijskom vojnom zapovjedniku Khalifi Haftaru otvorili su glavni naftovod Rayayna na zapadu Libije, saopštila je u srijedu oružana grupa sa sjedištem u Zintanu na sjeverozapadu zemlje.
Grupa je saopštila da je naftovod Rayayna, koji se nalazi 90 kilometara od Tripolija, ponovo aktiviran dvije godine nakon zatvaranja.
Ovaj naftovod povezuje naftna polja Al-Sharara i Al-Feel s naftnim terminalima za zapadu Libije.
Naftovod je ponovo pokrenut nakon što su snage odane Haftaru dale upute da se to učini. Ova oružana grupa je također pozvala Nacionalnu naftnu kompaniju da započne s radom što je prije moguće.
Oružana grupa iz Zintanija, koja je povezana s Haftarovim snagama, zatvorila je naftovod krajem 2014. godine.
Tim zatvaranjem Libija je izgubila više od 27 milijardi dolara, rekao je Mustafa Sanallah, direktor Nacionalne naftne kompanije Libije, prenose lokalni mediji.
Khalid Shakshak, šef libijskog Zavoda za reviziju, izjavio je da će ponovno otvaranje naftovoda Rayayna i nastavak njegovog rada pomoći u rješavanju 70 posto ekonomske krize u Libiji.
Libija je zahvaćena nemirima od kako je sa vlasti svrgnut Muammar Gaddafi nakon ustanka 2011. godine.


Prva električna vozila iz GM koja s jednim punjenjem mogu prijeći 320 km


General Motors u utorak je isporučio prva tri električna automobila Chevrolet Bolt klijentima u Kaliforniji, gdje se nalazi velika tvornica Tesla Motorsa, njegova konkurenta u toj proizvodnji te je trenutno vodeća u isporuci takve kategorije vozila koja s jednim punjenjem mogu prijeći 320 kilometara.

Bolt, kojeg je General Motors razvio u suradnji s južnokorejskim proizvođačem baterija LG Chemom, po jednom punjenju može prijeći 238 milja, dok mu je cijena 37.495 dolara prije poreznih olakšica.

Konkurenti u automobilskoj industriji, kao što su japanski Nissan Motor, njemački Volkswagen, Daimler AG, BMW, dali su do znanja kako i sami razvijaju sličan električni automobil s dosegom od oko 320 kilometara po punjenju, javlja Hina.

Izvršni direktor Tesle Elon Musk obećao je također kako od srpnja iduće godine kreće proizvodnja Modela 3, čime će i ta kompanija zakoračiti u taj novi segment. Početna cijena novog automobila bi iznosila 35 tisuća dolara, dok bi prosječna cijena, procjenjuju, iznosila 42 tisuće dolara.

GM oprezno intenzivira proizvodnju Bolta u svojoj tvornici u Detroitu. Dobavljači i ljudi upoznati s programom kažu kako se iz početnog tempa proizvodnje nazire brojka od 20 do 30 tisuća automobila godišnje.

Nasuprot tome, Tesla je obznanio ambiciozne planove o proizvodnji čak 500 tisuća Modela 3 svake godine, što je više od pet puta od planiranog broja proizvedenih automobila za ovu godinu. Kompanija je objavila da za Model 3 imaju već 325 tisuća inicijalnih narudžbi.


OMV se sporazumio s Gazpromom o zamjeni imovine


OMV će značajno povećati svoje rezerve, a Gazprom ulazi u Norvešku
OMV je upravo objavio da je postigao "bazični dogovor" s Gazpromom za potencijalnu zamjenu imovine. Taj bazični ugovor danas je potvrdio OMV-om Nadzorni odbor, no obje strane ga trebaju potpisati tijekom dana. Prema tom dogovoru OMV će dobiti 24,98% udjela u fazama 4 i 5 razvoja naftnog polja Ahimov na području Urengoja, u zamjenu za 38,5% udjela u OMV Norgeu. Transakcija bi trebala biti nefinancijska a stupa na snagu od 1. siječnja 2017. OMV će time dobiti oko 560 milijuna boe nafte do isteka ugovora 2039. s tim da će proizvodnja započeti 2019. godine te doseći vrhunac 2025 s 80.000 boe/dnevno (samo OMV-ov udio). Norveški naftni portfolio sastoji se od ukupno 32 licence za bušenja ugljikovodika, od kojih je 5 OMV Norge, s proizvodnjom u prvih devet mjeseci od 67.000 boe/dnevno, a Gazprom stječe 38,5% udjela. 


Na Arktiku rekordna vrućina
Arktik se zagrijava dvostruko brže od ostatka planeta
Godina 2016. najtoplija je na Arktiku otkako su 1990. ondje počela mjerenja, zbog čega je nastupilo neviđeno topljenje leda i zakasnilo formiranje novog leda jesenas. “Zabilježena je dosad najviša srednja godišnja temperatura zraka iznad tla. Ove smo godine, kao rijetko dosad, imali priliku vidjeti da Arktik šalje snažan i jasan znak upozorenja o neprestanom zagrijavanju i o njegovim posljedicama na okoliš”, istaknuo je u utorak Jeremy Mathis, direktor programa za istraživanje Arktika u Američkoj agenciji za oceane i atmosferu (NOAA), ističe se u godišnjem izvješću o Arktiku koje je objavila NOAA. Između listopada 2015. i rujna 2016. temperatura je u prosjeku bila za 3,5 Celzijevih stupnjeva veća od one zabilježene 1900. Arktik se zagrijava dvostruko brže od ostatka planeta koji bi 2016. mogao imati najtopliju godinu u novije vrijeme i to treću godinu zaredom.


Izvor na kućnom pragu
Pročišćena voda iz vodovoda umjesto izvorske vode u PET ambalaži
U Pakracu je početkom listopada krenula s radom jedinstvena usluga naziva „Izvor na kućnom pragu“, koja građanima isporučuje vodu iz javnog vodoopskrbnog sustava koja je dodatno filtrirana i sterilizirana UV zrakama u trenutku prije isporuke. Voda je dodatno ohlađena i može biti prirodna ili gazirana. Radi se o vrijednom marketinškom pokušaju. Ovu u Hrvatskoj jedinstvenu uslugu, predstavila je gradonačelnica Anamarija Blažević, istaknuvši kako su ovim projektom htjeli potaknuti i podignuti svijest građana o korištenju pitke i zdravstveno ispravne vode iz javnog vodoopskrbnog sustava te dodala kako je ovaj projekt važan i za zaštitu okoliša. Među pozitivnim doprinosima projekta ističu se: vraćanje povjerenja građana u kvalitetu vode iz javnih vodoopskrbnih sustava, ekološki učinak od smanjenog korištenja, transporta i zbrinjavanja PET boca, financijska ušteda za građane, novo mjesto za susrete i druženje. Osnovna postavka je da je voda iz vodoopskrbnog sustava dobra i sigurna, a „Izvor na kućnom pragu“ postupkom mikrofiltracije uklanja iz vode klor, mirise i boje ako ih ima, a sterilizacijom UV zrakama uništava DNA bakterija na način da se ne dodaje ništa drugo u vodu koja se isporučuje. Korištenjem vode iz „Izvora na kućnom pragu“, u odnosu na pakiranu vodu, na godišnjoj bi se razini proizvelo 4.000 kg PET-a manje koje treba poslati na oporabu ili zbrinjavanje te će se uštedjeti 6.900 kg CO2 tijekom proizvodnje i prijevoza boca. Projekt je realiziran nabavom aparata i davanjem istog na upravljanje uz obvezu upravitelja da garantira za sve zakonske obveze i isporučuje vodu po ugovorenoj cijeni.


Janaf sklopio tri nova posla
Jadranski naftovod (Janaf) izvijestio je kako je sklopio dugoročne ugovore s britanskim VITOL-om, češkim Unipetrolom i hrvatskom firmom Crodux derivati dva.
"Janaf je nastavio s intenzivnim poslovnim aktivnostima ugovorivši vrijedne dugoročne poslove s VITOL-om, Unipetrolom i Crodux derivatima dva, što će zasigurno rezultirati nastavkom ostvarivanja dobrih poslovnih rezultata i u 2017. godini", navodi se u saopćenju.
S jednim od vodećih svjetskih trgovaca naftom, britanskim VITOL-om Janaf je ugovorio i potpisao ugovor o višegodišnjem skladištenju, a s Crodux derivatima dva višegodišnje ugovore o dodatnim kapacitetima skladištenja naftnih derivata na terminalima Omišalj i Žitnjak.
Ukupna vrijednost tih ugovora prelazi 125 miliona kuna, navodi se u saopćenju.
Janaf je potpisao i višegodišnji ugovor o transportu nafte s češkim Unipetrolom na dionici Omišalj - Gola.
Potpisivanje toga ugovora još je jedan dokaz da strani poslovni partneri prepoznaju Janaf kao sigurnog i pouzdanog partnera koji može ispuniti najviše svjetske standarde u pružanju usluga transporta i skladištenja nafte, što, kako ističu iz Janfa, rezultira i nastavkom ostvarivanja dobrih poslovnih rezultata na inozemnim tržištima.
Ujedno se podsjeća da je Janaf nedavno u Zagrebu organizirao međunarodnu naftnu konferenciju "Izazovi i jačanje suradnje kao pokretači rasta", koja je okupila poslovne partnere Janafa iz Hrvatske i zemalja srednje i jugoistočne Europe kao i vodeće europski naftne stručnjake.
Sudionici konferencije razmijenili su mišljenja, informacije i iskustva o najnovijim događajima i trendovima u naftnoj industriji te posebno transportu nafte i skladištenju nafte i naftnih derivata, a u cilju unapređenja poslovne suradnje i realizacije projekata od zajedničkog interesa, napominju iz Janafa.
Sve to utjecat će na stabilnost Janafa kao jednog od najznačajnijih poslovnih subjekata u Hrvatskoj i važnog čimbenika u energetskoj sigurnosti ovog dijela Europe, navodi se u priopćenju.


Od Nove godine svima jedinstveni račun za struju
Važan korak ka potpunom otvaranju tržišta električne energije u Hrvatskoj
Sukladno Zakonu o tržištu električne energije, od 1. siječnja 2017. svi aktivni opskrbljivači električnom energijom u Republici Hrvatskoj pa tako i RWE Energija izdavat će objedinjeni račun za opskrbu električnom energijom i trošak distribucije (mrežarinu). Kako je priopćeno iz RWE-a, nakon objedinjenja računa, mrežarina će se plaćati zajedno s opskrbom, na uplatnici opskrbljivača. Važno je naglasiti da HEP ODS i dalje ostaje distributer te je nadležan za očitanje brojila i otklanjanje svih problema u mrežnom sustavu. Građani koji električnu energiju kupuju od tržišnih opskrbljivača, a njih je u Hrvatskoj gotovo 200 tisuća, zbog objedinjavanja računa neće imati nikakvih dodatnih troškova, a cjenik opskrbe i distribucije neće se mijenjati.
„Uvođenje jedinstvenog računa velik je korak ka stvaranju potpuno otvorenog tržišta električne energije u Hrvatskoj, sukladno europskim direktivama, a u korist krajnjih kupaca koji s tržišnim opskrbljivačima ostvaruju značajne uštede. Ovaj smo trenutak željno iščekivali posljednje tri i pol godine otkako je počela liberalizacija tržišta. Naime, postojanje dvaju računa dosad je bio ključni razlog za otkazivanje velikog broja ugovora korisnika koji su se odlučili vratiti na univerzalnu uslugu, iako je ona skuplja od naše, što nam je otežavalo poslovanje. Zadovoljni smo što je i taj problem napokon riješen, u korist svih naših korisnika“, rekao je Zoran Miliša, predsjednik Uprave RWE Energije.

 

5. 12. 2016.

Crna Gora sa svoje strane položila podmorski dalekovod

Polaganje podmorskog dalekovoda između Italije i Crne Gore u crnogorskom podmorju s rta Jaz prema Italiji završeno je u četvrtak, saznaje Pobjeda.

Kada kompletan projekt bude gotov, Crna Gora će biti povezana s energetskim sistemom Italije i Zapadne Evrope.

Polaganje kabela, dugog 157 km, s crnogorske strane išlo je dinamikom bržom od planirane, a započelo je 20. novembra.

Dalekovod se polagao s broda ,,Skarerrak" norveške kompanije Neksans, koji je specijaliziran za polaganje kabla.

Ukupna dužina podmorskog dalekovoda između Pescare i rta Jaz iznosi 455 km.

Talijanska kompanija Terna je od talijanske obale već položila 136 km kabela početkom prethodne godine, a nakon završetka polaganja s crnogorske strane, u januaru naredne godine, kreće se s polaganjem trase koja će povezati ta dva dijela dalekovoda.

Početkom iduće godine trebao bi da bude položen kompletan podmorski dalekovod između Italije i Crne Gore, dok bi projekt energetskog povezivanja trebao biti završen krajem 2018. godine.

Još novca za obnovljive izvore u zemljama u razvoju

Kako je izvijestio američki portal 'Renewable Energy World.com', Međunarodna agencija za obnovljive izvore (IRENA) i Razvojni fond Abu Dhabija (ADFD) otvorili su peti krug konkursa za finansiranje projekata za iskorištavanje obnovljivih izvora u zemljama u razvoju.

Ukupna sredstva koja su na raspolaganju u petom od sedam predviđenih konkursa iznose 50 miliona dolara, a za dodjelu sredstava je zaduženo posebno projektno tijelo koje su osnovali IRENA i ADFD, koje i upravlja ukupnim raspoloživim sredstvima od 350 miliona  dolara.

Pri tome se u jednom konkursu za jedan projekt može dodijeliti 5 - 15 miliona dolara, čime se može pokriti najviše do 50% vrijednosti pojedinog projekta.

Konkursi su započeli 2012, kada su održana prva tri i kada je dodijeljeno ukupno 144 miliona dolara za 15 projekata u 14 zemalja.

Tim su sredstvima izgrađene elektrane ukupne snage 67,6 MW.

Neki od tih projekata su geotermalne elektrane u Iranu i na Sv. Vincentu i Grenadinima, male hidroelektrane u Ekvadoru i Argentini, kombinacija sunčane elektrane i vjetroelektrane na Antigvi i Barbudi i Zelenortskom Otočju, sunčane elektrane i solarni toplinski sistemi na Kubi, u Senegalu, Sijera Leoneu, Maliju i Burkini Faso, kombinacija vjetroelektrane i male hidroelektrane u Mauritaniji, elektrana na biomasu na Samoi i elektrana na otpad na Maldivima.  

Širom EU otvoriće se 400 punioca za električna vozila

Njemački proizvođači automobila i Ford dogovorili su zajedničko ulaganje i kreiranje mreže brzog punjenja za električne automobile u Evropi. BMW, Daimler, Ford i grupacija Volkswagen sa svojim brendovima Audi i Porsche potpisali su memorandum o razumijevanju koji predviđa uspostavu pomenute mreže čija će realizacija početi naredne godine.

Primarni cilj da se obezbijedi 400 mjesta za punjenje električnih automobila širom Evrope, što bi se do 2020. godine povećalo na više hiljada mjesta. Prema planu, snaga punionice iznosit će 350 kilovata što je brže nego trenutni sistem punjenja koji postoji u svijetu. Nije navedeno koliko finansijskih sredstava zahtijeva projekat, prenose NN.

Cilj je olakšati električnim automobilima da putuju na velike udaljenosti kako bi se što više omasovilo njihovo korištenje u svijetu. E-mobilnost, odnosno punionice za ekološke automobile, predstavljaju novi koncept mobilnosti u urbanim sredinama.

U Japanu, kao zemlji vrhunskog tehnološkog razvoja, zabilježen je veći broj punionica za punjenje električnih automobila nego benzinskih pumpi.

Punionice za električne automobile rade na principu električne energije gdje se jedan kabal uključuje u punionicu, a drugi u vozilo.

Ekološki projekt "Zajedno za čiste vode BiH" najavljuje nove akcije čišćenja voda

Veliki ekološki projekt, koji se već treću godinu održava pod geslom "Zajedno za čiste vode Bosne i Hercegovine", nakon niza uspješnih akcija nastavlja s čišćenjem voda na pet novih lokacija diljem države.

U organizaciji kompanija Henkel, Bingo i Eko život održan je cijeli niz ekoloških akcija u saradnji s lokalnim ronilačkim klubovima, a ove godine u projekat se uključio ronilački klub Bosna, koji će biti zadužen za provedbu čišćenja voda.

Akcija u koju se mogu uključiti svi građani kupnjom Persil, Silan i Somat proizvoda počela je u Bingo prodavnicama i trajat će do 31. decembra. Projekat od velikog društvenog značaja pokrenut je koncem 2014. godine kako bi se ukazalo na problem onečišćenosti rijeka u Bosni i Hercegovini i potaknulo javnost na ekološko djelovanje i zaštitu okoliša. Ove godine cilj je projekta organizovati akcije čišćenja voda na čak pet lokacija: Konjic - Boračko jezero, Tuzla - jezero Šićki kop, Prozor- Ramsko jezero, Jajce - Malo Plivsko jezero i dio korita rijeke Drine u Bijeljini.

"Zahvaljujući našim dosadašnjim aktivnostima, mi ronioci smo jako dobro upoznati sa stvarnom situacijom koja se krije ispod površine naših voda. Moram istaknuti da smo izuzetno ponosni što je ronilački klub Bosna dio ove lijepe priče koja za cilj ima svima nama osigurati čišći i zdraviji okoliš. Zahvalan sam organizatorima, Henkelu, Bingu i Eko životu na podršci, a u proljeće sljedeće godine, kad otopli i kad vremenski uslovi to dopuste, naši ronioci će zaroniti na pet lokacija kako bismo pokazali zašto je ovaj projekat bitan i koji su konkretni rezultati. Vjerujemo u uspjeh ove akcije", izjavio je Hrvoje Gavrančić, predsjednik Ronilačkog kluba Bosna.

Sad već tradicionalni ekološki projekt dio je kontinuiranih napora kompanije Henkel s ciljem podizanja svijesti o održivom ponašanju.

"Naša je želja ovim projektom ostvariti dugoročnu saradnju s našim partnerima s ciljem podizanja svijesti o potrebi očuvanja čistoće naših rijeka. U dvije godine održali smo cijeli niz akcija i posjetili puno lokacija, ali možemo reći da je to samo početak. Trudimo se iz godine u godinu ostvariti što bolje rezultate kako bismo vlastitim primjerom pokazali koliko je bitno voditi računa o čistoći naših voda. Zahvalni smo svim našim partnerima na odličnoj saradnji i svim našim kupcima koji nas podržavaju već treću godinu zaredom", izjavio je Admir Suljević, key account manager Henkela.

U projekat se mogu uključiti svi posjetioci trgovačkog lanca Bingo koji do 31. decembra kupovinom Persil, Silan i Somat proizvoda pomažu akcijama čišćenja voda Bosne i Hercegovine.

"Kako već treću godinu zaredom sprovodimo ovu aktivnost, mogu izraziti naše zadovoljstvo i rezultatima od prethodnih godina. Cilj kampanje jeste podizanje svijesti o ekološki prihvatljivim proizvodima i poboljšanju kvalitete života, kroz očuvanje okoliša. Za sve treba vrijeme, pa i za ovaj proces. Sam čin čišćenja voda u proljeće koje radimo sa ronilačkim klubom i Eko životom ukazuje na drugi dio problema, a koji se tiče same kulture življenja, obzirom da se svake godine izvuče značajna količina otpada, koja govori da je svijest o očuvanju okoliša na niskom nivou", izjavila je Tatjana Paunoski, rukovoditeljica službe marketinga Binga.

Kako bi sav otpad izronjen iz rijeka bio zbrinut na primjeren način, pobrinut će se društvo Eko život.

"Želim da izrazim posebno zadovoljstvo što kompanija Eko život već treću godinu za redom nastavlja odličnu saradnju započetu sa inicijatorima projekta kompanijom Henkel i partnerom kompanijom Bingo i ronilačkim klubom Bosna i što nastavljamo u kreiranju najbolje ekološke priče. Kao i do sada Eko život će preko svojih servisera obezbijediti da se otpad koji se izvadi iz naših voda zbrine na propisan način. Drago nam je što svojim angažmanom doprinosimo podizanju svijesti o potrebi očuvanja okoliša i čistoći naših rijeka, a sve u cilju kako bi nam Bosna i Hercegovina bila čišća i ljepša“, kazala je Vedrana Biberović, projekt menadžerica Eko život d.o.o.

Akcije čišćenja voda u sklopu projekta "Zajedno za čiste vode Bosne i Hercegovine" bit će realizirane u prvoj polovini 2017. godine.

Električni Golf sada prelazi 50% više km nego ranije

Redizajn Golfa sedme generacije obuhvatio je i verziju na struju koja je osim stilskih unapređenja dobila bateriju većeg kapaciteta, što je značajno produžilo autonomiju u vožnji.

Volkswagen je nedavno predstavio restilizovanu verziju aktuelne, sedme generacije svog najtraženijeg modela. Tom prilikom, njemački proizvođač objavio je tehničke detalje standardne verzije, a izostale su informacije o e-Golfu na struju, koje su ostavljene za auto-salon u Los Anđelesu, a iz Volkswagena je na toj manifestaciji saopšteno da će e-Golf od sada imati pogonsku bateriju kapaciteta 35,8 kWh, umjesto prethodne od 24,2 kWh.

Zahvaljujući ovom poboljšanju, budući vlasnici e-Golfa će sa punim baterijama moći da pređu 200 km, što je skoro 50 odsto više kilometara nego ranije. Kako bi dodatno pomogao vlasnicima ovog automobila, Volkswagen je u opremu e-Golfa uvrstio 7,2 kilovatni punjač, koji omogućava da električni hečbek u potpunosti napuni pogonske baterije za nešto manje od 6 sati, kada se koristi standardni strujni priključak.

Onima koji su spremni da izdvoje više novca, VW u paketu opreme SEL Premium nudi kompatibilnost sa brzim punjačima, koji su dostupni u mnogim zemljama, zahvaljujući čemu je moguće dopuniti baterije do 80% kapaciteta u roku od sat vremena. Ova opcija se nudi i u standardno opremljenom e-Golfu, ali uz doplatu. VW je novi e-Golf opremio i brojnim bezbjednosnim sistemima asistencije, uključujući upozorenje na mogući frontalni sudar sa funkcijom automatskog kočenja, adaptivni tempomat, uočavanje i upozorenje na pojavu pješaka, sistem za nadgledanje mrtvog ugla, asistenciju za održavanje vozila u okvirima vozne trake, sistem pomoći pri parkiranju....

Singapur dobio solarne kante za smeće sa wi-fi internetom

Glavna ulica za shopping u centru Singapura Orchard Road dobila je kante za smeće visoke tehnologije, koje nude i wi-fi.

Slične solarne kante prodaje kompanija Bigbelly iz Massachusettsa već deset godina te ih je moguće pronaći u 45 gradova širom svijeta. Međutim, kante koje omogućavaju bežično povezivanje s internetom su relativno nove, a sada su na usluzi kupcima u ulici Orchard Road u Singapuru postavljene na dužini od 500 metara.

Internet provajder je lokalna telekomunikacijska kompanija StarHub, a wi-fi je dostupan od 11 do 21 sat svakog dana. Također, korisnici se automatski diskonektuju nakon 15 minuta te se moraju ponovo konektovati, a na njihovim smartphoneima se prikazuju reklame okolnih prodavnica.

Upravo se pomoću tih reklama finansira ovaj projekt, a Bigbellyjeve kante koštaju 4.000 dolara.

Osim što nude wi-fi, kante šalju email ili SMS komunalnoj službi kada su pune.

 

2.12.2016.

EK predstavila reformu energetskih propisa

 

Evropska komisija je predstavila 30. novembra paket predloga koji treba da ubrzaju prelazak EU na čistu energiju uz uštede energije, u duhu Pariskog sporazuma za borbu protiv klimatskih promena. Komisija želi da izjednači uslove na tržištu za sve tehnologije, a da pritom ne ugrozi klimatske i energetske ciljeve. U obimnom paketu reformi predlaže se da cilj za energetske uštede od 30% u 2030. godini bude obavezujući, kao i da se stvore uslovi da građani proizvode struju za svoje potrebe a višak prodaju. Evropska komisija želi da što pre uspostavi zakonski okvir koji će omogućiti ispunjavanje cilja za smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bašte za 40% do 2030.
"Sa novim propisima Evropa izbija u prvi plan kada je reč tranziciji ka čistoj energiji. EU posle Pariskog sporazuma nastavlja da preduzima konkretne akcije koje treba da podstaknu investicije, tako neophodne u Evropi", rekao je evropski komesar za klimatsko delovanje Migel Arijas Kanjete.
Reforma koju predlaže Brisel, zansiva se na dva ključna elementa: u slučaju obnovljivih izvora energije koji su do sada bili u velikoj meri subvencionisani, predlažu se propisi više okrenuti tržištu, i veći napori za uštede energije, uključujući postavljanje obavezujućeg cilja.

Obnovljivi izvori energije gube prioritet u sistemu prenosa

EU je u oktobru 2014. postavila kao cilj da poveća na 27% udeo obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji energije u odnosu na 1990. Za sada je uspela da premaši stopu od 20% koji je kao cilj postavila za 2020.
Komisija predlaže i da se s obzirom na povećanje udela obnovljivih izvora energije, u trgovini na veliko razviju propisi koji će omogućiti kratkoročnu realizaciju razmene kako bi se osiguralno snabdevanje u slučaju oscilacije u proizvodnji.
Prema predlogu, nova postrojenja za obnovljive izvore energije neće više imati prioritet kada je reč o preuzimanju struje u sistemu prenosa.
Komisija je, međutim, istakla da će prioritet u pristupu mreži i dalje imati već izgrađena postrojenja za obnovljive izvore energije, mala postrojenja i projekti koji koriste invoativne tehnologije.
Druga postrojenja bez obziga na vrstu tehnologije biće izuzeta od toga a obnovljivi treba da budu poslednji koji će izgubiti prioritet.
Energija iz obnovljivih izvora energije je do sada imala prioritet u sistemu prenosa, što znači da su proizvođači struje iz energije vetra i sunca bili sigurni da će prodati struju po garantovanoj ceni i slučaju da je potražnja slaba. To je uticalo na pad cene struje u vekikoprodaji zbog velike ponude struje. Energetske kompanije u Evropi, poput nemačkog E.ONa, pozdravile su predloge EU uz ocenu da obnovilji izvori treba da imaju veću odgovornost u održavanju stabilnosti energetskog sistema.
Nevladina organizacija za životnu sredinu Grinpis je kritikovala ove planove navodeći da će loše  uticati na obnovljive izvore dok se istovremeno nastavlja sa davanjem subvencija za ugalj. "Ovi nacrti zakona su napravljeni po meri energetskih kompanija koje zagađuju, a ne evropskih građana", rekla je savetnica za energetske politike EU u Grinpisu Tara Konoli.

Ostaje mehanizam podrške konvencionalnim postrojenjima

Jedna od spornih tačaka je princip "mehanizma kapaciteta", odnosno mera koje članice EU preduzimaju kako bi obezbedile da snabdevanje strujom odgovara potražnji u srednjeročnom i dugoročnom periodu. To daje mogućnost da se daju sredstva postrojenjima na fosilna goriva kako bi nastavila rad, iako su neisplativa i zagađuju okolinu.
Više članica odlučilo je da na taj način podrže termoelektrane i centrale na gas kako bi mogle da se iskorite kao zamena u slučaju prekida snabdevanja strujom iz obnovljivih izvora energije. Izvori u EU rekli su da to nije dobro ni za jedinstveno tržište ni za potrošače.
Komisija, međutim, traži od članica da opravdaju korišćenje tog mehanizma i da prethodno utvrde da li postoje kapaciteti na raspolaganju kod njihovih suseda.

Brisel želi da da se na 550 grama ograniči proizvodnja udljendioksida (CO2) po kilovat satu (kWh) za nove temroelektrane koje koriste pomoć, dok postojeće neće morati da se tome povinuju pre 2026. godine.
Kristijan Šajble iz Evropskog biroa za životnu sredinu, nevladine organizacije sa sedištem u Briselu, smatra da ta mera neće pogodtii gotovo nijednu evropsku termoelektranu, a slično mišljenje ima i Grinpis koji navodi da će vlasti moći da pomažu bar95% termocentrala u Evropi bar još jednu deceniju.

Obavezujući cilj za energetsku efikasnost

Evropska komisija predlaže i da cilj za uštede energije od ukupno 30% u 2030. u odnosu na nivo 1990. postane obavezujući.
Te uštede bi iznosile 70 milijardi evra jer bi se smanjio uvoz fosilnih goriva. Evropski parlament je više puta pozivao EU da postavi ambiciozniji cilj u oblasti energetske efikasnosti, odnosno da ga pomeri na 40%. Ideju su podržale i velike kompanije, poput Filipsa, Šnajder elektrika, Simensa i Veolije, koje su članice Evropske alijanse za energetske uštede (EUASE).
U cilju smanjenja potrošnje energije Komisija se usredsreila na energetsku efikasnost u zgradarstvu na koje odlazi 40% energije u Uniji.
Dve trećine zgrada potiče iz vremena pre uvođenja normi za energetsku efikasnost i Komisija želi da se napori usmere na renoviranje zgrada. Sada se u EU godišnje renovira 1% zgrada a renoviranje bi moglo da otvori za mala i srednja preduzeća tržište vredno između 80 i 120 milijardi evra 2030. godine, navela je EK.
Takođe, Komisija predlaže i da se dalje radi na standardima energetski efikasnosti kada je reč o kučnim i drugim aparatima. Građani kao proizvođači struje Evropska komisija želi da stvori uslove i da građani proizvode i prodaju energije iz obnovljivih izvora energije. "Potrošači i zajednice će biti ohrabrene da aktivno učestvuju na tržištu struje i da proizvode sopstvenu struju, troše je ili prodaju na tržištu", saopštila je Komisija.
Procenjuje se da je veliki potencijal domaćinstava i zadruga za snabdevanje većeg dela Evrope strujom iz energije sunca i vetra. Nedavna studija je pokazala da bi građani mogli da pokrivaju 19% potražnje za strujom do 2030. a 2050. i 45%. Međutim, nastojanja Evropske komisije da polako ukine direktnu podršku obnovljivim izvorima energije, podrazumeva da će i najmanji proizvođač morati da se takmiči na otvorenom tržištu.
Šeme podrške su glavni razlog da domaćivsta uopšte ulažu u solarnu energiju, ističu u evropskoj ogranizaciji potrošača BEUC.  "Porodica koja ima solarni panel nije trgovac energijom i ne može se nadmetati sa velikim energetskim kompanijama", rekao je portparol BEUC Sebastijan Pant.
Komisija, takođe, planira da ograniči proizvodnju iz obnovljivih izvora energije u slučaju lokalnih zadruga, a Grinpis navodi da će novi kapaciteti biti graničeni na 18 megavata godišnje.
Članice EU će prvi put razgovarati o ovim predlogizma na nivou ministara energetike 5. decembra a Evropski parlament će početi da se njime bavi posle Božića.


Izvor: AFP, Rojters, EurActiv.

 

Deregulacija – trend na tržištu električne energije

www.balkanmagazin.net

Ukrupnjavanje trgovine strujom u Evropi, deregulacija tržišta kroz razvoj regionalnih berzi strujom, izgradnja interkonekcija velikog kapaciteta na kritičnim tačkama širom kontinenta, tendencija da se trgovinom strujom na Starom kontinentu upravlja putem dve berze, ali i posledice koje će najavljene evropske energetske mere imati po JP Elekroprivredu Srbije kao i druge elektroenergestke kompanije i trgovce strujom u region bile su glavne teme IV međunarodne konferencije “Regonalno tržište električne energije”, koju su JP Elektroprivreda Srbije i Balkanmagazin organizovali pod institucionalnim pokroviteljstvom Ministarstva rudarstva i energetike Republike Srbije.
Otvarajući konferenciju Mirjana Filipović, državni sekretar u Ministarstvu rudarstva i energetike Republike Srbije rekla je da Srbija nastoji da prati trendove razvoje elektroenergetskog sektora u Evropi.
“Srbija će ispuniti sve preuzete obaveze prema partnerima iz EU i drugim zemaljama u Evropi, kako bi se uspstavilo otvoreno tržište a potrošači dobili kvalitetno i sigurno snabdevanje električnom energijom”, rekla je Mirjana Filipović.
Ljiljana Hadžibabić, član Saveta Agencije za energetiku Republike Srbije je kao evropski trend navela smanjenje regulacije tržišta električne energije. Ona je naglasila da u Srbiji trenutno posluje 59 licenciranih firmi za snabdevanje električnom energijom kao i 37 onih koje su licencirane za snabdevanje na veliko.
“Veći nadzor je nad onima koji se bave snabdevanjem krajnjih potrošača. Od ukupno 96 registrovanih trgovaca samo njih 45 se pojavilo na tržištu, dok se samo njih 15 bavi snabdevanjem krajnjih potrošača. Neke firme se na tržištu pojavljuju samo da bi ispitale kako ono funkcioniše. Mala zainteresovanost kompanija posledica je i niskih cena energije, što potvrđuje i činjenica da se i dalje samo 37 odsto raspoložive električne energije nalazi na slobodnom tržištu, a 63 odsto na regulisanom snabdevanju”, rekla je Hadžibabić.
Da bi slobodno tržište bilo veće potrebno je da snadebavči budu zainteresaovani za male potrošače, a oni će, smatra Hadžibabić, izaći na tržište kada cena po kojoj sada kupuju struju bude niža. Za to će trebati vremena, jer je sada EPS u povoljnijem položaju pošto je, praktično, jedini proizvođač struje.
“Agencija za energeetiku radi analizu kako bi se tokom 2017. godine mogla ukinuti regulacija tržišta za male kupce. Uslov za to je da tržište bude znatno razvijenije, kao i da se obezbedi dostignuti stepen zaštite energetski ugroženih kupaca”, rekala je Hadžibabićeva.
Članica Saveta AERS-je kao dva osnovna preduslova za deregulaciju tržišta navela razvoj regionalnog tržišta ali i sistema prenosa i distribucije energije, jer se jedino tako može obezbediti berzansko trgovanje na sat, što je evropski trend.
Hadžibabićeva je dodala i da je cilj povezivanja regionalnih tržišta veća efikasnost, koja bi vodila do ujednačavanja cena i sigurnosti u snabdevanju. Tržišta bi se po tom modelu nadgledala u saradnji sa Energetskom zajednicim Jugoistočne Evrope, pri čemu bi se težilo dostizanju visokuh nivoa kvaliteta snabdevanja, ali i zaštiti siromašnih kupaca.
Dragan Vlaisavljević, izvršni direktor za poslove trgovine električnom energijom JP Elektroprivrede Srbije podsetio je da je od 1991. do 2014. godine Srbija predstavljala “izovlovano ostrvo u evropskoj energetici”, kada je to tržište dobilo najznačajnije današnje obrise, koji su definisani III energetskim paketom.
“Tek od 2011. godine Srbija je uključena u moderne evropske energetske tokove i to tako što je morala da otvori tržište. Sada Evropa diktira VB6 (West Balkan 6) kao model po kome će se uobličavati i razvijati buduće tržište. Trenutno se pravi novi koncept evropskog tržišta struje do 2020. godine, koji podrazumeva devet segmenata”, rekao je Vlasisavljavić.
Prvi segment je redefinisanje pozicije obnovljivih izvora energije, a drugi podizanje sigurnosti mreža za prenos energije, koje će se postići poboljšanjem unutrašnje sigurnosti snabdevaja i izgradnjom novih prenosnih kapaciteta. Sledeći segment je razvoj proizvodnje, a zatim eliminisanje bilo kakvih ograničenja za cene. Peti segment je jačanje dnevne trgovine na berzama i balansne odgovornosti, ali i korišćenje energetskih skladišta na distributivnoj mreži zbog velikog učešća OIE u proizvodnim kapacitetima. Sedmi segment je udruživanje operatera distribucionih sistema, sledeći je analiza i primena sistema kreiranja ponude na osnovu potražnje od strane kupaca, čime bi oni postali aktivniji na tržištu. Poslednji ali je i najmanje važan je segment razvoja pametnih mreža u celom lancu od proizodnje struje do krajnjeg potrošača.
Vlaisaljević je nagasio i da se često zalagao da se OIE više koriste za grejanje i hlađenje.
“Evropski fokus biće na energetskoj efikasnosti, i to tako što će cilj biti smanjenje potrošnje bez smanjenja ekonomske aktivnosti. Danas imamo dva kontradiktorna trenda na tržištu struje. Naime, pad cena je veštački izazvan, a na veleprodajnom tržištu one rastu. U toj situaciji neekonomski je graditi nove proizvodne kapacitete u konvencionalnim izvorima, jer se oni i grade upravo iz profita na veleprodajnom tržištu, a njega nema”, rekao je Vlaisavljević.
Dejan Stojčevski, tehnički direktor SEEPEX-a, rekao je da je teško očekivati da EPS “izgubi monopolski položaj u Srbiji kada nema konkureniju u proizvodnji struje, ali da ostaje cilj da se tržište dereguliše”.
“U Evropi sve funkcioniše po direktivama, a kod nas je potrebno nekoliko godina da se to primeni kada se pretoči u domaće propise. Zato kod nas još nije moguće uvesti Network kodove, pa Evropa pokušava da kroz model VB6 reguliše i tržišta u ovom delu kontinenta”, rekao je Stojčevski.
Ističući prednosti berze, jer omogućava jedinstvenu cenu Stojčevski je napomenuo da ona obezbeđuje i da se vide mesta u kojima se zagušuje prenos. Investuranjem u prenosne kapacitete takva mesta se otklanjaju, što dodatno doprinosi protočnosti i prenosu energije, a time i stabilnosti snabdevanja i ujednačavanju cena. Tako se, istakao je Stojčevski obezbežuje prekogranična prodaja i raspodela kapaciteta.
“SEEPEX u sledećih pet godina planira realizacju tri projekta, koji će omogućiti veće povezivanje tržišta. Jedan je povezivanje srpskog tržišta sa tržištima Rumunije, Mađarske, Češke i Slovačke, drugi je povezivanje sa Crnom Gorom a treći sa Itlijom - preko podmorskog kabla. Time bi Srbija zaokružila proces spajanja evropskog tržišta električnom energijom u jedinstveni system, što je i cilj EU”, rekao je Stojčevski.
Izvršni direktor SEEPEX a je naglasio da svako od četiri tržišta – balansno, berza, tržište kapaciteta i bilateralno – mora biti razvijano paralelno.
Srđan Resavac, regionani direktor slovenačke kompanije GEN-I rekao je da je tržište Srbije u praksi otvoreno i objasnio da bi trgovci strujom imali interes da uđu u segment snabdevanja domaćinstava jedino kada bi mogli da ponude cenu koja je niža od one koju domaćinstva imaju od garantovanog snabdevača.
“Analize pokazuju da pri sadašnjim cenama struje u Srbiji svako domaćinstvo koje troši mesečno između 1.300 i 1.400 KWh ima interesa da traži povoljnijeg snabdevača od EPS-a”, rekao je Resavac i nagasio da ni za EPS nije dobro da snabdeva toliko malih potrošača, jer to čini uz neekonomsku cenu.
Resavac je istakao i da je za trgovce strujom u Srbiji važno da postoji informacioni sistem o raspoloživom dijagramu krajnjih kupaca, jer se na taj način najlakše mogu praviti ponude koje odgovaraju svakom pojedinačnom kupcu.
Od sadašnjih mera podsticaja proizvodnje iz OIE kroz feed in tarifu u Evropi postoje atraktivniji načini stimulacija, kao što su, na primer, premije.
Blagoje Šupić, izvršni direktor Elektroprivrede Republike Srpske za ekonomsko finansijske poslove je istakao da su zbog niske cene struje u EPRS svi tarifni kupci i da zbog toga tržište nije otoreno.
“Trećina proizvedene struje u Republici Srpskoj je tržišni višak i ona bi mogla da bude i besplatna za potrošače. Problem je što je i ovde u Srbiji i u Republici Srpskoj struja socijalna kategorija, koja čuva socijalni mir i obezbeđuje radna mesta. Cela ova priča sa regulisanjem tržišta i regulatornim telima je zapavo farsa, jer cenu struje i kod nas i u Srbiji određuje MMF”, rekao je Šupić.
Reagujući na ove izjave Ljiljana Hadžibabić je naglasila da je uloga regulatora da kaže da li nešto i pod kojim uslovima može da se naplati, a da razume da EPS ili EPRS kao državna preduzeća moraju da slušaju svoje države kao vlasnike kada im kažu po kojoj ceni mogu da prodaju struju građanima i privredi.
Dr Aleksandar Gajić, član Nadzornog odbora JP EPS je podsetio da je deregulacija tržišta struje napravila ogromne problem i u zemljama poput SAD i Japana i da zbog toga treba biti obazriv pri njenom sprovođenju.
“Sa stanovišta EPS-a socijalna komponenta ima smisla ali, takođe, treba reći i da postoje i drugi mehanizmi za stimulisanje razvoja OIE, koji neće onemogućavati razvoj konvencionalnih izvora”, rekao je Gajić i podsetio da je, uprkos niskoj i neekonomskoj ceni struje, JP EPS tokom 2015. godine u budžet Srbije upaltio oko 600 miliona evra poreza a da je za devet meseci 2016. ostvario profit od 15,3 milijardi dinara.
Dejan Stojčevski se saglasio sa ovom konstatacijom i dodao da Srbija ima veliki potencijal u delu balansiranja sistema a Dragan Vlaisavljević je dodao da Srbija i JP EPS mogu da grade velike proizvodne kapacitete, kao što je HE Bistrica, ako postoji mogućnost da se ta investicija vrati prodajom struje.
“Već za tri-četiri godine bićemo svedoci da će stavka naknade za OIE na računu za struju biti veća od iznosa koji se sada izdvaja za Javni servis”, rekao je Vlaisavljević.
Odgovarajući na pitanje Ilije Batas Bijelića, asistenta na Elektrotehničkom fakultetu u Beogradu, da li je rađena simulacija učinaka formiranja regionalnog tržišta i kako bi se to odrazlo na cene struje Stojčević je rekao da nisu rađene takve simulacije jer nema dovoljno transportnih kapaciteta, ali da je njihova izgradnja jedan od razloga za stvaranje regionalnog tržišta.
Dragan Vlaisavljević je podsetio da EPS stalno, prodajom viškova struje, postiže cene koje mu omogućavaju trenutne poslovne rezultate, ali i upozorio da se bez rešavanja nekih važnih pitanja u segmentu uređenja tržišta može upasti u gubitke kakve ima Holding Slovenačkih elektrana, koji trpi velike gubitke zbog izgradnje TE Šoštanj 6.
Goran Petković, član Agencije za energetiku Srbije rekao je da je SEEPEX neregulisana berza, a da ozbiljne zemlje, poput Francuske i Nemačke, imaju daleko regulisanije berze.
“U takvi zemljama regulator je ovlašćen čak i da zaustavi određene transakcije, ukoliko proceni da je to potrebno”, rekao je Petković i dodao da kod ukrupnjavanja treba ozbiljno analizirati da li cene treba da budu više regulisane.
Ukjlučujući se u diskusiju Dejan Stojčevski je rekao da je tendencija da berze budu što manje regulisane i da će za četiri godine reguletori odobriti neregulisanu berzu. On je naveo i da se u Evropi sada vode pregovori da ostanu samo dve berze: EPEX SPOT i NORD POOL.
Blagoje Šupić je rekao da JP EPRS privodi kraju prikupljanje dokumentacije kako bi se pojavila kao učesnik na beogradskoj berzi struje SEEPEX.
Na pitanje Nebojše Lapćevića iz SEEPEX-a zašto EPS nije na srpskoj berzi Vlaisavljević je odgovorio da je Elektroprivreda Srbije redovno prisutna na četiri berze, među kojima je i SEEPEX.
Vlaisavljević je još dodao da će EPS u narednih nekoliko godina uložiti oko 700 miliona evra u OIE i gašenje postojećih konvencionalnih kapaciteta (pre svega termo).
“Kako i gde ćemo ulagati, ipak, odlučuje naš vlasnik, a to je država. A mi moramo ispuniti zahteve održivog razvoja i u tom pravcu ćemo delovati”, rekoa je Vlaisavljević.
Naglašavajući da regulatorna tela nemaju ništa sa izgradnjom proizvodnih kapaciteta Ljiljana Hadžibabić je rekla da ni jedan distributer niti snabdevač nisu bili odbijeni prilikom zahteva za odobravanjem cena.
Diskusiju je završio Aleksandar Gajić konstatacijom da država Srbija vraća profit EPS-a u budžet a da je normalno da državna firma sluša šta misli vlasnik.
“Država mora da vodi računa o celokupnoj privredi, a ne samo o tome koliki će profit imati EPS ili bilo koje drugo javno preduzeće”, rekao je Gajić.
www.balkanmagazin.net

 

1. 12. 2016.

EK predlaže temeljitu reformu energetskog sektora u Europi

Europska komisija predstavila je u srijedu opsežan energetski zakonodavni paket za koji kaže da predstavlja potpunu transformaciju europskog energetskog sustava, što bi trebalo ubrzati tranziciju prema čistim izvorima energije.

Riječ je o paketu od tisuću stranica, koji sadrži prijedloge za temeljite reforme tržišta električne energije te niz zajedničkih pravila za bolju integraciju rascjepkanih tržišta kako bi se bolje iskoristio sve veći udio obnovljivih izvora energije u ukupnoj energetskoj košarici.

"Stvaramo potpuno novu pravnu osnovu za transformaciju našeg energetskog sustava u Europi", rekao je potpredsjednik Komisije za Energetsku uniju Maroš Šefčovič.

Zakonodavni prijedlozi o čistoj energiji za sve Europljane obuhvaćaju energetsku učinkovitost, energiju iz obnovljivih izvora, oblikovanje tržišta električne energije, sigurnost opskrbe električnom energijom i pravila upravljanja energetskom unijom. Paket uključuje i mjere za poticanje inovacija u području čiste energije te energetsku obnovu zgrada. Tu su i mjere za poticanje javnog i privatnog ulaganja, promicanje industrijske konkurentnosti EU-a i ublažavanje učinka koje će prelazak na čistu energiju imati na društvo.

Europska unija se u okviru Pariškog sporazuma o klimi obvezala da će do 2030. smanjiti emisiju stakleničkih plinova za 40 posto.

Osim toga, 2014. je definirala još dva cilja: do 2020. povećati udio obnovljivih izvora u ukupnoj potrošnji energije na 20 posto, a zatim na 27 posto do 2030. U istim rokovima obvezala se na povećanje energetske učinkovitosti za po dvadeset posto.

Komisijine prijedloge kritizirao je WWF, svjetska organizacija za zaštitu prirode, ističući da je "paket za čistu energiju i dalje previše prljav".

"EU je predvodnik u svijetu u borbi protiv klimatskih promjena, ali Komisijin paket za čistu energiju je i dalje previše prljav", kaže se u priopćenju WWF-a, koji je nezadovoljan brzinom prelaska na čistu energiju.

Gorivo u Srpskoj jeftinije do 20 feninga

Cijene goriva u Republici Srpskoj od jučer su na pojedinim benzinskim pumpama niže i do 20 feninga po litru. Na "Nešković" pumpama širom RS litar dizela umjesto 1,74 marke sada košta 1,59 KM, dok je "benzin 95" umjesto 1,79 sada 1,59 KM, a "benzin 98" jeftiniji je za tri feninga.

Vozači i na "Super-petrol" pumpama za dizel ove sedmice izdvajaju 15 feninga manje. Ipak, mnogi vlasnici pumpi smatraju da je nerealno očekivati da će se ove cijene zadržati.

Među njima su i predstavnici banjalučkog "Krajina petrola", kod kojih nije bilo korigovanja cijena. - Svi koji su snizili cijene ubrzo će ih morati i podići. To su sada u stvari nabavne cijene i prodajom goriva po njima nema nikakve zarade - ističe direktor "Krajina-petrola" Milovan Bajić, dodajući da oni ne namjeravaju da snize cijene.

Ni na "Nestro" pumpama nije došlo do pojeftinjenja. Tako litar dizela u Gradišci kod njih košta 1,83 marke, "benzin 95" je 1,85, a "benzin 98" košta 1,93 marke. Sekretar Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima u Privrednoj komori RS Zoran Berak kaže da će koristi od pojeftinjenja goriva, osim stanovništva, imati i privreda, kojoj je gorivo značajnija stavka u poslovanju.

Predsjednik Pokreta potrošača RS Dragutin Bošković kaže da ne vjeruje da će pojeftinjenje goriva imati bilo kakvog efekta na cijene karata za prevoz ili drugih proizvoda, piše Glas Srpske.

Strateški savez Enija i GE-a

Cilj Enija je povećati kapacitete postrojenja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora

Talijanska energetska tvrtka Eni želi u partnerstvu s američkom tvrtkom General Electric (GE) povećati sposobnost i kapacitete za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora. Eni trenutačno surađuje s GE-om na više razvojnih projekata vezanih za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, među kojima su i energija Sunca i vjetra. Cilj Enija je proširiti nazočnost u području obnovljivih izvora i smanjiti emisije stakleničkih plinova u energetskom miksu, javlja novinska agencija UPI.

COP22: Konferencija pod sloganom "Trump nas neće zaustaviti"

Klimatski summit u Marakešu je bio planiran kao mirni radni sastanak.

No dolazak Donalda Trumpa na čelo SAD-a pomrsio je sve planove organizatorima.
Na kraju će u sjećanju ostati jedna fotografija na kojoj zajednički i prkosno poziraju predsjednici država i vlada, znanstvenici, ekonomisti, menadžeri i zaštitnici klime. Poruka fotografije: "Više nas ne možeš zaustaviti jer smo već odavno na putu prema budućnosti bez fosilnih goriva". Poruka je naravno upućena budućem predsjedniku SAD-a Donaldu Trumpu, koji klimatske promjene smatra prevarom Kine i, kako on voli reći, "ekološke mafije".

Kad smo već kod Kine, najvećeg proizvođača štetnih plinova: dugi niz godina Kinezi su slovili za kočničare na svakom klimatskom susretu na vrhu i bili su spremni na pomake samo ako je to i klasni neprijatelj u Washingtonu učinio. Na klimatskim summitima se provodila geostrateška politika. Ta vremena su iza nas. Peking je, kao i Indija, Brazil, Južna Afrika i kao i većina europskih zemalja, shvatio da je zaštita klime i u vlastitom interesu. Toj promjeni mišljenja su "kumovali" pad cijene obnovljivih izvora energije kao i pojačano zanimanje ulagača. No i činjenica da se posljedice klimatskih promjena ne mogu više skrivati ni pred vlastitim narodom. I na kraju spoznaja da je jeftinije sad nešto poduzeti protiv stakleničkih plinova nego se kasnije boriti protiv posljedica. Donald Trump je jedini koji to dosad još nije shvatio.

No klimatski proces ide dalje. Po svemu sudeći bez Washingtona. Hoće li Trump poništiti Pariski klimatski sporazum ili odmah i okvirni klimatski plan iz 1992. na kojem se temelje svi kasniji klimatski sporazumi, ostaje otvorenim. U svakom slučaju Washington otpada kao zemlja koja je davala ritam kad je u pitanju zaštita klime.

U sjeni izbora u SAD-u, upravo završena klimatska konferencija u Marakešu je, nakon prošlogodišnje euforije iz Pariza, pružala drugačiju sliku: koordinacija i fino podešavanje sadržaja klimatskog sporazuma. On bi trebao stupiti na snagu 2020. dotada bi trebalo uskladiti rad mnogih država. Problem: s obzirom da je želja da sve zemlje sudjeluju u ovom projektu, treba pomoći onim siromašnijim zemljama koje nisu ni ljudstvom niti sredstvima spremne na ovu zadaću. Želja je upravo tim zemljama pomoći u ostvarivanju ambicioznog cilja. I tu odgovornost leži na industrijskim silama ali i, sada nakon nove situacije u Washingtonu, pojačano i na europskim zemljama. Njemačka je već reagirala i uplatila dodatnih 50 milijuna eura. No Njemačka je istodobno osramoćena zbog činjenice da se 45 najsiromašnijih zemalja obvezalo da će u potpunosti odustati od upotrebe ugljena. Time su ove zemlje daleko ispred Njemačke koja je tek pristala tj. izrazila spremnost, smanjiti upotrebu energenata dobivenih od ugljena.

Inače se klimatska konferencija oslobodila atmosfere konstantnog alarmantnog stanja proteklih godina. Između ostalog i zbog toga jer su u međuvremenu vidljivi rezultati sporazuma iz Rija iz 1992. Sudionici konferencije u Marakešu su se doslovce na licu mjesta, u svega 200-tinjak kilometara udaljenom Ouarzazateu mogli uvjeriti u klimatske napretke. Ovdje stoji najveća elektrana na solarno-termički pogon. Treba naglasiti: ne u Njemačkoj, ne u SAD-u, nego u Maroku! Ono što je čitavo vrijeme zvučalo kao utopija klimatskih aktivista, naime da će Afrika preskočiti industrijsku revoluciju baziranu na fosilnim gorivima i da će odmah kročiti u budućnost na sunčev pogon, ovdje u Maroku je stvarnost. Tomu je pridonijelo i to da se na klimatskim konferencijama uvijek težilo ciljevima koji su na prvi pogled djelovali nerealistično.

Klimatski pogon ide dalje, zasada bez SAD-a. No samo kratkoročno. Jer dugoročno će i najtvrdokorniji biti prisiljeni suočiti se s realnošću. Neki prije, neki kasnije.

 

30.11.2016.

Rusiju zabrinuo povećani američki izvoz plina
SAD je prvi puta u 60 godina postao neto izvoznik prirodnog plina

 

U studenom 2016. godine je izvoz američkog plina premašio uvoz pa je SAD prvi puta u 60 godina postao neto izvoznik prirodnog plina. Uz to, američka Uprava za informiranje o energetici (EIA) procjenjuje da će do 2020. godine SAD postati 3. najveći izvoznik ukapljenog prirodnog plina (LNG), nakon Australije i Katara. Prema podacima analitičke kuće S&P Global Platts, SAD je u studenom 206. godine izvozio prosječno 210 mil. m3/d plina, a uvozio 198 m3/d. To je rezultat povećane američke proizvodnje plina koje će, vjeruje američka vlada, značajno utjecati na promjenu svjetskog tržišta. Od 2010. godine SAD je povećao izvoz plina za više od 50%, a najviše upravo 2015, kada je ukinut dugogodišnji embargo na izvoz sirove nafte i plina. I novoizabrani američki predsjednik Donald TRUMP je najavio da će brzo ukinuti restrikcije naftnoj i plinskoj industriji, što bi moglo dodatno potaknuti rast američkog izvoza plina. SAD ima operativni plan za osvajanje velikog dijela svjetskog tržišta plina, slažu se brojni analitičari. Tako stručnjaci ruske banke Sberbank CIB navode kako je američki plan potpisati petogodišnje ugovore s europskim kupcima o isporukama LNG-ja i do 2020. povećati izvoz LNG-ja na 80 mil. m3 godišnje. Ipak, vjerojatno se neće raditi o planiranih 80 mil. m3, nego manje, ali da je to svejedno rastuća prijetnja ruskom izvozu u Europu i Aziju. Uz to, tržište LNG-ja je postalo zasićeno ponudom pa su cijene značajno pale. Prije su u Europi uobičajene cijene LNG-ja bile 0,4 - 0,5 USD/m3, a sada su tri puta niže. Ruska plinska tvrtka Gazprom prodaje LNG nekim kupcima i po 0,15 USD/m3. Unatoč najavama nekih drugih ruskih stručnjaka o tome kako je ruska pozicija ključnog dobavljača plina sigurna, američke tvrtke bi joj u srednjoročnom razdoblju mogle postati vrlo snažna konkurencija, javlja ruski portal 'Sputnik News'.

U Rusiji će broj električnih automobila rasti vrlo sporo

Ruski ministar energetike Aleksandar Novak izjavio je da bi do 2020. godine broj električnih vozila u Rusiji mogao narasti do 200.000.

"U Rusiji bi se do 2020. godine moglo koristiti oko 200 hiljada električnih automobila, oko polovice njih u Moskovskoj regiji", rekao je Novak u izvješću za forum ENES 2016, piše Finmarket, a prenosi Gazeta.

Dodao je i da kompanija "Rosseti" od 2012. godine provodi sveruski program razvoja infrastrukture za punjenje električnog prijevoza, prema kojem je u glavnom gradu uspostavljeno oko 30 stanica za punjenje, a otprilike isti broj stanica uspostavljen je i u drugim većim gradovima Rusije (Sankt-Peterburg, Jaroslavlj, Čeljabinsk, Soči).

Ranije je priopćeno da će od 1. novembra 2016. vlasnici benzinskih postaja moći postaviti stanice za punjenje električnih automobila, prenosi RBTH.

Siemens i Gamesa spajaju svoje divizije za proizvodnju vjetroenergetske opreme

 

Siemens i Gamesa potpisali su obvezujući sporazum o spajanju divizija za proizvodnju vjetroenergetske opreme.

Poslovne politike dvaju društava podudaraju se u pogledu tržišta, proizvoda i primjene tehnologija te će stvoriti veliku vrijednost svojim klijentima i dioničarima. Siemens će imati 59 posto udjela te će konsolidirati kompaniju nastalu spajanjem dok će Gamesini dioničari imati 41 posto udjela. Kompanija nastala spajanjem i dalje će zadržati snažnu prisutnost na sadašnjim tržištima.

Poslovne politike dvaju kompanija uveliko se podudaraju u pogledu globalnog ekološkog otiska, postojećih proizvodnih portfelja i tehnologija.

Globalni domet zajedničke kompanije dosezat će sve bitne regije, a pogone će otvoriti na svim kontinentima. Siemensova divizija za proizvodnju vjetroenergetske opreme  snažno je prisutna u Sjevernoj Americi i sjevernoj Europi, dok Gamesa zauzima dobru poziciju na novonastalim tržištima koja su u naglom porastu, kao što su Indija, Latinska Amerika i južna Europa.

Nadalje, ovo spajanje iznjedrit će ponudu proizvoda prilagođenih svim klasama vjetra koja će obuhvatiti sve ključne tržišne segmente, saopćeno je iz Službe komunikacija Siemensa.

Hernadi: Unatoč problemima, računam na sporazum s hrvatskom vladom o Ini

Predsjednik Uprave MOL-a Zsolt Hernadi u intervjuu za njemački poslovni list Handelsblatt u utorak je izjavio da je zadovoljan Upravom i osobljem Ine, a premda je problem u politici u Zagrebu, računa da će postići dogovor s hrvatskom Vladom kako bi Ina bila dio novog MOL-a.

Predsjednik Uprave i izvršni direktor Hernadi je kazao da strategija MOL-a do 2030. vrijedi i s Inom i bez nje. "Međutim, računam na sporazum s hrvatskom Vladom putem kojeg bi Ina mogla biti dio novoga MOL-a. Ta kompanija je poput mojeg djeteta. Uostalom, ja sam započeo pregovore početkom 2001. o kupnji Ine od hrvatske države", izjavio je.

Na upit je li bila pogreška usvojiti "dijete" Inu, Hernadi je odgovorio kako nije uvijek moguće predvidjeti što će se dogoditi.

"Ponekad projekti započnu vrlo lijepo. Moramo vidjeti kako će ići. No, vrlo smo zadovoljni s hrvatskom Upravom i osobljem u Ini. Naš problem je u politici u Zagrebu. Šest godina imamo nesporazum i iako smo odgovorni za Inu, naš utjecaj je slab. Kompanija uvelike trpi zbog toga", poručio je Hernadi.

Na upit novinara zašto MOL ne zaboravi tu noćnu moru i proda Inu, Hernadi je rekao da je to i dalje mogućnost te ako MOL nije dobrodošao u Hrvatsku, prodat će dionice Ine.

Kazao je i da više nije na Interpolovoj listi te da se može slobodno kretati po svijetu, primjerice po Njemačkoj ili Austriji.

Na nedavnoj generalnoj skupštini Interpola, naime, preglasan je hrvatski zahtjev da se produlji crvena tjeralica predsjedniku uprave MOL-a Zsoltu Hernadiji.

Hernadi je istaknuo da će se odazvati na svaki poziv hrvatskog pravosuđa koji mu se pošalje zakonito i ispravno te je napomeno da dosad nije primio takav poziv od hrvatskog suda.

Na upit novinara Handelsblatta je li možda nije dobio poziv od hrvatskog suda zato što ga mađarske vlasti nisu proslijedile, Hernadi je kazao kako su mađarske vlasti tako odlučile.

"Razlog tome je da hrvatske vlasti nisu bile u mogućnosti pružiti dokaze za njihove optužbe protiv mene ili bilo kojeg drugog menadžera MOL-a. To je europski standard. To nije vezano uz mene kao osobu nego za MOL. Ja sam u posebnoj situaciji", ustvrdio je.

Na upit vjeruje li u nezavisnost hrvatskog sudstva, Hernadi je uzvratio kako bi se moglo postaviti pitanje zašto Hrvati ne vjeruju mađarskom pravosuđu.

"No, moj odgovor na to pitanje je da je Hrvatska mlada zemlja. Također, vezano uz to i državne institucije su mlade. Zemlja je još u procesu učenja, no prošlogodišnja odluka Ustavnog suda pokazuje da se sustav može ispravljati. To daje nadu", izjavio je Hernadi u sklopu intervjua u kojem je, uz osvrt na Inu i situaciju u Hrvatskoj, govorio o situaciji na naftnom tržištu u MOL-ovoj strategiji do 2030.

Ustavni sud u srpnju 2015. ukinuo je prvu pravomoćnu presudu bivšem premijeru Ivi Sanaderu, kojom je osuđen na 8,5 godina zatvora zbog ratnog profiterstva u 'slučaju Hypo' te primanja mita od mađarskog MOL-a i cijeli slučaj vratio na ponovno suđenje zagrebačkom Županijskom sudu.

 

Bez rasta emisije CO2 treću godinu zaredom

Organizacija Global Carbon Project nije zabilježila rast emisije CO2 treću godinu zaredom, ali cijeli svijet čeka mnogo posla ukoliko želi da ostane tako.

Prema podacima organizacije Global Carbon Project, emisija CO2 nije veća u odnosu na prethodne dvije godine. Podaci predstavljaju mjerenja koliko CO2 proizvode zemlje širom svijeta, kao i koliko ga apsorbuju biljke, tlo i okeani. Ostatak CO2 ostaje u atmosferi i dovodi do globalnog zagrijavanja.

Grupa istraživača je utvrdila da je rast emisije CO2 manji od jedan posto, a razlog je pad emisije u Kini i SAD-u, zemljama koje su najveći izvori CO2. Pariski dogovor i plan iz Marakeša su dvije globalne inicijative čiji je cilj podsticanje zemalja da smanje emisiju CO2, a one su znatno pomogle u ovoj godini.

Ovom napretku prijeti izbor novog američkog predsjednika Donalda Trumpa koji konstantno odbija nauku o klimatskim promjenama te tvrdi da želi ugasiti ključne vladine projekte dizajnirane da smanje emisiju CO2 u SAD-u, uključujući povlačenje iz Pariskog dogovora i raspuštanje Agencije za zaštitu okoliša. Takvi potezi bi rezultirali emisijom milijardi tona CO2 više u atmosferu, nego što je to slučaj tokom mandata predsjednika Baracka Obame, prenosi Klix.

Iako emisija CO2 znatno ne raste, ona je još uvijek za 63 posto veća u odnosu na podatke iz 1990. godine. Korištenje fosilnih goriva i industrijska aktivnost su proizveli više od 36 milijardi tona CO2 u ovoj godini, a upravo su ove dvije sfere ključ za zaustavljanje globalnog zagrijavanja i smanjenje emisije CO2.

E.ON u SAD-u gradi sistem za pohranu energije

Kako je izvijestio američki portal 'Renewable Energy World.com', kompanija E.ON Climate and Renewables North America (američka podružnica njemačke energetske grupe E.ON) u Tusconu u Arizoni u SAD-u gradi baterijski sistem za pohranu električne energije proizvedene u sunčanim elektranama.

Kako se ističe, snaga sistema iznosi 10 MW i u njemu će se moći pohraniti 2,5 MW h električne energije.

Investitor u projekt pod nazivom Iron Horse je lokalna elektroenergetska kompanija Tucson Electric Power (TEP), a sam sistem nalazi se u sklopu naučnog i tehnološkog parka Sveučilišta Arizone.

Sistem se sastoji od litij-ionskih baterija i moći će mnogo brže odgovarati na promjene u proizvodnji i potrošnji energije nego što to mogu uobičajene elektrane.

Očekuje se da bi u pogon trebao biti pušten u prvoj polovici 2017. godine.

Istodobno, riječ je o projektu koji je u skladu s ambicioznim planovima TEP-a da do 2030. godine čak 30% proizvodnje namiruje iz obnovljivih izvora.

Istodobno, kompanija gradi još jedan sistem za pohranu energije.

Njegove radne značajke su također 10 MW / 2,5 MW h, a izvođač i operator će biti kompanija NextEra Energy Resources.

 

 

14. 11. 2016.

HEP ODS će surađivati sa susjedima na projektu pametnih mreža
HEP ODS i HOPS surađivat će sa slovenskim operatorima prijenosa i distribucije

HEP-Operator distribucijskog sustava (HEP ODS) je u slovenskom Kidričevu s Hrvatskim operatorom prijenosnog sustava (HOPS) te slovenskim operatorima prijenosnog i distribucijskog sustava, tvrtkama ELES i SODO, potpisao Sporazum o zajedničkoj koordinaciji u okviru međunarodnog projekta SINCRO.GRID. SINCRO.GRID je međunarodni projekt s područja implementacije pametnih mreža, a potpisani Sporazum predstavlja osnovu za prijavu projekta na natječaj za povlačenje sredstava iz fonda Europske unije CEF (engl. Connecting Europe Facilities). „Kao značajnom partneru u projektu, HEP ODS-u će se korištenjem naprednih tehnologija omogućiti bolja integracija obnovljivih izvora energije u distribucijski sustav.Također, unaprjeđenjem nadzora stanja distribucijske mreže, utjecat će se na poboljšanje stanja u prijenosnoj mreži, a time i elektroenergetskom sustavu u cjelini.“, izjavio je prilikom potpisivanja sporazuma Željko Šimek, direktor HEP ODS-a. Projekt SINCRO.GRID tako bi trebao doprinijeti smanjenju ovisnosti o uvozu energenata, manjem utjecaju fosilnih goriva na okoliš, povećanju sigurnosti opskrbe te poboljšanju kvalitete napona u elektroenergetskom sustavu Hrvatske i Slovenije. U konačnici, projekt bi u objema zemljama trebao dovesti do povećanja prijenosne moći postojećih vodova i prijenosnih prekograničnih kapaciteta, boljeg nadzora prijenosne i distribucijske mreže putem korištenja naprednih alata za prognoziranje, kao i do razvoja novih tehnologija i domaćeg gospodarstva u cjelini.

Potpisan Memorandum o razumijevanju USAID-a u BiH i 'Elektroprenosa BiH'

Direktor Misije USAID-a u BiH Peter Duffy i generalni direktor "Elektroprenosa BiH" Mato Žarić potpisali su danas u Banjoj Luci Memorandum o razumijevanju USAID-a u BiH i "Elektroprenosa BiH".

Ovim dokumentom se definira saradnja "Elektroprenosa BiH" i USAID-ovog projekta Investiranje u sektor energije (USAID EIA) u analizi procesa izdavanja dozvola za izgradnju različitih vrsta infrastrukturnih elektroenergetskih objekata.

- Razvoj prijenosne mreže u BiH, kao dijela balkanske mreže, važan je za cijelu regiju, i sa stanovišta snabdijevanja i za dalji razvoj tržišta električne energije - izjavio je direktor Misije USAID-a u BiH Peter Duffy, ističući da se njima treba dati prioritet u izdavanju dozvola za izgradnju, a u skladu sa zakonodavstvom EU.

On je izrazio zadovoljstvo da je "Elektroprenos", kao društvena odgovorna kompanija, prepoznala potrebu za poboljšanjem zakonodavnog i regulatornog okvira.

- Zato se nadamo da će ovaj zajednički napor pomoći da se proces izdavanja dozvola pojednostavi za sve učesnike u njemu – dodao je Duffy.

"Elektroprenos BiH" i USAID EIA će se fokusirati na veliki broj različitih investicionih projekata u područjima u koje "Elektroprenos" planira investirati više od 28 miliona KM.

Generalni direktor "Elektroprenosa BiH" Mato Žarić naglašava da će USAID EIA pratiti proces izdavanja dozvola radi identificiranja zakonodavnih, regulatornih i administrativnih barijera s kojima se investitori suočavaju prilikom ulaganja u BiH.

Na osnovu ove analize USAID EIA će preporučiti mjere na svim nivoima vlasti, koje će skratiti i pojednostaviti procedure te podstaknuti investicije u energetski sektor BiH.

- Nadamo se da će rezultati u pojednostavljivanju i skraćenju postupka ishođenja dozvola biti značajni i vidljivi, te olakšati i ubrzati te procedure za objekte prijenosne mreže, a time i samu izgradnju objekata – kazao je.

Žarić je napomenuo da je "Elektroprenos BiH" trenutno jedan od značajnijih investitora u BiH te da je od 2014. dosad potpisao 73 ugovora za sanaciju, rekonstrukciju i izgradnju transformatorskih stanica i dalekovoda.

U toku su, dodao je, aktivnosti na realiziranju 12 objekata prijenosne mreže, ukupne vrijednosti oko 41 milion KM.

- Okončanjem navedenih aktivnosti u funkciju će biti stavljeno oko 73 km novih prijenosnih vodova i povećana snaga transformacije za dodatnih 243 MVA – dodao je generalni direktor "Elektroprenosa BiH".

Do danas je vlada SAD-a, prvenstveno putem USAID-a, osigurala više od 1,7 milijardi dolara pomoći ekonomskom, demokratskom i socijalnom napretku BiH, saopćeno je iz USAID-a.

Naftni milijarder Harold Hamm novi ministar energetike SAD?

Novoizabrani predsjednik SAD Donald Trump razmatra da za ministra energetike postavi naftnog milijardera Harolda Hamma ili Kevin Cramera, republikanskog kongresmena iz Sjeverne Dakote, objavio je danas AP.

Pozivajući se na dokument o tranzicionom periodu, AP dodaje da bi na tu funkciju mogao da dođe i preduzetnik Robert Grady, koji je radio u administraciji George Busha.

Grady je takođe mogući izbor i za šefa Ministarstva unutrašnjih poslova.

Donald Trump je jučer izabrao Reince Priebusa za šefa osoblja Bijele kuće, dok će Steve Bannon biti predsjednikov glavni strateg i viši savjetnik.

Trump je istakao da su "Steve i Reince izuzetno kvalifikovani lideri koji su dobro radili tokom kampanje i doveli nas do istorijske pobjede. Sada, obojica će biti sa mnom u Bijeloj kući dok radimo na tome da Amerika ponovo postane velika".

Priebus je aktuelni predsjednik Republikanskog nacionalnog komiteta.

Cijena nafte najniža u protekla tri mjeseca

 

Cijena nafte na svjetskom tržištu jučer je pala na najniži iznos u protekla tri mjeseca jer su zbog moguće prezasićenosti tržišta i niskih cijena male šanse da će OPEK postići dogovor o smanjenju proizvodnje.

U Londonu je cijena nafte "brent" iz Sjevernog mora pala za 50 centi i sada je 44,25 dolara po barelu.

U Njujorku je barel svijetle sirove nafte pojeftinio za 60 centi i sada iznosi 42,81 dolara po barelu.

OPEK je planirao da smanji ili zamrzne proizvodnju, ali analitičari izražavaju sumnju u postizanje dogovora na sastanku 30. novembra.

JI Evropa različitim brzinama napreduje u održivoj energiji

Grupa nevladinih udruženja objavila je nove statističke podatke koje pokazuju da Jugoistočna Evropa ostvaruje napredak, doduše nejednak, prema povećanju održivosti u energetskom sektoru.

Emisije CO2, gubici električne energije i energetska intenzivnost doživjeli su pad u većini zemalja ovog područja, ali je ostvaren manji napredak u povećanju udjela sunčeve energije i energije vjetra, kao i u borbi protiv korupcije.

Statistika se odnosi na sedam država -  Albaniju, Bosna i Hercegovina, Hrvatsku, Kosovo, Makedoniju, Crnu Goru i Srbiju.

Emisije ugljičnog dioksida po osobi uzrokovane izgaranjem fosilnih goriva smanjile su se između 2010. i 2014. u svim zemljama osim u Bosni i Hercegovini i Albaniji. Međutim, postoji mogućnost da je pad emisija u Srbiji uzrokovan poplavama 2014.

Hrvatska koristi najviše energije vjetra i sunca u regiji, sa 5.5% električne energije proizvedene iz energije vjetra u 2014. godini.

Iste je godine proizvedene električna energija iz sunčeve energije bila 35 GWh, međutim, to je i dalje mali dio potencijala.

„Iako u regiji ima najmanje gubitke u prijenosu i distribuciji, najpovoljniji indeks percepcije korupcije i najveći udio novih obnovljivih izvora energije, Hrvatska je daleko od ostvarivanja svojeg potencijala, evropskog prosjeka i ciljeva EU-a“, komentirala je Ivana Rogulj iz DOOR-a.

Gubici uzrokovani prijenosom i distribucijom su se smanjili između 2010. i 2015. u svim zemljama osim u Albaniji.

Kosovo najviše ovisi o ugljenu koji je 2014. generirao 97% električne energije u zemlji.

Makedonija i Srbija su na drugom i trećem mjestu, sa 69.5% i 64.8% električne energije dobivene iz ugljena.

U usporedbi s tim, EU je 2014. godine proizvodila 26.3% električne energije iz ugljena. Energetska intenzivnost – količina energije utrošena po jedinici ostvarenog BDP-a – smanjila se između 2010. i 2014. u svim zemljama osim u Bosni i Hercegovini i Albaniji.

Između 2010. i 2015. sve su zemlje osim Makedonije i Albanije poboljšale svoje rezultate u Transparency Internationalovom indeksu percepcije korupcije, ali gotovo zanemarivo malo.

„Utješno je da je više zemalja u regiji sposobno smanjiti emisije stakleničkih plinova uzrokovanih izgaranjem fosilnih goriva. Međutim, Srbija i Bosna i Hercegovina mogle bi zbog ispodprosječnih rezultata uskoro postati pravno odgovorne, ako hitno ne poduzmu nešto u vezi toga,“ komentirala je Dragana Mileusnić iz organizacije Climate Action Network Europe.

Globalne emisije CO2 stabilne već treću godinu zaredom

Globalne emisije CO2 iz izgaranja fosilnih goriva ne bi trebale gotovo uopće rasti ove godine, obilježavajući već treću godinu zaredom stabilnih emisija.

Prema studiji sveučilišta East Anglia i Global Carbon Projecta, ove godine bi CO2 ispušten u atmosferu trebao rasti samo 0,2 posto u odnosu na 2015. godinu.

Primjera radi, prošle godine emisije uopće nisu rasle, dok je u 2014. godini rast iznosio 0,7 posto, prenosi Fena.

Glavni uzrok stabilnosti u posljednje tri godine vrlo je vjerojatno uzrokovan manjim korištenjem ugljena u Kini, kažu analitičari. Naučnici procjenjuju pad od 0,5 posto u kineskim emisija i pad od 1,7 posto u SAD-u, prenosi portal croenergo.eu.

- Treća godina sa gotovo nultim povećanjem emisija je bez presedana u vrijeme snažnog gospodarskog rasta - rekla je glavna autorica studije Corinne Le Quere.

- To je velika pomoć u borbi protiv klimatskih promjena, no to nije dovoljno. Sada je potrebno brzo smanjiti emisije, a ne samo obuzdati njihov rast - zaključuje Le Quere.

Tržište energije iz okeana vrijedno 53 milijardi godina

Uz adekvatne politike, Evropa će zadržati svoje trenutno vodstvo u sektoru obnovljivih izvora energije iz okeana koji ima potencijalnu vrijednost od čak 653 milijardi eura u razdoblju od 2010. i 2054., to jest do 53 milijardi eura godišnje.

Ovo je samo jedan od podataka koji se navodi u izvještaju sastavljenom od strane Forum Ocean Energy, a koje je predano evropskom povjereniku za zaštitu okoliša i pomorstva Karmenu Vella.

Izvještaj preporučuje kreiranje investicijskog paketa od 250 miliona eura i osiguravajući fond od 70 miliona eura namijenjen ublažavanju rizika ulaganja i privlačenju privatnog kapitala, prenosi croenergo.

"EU otvara ovo poglavlje", rekao je povjerenik Vella, te je već krenuo u akciju prošli četvrtak kada je predstavio dokument o upravljanju okeanima, dok je prošlu subotu prenio evropsku poruku i na COP 22 u Marakešu.

Ivancov: Turski tok i kroz BIH

Ruski ambasador u BiH Petar Ivancov izjavio je u intervjuu za TV1 kako ruske kompanije dosta rade u energetskom sektoru BIH.

“Pogledao sam nove statističke podatke, Zarubežnjeft koji posluje u RS je glavni platiša poreza u BiH. Oni imaju određene poteškoće u poslovanju, ali one nisu nastale zbog toga što oni ne rade na pravi način, nego zbog trenutnog stanja tržišta nafte u Evropi. Ipak, oni su najavili da će investirati dodatnih deset miliona eura u razvoj svojih pogona u ovoj godini“, rekao je Ivancov.

Dodao je da kada je u pitanju energetski sekotr posebno može istaknuti da je proces izgradnje gasnog toka iz Rusije ka Evropi ponovo otpočeo.

“Ako turski tok uspije da dobije na zamahu i da zamijeni Južni tok, onda ćemo imati nove mogućnosti za ovu regiju. Taj gasovod prolazio bi kroz nekoliko zemalja u regiji i vjerovatno kroz BiH“, rekao je Ivancov.

 

28.10.2016.

Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine i Švedska agencija za životnu sredinu potpisale Sporazum o saradnji za Program „ENVAP 3“

Danas je zvanično predstavljen Program „Priprema za pregovore u procesu pristupanja Republike Srbije Evropskoj uniji, u oblasti zaštite životne sredine – ENVAP 3“, za čiju će realizaciju Vlada Kraljevine Švedske donirati Vladi Srbije tri miliona evra. Program će biti usmeren na podršku resornom Ministarstvu, pregovaračkoj grupi za pripremu pregovora, Agenciji za životnu sredinu, kao i na sprovođenje komunikacionih strategija neophodnih za uspešnu realizaciju Programa.

„Ekologija je veoma važna oblast kojom se treba kontinuirano i temeljno baviti i koja zahteva koordinisano delovanje svih relevantnih institucija, ali i samih građana. Donacija Vlada Kraljevine Švedske, čija je vrednost oko tri miliona evra, treba da pomogne Vladi Srbije na njenom putu evrointegracija, a s obzirom na to da je Poglavlje 27, koje se tiče zaštite životne sredine, jedno od najskupljih i najzahtevnijih poglavlja u pregovaračkom procesu, veoma je važno da se ova pomoć iskoristi na pravi način i usmeri na rešavanje važnih problema iz ove oblasti. Vlada Kraljevine Švedske investira oko 100 miliona evra ukupne razvojne pomoći Srbiji, jer je to u interesu obeju zemalja i strateška podrška Srbiji na njenom putu ka EU“, istakao je  Nj.E. Jan Lundin, ambasador Švedske u Srbiji.

Do sada je Vlada Kraljevine Švedske najviše od svih ostalih država članica Evropske unije pomagala Srbiji kada je u pitanju rešavanja problema iz oblasti zaštite životne sredine, a ova donacija nastavak je njihove nesebične podrške našoj zemlji.

ucesnici-konferencije-program-pripreme-za-eu-pregovore-u-oblasti-zivotne-sredine-envap-3„Iako je životna sredina kompleksno poglavlje, Vlada Srbije i resorno Ministarstvo u martu mesecu ove godine, uz podršku međunarodnih i domaćih eksperata, dobili su podršku Evropske komisije koja je preporučila otvaranje Poglavlja 27, bez početnih merila. Znamo da nas tek nakon otvaranja poglavlja čeka najvažniji posao, te nam je finansijska pomoć Vlade Kraljevine Švedske više nego dragocena, jer je dobra priprema za pregovore od vitalnog značaja za njihovu uspešnost. O njihovoj kompleksnosti svedoči i podatak da nas očekuje veliki posao u okviru sektora vodosnadbevanja, upravljanja otpadom, otpadnih voda i industrijskog zagađenja, u koje će se u narednih 25 godina investirati preko 10 milijardi evra“, rekla je Stana Božović, državni sekretar u Ministarstvu poljoprivrede i zaštite životne sredine.

Vlada Republike Srbije je ove godine usvojila četiri sporazuma u oblasti životne sredine – Podrška razvoju infrastrukture u oblasti životne sredine (EISP), Program razvoja prioritetne infrastrukture u oblasti životne sredine (PEID), Upravljanje hemikalijama i Program priprema za pregovore u procesu pristupanja EU u oblasti zaštite životne sredine (ENVAP 3). Na današnjoj konferenciji, za Program „ENVAP 3“ je zvanično potpisan Sporazum o saradnji između resornog Ministarstva i Švedske agencije za životnu sredinu, koji su potpisali Stana Božović, državna sekretarka Ministarstva i Ulrik Vestman, visoki predstavnik Švedske agencije za životnu sredinu.

Imajući u vidu da Srbiju na putu do Evropske unije čekaju brojni izazovi, veoma je važno da se i javnost upozna sa Programom koji se tiče pripreme za pregovarački proces. „Bitna komponentna ovog Programa je i komunikacija sa građanima, kako bi se povećala vidljivost reformi u različitim segmentima životne sredine. Mediji će u tome imati ključnu ulogu, jer je neophodno približiti građanima važnost zaštite životne sredine, ali i upoznati ih sa rezultatima pregovora iz ove oblasti“, naveo je Srđan Majstorović, zamenik direktora Kancelarije za evropske integracije.

Gasproma nakon sastanka sa predstavnicima Evropske komisije
 Održan je još jedan konstruktivan sastanak između predstavnika Ruske Federacije, kompanije Gasprom i Evropske komisije. Tokom sastanka, koji je sproveden u atmosferi saradnje, strane su razmatrale tekuću antimonopolsku istragu aktivnosti kompanije Gasprom u Evropskoj uniji.
 Delegaciju Rusije je predvodio zamenik ministra energetike Anatolij Janovski i zamenik predsednika upravnog odbora kompanije Gasprom Aleksander Medvedev. Delegaciju Evropske komisije predvodila je evropska komesarka za zaštitu konkurencije Margret Vestager.
 „Održali smo konstruktivne pregovore nakon kojih su strane izrazile želju da pronađu rešenje prihvatljivo za obe strane i nastave dalje. Sada rešavamo poslednje detalje u vezi sa predlogom obaveza. Uskoro će biti poslat Evropskoj komisiji,“ izjavio je Aleksander Medvedev.

 

LA obnovljivo

Los Angeles želi postati prvi grad sa 100% obnovljivom opskrbom energijom

Kako je izvijestio američki portal 'Renewable Energy World.com', Gradska uprava Los Angelesa nedavno je jednoglasno donijela rezoluciju kojim se od gradske komunalne tvrtke LADWP zahtijeva provođenje studije o tome kako ostvariti 100% obnovljivu budućnost. Pri tome se očekuje da bi studija, u suradnji sa znanstvenom zajednicom, istraživačkim tvrtkama i ustanovama, američkim Ministarstvom energetike (US DoE) te ekološkim i udrugama potrošača, postavila smjernice kako bi upravo LADWP u cijelosti mogao koristiti 'čiste', odnosno obnovljive izvore. To je sve u skladu s planom Savezne države Kalifornija o smanjivanju emisija stakleničkih plinova za 40% vrijednosti iz 1990. i pokrivanju 1/2 potreba za električnom energijom iz obnovljivih izvora do 2030. godine. Pri tome, gradska uprava Los Angelesa očekuje da bi se gradske emisije trebale smanjiti za 45% do 2025, za 60% do 2035. i za 80% do 2050. u odnosu na 1990. godinu. Inače, Los Angeles je jedan od 18 američkih gradova koji su posvećeni 'čistoj energetskoj budućnosti'. U skladu s time, očekuje se značajno smanjivanje oslanjanja na prirodni plin za pokrivanje energetskih potreba, a Kalifornija je drugi najveći potrošač plina u SAD-u, pri čemu je zbog emisija metana u atmosferu ujedno i najveći uzročnik stakleničkih plinova. No, osim prirodnog plina, za pogon elektrana još se koristi i ugljen pa LADWP do 2025. godine u cijelosti planira napustiti ugljen kao gorivo.

Ozračene šume oko Fukushime kao biomasa?Biomasa iz ozračenih šuma oko uništene japanske elektrane poslužit će za proizvodnju energije

Kako je izvijestio američki portal 'Renewable Energy World.com', njemačka tvrtka Entrade Energiesysteme isporučit će 400 kontejnerskih elektrana na biomasu koje će biti postavljene na području Prefekture Fukushima u Japanu, koje je 2011. godine zadesila nuklearna katastrofa uzrokovana potresom, tsunamijem i plavljenjem postrojenja NE Fukushima 1. Kako se ističe, svako kontejnersko postrojenje imat će nazivnu snagu 20 MW i služit će za proizvodnju električne energije u vrijeme kada se ona ne može proizvoditi iz sunčanih elektrana. Naime, lokalna uprava Prefekture Fukushima za cilj ima da se cjelokupna električna energija na njezinom području do 2040. godine proizvodi isključivo iz obnovljivih izvora. Pri tome svako kontejnersko postrojenje ima duljinu 12 m i kao gorivo može koristiti lako ozračenu šumsku biomasu, zapravo šumski i drveni otpad. Time će se, njezinim pretvaranjem u pepeo, najjednostavnije zbrinuti kontaminirana tvar. 

 

27.10.2016.

BiH ima veliki potencijal prerade otpada u alternativna goriva

Bosna i Hercegovina ima veliki potencijal prerađivanja otpada i njegovog pretvaranje u alternativna goriva, a pozitivan primjer i predvodnik u korištenju alternativnih goriva u BiH je Fabrika cementa Lukavac, koja kontinuirano investira u ugradnju novih tehnologija i postrojenja s ciljem suspaljivanja zamjenskih goriva i time učestvuje u rješavanju problematike zbrinjavanja otpada.

Po podacima Centra za ekologiju i energiju, na području Tuzlanskog kantona (TK) dnevno se proizvede 400-500 tona otpada, što je približno jedan kilogram po stanovniku. Ukoliko ne dođe do njegovog zbrinjavanja, Tuzlanski kanton bi za 36 godina mogao biti prekriven otpadom u visini jednog metra.

Izraženo u količinama, do 2020. godine TK bi raspolagao zalihom od 1.000.000 tona komunalnog otpada, od čega bi 60 posto količine bilo zbrinuto dok bi ostatak završavao na "divljim" deponijama.

BiH je uskladila svoje zakone iz ove oblasti prema direktivama Evropske unije. Po tim zakonima definirane su granične vrijednosti emisija za cementnu industriju koje nastaju pri spaljivanju otpada u pećima, a koje kontinuirano mjere i prate ovlaštene certificarane institucije, čiji se izvještaji dostavljaju Federalnom ministarstvu okoliša i turizma.

Spaljivanje nije štetno jer se koriste izuzetno visoke temperature i sve materije se neutraliziraju. Upotrebom zamjenskih goriva i sirovina uravnotežuje se okolišni, ekonomski i društveni aspekt održivosti.

NIS i „Betec“ potpisali Sporazum o saradnji u oblasti razvoja geotermalne energije u Srbiji

Srpska energetska kompanija NIS i „Betec“, firma za geotermalni razvoj, potpisali su u Beogradu Sporazum o saradnji u oblasti razvoja geotermalne energije u Srbiji. Kompanije će zajednički razvijati geotermalne aktivne zone u severnoj Srbiji otvaranjem novih proizvodnih bušotina i izgradnjom elektrana na bazi tehnologije proizvodnje električne energije na bušotinama. Planirano je da radovi na bušenju počnu 2017, a puštanje u rad prve elektrane planirano je godinu dana kasnije. Projekti takođe uključuju kombinovanu proizvodnju toplotne i električne energije.

Sporazum o saradnji u oblasti razvoja geotermalne energije su potpisali Kiril Kravčenko, generalni direktor NIS-a i Kevin Cao, generalni direktor kompanije Kaishan
NIS je jedna od najvećih vertikalno integrisanih energetskih kompanija u jugoistočnoj Evropi, čija je osnovna delatnost istraživanje, proizvodnja, prerada, prodaja i distribucija širokog spektra naftnih derivata, kao i realizacija energetskih projekata. U Srbiji, NIS poseduje rafinerijska postrojenja sa dva pogona, u Pančevu i Novom Sadu, i postrojenje za proizvodnju TNG, kao i mrežu stanica za snabdevanje gorivom u Srbiji i susednim zemljama. U skladu sa dugoročnom strategijom razvoja poslovanja izvan Srbije, NIS je proširio svoje poslovanje na regionalna tržišta Bosne i Hercegovine, Mađarske, Rumunije i Bugarske. NIS realizuje veliki broj projekata iz oblasti proizvodnje električne energije i geotermalne energije.
Kompanije će zajednički razvijati geotermalne aktivne zone u severnoj Srbiji otvaranjem novih proizvodnih bušotina i izgradnjom elektrana na bazi tehnologije proizvodnje električne energije na bušotinama
„Betec“ je kompanija za razvoj geotermalne energije koju je je nedavno preuzeo KS Orka Renewables Pte Ltd Singapur (KS ORKA). KS ORKA je zajedničko preduzeće kompanije Zhejiang Kaishan Compressor Co Ltd (Kaishan), koja je kotirana na Šendžen berzi, i islandske kompanije Hugar Orka ehf. KS Orka spaja Kaishan tehnologiju proizvodnje energije i islandsku stručnost iz oblasti geotermalne energije i razvoja projekta i namerava da postane vodeća kompanija za proizvodnju energije iz geotermalnih izvora i otpada. KS Orka obezbeđuje projektu najiskusnije geotermalne stručnjake i eksperte iz oblasti razvoja energetike u svetu.
Planirano je da radovi na bušenju počnu 2017, a puštanje u rad prve elektrane planirano je godinu dana kasnije
Kiril Kravčenko, generalni direktor NIS-a, je istakao: „NIS želi da doprinese rastu upotrebe obnovljivih izvora energije u Srbiji. Tokom prethodnih godina razvili smo veliki broj projekata iz oblasti energetske efikasnosti, posebno projekte kogeneracije – proizvodnje električne energije iz gasa. U saradnji sa našim partnerima mi ćemo nastaviti da razvijamo projekte eksploatacije geotermalnih izvora i doprinositi povećanju proizvodnje energije iz obnovljivih izvora, kao i energetskoj stabilnosti Srbije.“Kevin Cao, generalni direktor kompanije Kaishan, je naglasio: „KS Orka ima za cilj da postane vodeća svetska kompanija za razvoj i realizaciju geotermalnih projekata. Prioritet KS Orka su ulaganja u rastuće ekonomije, a naš cilj je razvoj proizvodnje energije u obimu od 500 MW u narednih pet godina. Saradnja sa NIS-om u Srbiji je važan korak ka postizanju tog cilja na Balkanu.“

Predstavnici vodećih energetskih i rudarskih kompanija danas u Sarajevu

Odjel za međunarodnu trgovinu britanske ambasade u BiH organizuje danas u Sarajevu poslovnu konferenciju pod nazivom "GREAT UK - Western Balkans Mining Business Exchange“.

Konferencija će okupiti vodeće energetske i rudarske kompanije iz regije zapadnog Balkana, te vodeće britanske dobavljače modernih tehnologija i usluga u rudarstvu, kako bi predstavili planove ulaganja u modernizaciju rudnika, te najnovije raspoložive britanske tehnologije u ovoj oblasti.

Konferenciju će otvoriti britanski ambasador u BiH Edward Ferguson, ministar energetike, industrije i rudarstva u Vladi Republike Srpske Petar Đokić i ministar energije, rudarstva i industrije u Vladi Federacije BiH Nermin Džindić, najavljeno je iz Ambasade Velike Britanije u BiH.

Nova elektrana na biomasu za Kopenhagen

Potpisan je ugovor za proširenje TE-TO Amager novim postrojenjem na šumsku biomasu

Kako je izvijestio američki portal 'Renewable Energy World.com', finski proizvođač strojeva i energetske opreme Valmet i danska energetska tvrtka HOFOR Energiproduktion potpisali su ugovor vijedan 150 mil. eura za gradnju nove termoelektrane-toplane na biomasu prema najsuvremenijoj tehnici u kopenhagenskoj luci. Njime će se ujedno zamijeniti postojeća TE-TO Amager na ugljen snage 600 MW, na čijoj se lokaciji i gradi i time će se ujedno emisija štetnih plinova smanjiti za oko 1,2 mil. t godišnje, što je u skladu s planovima gradske uprave Kopenhagena da postane prvi energetski neutralni glavni grad na svijetu do 2025. godine. Gradnja postrojenja trebala bi započeti u srpnju 2017. godine, a u pogon bi trebalo biti pušteno 2019. Elektrana će imati odnosno toplinski učin 415 MW i električnu snagu 150 MW pa se ujedno radi o najvećem energetskom postrojenju na biomasu u Skandinaviji i ujedno 10. najvećem na svijetu. Biomasa za elektranu će se dopremati brodovima (postrojenje se nalazi na samoj morskoj obali), kamionima ili se proizvoditi u vlastitoj sjeckalici.

 

Zaštita životne sredine jedna od prioritetnih oblasti saradnje Srbije i Slovenije
Državna sekretarka, dr Stana Božović, Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine, učestvovala je na zajedničkoj sednici Vlade Republike Srbije i Vlade Republike Slovenije, kao i na bilateralnim razgovorima sa predstavnicima Vlade Republike Slovenije zaduženim za sektore i saradnju u oblasti zaštite životne sredine.
“Srbiju na putu članstva ka Evropskoj Uniji očekuju suštinske i značajne reforme koje će našim građanima omogućiti visok životni standard i zdravu životnu sredinu u kojoj će da rastu, obrazuju se, rade i usavršavaju. U narednih 25 godina očekuje nas preko 10 milijardi eura investicija u sektore vodosnadbevanja, upravljanja otpadom, otpadnim vodama i industrijskim zagađenjem. Očekuje nas izgradnja 320 postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, koji će trenutni procenat od 8% prečišćavanja otpadnih voda podići na 99%, kao i uspostavljanje još 17 regionalnih sistema za upravljanje otpadom, čime će se procenat sakupljanja od 60% podići na 100%, a procenat razdvajanja i reciklaže komunalnog otpada sa 5% na 50%.“, istakla je Stana Božović.
Tokom bilateralnih razgovora je dogovorena saradnja u sledećim oblastima zaštite životne sredine:

  1. Strateški pristup programiranju i implementaciji infrastrukturnih projekata u oblasti upravljanja otpadnim vodama, vodosnadbevanjem, kanalizacijom i upravljanjem otpadom, kako komunalnim tako i opasnim otpadom,
  2. Razmena iskustava u oblasti evropskih integracija za sektor upravljanja otpadom: modeli upravljanja posebnim tokovima otpada, tretmana otpada u mobilnim postrojenjima, projekata izgradnje reciklažnih dvorišta i centara za sakupljanje opasnog i drugog otpada iz domaćinstava u jedinicama lokalnih samouprava, projekata sanacije i rekultivacije postojećih nesanitarnih deponija i smetlišta, razmena iskustava iz oblasti uključivanja neformalnih sakupljača otpada u sistem upravljanja otpadom, iskustva Slovenije u iskorišćenju otpada u energetske svrhe,
  3. Uspostavljanje nacionalnog sistema finansiranja zaštite životne sredine, sistem ekoloških taksi i naknada, planiranje i sprovođenje ekonomskih instrumenata, uspostavljanje regulatornog mehanizma za donošenje i primenu tarifne politike u oblasti usluga zaštite životne sredine, reforma javnih komunalnih preduzeća, sistem subvencionisanja usluga koje proističu iz dostizanja standarda životne sredine (reciklaža), iskustva Slovenije u privatnim investicijama za projekte životne sredine, bilo u formi javno privatnih partnerstava, koncesija ili drugih oblika, kako u oblasti otpada tako i u oblasti voda,
  4. Reforma inspekcijog sistema, efikasniji nadzor nad sprovođenjem pravnog okvira ekološkog prava, podizanje svesti kod pravosudnih organa za dela protiv zaštite životne sredine,
  5. Jačanje administrativnih kapaciteta u procesu pristupanja Evropskoj Uniji i pripremi za korišćenje kohezionih fondova,
  6. Uloga medija i obrazovanja u podizanju svesti građana za potrebom očuvanja životne sredine.

Prva naredna aktivnost dva Ministarstva biće formiranje zajedničkih timova koji će napraviti jasan akcioni plan i instrumente dalje saradnje.

Dozvole za Južni tok vrijedit će i za Turski tok

Turska je već izdala dozvole za dionicu plinovoda u turskom gospodarskom pojasu dugu 250 km

 

Turska vlada je potvrdila kako će sve dozvole koje su ranije izdane za projekt plinovoda Južni tok vrijediti i za plinovod Turski tok, izjavio je čelnik ruske plinske tvrtke Gazprom. Tako će tvrtka izgraditi dvije cijevi plinovoda ispod Crnog mora prema Turskoj, čiji će ukupni kapacitet tranzita biti 31,5 mlrd. m3 godišnje. Prema planu, obje cijevi bi trebale biti završene 2019. godine. Turska je već izdala dozvole za dionicu plinovoda u turskom gospodarskom pojasu dugu 250 km, što je jamstvo da će i plinovod biti završen prema planu, javlja ruska novinska agencija TASS.

Zašto bi građani uopće plaćali ogroman novac za obnovljive izvore energije?
Sustav poticaja imamo gotovo cijelo desetljeće a nemamo analizu svih troškova i dobiti tog poticanja. Možda zato što bi bila poražavajuća. U Hrvatskoj su obnovljivci do danas, na žalost, ostali samo bussiness povlaštenih. A sada se forsira da građani umjesto njih plate i uravnotežavanje elektroenergetskog sustava...
Za manje od tjedan dana potrošači električne energije trebali bi konačno saznati koliki uteg će im na mjesečnim računima predstavljati obnovljivi izvori energije. Kako mjesecima živimo u svojevrsnom političkom limbu, u kojem se i dalje ne zna kako će kome «pasti grah», tako je i to pitanje ostalo neodgovoreno do zadnjeg časa. Ogromna neizvjesnost pritišće potrošače, kojima prijeti da im se troškovi za obnovljivce u startu gotovo učetverostruče, a nije lako ni opskrbljivačima električnom energijom, koji strahuju od izvjesnih negativnih efekata drastičnog poskupljenja struje. Nepoznanici koliko će nas koštati obnovljivci pridonosi činjenica da još nije donesen ključni Pravilnik koji prati Zakon o obnovljivim izvorima energije, koji bi trebao dati odgovor kolika će iznositi naknada za troškove uravnoteženja članova EKO-bilančne skupine. Prema zadnjoj verziji Pravilnika, ti troškovi su dodatno umanjeni i trebali bi iznositi od 0,01 kn/kWh od 0,015 kn/kWh, s tim da je Sunce penalizirano slično kao i vjetar, što je nelogično, a ostali obnovljivci trebali bi plaćati naknadu od 0,003 kn/kWh. Mnogi kažu, trošak energije uravnoteženja je podcijenjen. Da pojasnim, od članova EKO-bilančne skupine, koju čine svi primatelji poticaja s postrojenjima snage veće od 30 kW, traži se da započnu snositi troškove uravnoteživanja elektroenergetskog sustava, što se sada uzima na teret HOPS-a. Riječ je o značajnim sumama koje na koncu netko treba platiti! S obzirom da je proizvodnja električne energije iz vjetroelektrana najvolatilnija i najveća, HOPS je u 2015. za troškove uravnoteženja vjetroelektrana platio 36 milijuna eura. Također, već je projicirao da bi integracija vjetroelektrana snage 744 MW, koliko ih već ima u kvoti, trošak regulacije pogurala na oko 50 milijuna eura, a moguće i više, ovisno o preciznosti prognoze njihovog rada. Ako znamo da se na poticaje vlasnicima postrojenja isplaćuje više od milijardu kuna godišnje, i ta suma raste iz dana u dan, jasno je da je riječ o ogromnom novcu koji odlazi uglavnom privatnim tvrtkama. Od njih se sada traži da dio «vrate», čemu se oni protive jer smatraju da je retroaktivno nametanje takvih obaveza protuustavno i šteti rentabilnosti projekata koje su razvili uz pomoć bankovnih kredita. Bune se da nisu upoznati sa strukturom cijene energije uravnoteženja, i negoduju da ona nije tržišna, o čemu treba razgovarati. Njihov stav je legitiman, ali legitiman je i zahtjev države da oni snose trošak energije uravnoteženja sustava. To što država do sada nije pravilno adresirala taj problem u prethodnim verzijama zakona, poseban je problem koji sada očigledno dolazi na naplatu svima. 

No, da se vratim korak unatrag, kakve veze trošak energije uravnoteženja ima s naknadom koju plaćaju građani? U velikom bazenu novaca koji se slijeva u HROTE, naći će se naknada koju plaćaju građani i naknada koju plaćaju članovi EKO-bilančne skupine, kao i novac od prodaje struje iz OIE po tržišnoj cijeni koja je relativno niska. Naime, ako se nositeljima projekata odobri (pre)niska cijena energije uravnoteženja, tim će veća morati biti naknada koju plaćaju potrošači. Odnekud treba isplatiti sve te silne milijune za poticaje, no zašto bi time trebali biti kažnjeni potrošači? Sustav poticaja imamo gotovo cijelo desetljeće a nemamo analizu svih troškova i dobiti tog poticanja. Možda zato što bi bila poražavajuća. U Hrvatskoj su obnovljivci do danas, na žalost, ostali isključivo bussiness povlaštene grupacije investitora. Građanima se nije omogućilo da osobno ili kroz energetske zadruge «načičkaju» krovove FN panelima i da za to dobiju poticaje, već su favorizirane vjetroelektrane pa glavnina poticaja odlaze maloj skupini investitora. Jednom Nijemcu lakše je iz novčanika izvući euro, kada zna da će i sam od toga imati koristi. Zato je u najmanju ruku nemoralno da država, zastrašena mogućim revoltom investitora, od potrošača preko noći isljeđuje ogroman novac zato što godinama nije željela ili mogla postaviti priču s obnovljivcima na puno zdravije temelje, kakve viđamo u razvijenijim i bogatijim zemljama.

21.10.2016.

Gasprom je 18. oktobra ostvario novi apsolutni dnevni rekord

Gasprom je 18. oktobra ostvario novi apsolutni dnevni rekord isporuka gasa na tržišta Evrope i Turske, koji iznosi 578,9 miliona kubnih metara.
“Zima još nije ni počela, ali je potražnja za ruskim gasom takva kao da je veoma hladno u Evropi. To je još jedan dokaz da je ruski gas veoma konkurentan i tražen na evropskom tržištu. Ovim se pokazuje da su novi pravci isporuke gasa, Severni tok 2 i Turski tok, potrebni kako bi se osigurala pouzdana isporuka stranim kupcima”, istakao je Aleksej Miler, predsednik upravnog odbora Gasproma.

 

20.10.2016.

Njemačka obvezala energetske kompanije da plaćaju za dekomisiju

RWE, E.On, Vattenfall i EnBW platit će 23,6 mlrd. eura premije na rizik za dekomisiju NE

Njemačka Vlada je u srijedu prihvatila dogovor s četiri najveće elektroprivrede - E.On-om, RWE-om, EnBW-om i Vattenfallom - koje će biti dužne državi plaćati u fond za dekomisiju nuklearnih elektrana ukupno 23,6 mlrd. eura (26 mlrd. USD) , a država će prihvatiti obavezu stvaranja preduvjeta za skladištenje otpada iz dekomisije. Tvrtke će uz to ipak biti odgovorne za zatvaranje svih nuklearki do 2022. Namjera dogovora je riješiti nesigurnosti oko potencijalnih troškova za porezne obveznike, dajući istodobno jasnu financijsku sliku energetskim kompanijama i investitorima. Sve četiri tvrtke žalile su se na tu tzv. premiju na rizik, no na koncu su ipak pristale na državne zahtjeve. Kompanije su inicijalno najavljivale da će im za rješavanje pitanje nuklearnog otpada trebati 45 milijardi USD, no postojala su strahovanja da tvrtke jednostavno neće biti u stanju generirati toliku količinu novca. U tijeku je diskusija gdje skladištiti nuklearni otpad, a stručna komisija u srpnju je izvijestila da se stabilna dugoročna lokacija skladišta možda neće sagraditi do idućeg stoljeća. Trenutno, otpad se skladišti u privremeno skladište, a istrošeno gorivo ostaje u elektranama. Glavnina istrošenog goriva se prerađuje u inozemstvu, javlja Power engineering..

 

Banjaluka: Propada najstarija hidroelektrana na Balkanu

Najstarija hidroelektrana na Balkanu propada. Otkako nema starog visećeg mosta kod Vitaminke, putnici sve češće prolaze pokraj stare i oronule zgrade. Mnogi i ne znaju da je u Banjaluci zahvaljujući tom mjestu, prvi put zasijala sijalica. Slike pokazuju da je cijeli kraj ličio na grad iz bajke.

Mjesto koje je nekada osvjetljavalo grad na Vrbasu, danas je potpuno u tami, a mnogi građani ni ne znaju istoriju ovog objekta, koji se nalazi u Trapistima, označen samo sa Slatinska 1.

Nažalost, nije u funkciji pedeset godina. Sve zasluge njene izgradnje 1899. pripadaju monasima franjevačkog manastira Trapisti, po kojima je to banjalučko naselje i dobilo naziv.

“Grade branu, najprije drvenu. Kad su vidjeli da je ta turbina premala, kupuju onda jaču turbinu od 300 konjskih snaga. Nakon toga je grad već počeo dobijati struju i šira gradska okolina. Ta brana je nažalost i pukla 1913, pa trapisti grade nakon toga betonsku branu”, rekao je Ivica Božinović, profesor istorije religija.

Ni unutra ništa bolja slika. Zarđali ostaci turbina, pivskih flaša i izlučevina. U “Elektrokrajini” kažu da je postojala ideja da se hidroelektrana pretvori u muzej.

“To bi bio muzej stalne postavke, svih postrojenja i uređaja koji su pokazali početak elektrizacije na ovom području. To su neke ideje, a nadležni organi ‘Elektrokrajine’ će u narednom periodu to razmotriti i iduće godine ćemo moći dati više detalja”, izjavio je Predrag Klincov, portparol “Elektrokrajine” Banjaluka.

Dok se ne razmotri ideja i ne dobiju potrebne dozvole od nadležnih, u doba rekonstrukcija, zgrada će i dalje da privlači pažnju barem svojim neuglednim izgledom. 

Grabar Kitarović: Odnosi s MOL-om strateško su pitanje

Potrebno je zauzeti jedinstveno državno stajalište

Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović u Sisku je razgovarala s predstavnicima sindikata i udruge branitelja koji djeluju u Rafineriji nafte Sisak, istaknuvši kako su odnosi s MOL-om strateško pitanje važno za energetsku sigurnost Hrvatske, koja u odnosima s tom mađarskom kompanijom treba zauzeti jedinstveno stajalište. Najavila je da će stavove izražene na sastanku sa sindikatima i braniteljima iz sisačke rafinerije prenijeti novom premijeru i članovima Vlade, kako bi se o tom važnom pitanju zauzelo jedinstveno stajalište. "Postupit ću sukladno svojim ustavnim ovlastima, a također pozivam sve mjerodavne institucije da također postupe po svojim ovlastima. Treba zauzeti jedinstveno državno stajalište, jer je u pitanju energetska neovisnost države", poručila je Grabar Kitarović. Prema njezinim riječima, trenutačno se procesi odvijaju u dobrom pravcu, što je ocijenila vrlo važnim s obzirom da su odnosi s MOL-om narušili i hrvatske odnose s Mađarskom. Predstavnici sisačkih sindikata odbacili su tvrdnje MOL-a da je sisačka rafinerija nerentabilna, ustvrdivši da bi i polugodišnjom preradom nafte poslovali pozitivno. Odvoženje nafte željezničkim cisternama iz Graberja Ivanečkog na preradu u Rijeku prije deset dana, kako su upozorili, MOL želi ugasiti proizvodnju u Sisku, čime bi se trajno ugrozila energetska neovisnost Hrvatske, prenosi Poslovni dnevnik.

 

Otvaranje 4,6 miliona maraka vrijedne transformatorske stanice Mostar 9

U četvrtak, 20.oktobra, u rad će biti puštena transformatorska stanica 110kV Mostar 9 s priključnim dalekovodom, koja se nalazi u mjestu Buna, južno od Mostara.

Radi se o prvom značajnijem projektu Elektroprijenosa BiH na području koje pokriva Operativno područje Mostar, a njegovom realizacijom stvoreni su preduvjeti za formiranje 110 kV elektroenergetskog prstena oko grada Mostara koji će trajno riješiti sigurnost opskrbe električnom energijom na 110 kV naponskom nivou potrošača na ovom području.

Također, izgradnjom TS i njenom povezivanju sa susjednim transformatorskim stanicama TS Buna postaje jako bitna čvorišna točka iz koje će napajati 110 kV elektroenergetska mreža na jugu BiH, čime će se povećati sigurnost napajanja i stabilizacija naponskih prilika u tom dijelu 110 kV elektroenergetske mreže.

Vrijednost projekta iznosi 4,6 miliona maraka, a izvođač radova je konzorcij tvrtki Dalekovod d.d. Zagreb i Dalekovod d.o.o. Mostar.

Početak svečanosti planiran je u 11 sati, a svoj dolazak najavili su, među ostalim, član Predsjedništva BiH Dragan Čović, generalni direktor Elektroprijenosa BiH Mato Žarić, federalni premijer Fadil Novalić te mostarski gradonačelnik Ljubo Bešlić.

Akumulator topline uskoro u novom ruhu

Traži se umjetnik koji će oslikati spremnik topline u TE-TO Zagreb

Novoizgrađeni akumulator topline u Termoelektrani-toplani Zagreb (TE-TO Zagreb) dobit će novi, atraktivniji izgled. Društvo arhitekata Zagreb za potrebe HEP-Proizvodnje provodi natječaj za odabir umjetničko-likovnog rješenja kojim će se oslikati spremnik. Natječaj je objavljen u Elektroničkom oglasniku javne nabave Narodnih novina 14. listopada i na web stranicama Društvo arhitekata Zagreb, a rok za dostavu natječajnih radova je 23. studenog 2016. godine. Riječ je o vjerojatno jednom od prvih takvih projekata koji će se provesti na nekom industrijskom postrojenju u Hrvatskoj, a do kraja 2016. godine, odabrat će se pobjedničko rješenje i idejni projekt, nakon čega se kreće u ugovaranje glavnog projekta, a potom i u realizaciju. Akumulator topline u TE-TO Zagreb pušten je u rad u prosincu 2015. s ciljem optimizacije proizvodnje električne i toplinske energije i ušteda. Optimizacija proizvodnje postiže se upravljanjem viškom toplinske energije, koji se u akumulatoru pohranjuje u obliku tople vode. Kapacitet akumulatora, koji je visok 53 metra, iznosi 750 MWh, 150 MW, pri razlici temperature ulazne i izlazne vode do 40 stupnjeva Celzijusa. Riječ je o prvom projektu takve vrste koji je realiziran u Hrvatskoj, a koji je u skladu s odredbama Trećeg paketa energetskih propisa Europske unije značajno poboljšao radnu fleksibilnosti TE-TO-a Zagreb te opskrbu toplinskom energijom u Zagrebu

18.10.2016.

Globalni sporazum za smanjenje plinova iz hladnjaka i rashladnih uređaja
Do 2019. uporabu HFC-a razvijene zemlje trebaju smanjiti za 10%, a zatim znatno više

U subotu u Ruandi 196 zemalja nakon sedam godina pregovora postiglo je kompromisni sporazum o smanjenju upotrebe štetnih stakleničkih plinova HFC-a, hidrofluoro-ugljikovodika koji se upotrebljavaju u hladnjacima i klima uređajima i koji mogu biti i do 10.000 puta snažniji od glavnog stakleničkog plina ugljičnog dioksida. Pravno obvezujući sporazum ocijenjen je kao najveći uspjeh na području borbe protiv klimatskih promjena nakon prošlogodišnjeg Pariškog sporazuma o klimi čiji je cilj ograničiti porast temperature na globalnoj razini do 2 stupnja Celzija. Prema sporazumu iz ruandske prijestolnice Kigali, zemlje su podijeljene u tri skupine s različitim rokovima za smanjenje i konačno ukidanje upotrebe industrijski proizvedenih HFC-a. Prema sporazumu, razvijene zemlje, uključujući velik dio europskih zemalja i SAD, obvezale su se postupno smanjiti uporabu plinova, počevši s 10% smanjenja do 2019. i dosegnuti 85% do 2036. Većina zemalja u razvoju, uključujući Kinu, Brazil, Južnoafričku Republiku i Argentinu, obvezale su se smanjiti upotrebu HFC-a do 2024. Indija, Iran, Irak, Pakistan i zaljevske zemlje imat će kasnije rokove kako bi prilagodile svoje industrije. Riječ je o velikom koraku naprijed u usporavanju klimatskih promjena i ako se sporazum provede, smatraju stručnjaci, do 2100. bi se vjerojatno izbjeglo 0,5 Celzijevih stupnjeva od projiciranog rasta temperature. Najveći svjetski proizvođači HFC-a su Indija i Kina. Sporazum o HFC-u je nastavak Protokola iz Montreala iz 1987. čiji je glavni cilj bio zaustavljanje stanjivanja ozonskog omotača koji štiti planet od ultraljubičastih zraka. U proteklih 25 godina akcije usmjerene ka ispunjavanju tog cilja koštale su 3,5 milijarda dolara. Udruge za zaštitu okoliša pozivaju na još ambiciozniji sporazum zbog ograničavanja i smanjivanja korištenja HFC-a i upozoravaju na štetu koju će do 2050. nanijeti oko 1,6 milijardi novih jedinica klima uređaja za kojima postoji rastuća potražnja u srednjoj klasi u Aziji, Latinskoj Americi i Africi.

Zagreb

Kreću edukativni besplatni seminari Zelene akcije

O eko aktivizmu, zaštiti okoliša i prirode te održivom prijevozu.

Od utorka 18.10. kreće već tradicionalni Jesenski eko-seminar Zelene akcije koji se ove godine sastoji od 12 večernjih predavanja u prostorijama Zelene akcije te su besplatna i nije potrebna prijava. Prvo predavanje „Uvod u eko-aktivizam“, koje drži predsjednik Zelene akcije Bernard Ivčić, predstavit će koncept rada koji slijedi Zelena akcija te će se govoriti o razvoju eko-aktivizma, njegovim vrijednostima i načinu rada. Jesenski eko-seminar najdugovječniji je edukativni program Zelene akcije te se održava već preko 20-ak godina. Cilj Eko-seminara je obrazovati građane i građanke o osnovnim temama i problematikama zaštite okoliša i održivosti, ali i o mnogim aktualnim temama, kao što je Transatlantski trgovinski ugovor (TTIP) te koncept „odrasta“ (eng. degrowth). Sva predavanja su osmišljena samostalno te ih nije potrebno slušati u kontinuitetu pa tako građanke i građani mogu birati koje teme ih zanimaju i mogu se uključiti u Eko-seminar u bilo kojem trenutku. Najaktivniji i najzainteresiraniji polaznici na kraju Eko-seminara dobit će priliku sudjelovati u vikend radionici – dvodnevnoj radionici gdje se uči više o tome kako se rade javno-zagovaračke kampanje i akcije, detaljnije o jednoj temi ili problematici te će na kraju polaznici/e moći i sami osmisliti i izvesti jednu akciju na tu temu. Više o tome OVDJE.

Iduće desetljeće bit će desetljeće e-mobilnosti

Već 2030. dvije trećine automobila u najbogatijim zemljama bit će električno

Već 2030. godine u velikim gradovima najbogatijih zemalja svijeta dvije trećine vozila biti će električno, a čak 40% biti će opremljeno sustavom za autonomnu vožnju (samovozeći auto). U nekim gradovima potrošnja goriva iz lakih vozila smanjit će se za 75% do tog perioda, što će natjerati vlade da potraže nove načine da nadoknade prihode od poreza na gorivo. U zemljama u razvoju gradski će promet pak biti usmjeren na smanjenje zagađenja kroz kombinaciju električnog javnog prijevoza te car-sharing sustava. Studija koju su proveli McKinsey i Bloomberg New Energy Finance navodi kako će kroz narednih 15 godina u tim gradovima stanovnici napustiti osobne automobile te koristiti električni javni prijevoz, električni car sharing te vozila za autonomnu vožnju. Izvješće također predviđa kako će se smanjiti zagađenje prijevoza u zemljama u razvoju kroz elektrifikaciju javnog prijevoza. Prometna zagušenja u megalopolisima dodatno će se smanjiti, a kvaliteta zraka bit će znatno bolja. Ipak, 2015. prodano je tek 1,3 milijuna električnih vozila na globalnoj razini, što predstavlja manje od 1% ukupne prodane flote, a ne očekuje se da će u narednih nekoliko godina ukupne financijske prednosti takvih vozila biti usporedive s autima s unutarnjim izgaranjem, no "električni" neće prijeći 5% udjela na tržištu, sve do idućeg desetljeća kada slijedi značajan pomak. Najprodavanije električno vozilo na baterije je Nissan Leaf, a plug-ih hibrid Chevrolet Volt. Sredinom 2020-ih računa se da će ukupan trošak vlasništva potpuno električnih vozila postati manji nego kod vozila na motorna goriva, posebno ako se njihov vozni domet nastavi povećavati za 3,5% godišnje. Prva generacija električnih osobnih automobila dužeg dometa (poput Tesle 3 i Chevy Bolta) na tržištu će se naći za godinu i pol dana.

EBRD priprema kreditnu liniju za povećanje mjera energetske efikasnosti

Ministrica za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS-a Srebrenka Golić razgovarala je sa šefom kancelarije Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) za BiH Ianom Brownom o mjerama za povećanje energetske efikasnosti, kao jednom od načina za ukupno smanjenje potrošnje energije.

 

EBRD priprema novu povoljnu kreditnu liniju za povećanje mjera energetske efikasnosti u objektima individualnog i kolektivnog stanovanja, koja će biti plasirana preko komercijalnih banaka, a korisnici bi bile zainteresovane zajednice etažnih vlasnika čiji bi organi donosili odluke o kreditnom zaduženju, kao i vlasnici individualnih stambenih objekata. 

Golić je istakla da je neophodno raditi na podizanju svijesti javnosti o značaju povećanja mjera energetske efikasnosti te da Ministarstvo ulaže napore da građanima prezentuje podatke da se svako ulaganje u ove mjere veoma brzo isplati kroz ostvarene uštede za utrošenu energiju, saopćeno je iz entitetskog Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS-a. 

Na sastanku je, između ostalog, bilo riječi i o mandatnom pismu o operativnom i finansijskom restruktuiranju „Toplane“ Banja Luka, koje su potpisali EBRD i Grad Banja Luka. 

Prema navodima predstavnika EBRD-a, realizacija ovog posla očekuje se početkom naredne godine, a podrazumijeva investicije u modernizaciju „Toplane“ i prelazak s fosilnih na obnovljive izvore energije, a kako je Brown istakao, EBRD će pomoći i u drugim važnim segmentima koji opterećuju banjalučku „Toplanu“.

Golić je istakla da je rješavanje problema banjalučke "Toplane" goruće pitanje, ne samo s aspekta poslovanja ovog preduzeća, nego i kvaliteta isporuke toplotne enegrije.

 

Objavljen javni poziv za sufinanciranje instaliranja solarnih panela

Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Hercegbosanske županije objavilo je javni poziv za sufinanciranje Projekata instaliranja solarnih panela na štalskim objektima.

Predmet ovog javnog poziva je javno prikupljanje prijava Udruga poljoprivrednih proizvođača za sufinanciranje Projekata instaliranja solarnih panela na štalskim objektima smještenim na području Županije sukladno točki IV 7. Programu utroška sredstava tekućih prijenosa "Poticaj poljoprivrednoj proizvodnji", utvrđenih Proračunom Hercegbosanske županije za 2016. godinu kojim je predviđena pomoć udrugama poljoprivrednih proizvođača za instaliranje solarnih panela na štalskim objektima za smještaj ovaca, koza i goveda za njihove članove koji nemaju osiguran priključak električne energije, priopćeno je iz Vlade HBŽ-a. 

 

17.10.2016.

E.ON sprema dokapitalizaciju ili odvajanje mreže

Njemačka energetska kompanija E.ON razmatra odvajanje djela elektromreže u novu kompaniju ili prikupljanje kapitala kako bi nadomjestila pad prihoda od elektromreže, očekivane troškove za skladištenja radioaktivnog otpada i moguće otpise, piše njemački nedeljnik „WirtschaftsWoche".

Ovaj magazin navodi da će E.ON ove planove predstaviti 9. novembra kada bude objavljivao rezultate poslovanja za treći kvartal. E.ON je u septembru odvojio najveći dio svojih potrojenja za proizvodnju i trgovinu električnom energijom u Uniper, što predstavlja dio strateškog restrukturiranja i stoga očekuje velike otpise u bilansima koji su uveliko opterećeni.

Takođe, očekuje se da će kompanija morati da plati milijarde eura kada se postigne sporazum sa njemačkom vladom oko skladištenja radioaktivnog otpada. U aprilu ove godine, državna komisija je saopštila da četiri njemačke energetske kompanije, E.ON, RWE, EnBW i Vattenfall, treba da plate 23,3 milijarde EUR u državni fond koji će se baviti ovim pitanjem, prenosi SEEbiz.eu.

Akcije E.ON-a juče su neznatno porasle na 6,6 EUR dok registruju pad od 10,6% od 11. septembra kada se kompanija podjelila u dva biznisa. Novonastala kompanija Uniper, pak, u istom periodu bilježi rast vrijednosti od 11,5%.

Gruzija primljena u Energetsku zajednicu

Na zasjedanju Ministarstkog savjeta Energetske zajednice koje je održano danas u Sarajevu usvojeno je pet novih direktiva iz oblasti zaštite okoliša koje će postati dio pravnog okvira svih članica Zajednice.

Direktor Sekretarijata Energetske zajednice Janez Kopač izjavio je na pres-konferenciji u Sarajevu da su dogovorene polazne osnove za promjene ugovora o osnivanju Energetske zajednice i usvojena lista projekata od zajedničkog interesa, koja uključuje i bh. projekte.

- U punopravno članstvo Energetske zajednice danas je primljena Gruzija, a pozdravili smo i aplikaciju Bjelorusije za status zemlje posmatrača - rekao je Kopač.

Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović, koji je predsjedavao zasjedanjem, rekao je da sankcije koje je ta organizacija prošle godine uvela Bosni i Hercegovini nisu produžene, a da su preuzete obaveze da će BiH za šest mjeseci usvojiti gasnu regulativu na državnom nivou, a za devet mjeseci harmonizirati entitetske zakone o gasu.

Šarović je jednogodišnje predsjedavanje Bosne i Hercegovine Energetskom zajednicom ocijenio uspješnim.

Generalni direktor za energetiku Evropske komisije Diminique Ristori naglasio je da je izuzetno važno što je ustanovljena jasna metodologija koja omogućava blisku saradnju s ključnim učesnicima na tržištu, poput operatora transportne mreže, regulatora i drugih.

Dodao je da je jako bitno da svi imaju istu viziju kad je riječ o energetskom tržištu i razvoju regulatornog okvira, koji je posebno važan za investicije.

HEP dobio još jedan posao u Sloveniji

Opskrba električnom energijom slovenskog Sportskog centra Planica novi je posao Hrvatske elektroprivrede (HEP) u Sloveniji, piše ljubljanski Dnevnik.

Opskrbu strujom u idućih godinu i pol dana HEP-ova tvrtka kćer HEP energija osvojila je na javnom natječaju u konkurenciji šest ponuđača. HEP-ova ponuda navodno je 15% niža od cijene dosadašnjeg opskrbljivača.

Nitko od prijavljenih nije se žalio pa je ugovor Sportskog centra Planica i HEP energije važeći. HEP će struju Planici početi isporučivati od početka idućeg mjeseca, kad istječe ugovor sa slovenskim ELES-om.

HEP zasad ne predstavlja veću konkurenciju slovenskom distributeru ELES-u, izjavio je direktor ELES-a Aleksandar Mercar.

"Logično je da netko tko želi osvojiti neko tržište na natječajima ponudi nižu cijenu", kazao je Mervar, koji vjeruje da je cilj HEP-a osvajanje 10% udjela u potrošnji električne energije u Sloveniji. HEP energija već opskrbljuje strujom grad Ljubljanu te velika državna poduzeća Luka Koper i Cimos.

Norveška: Svaki drugi prodani automobil – ekološki

U Norveškoj je u septembru čak 46,9% novoregistrovanih automobila imalo ili hibridni ili čisto električni pogon, piše sajt HybridCars.

Već smo navikli da nam iz Norveške stižu vijesti o dobroj prodaji i velikoj zastupljenosti električnih i hibridnih modela na putevima te zemlje. Prema izvještaju o novoregistrovanim automobilima u septembru, 19 odsto norveških kupaca u prošlom mjesecu odlučilo se za električne automobile, što predstavlja rast u odnosu na septembar 2015, kada je taj broj iznosio 17,1%. Istovremeno, povećan je i broj onih koji su kupili hibridni ili automobil sa Plug-in hibridnim pogonom.

Sa ukupno 121.000 prodatih Plug-in hibridnih vozila od 2004, Norveška je postala najveće evropsko i četvrto svjetsko tržište po broju ovih automobila na putevima.

Sa druge strane, zabilježen je pad kupovine dizelaša, i to sa 39,2% u septembru 2015, na 26,4% u istom mesecu 2016. godine, kao i modela sa benzinskim motorima (sa 31% na 25,8%). Među električnim automobilima najpopularniji u septembru bio je Tesla Model X sa 601 isporučenim vozilom. Norveška je zahvaljujući državnim subvencijama i drugim pogodnostima koje uživaju vlasnici vozila na struju već godinama jedno od najvećih evropskih tržišta električnih automobila.

Višegradska grupa protiv gasovoda kojim će se plin isporučivati direktno iz Rusije u Njemačku

Poljski predsjednik Andzej Duda danas je naglasio da su njegova zemlja, kao i ostale tri članice Višegradske grupe Slovačka, Češka i Mađarska, ujedinjenje u protivljenju izgradnje gasovoda kojim će se plin isporučivati direktno iz Rusije u Njemačku.

Prema njegovim riječima to bi naškodilo sposobnosti Evrope da stvori efikasan energetski sistem, javlja Anadolu Agency (AA).

Duda je govorio u subotu u Rzeszowu na jugu Poljske, posljednjeg dana dvodnevnog sastanka sa predsjednicima Slovačke, Češke i Mađarske.

Duda je naglasio da Nord Stream 2 projekat, koji zaobilazi tradicionalne tranzitne gasovode u Ukrajini i Slovačkoj, “nema ekonomskog opravdanja“, opisujući ga kao politički projekat koji provodi Gazprom u ime Rusije.

Poljski mediji su objavili da će četiri centralno evropske nacije, poznate kao Višegradska grupa, biti jedinstvene u poduzimanju koraka da se smanji zavisnost od ruske energije.

Ideja za bolju budućnost

 

Najpopularnija startup ideja svijeta je ona iz BiH koju je osmislio zlatni student Elektrotehničkog fakulteta u Tuzli Nusmir Mekić.

Inovatori pedeset zemalja svijeta više od sedam tisuća glasova dali su Nusmirovom projektu, čije bi vjetroelektrane u nekoj skorijoj budućnosti trebale biti dostupne svakom čovjeku.

Nusmir je za naš program govorio kako je to biti zlatni student u BiH, zašto je odbio ostati u Danskoj i je li siguran da je ostanak u BiH pravi životni potez.

Dvadesettrogodišnji Nusmir Mekić iz Banovića osmislio je nove i modernije vjetroelektrane, daleko jeftinije od onih koje se danas koriste u svijetu. Svojim projektom oduševio je Dance, čiji su vjetroparkovi jedni od najpoznatijih u svijetu.

"Razlog zbog kojeg su se njima posebno svidjele zapravo su finansije. Moja je ideja da napravim jeftine, za razliku od ovih skupih koje se trenutno nalaze na tržištu, koje proizvode njemačke, danske i švedske firme. Smatram da bi ih bilo i lakše implementirati, prvo s aspekta niske cijene. Mislim da su ovi distribuirani izvori energije, koji se nalaze na kućama, budućnost, da će sve kuće i zgrade u roku od deset godina imati svoje izvore energije i da ćemo od velikih kompanija kupovati samo dio koji sami sebi ne možemo proizvesti“, kaže Nusmir.

Osim pobjede i nagrade, Nusmir kaže da je zlata vrijedno bilo i iskustvo, kao i poznanstva koja je stekao u Danskoj.

U Danskoj je bilo pedeset ekipa, pedeset izvanrednih ekipa, koje su uglavnom došle kao pobjednici svojih nacionalnih takmičenja. Recimo, imali smo predstavnika Njemačke koji je pobijedio na njihovom nacionalnom takmičenju, predstavnike Danske, Sjedinjenih Američkih Država, Indije. Pobjednik iz Indonezije je, recimo, napravio aplikaciju koja pretvara znakovni jezik gluhonijemih ljudi u govor na telefonu", objašnjava Nusmir i dodaje:

"To su stvarno izvanredne stvari. Za mene je bilo veliko iskustvo vidjeti kako ljudi iz drugih država razmišljaju, kako prezentuju, jer ja sam tu došao bez ikakvog iskustva. Oni rade na svojim projektima po par godina, imaju detaljne studije tržišta, proizvoda, svega živog. Na takmičenju sam dobio Social Media Award, to je bukvalno nešto kao najpopularniji projekat. Na web stranici takmičenja moglo se glasati za svakog od nas pedeset, bez obzira na kategoriju, pa sam ja tu pokupio najviše glasova i dobio ovu nagradu.“

Tako je vrlo lako ideja jednog Bosanca mogla postati danski proizvod, međutim, to još uvijek nije Nusmirov životni izbor

"Kad sam tamo radio prezentaciju svojeg projekta, postavljali su mi pitanja, desetak minuta, stvarno detaljna pitanja, da vide koliko sam u tom projektu. Nakon toga, dvojica od njih sedam, osam, rekli su da se trebam javiti, da mi ostanu kao mentori, da bismo mogli dalje raditi na ovom. Bilo im je jako zanimljivo. Vidio sam da su stvarno bili zadovoljni ljudi koji se u to razumiju, tako da mislim da sam na dobrom putu. Svi sa kojima sam pričao su me pitali zašto ne radim taj projekat u Danskoj, gdje stvarno ima puno vjetra, međutim, moja osnovna ideja je da to uradim u Bosni, da to bude naš proizvod, a poslije ga možemo prodavati Dancima“, kaže Nusmir.

Većina mladih u Bosni i Hercegovini ipak razmišlja da napusti zemlju, a oni koji ovakve prilike, poput Nusmira, dobiju, uopće se ne dvoume. Nusmir smatra da njegova zemlja treba mlade i pametne ljude koji Bosnu i Hercegovinu mogu izgraditi kao prosperitetnu i privlačnu:

"Mislim da se svi trebamo boriti za ovu našu državu. Red bi bio da damo svi svoj doprinos, a ne da govorimo iz Danske kako je Bosna lijepa zemlja. Mislim da možemo promijeniti ovu situaciju, pogotovo mlade generacije koje dolaze. Ja bih volio da malo više uključe svoje glave ovdje.“

Odgovornost za upravo takvu Bosnu i Hercegovinu, ljepšu i prosperitetniju, sada već nose nove generacije, smatra Nusmir:

"Pa Bosna i Hercegovina je najljepša zemlja na svijetu, samo što, eto, imamo tu infrastrukturu koja nas malo koči, ali mislim da će s vremenom i to da otkoči, pa da ćemo se razvijati u jednom pravom smjeru. Mislim da su naše najveće šanse energetika i turizam, u kojima se trebamo razvijati. Stvarno imamo velike šanse u energetici. Mi jesmo zemlja koja izvozi električnu energiju. Mislim da bismo trebali da povećamo naše kapacitete, jer stvarno imamo potencijala.“

Svijet je danas pun znanstvenika, liječnika, uspješnih poduzetnika, koji su baš iz Bosne i Hercegovine, nakon završenog studija, otišli u zapadne zemlje. Nusmirov primjer pokazuje da je obrazovni proces mnoge mlade ljude proslavio u svijetu.

Nusmir kaže da je izvanredno znanje stekao na fakultetu elektrotehnike u Tuzli, te da je posebno ponosan na svoje profesore.

"To je izuzetan fakultet, iako smo mali fakultet i nemamo nekih velikih laboratorija, kao što imaju fakulteti iz okruženja, na primjer FER u Zagrebu. Mislim da sam dobio jako kvalitetno obrazovanje. Susretao sam se s ljudima s raznih fakulteta i mislim da nisu puno jači od nas. Ipak, to ovisi o pojedincu. I na drugim fakultetima ima pojedinaca koji se ističu, koji su najjači u svojim generacijama, ali opet nisu mnogo odmakli od nas. Barem za svoj fakultet mislim da smo na dobrom putu i da ćemo se još više razvijati i približavati Evropi“, smatra Mekić.

Nusmir Mekić, zlatni student Elektrotehničkog fakulteta Univerziteta u Tuzli uvjeren je tako da će njegove vjetroelektrane biti bh. proizvod i da će, kao takve, krasiti vjetroparkove u cijelom svijetu, pa i u Danskoj, gdje je Nusmir poseban dojam ostavio i na dansku princezu Meri.

Rusija i Indija zajedno obogaćuju uran

Rusija radi na organiziranju lokalne proizvodnje dijelova za nuklearne elektrane u Indiji, a počela i zajednička suradnja u obogaćivanju urana, izjavio je za ruske i indijske medije ruski predsjednik Vladimir Putin.

On je ocijenio da energetika ima važnu ulogu u trgovinskoj i gospodarskoj suradnji Rusije i Indije.

Trenutačno je izgradnja NE Kudankulam najveći dugoročni projekt dvije zemlje, a prema sadašnjim planovima, elektrana bi trebala imati 5 - 6 reaktora pojedinačne snage 1 GW.

Trenutačno je u komercijalnom radu prvi reaktor, a Rusija je za taj projekt do sada odobrila Indiji kredit od 3,4 mlrd. dolara, javlja ruski portal 'Sputnik News'.

Kako do više energije iz otpada i poljoprivrede?

Cilj je istražiti nove lance dodane vrijednosti u iskorištavanju komunalnog i poljoprivrednog otpada

Cilj europskih projekata 'Bin2Grid' i 'Agrocycle' koji se ostvaruju u sklopu europskog programa 'Obzor 2020' je ispitati nove mogućnosti i istražiti koji su sve mogući novi lanci dodanih vrijednosti kada je riječ o postupanju s komunalnim i otpadom iz poljoprivredne proizvodnje. U skladu s time, Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu u suradnji s Ekonomskim fakultetom Sveučilišta u Rijeci, Podružnicom Čistoća Zagrebačkog holdinga, udrugom Eko Kvarner i SDEWES Centrom, organizirao je trodnevnu radionicu 'Održivo gospodarenje komunalnim i poljoprivrednim otpadom i mogućnost primjene naprednih tehnologija za iskorištavanje otpada'. Prvi dio radionice održan je u prostorima FSB-a, a druga dva dijela u Njivicama na otoku Krku, pri čemu su prikazani neki od primjera dobre prakse zbrinjavanja otpada na otoku. Cilj radionice zapravo je poboljšanje i širenje znanja o kružnom gospodarstvu, odnosno učinkovitijem korištenju, oporabi i ponovnom korištenju resursa, što je jedan od ciljeva Europske unije. Na radionici su kao predavači sudjelovali znanstvenici i stručnjaci s FSB-a, Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, tvrtke e-Kolektor iz sastava Agrokora, Centra za razvoj održivih tehnologija, krčke komunalne tvrtke Ponikve, ali i stručnjaci iz Austrije i predstavnici nadležnih državnih tijela i ustanova.
Primjerice, tijekom predstavljanja projekta je prof. dr. sc. Neven DUIĆ, dipl. ing. s FSB-a napomenuo kako svake godine na hrvatskim poljima ostane poljoprivrednih ostataka čija je energetska vrijednost jednaka 0,5 mil. t ekvivalenta nafte, što bi svakako trebalo iskoristiti, ne samo zbog poboljšavanja energetske i ekološke bilance, već i zbog stvaranja novih radnih mjesta. Isto tako, istaknuo je da je radionica samo dio programa 'Hrvatska energetska tranzicija' u sklopu čega će se predstaviti energetska rješenja usmjerena na budućnost. Zanimljive trendove u zbrinjavanju otpada u zemljama EU-a prikazao je prof. dr. sc. Daniel Rolph SCHNEIDER, dipl. ing, također s FSB-a koji je naglasio da se u EU-u godišnje proizvodi čak 475 kg otpada po stanovniku, ali i da je dugoročni cilj svesti odlaganje nerazvrstanog komunalnog otpada na 0. Pri čemu je osobito zabrinjavajuća činjenice da je po udjelu načina zbrinjavanja otpada koji ne podrazumijeva odlaganje Hrvatska na trećem mjestu odostraga u zemljama EU-a (iza su samo Rumunjska i Malta), dok su neke zemlje značajno napredovale (npr. Ljubljana u susjednoj Sloveniji odlaže samo 5% nerazvrstanog komunalnog otpada).

 

12.10.2016.

Kommersant: Oba kraka Turskog toka u funkciji do kraja 2019.

Rusija i Turska su se dogovorile, u okviru međuvladinog sporazuma, da istovremeno pokrenu oba kraka gasovoda Turski tok 30. decembra 2019. godine, piše ruski list Kommersant pozivajući se na taj dokument.

Dvije zemlje su potpisale sporazum o gasovodu za isporuke prirodnog gasa iz Rusije u Tursku i u istočnu Evropu, koji predviđa izgradnju dva podvodna kraka u Crnom moru. Sporazum je potpisan u prisustvu ruskog predsjednika Vladimira Putina i njegovog turskog kolega Redžepa Tajipa Erdogana na marginama Svjetskog energetskog foruma u Istanbulu.

Kako se navodi, riječ je o izgradnji dva cjevovoda ukupnog kapaciteta nešto više od 30 milijardi kubnih metara gasa godišnje. Prvi krak bio bi namijenjen turskim korisnicima, dok bi se drugim gas dopremao u južnu Evropu, prenosi portal Sputnjik.

Shodno sporazumu, vlasnik podvodnog djela cjevovoda kojim bi se gas prevozio po dnu Crnog mora bio bi "Gasprom", dok bi kopneni dio jednog kraka bio pod kontrolom turske kompanije "Botas", a drugi pod kontrolom mješovite kompanije turske kompanije i "Gasproma".

Dogovoreno je da će Rusija, nakon izgradnje cjevovoda, preusmjeriti u njega gas koji se trenutno u Tursku doprema preko Bugarske. Na taj način, dodaje list, Ukrajina će biti uskraćena za 15 milijardi kubnih metara gasa godišnje, budući da gas trenutno preko nje ide u Tursku.

Takođe se navodi da je do sada u potpunosti definisan isključivo prvi krak, odnosno cjevovod kojim će se gas dopremati do Turske, dok oko drugog kraka i dalje nisu riješena ključna pitanja.

Rusija podupire OPEC-ov prijedlog o smanjenju proizvodnje nafte

Putin upozorava da niske cijena nafte u opasnost dovode buduću energetsku stabilnost

Rusija je spremna sudjelovati u prijedlogu OPEC-a o smanjenju proizvodnje nafte, izjavio je u ponedjeljak ruski predsjednik Vladimir Putin. Nakon trodnevnih pregovora u Alžiru, članice OPEC-a su prošli tjedan pristale smanjiti proizvodnju sirove nafte za do 700.00 barela na dan, na 32,5 do 33 milijuna barela, što je otprilike količina koju je taj naftni kartel crpio u ožujku. "Rusija je spremna priključiti se zajedničkim mjerama o ograničavanju proizvodnje i poziva ostale izvoznice nafte da to učine", rekao je Putin. Putin je rekao da su niske cijene nafte dovele do smanjenja investicija u globalni energetski sektor što će se u određenom trenutku pretvoriti u deficit i izazvati nove "nepredvidive skokove" cijena. "Zbog toga u sadašnjoj situaciji smatramo da je zamrzavanje ili čak smanjenje proizvodnje nafte jedina ispravna odluka za održanje stabilnosti globalnog energetskog sektora", istaknuo je. Ruska proizvodnja nafte skočila je u rujnu za gotovo četiri posto u odnosu na prethodni mjesec, što je novi rekord u postsovjetskom razdoblju. Detalji i kvote za svaku pojedinu zemlju i podatke o provedbi sporazuma OPEC-a bit će dogovoreni u Beču 30. studenoga.

Kombinacija vjetroelektrane i reverzibilne hidroelektrane

U Njemačkoj se ostvaruje pilot-projekt Gaildorf, jedinstvena kombinacija VE i reverzibilne HE

Kako je izvijestio američki hidroenergetski portal 'HydroWorld.com', njemačka tvrtka Naturspeicher upravo ostvaruje pilot-projekt kombinirane vjetroelektrane i reverzibilne hidroelektrane na rijeci Kocher pokraj Gaildorfa u Saveznoj pokrajini Baden i Württemberg u Njemačkoj. Projekt Gaildorf sastoji se od reverzibilne hidroelektrane snage 16 MW i četiri vjetroturbine koje će biti izgrađene na obližnjem Limpurgerskom gorju. Promjer rotora vjetroturbina iznosit će 132 m, dok će visinska razlika između donje i gornje akumulacije iznositi 150 - 350 m, pri čemu će voda od jedne do druge protjecati kroz polietilenski tlačni cjevovod. Vjetroturbine će isporučiti tvrtka Max Bogl Wind i u pogon bi trebale biti puštene do kraja 2017, dok bi cijelo postrojenje u pogon trebalo biti pušteno potkraj 2018. godine. Projekt je s dodatnih 7,15 mil. eura sufinanciran iz Inovativnog programa za okoliš njemačkog Saveznog ministarstva za okoliš, zaštitu prirode, graditeljstvo i reaktorsku sigurnost (BMUB).

Energetska efikasnost ključna za održivi razvoj BiH

Prema najsvježijim dostupnim podacima, gotovo 20 posto bruto nacionalnog dohotka u Bosni i Hercegovini troši se na energiju, što je, u poređenju sa 6,1 posto u SAD-u ili 4,75 posto u zemljama Evropske Unije, zaista velik procenat.

Energetska efikasnost podrazumijeva niz mjera koje se preduzimaju s ciljem smanjenja potrošnje energije, uštede u troškovima i smanjenja emisija CO2, a koje, pritom, ne narušavaju uslove rada i života. Evropska unija je energetsku efikasnost istakla kao jedan od ključnih načina za postizanje ciljeva održivog razvoja. Upravo iz tih razloga nastala je strategija energetskog razvoja, čime Evropska unija postaje svjetski lider u borbi protiv klimatskih promjena. Ciljevi novog okvira EU-a za klimu i energetiku za 2030. su smanjenje emisija stakleničkih plinova za 40 posto u odnosu na 1990. godinu. Obavezujući cilj je da, u cijelom EU-u, udio obnovljive energije bude najmanje 27 posto, novi ciljevi za politike energetske efikasnosti i sistem upravljanja, te niz novih pokazatelja radi osiguravanja konkurentnog i sigurnog energetskog sistema.

Bosna i Hercegovina je potpisivanjem Ugovora o uspostavi Energetske zajednice, kao i Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, preuzela obavezu usklađivanja vlastitog zakonodavstva sa zakonodavstvom EU te usvajanja evropskih direktiva i standarda u području energetike. Imajući ovo na umu, kao i prirodne potencijale BiH, očekivan je i porast interesa stranih investitora na ovom polju.

Ako se pogledaju prirodni resursi Bosne i Hercegovine (sunce, rijeke, biomasa od poljoprivrednog i životinjskog otpada, vjetar i sl.) jasno je da naša zemlja ima priliku da se istakne na ovom polju. Primjeri projekata koji se implementiraju u BiH upravo dokazuju neosporne prilike za održivi razvoj kada je u pitanju racionalno korištenje energije.

Jedan od odličnih primjera korištenja stranih investicija u energetsku efikasnost u Bosni i Hercegovini je projekat "Energetska efikasnost u BiH (Bosnia Energy Efficiency – BEEP)". S ciljem ostvarenja energetske, okolišne i ekonomske održivosti i procesa pridruživanja Evropskoj uniji, BiH je pristupila finansiranju projekta "Energetska efikasnost u BiH" iz kreditnih sredstava Svjetske banke, odnosno Međunarodne asocijacije za razvoj (IDA). Radi se o najvećem projektu energetske efikasnosti u BiH, sa ukupnom vrijednošću od 32 miliona američkih dolara, od čega je Federaciji BiH dodijeljeno 19,23 miliona američkih dolara.

Projekat koji se implementira u periodu od 2015. do 2018. godine ima za cilj uštedu energije, unapređenje komfora, smanjenje emisije CO2, kao i povećanje svijesti o energetskoj efikasnosti. U okviru projekta bit će obuhvaćeno više od 80 javnih objekata u Bosni i Hercegovini (škole, vrtići, bolnice, studentski domovi) u kojima će se implementirati mjere energetske efikasnosti. Projekat će istovremeno pružiti podršku i opredjeljenju Vlada za ispunjavanje obaveza iz Sporazuma energetske zajednice. Vlade su se po tom sporazumu obavezale da će preuzeti i implementirati relevantne direktive i propise EU iz oblasti energetske efikasnosti.

Ovaj projekat na jako dobar način ilustruje benefite kojima rezultira investiranje u energetsku efikasnost, poput smanjenja potrošnje energije i ostvarivanje ušteda, ali i doprinosom zaštiti životne sredine i otvaranju novih radnih mjesta. Kako bi ovakvih projekata, koji su ključni za održivi razvoj BiH, bilo sve više, iznimno je važno da BiH, kao članica Energetske zajednice izvrši sve preuzete međunarodne obaveze u procesu integracija EU.

Elektroprivreda BiH će isporučivati struju Aluminiju

U utorak u Direkciji JP Elektroprivreda BiH u Sarajevu, sa predstavnicima Aluminija d.d. Mostar potpisan je Ugovor o prodaji i kupovini, isporuci i prijemu električne energije 2017.godini.

Za JP Elektroprivreda BiH Ugovor su potpisali Bajazit Jašarević, generalni direktor i Džemo Borovina, izvršni direktor za opskrbu i trgovinu, a u ime Aluminija d.d. Mostar Mario Gadžić, direktor i Dražen Pandža, izvršni direktor za ekonomsko-financijske, računovodstvene i komercijalne poslove.

Zajednička je ocjena potpisnika da prvi Ugovor o opskrbi Aluminija d.d.Mostar električnom energijom od strane JP Elektroprivrede BiH ima posebnu važnosti za gospodarstvo BiH, s obzirom na to da je JP Elektroprivreda BiH najveći proizvođač električne energije u državi, a njen najveći potrošač kombinat Aluminij d.d. Mostar, prenosi Bljesak.

Naglašeno je da uspostava poslovne saradnje dvije kompanija ima historijski značaj, te da predstavlja početak dugogodišnjeg zajedničkog djelovanja.
Potpisivanju Ugovora prisustvovali su predsjednici nadzornih odbora JP Elektroprivreda BiH i Aluminija d.d. Mostar, Adnan Terzić i Dalibor Miloš i članovi uprava dviju kompanija, saopćeno je.

 

11.10.2016.

Putin podržava ograničavanje proizvodnje zbog stabilizacije cijene nafte

Predsjednik Rusije Vladimir Putin izjavio je da pad cijena nafte na globalnom tržištu nije katastrofa kako to mnogi smatraju, te je poručio da u postojećim okolnostima ispravnim smatra inicijativu Organizacije izvoznika nafte (OPEC) u pravcu ograničavanja proizvodnje s ciljem stabilizacije cijena nafte, javlja Anadolu Agency (AA).

Prvi čovjek Rusije Putin obratio se učesnicima 23. Svjetskog energetskog kongresa koji se održava u Istanbulu, a čiji je Anadolu Agency globalni medijski partner.

Ukazujući da trenutno dvije milijarde ljudi u svijetu nemaju pristup izvorima energije, Putin je kazao kako je neophodno ostvariti ekonomski napredak i otkloniti sve barijere kako bi svi ljudi imali pristup električnoj energiji kao temeljnim dobrobitima savremenog svijeta.

“Dosta toga se posljednjih godina promijenilo na tržištu hidrokarbona. Neki smatraju da je nagli pad cijena nafte kraj ere te vrste energenata. Za takvo nešto ne postoje konkretni dokazi. Smatramo ispravnim inicijativu da se ograničavanjem proizvodnje stabiliziraju te cijene na tržištu i podržavamo takve napore OPEC-a. To ne znači remećenje mehanizama na tržištu, već za cilj ima ubrzavanje uspostave ravnoteže“, kazao je Putin.

On je dalje kazao kako je Rusija spremna na smanjenje proizvodnje nafte, te pozvao i druge proizvođače da to učine.

“Ove inicijative će na novembarskom zasjedanju OPEC-a biti pretvorene u konkretne sporazume. Bit će to pozitivan signal ka tržištu i investitorima. Uporedo s tim, to će spriječiti nove spekulacije i talasanja na tržištu. Svi se moraju odgovorno ponašati, uključujući i proizvođače i potrošaće“, poručio je Putin.

Osvrnuši se i na najave o skorom kraju ere hidrokarbonkih izvora energije, Putin je kazao kako su to dugoročni ciljevi koje je teško ostvariti jer svijet ide ka zelenim izvorima energije, ali rastu i energetske potrebe ljudi.

“Povećava se i potražnja, a povećava se potrošnja i nafte i gasa. Jasno je da je povećanje te potrošnje smanjilo intenzitet, ali da postoji to je fakat“, kazao je Putin.

Ističući kako je povećanje proizvodnje tečnog gasa LNG imalo znatan utjecaj na globalno tržište gasa, Putin je kazao kako se ubrzano izgrađuju i infrastruktura za LNG.

“Kao velika energetska sila, Rusija će nastaviti doprinositi dugoročnoj energetskoj stabilnosti. Investiramo u otkrivanje novih izvora. Nastavljamo eksploataciju i u ovim teškim uvjetima. Neka niko ne sumnja, mi ćemo i dalje biti pouzdan isporučilac energije na globalnom tržištu. Radimo i na novim projektima, poput Sjevernog toka 2 i Turskog toka“, zaključio je Putin.

Gazprom i Halliburton - saradnici

Gazprom angažira Halliburton na projektima izvan Rusije

Tvrtka Gazprom International koja za plinskog diva Gazprom vodi proizvodne plinske projekte izvan Rusije i velika američka servisna tvrtka Halliburton potpisali su sporazum o razumijevanju o suradnji na Gazpromovim plinskim i naftnim projektima izvan Rusije. Memorandum također predviđa suradnju na području tehničke potpore projektima, projektnoj dokumentaciji, edukaciji i dobavi opreme, tehnologije, računalnih programa i konzultantskih usluga, javlja ruska novinska agencija TASS.

"Rosneft" iskeširao dolare za "Bashneft"

Ruski premijer Dmitrij Medvedev dozvolio je državnom naftnom gigantu "Rosneftu" da kupi manjeg suparnika "Bashneft".

Najveća ruska naftna kompanija "Rosneft" pribavila je državni udio drugog velikog proizvođača nafte "Bashnefta" za 329,7 milijardi rubalja /oko 5,3 milijarde dolara/.

Očekuje se da će ugovor biti zaključen 14. oktobra, javlja "RT".
Sporazum je danas odobrio Medvedev.
"Danas sam potpisao dekret kojim se dozvoljava prodaja udjela od 50,755 procenata dionica u kompaniji `Bashneft` državnoj akcionarskoj kompaniji 'Rosneft' za 329,69 milijardi rubalja", rekao je Medvedev.

10.10.2016.

Putin i Erdogan danas u Istanbulu na završnom dogovoru o gasovodu Turski tok

Dok su Sjedinjene Američke Države (SAD) fokusirane na najnovija otkrića o Donaldu Trumpu i previranja o predsjedničkim izborima, u Istanbulu će danas biti održan sastanak predsjednika Rusije i Turske Vladimira Putina i Recepa Tayyipa Erdogana, koji će vjerovatno imati vrlo značajne međunarodne strateške posljedice.

Zvanični razlog za posjetu ruskog predsjednika Turskoj je Svjetski kongres energija te će na dnevnom redu biti važna pitanja koja se tiču energije u Ankari i Moskvi.

Razgovori o projektu Turski tok su obustavljeni nakon što su Turci oborili ruski ratni avion u novembru prošle godine. Cilj projekta je da se godišnje preveze 63 milijarde kubnih metara prirodnog gasa u Evropu putem cjevovoda na Bosforu.

Projektom koji je Putin najavio u decembru 2014. godine tokom posjete Turskoj, predviđeno je da se gasovodom po dnu Crnog mora gas doprema do zapadne pokrajine Turske - Trakije.

Jedan cjevovod kapaciteta od 15,75 milijardi kubika snabdijevat će tursko tržište, dok će drugi cjevovod dopremati gas u Evropu.

Njemačka planira zabranu auta na dizel i benzin od 2030.

U Njemačkoj planiraju zabranu proizvodnje novih benzinskih i dizelskih motora od 2030. godine.

Zastupnici drugog doma njemačkog parlamenta predložili su Evropskoj komisiji da se nakon 2030. zabrani registriranje vozila koja pokreću motori na unutrašnje sagorijevaje, prenosi u nedjelju Spiegel Online.

"Potrebno je preispitati dosadašnju poreznu politiku kako bi se potaknula saobraćajna rješenja koja ne uzrokuju onečišćenje i postigao cilj po kojem bi se nakon 2030. u Evropskoj uniji registrirala samo vozila bez emisija", navodi se u zahtjevu Bundesrata upućenom Evropskoj komisiji, prenosi Hina

Kako javlja Spiegel Online, oko ovog zahtjeva su se saglasile i savezne pokrajine u kojima su na vlasti demokršćani i pokrajine sa socijaldemokratskim vladama.

Savezni ministar prometa Alexander Dobrindt (Kršćansko-socijalna unija CSU) odbacio je međutim inicijativu Bundesrata rekavši da je nerealna.

'Motori s unutrašnjim sagorijevanjem će se kao prijelazna tehnologija razvijati paralelno s razvojem električnog automobila', rekao je Dobrindt koji vjeruje da će se tržište elektroautomobila dalje razvijati zahvaljujući poticajima.

Najveći evropski automobilski klub, njemački ADAC također je kritizirao inicijativu Bundesrata.

"Efikasni i ekološki motori s unutrašnjim sagorijevanjem će i nakon 2030. ostati važan saobraćajni i ekonomski činilac", priopćio je ADAC te zaključio kako "jednostrane zabrane tehnologija" ne donose ništa.

ADAC također smatra da bi prijevremeno ukidanje tih motora ugrozilo radnike u njemačkoj automobilskoj industriji s obzirom na to da je za proizvodnju elektromotora potrebno višestruko manje radne snage nego pri proizvodnji motora s unutarnjim izgaranjem.

Toyotin auto budućnosti proizvodi struju za domaćinstva

Na aktuelnom auto-salonu u Parizu, japanski proizvođač izložio je koncept FCV Plus. Ovaj automobil snabdjeva se električnom energijom pomoću vodoničnih gorivnih ćelija, a osim za pokretanje automobila, tako dobijena struja se može koristiti i za potrebe domaćinstva vlasnika vozila.

Do sada su automobilske kompanije razvijale električne modele koji su se punili strujom na kućnim utičnicama. Novi koncept vozila budućnosti preokreće taj proces tako da se električna energija kreće i u suprotnom smeru - automobil proizvodi struju koja će se koristiti u domaćinstvu ili kancelariji.
Proizvođači automobila okrenuti su budućnosti kao nikad prije. Japanske automobilske kompanije, ali i proizvođači iz drugih zemalja prosto se utrkuju ko će predstaviti naprednije tehnološko rešenje i omogućiti nam da zavirimo u novo doba koje dolazi.

Na ovogodišnjem salonu automobila u Parizu svjedoci smo da primat među pogonskim sistemoma polako preuzimaju elektromotori i vodonične gorivne ćelije. Jedan od takvih futurističkih konceptnih automobila je Toyota FCV Plus.

U pitanju je mali gradski automobil koji kao gorivo koristi vodonik. Ovaj hemijski element se pomoću gorivnih ćelija pretvara u električnu energiju, koja se zatim skladišti u baterijama vozila i služi za pokretanje elektromotora.

Međutim, Toyota je predvidela da se tako dobijena električna energija, osim za pokretanje automobila, može koristiti i za potrebe domaćinstva vlasnika vozila, ali i za napajanje kancelarija i drugih komercijalnih prostora preko parkinga na kome se nalazi veći broj ovakvih automobila.

Ideja je da se vozilo ponaša kao i bilo koja druga stacionarna mini elektrana koja generisanu električnu energiju vraća u elektromrežu.

Za manje potoršače biće dovoljan rezervoar za vodonik koji se nalazi u automobilu, dok je za veće u planu postavljanje stacionarnih rezervoara sa vodonikom u garažama domaćinstava i na javnim i kompanijskim parkiralištima, prenosi B92.

Turska i Rusija finaliziraju sporazum o Turskom toku

Sporazum između Moskve i Ankare o izgradnji plinovoda Turski tok trebao bi biti finaliziran tokom sastanka predsjednika Turske i Rusije Recepa Tayyipa Erdogana i Vladimira Putina u ponedjeljak u Istanbulu, izjavio je u razgovoru za Anadolu Agency (AA) Alexander Novak, ruski ministar energetike.

Novak je uoči početka 23. Svjetskog energetskog kongresa, koji se od 9. do 13. oktobra održava u Istanbulu, izjavio je da je nacrt međuvladinog sporazuma o izgradnji Turskog toka u velikoj mjeri dogovoren.

"Ciljamo finalizirati ovaj međuvladin sporazum upravo na sastanku predsjednika Putina i Erdogana na marginama Svjetskog energetskog kongresa", kazao je Novak.

Gradnja novog plinovoda preko Crnog mora najavljena je 1. decembra 2014. godine, tokom posjete ruskog predsjednika Vladimira Putina Turskoj. Ovaj plinovod će zamijeniti ranije planirani Južni tok, čiju gradnju je ruska Vlada odlučila obustaviti.

Izgradnja Turskog toka planirana je u dvije faze, od kojih je prva izgradnja gasovoda kapaciteta 15,75 milijardi metara kubnih koji će napajati Tursku, a u drugoj fazi će biti udvostručen taj kapacitet za potrebe Jugoistočne Evrope.

"Turski tok je izuzetno važan projekat koji će omogućiti Turskoj da direktno dobije prirodni gas, izbjegavši tranzitne zemlje, kao i da dobije dodatne količine prirodnog gasa koji bi donio dalji ekonomski razvoj Turske", rekao je Novak.

Pregovori o izgradnji Turskog toka su obustavljeni nakon što je Turska oborila ruski vojni avion koji je ušao u turski zračni prostor u novembru prošle godine. Prošlog mjeseca, ruski Gasprom je najavio da će izgradnja početi krajem 2017, ukoliko se sporazum između dviju država potpiše u oktobru, dok je završetak radova planiran do 2019. godine.

Turska je drugi najveći potrošač ruskog plina nakon Njemačke, i ova zemlja godišnje uvozi oko 30 milijardi kubnih metara ruskog gasa preko dva plinovoda - Plavog toka, koji se proteže po dnu Crnog mora, i transbalkanskih gasovoda.

Inače, turska kompanija za prodaju i distribuciju prirodnog gasa BOTAS u augustu prošle godine je dogovorila sa ruskim Gazpromom niže cijene tog energenta za 10,25 posto od aktuelne cijene, ali čeka se na potpisivanje sporazuma kojim bi cijene ruskog gasa za Tursku zvanično postale niže.

Već duže vrijeme Rusija vodi pregovore sa Turskom o plinovodu Turski tok kojim ruski Gazprom svoj energent želi dopremati na Evropsko tržište. Ideja o gradnji ovog gasovoda pojavila se nedugo nakon što je izbila rusko-ukrajinska kriza i nakon što su EU, SAD i još neke zemlji uveli sankcije Rusiji tražeći da se ne miješa u unutrašnje poslove Ukrajine i zahtijevajući povlačenje ruskih vojnih trupa sa Krima, te poništenje aneksije tog dijela Ukrajine.

6.10.2016.

Sjeverni tok će zakomplicirati tržište
Talijanski ministar gospodarskog razvoja smatra da proširenje baltičkog plinovoda nema strateških prednosti za Italiju

Italija ne vidi nikakvu stratešku prednost u plinovodu Sjeverni tok 2, a povećanje tranzitnih kapaciteta ispod Baltičkog mora samo će zakomplicirati situaciju na europskom plinskom tržištu, stav je talijanskog ministra gospodarskog razvoja Carla CALENDE. On je Rusiji samo prenio talijansko upozorenje o tome koliko je zapravo ekonomski isplativo, racionalno i prihvatljivo s industrijske i strateške točke gledišta europskog gospodarstva koncentrirati tako veliku količinu plina na samo jednu točku na sjeveru Europe. Prema stavu Italije, to će dovesti do premještanja sadašnjih tokova plina unutar europske plinske mreže, izgradnje novih transportnih puteva i skladišta plina koji su u interesu pojedinih zemalja Europske unije, što će u konačnici samo dovesti do porasta troškova tranzitnih tarifa, a negativno će utjecati na stvaranje razlika u cijenama plina za pojedine dijelove u Europi i konkurentnosti europskih tvrtki .
Istodobno je na sastanku predstavnika ruske plinske tvrtke Gazprom i njezinih zapadnoeuropskih partnera na izgradnji tog plinovoda raspravljalo o modelu ostvarenja projekta. Tom prigodom su francuski Engie, austrijski OMV, britansko-nizozemski Shell, njemački Uniper i Wintershall potvrdili spremnost za njegovo ostvarenje. Pri tome Gazprom ima 50% udjela u projektu, a Uniper, Wintershall, Shell, OMV i Engie po 10%, javlja ruska novinska agencija TASS.

 

Radioaktivna voda procurila iz NE Fukushima

Od početka je prisutan problem s istjecanjem radioaktivne vode u ocean

Voda visoke radioaktivnosti procurila je iz otpadnog spremnika u nuklearci Fukushima, koja je prije pet godina bila teško oštećena potresom i tsunamijem, objavili su u petak japanski mediji. Oko 32 litre procurilo je kroz pukotinu na spremniku i pomiješalo se s kišnicom na tlu. Problem je saniran tako što su radnici u elektrani premjestili dio otpadnih voda iz jednog spremnika u drugi, toliko da se razina sadržaja u oštećenom spremniku spustila ispod mjesta na kojem je nastalo oštećenje. Od ožujka 2011., kad su u elektrani teško oštećena tri od šest nuklearnih reaktora, u njih je ubrizgavana voda potrebna za hlađenje, a izgrađeno je više od 1000 spremnika u kojima se radioaktivna voda zadržava. No, od gotovo od početka procesa postoji problem s istjecanjem vode iz spremnika, koja završava u Tihom oceanu.

Gerhard Schröder na čelu Borda direktora Severnog toka 2

Bivši nemački kancelar Gerhard Schröder je postavljen na čelo konzorcijuma Sjeverni tok 2 AG, potvrdio je portparol konzorcijuma Jens Miller za ruski Sputnjik.

"Imenovanje je realizovano krajem jula", naveo je on, dodajući da je Schröder istovremeno izgubio mjesto u Komitetu akcionara konzorcijuma Sjeverni tok AG.

"Mogu da potvrdim ovu informaciju, on je predsjednik Odbora direktora u kompaniji Sjeverni tok 2", izjavio je Miller.

Početak gradnje gasovoda Sjeverni tok 2 je najavljen za 2018. godinu, a planirano je da se njime godišnje doprema do 55 milijardi kubnih metara prirodnog gasa iz Rusije do Njemačke preko Baltičkog mora.

Ruski energetski gigant Gazprom ima akcionarski ugovor o proširenju postojećeg gasovoda Sjeverni tok sa partnerskim evropskim energetskim kompanijama.

 

5.10.2016.

TAP ugrožen otežanim izdavanjem dozvola u Italiji
2000 drevnih maslina u Italiji zaustavlja projekt TAP

Trans-jadranski plinovod (TAP), dio Južnog plinskog koridora rizičan je zbog kašnjenja u izdavanju dozvola od strane lokalnih vlasti u talijanskoj regiji Puglia, rekao je Vitaly Baylabayov, zamjenik predsjednika SOCARA u intervjuu Euractivu. Prema njegovim riječima sve aktivnosti na gradnji Južnog plinskog koridora, upstream i downstream rade se u roku, pa i prije njega, više od 70% radova u Azerbajdžanu i Gruziji napravljeno je u cilju početka isporuke 2018., kao i aktivnosti na polju Shah Deniz 2. Ipak, u Italiji dozvole kasne - vlada je dala odobrenja 2015., ali potrebno je još 65 autorizacija od različitih talijanskih instanci, a vrlo mali broj ih je do sada odobren, kazao je Baylabayov koji je uvjeren da je riječ o skepsi regije Puglia prema velikim industrijskim projektima. Primjerice, za realizaciju projekta tvrtka je spremna iskopati i premjestiti čak 2.000 starih maslina s korijenjem i to pod nadzorom talijanskih znanstvenika. Masline će biti izmještene dvije godine i nakon toga vraćene na istu lokaciju, na kojoj će ispod zemlje prolaziti plinovod.

Evropski parlament podržao pariški klimatski sporazum

Parlametarci dali zeleno svjetlo za pristupanje Unije klimatskom sporazumu

Na danas održanoj plenarnoj sjednici Evropskog parlamenta u Strasbourgu zastupnici su velikom većinom glasova podržali zakonodavnu rezoluciju kojom su u ime EU dali suglasnost na odluku Vijeća o sklapanju Pariškog klimatskog sporazuma donesenog u sklopu Okvirne konvencije UN-a o klimatskim promjenama. Brza ratifikacija od strane EU-a jak je signal i naglašava vodeću ulogu EU-a i država članica u borbi protiv klimatskih promjena na međunarodnoj razini. Do sada su Pariški sporazum ratificirale 62 zemlje koje su odgovorne za 51,89% emisija stakleničkih plinova. Pariški sporazum stupit će na snagu tridesetog dana od datuma na koji najmanje 55 stranaka Konvencije na koje otpada barem 55 % procijenjenih ukupnih globalnih emisija stakleničkih plinova deponira pri UN-u svoje instrumente ratifikacije, prihvaćanja, odobravanja ili pristupanja. Ratifikacijom sporazuma od strane EU i država članica omogućuje se stupanje Sporazuma na snagu već ove godine i to niti godinu dana od njegova usvajanja u Parizu.

Svako ulaganje u ekološki razvoj osigurava nova radna mjesta

Rezidentna koordinatorica Ujedinjenih nacija (UN) i rezidentna predstavnica Razvojnog programa Ujedinjenih nacija (UNDP) Sezin Sinanoglu istakla je da svako investiranje u biomasu kao obnovljivog izvora energije pomaže smanjenju emisije karbona, što predstavlja način borbe protiv klimatskih promjena. Osim toga, naglasila je da je dodatna korist za BiH ta što će na ovaj način ispuniti jedan dio svojih obaveza u smislu pristupanja Evropskoj uniji.

To je izjavila  tokom potpisivanja Memoranduma o razumijevanju  UNDP-a i Češke Razvojne agencije za Projekt zapošljavanja i sigurnog snabdijevanja energijom korištenjem biomase, koje je upriličeno danas u Sarajevu.

Ambasador Češke Republike u Bosni i Hercegovini Jakub Skalnik kazao je da je cilj projekta analiza i definiranje načina na koji se može koristiti biomasa za proizvodnju električne energije, ističući da će se na taj način ostvariti uštede energije i novca koji je ljudima potreban da bi platili električnu energiju, a osim toga, bit će otvorena i nova radna mjesta.

Podsjetio je da BiH ima veliki potencijal za korištenje biomase, imajući u vidu da je 53 posto njene teritorije pokriveno šumama, tako da je BiH plodno tlo za nove, obnovljive izvore energije kao što je korištenje drvenih peleta.

Napomenuo je da korištenje biomase za BiH predstavlja jednak potencijal kao što je korištenje geotermalne energije za Island.

Također je podsjetio da Češka Republika ima dosta iskustva u oblasti korištenja alternativnih izvora energije i izvora za kojih se vezuje smanjena emisija te izrazio zadovoljstvo što svoje iskustvo i ekspertizu mogu podijeliti s partnerima u BiH. 

Sinanoglu je kazala da ukupna vrijednost projekta iznosi gotovo 900.000 eura, od čega je Češka razvojna agencija učestvovala s oko 500.000 eura.

Kako je istakla, još jedan bitan aspekt ovog projekta jeste to što svaka vrsta ulaganja u ekološki razvoj osigurava nova radna mjesta.

- Istraživanja su pokazala da ulaganja  od milion dolara u takozvane "zelene poslove", odnosno radna mjesta koja su ekološki prihvatljivija, stvaraju 100 novih radnih mjesta, što je od ključnog značaja za zemlju u kojoj je 63 posto mladih nezaposleno - smatra rezidentna koordinatorica UN-a i rezidentna predstavnica UNDP-a.

Sinanoglu je i mišljenja da se investiranjem u zelenu ekonomiju ulaže i u zelenu industriju, koja je moderna industrija te da će to pomoći BiH da razvije lance vrijednosti, sisteme ponude i potražnje, kao i potencijal za izvoz novih proizvoda na prekookenska tržišta.

- To će dovesti, ne samo do stvaranja novih radnih mjesta već će i pomoći privredu zemlje - istakla je.

Također, dodala je, investiranje u alternativne i obnovljive izvore energije pomaže smanjenju troškova, odnosno ostvarivanju ušteda za domaćinstva i javni sektor, tako da se ta sredstva ostvarena uštedama mogu koristiti za druge aspekte razvoja društva, kao što su investicije u obrazovne i zdravstvene objekte ili bilo koje duge aktivnosti gdje postoje nedostatna sredstva.

Srbija: Puštena u rad gasna elektrana na bazi biomase "Bioelektra"

Gasna elektrana na bazi biomase kompanije „Bioelektra doo“ jučer je svečano otvorena u banatskom selu Botoš.
Elektrana je predviđena da radi i „raste" u tri faze, od kojih je svaka faza projektovana sa kapacitetom od 600 kilovati.

Očekivanje je da će godišnja proizvodnja električne energije po svakoj fazi iznositi oko pet miliona kilovat-sati godišnje, što znači da je ukupna snaga elektrane, po realizacije treće faze, 1,8 megavata, a očekivana proizvodnja oko 15 miliona kilovat-sati godišnje.

Elektrana kao primarni proizvod daje električnu energiju koju će preuzimati EPS, dok su sekundarni proizvodi visokokvalitetna organska đubriva i toplotna energija.

Investicija za izgradnju pogona za proizvodnju električne i toplotne energije iz biogasa na bazi biomase različitog porijekla u prvoj fazi vrijedi oko 2,5 miliona eura, a finansiran je kreditom Erste banke u iznosu od 1,2 miliona eura, a zatim je dobio i podršku holandske vlade u vidu bespovratne subvencije od 688.000 eura.

Projekat je nedavno dobio i podršku od 275 hiljada dolara iz sredstava obezbijeđenih u okviru projekta „Smanjenje barijera za ubrzani razvoj tržišta biomase u Srbiji", koji finansira Globalni fond za zaštitu životne sredine, a sprovodi UNDP u partnerstvu sa Ministarstvom rudarstva i energetike.

Elektranu je svečano pustio u rad ministar rudarstva i energetike Republike Srbije Aleksandar Antić u prisustvu ambasadora Kraljevine Holandije u Srbiji Hendrika G.K. van den Dola, predstavnice Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) Maje Matejić i ostalih zvanica.

Antić je istakao da taj projekat predstavlja smjernicu i primjer u kom pravcu Srbija treba da razvija energetski sektor, ali i kakav odnos država i društvo treba da imaju prema resursima koji su nam na raspolaganju.

"Nemamo prirodne zalihe gasa ili nafte, ali imamo kvalitetno zemljište i vrijedne i pametne ljude, što je navažnije. Taj kapital treba da upotrijebimo uz pomoć najsavremenije tehnologije i iskoristimo izvore obnovljive energije“, naglasio je Antić i dodao da će Srbija nastaviti da ulaže u zelenu energiju.

Ministar je istakao da biomasa predstavlja potencijal srpske energetike.

"Ako Srbija ima godišnji potencijal od 5,65 miliona tona, ekvivalentno nafte iz obnovljivih izvora, iz biomase je oko 3,4 miliona tona. Od toga je oko 50 odsto iz poljoprivredne proizvodnje", rekao je Antić.

On je dodaoda da vjeruje da Srbija mora da počne da pravi novac "na pamet" i da treba da ima daleko više inteligentnih projekata kao što je elektrana "Bioelektra".

"Ovaj projekat zaokružuje cijeli sistem i u njemu se ništa ne baca", rekao je Antić.

Direktor „Bioelektra doo“ Branislav Pomoriški rekao je da gledano po megavatima i po finansijskom obimu investicije, „Bioelektra“ nije izrazito veliki proizvođač zelene struje.

„Mereno prema poslovnom potencijalu koji nose postrojenja na bazi biomase, mi smo veoma ozbiljan energetski objekat, jer zahvaljujući svojim sekundarnim proizvodima, otvaramo perspektivu za brz i direktan boljitak brojnim kooperantima i široj lokalnoj zajednici", rekao je Pomoriški.

On je dodao da je primarni proizvod te kompanije zelena sinergija sela, na šta su ponosni.

"To su najprije prepoznali i podržali - naša Vlada, Vlada Holandije i Program Ujedinjenih nacija za razvoj, a potom holandska kompanija Host i Erste Banka, na čemu smo im svima zahvalni“, naglasio je Pomoriški.

Ambasador Van den Dol ocijenio je veoma značajnim otvaranje elektrane na biomasu jer Srbija, kako je konstatovao, nema mnogo prirodnih izvora energije, a njihv uvoz je skup.

"Kada obratite pažnju na obnovljive izvore energije, vidite da je ovdje vetrovito, da ima biomase, da je sunčano. Onda možete da se fokusirate na obnovljive izvore energije, jer je to dobro za ekonomiju pošto će postati održiva. Moja zemlja je dala subvenciju za ovo postrojenje i radujemo se nastavku saradnje u sektoru obnovljivih izvora energije jer ćemo time pomoći Srbiji da razvije svoju ekonomiju", rekao je Van den Dol.

Predsjednik Izvršnog odbora Erste banke Slavko Carić rekao je da projektno finansiranje obnovljivih izvora energije zahtjeva i specifična tehnička znanja.

"Erste banka, sa uloženih skoro 60 miliona eura u te projekte, igra važnu ulogu ne samo finansijera, već i savjetodavca, i predstavlja apsolutnog tržišnog lidera u segmentu obnovljivih izvora energije. Finansiranje ovakvih projekata je naše strateško opredjeljenje, jer oni obezbjeđuju održivu budućnost za naše klijente, zaposlene i zajednicu”, rekao je Carić.
Srbija: Skladište Banatski Dvor spremno za predstojeću zimu
Utiskivanje gasa u podzemno skladište gasa "Banatski Dvor" završeno je uoči jesenje-zimskog perioda i to predstavlja dodatnu garanciju za uspješnu predstojeću grijnu sezonu u regionu Balkana, saopšteno je nakon radnog sastanka predsjednika Izvršnog odbora Gazproma Alekseja Milera i generalnog direktora Srbijagasa Dušana Bajatovića u Sankt Peterburgu.
Kako je navedeno, aktivni kapacitet Banatskog Dvora iznosi 450 miliona kubnih metara gasa i utiskivanje gasa je završeno.
Takođe, na sastanku su, kako je saopštio Srbijagas, razmotrena tekuća pitanja i budućnost razvoja saradnje, a govorilo se i o isporuci ruskog gasa i njegovom skladištenju na teritoriji Srbije.
Počela gradnja podvodnog energetskog kabla između Crne Gore i Italije
Na rtu Jaz, koji se nalazi između Budve i Kotora, jučer je postavljena prva sekcija energetskog podmorskog kabla koji će Crnu Goru povezati sa Italijom. Investicija je vrijedna više od 800 miliona eura, a tokom gradnje će biti zaposleno oko 500 radnika.
Za realizaciju projekta podvodni kabl zaduženi su italijanska kompanija Terna i Crnogorski elektroprenosni sistem. Početak radova jučer su ozvaničili premijer Crne Gore Milo Đukanović i glavni izvršni direktor italijanske Terne Mateo del Fante.
Premijer Đukanović kazao je kako je današnji projekat potvrda da je optimalno korišćenje raspoloživih resursa najvažniji uslov dinamičnog ekonomskog razvoja, koji će biti lakše ostvariv integracijom u jedinstveno evropsko tržište u svim sektorima, uključujući i energetiku.
"Od italijanske obale već je položeno 136 kilometara kabla, čija ukupna dužina između Peskare u Italiji i rta Jaz iznosi 455 kilometara. Nedaleko odavde, Crnogorski elektroprenosni sistem gradi trafostanicu Lastva, kao i dalekovod Lastva–Čevo–Pljevlja. Ukupna vrijednost podmorskog kabla je preko 800 miliona eura. Završetak radova planiran je do kraja 2018. godine“, naveo je Đukanović.
Radovi na projektu podmorskog kabla se izvode na dnu Jadranskog mora na dubini koja dostiže i do 1.200 metara, sa nominalnim kapacitetom prenosa jednosmjerne struje od 1.000 megavata.
„Samo ovaj posao od konvertorskog postrojenja u Lastvi Grbaljskoj do rta Jaz podrazumijeva angažovanje preko 500 lica i više od 30 lokalnih kompanija. Tokom najzahtjevnije faze u realizaciji ovog dijela projekta svakodnevno će biti upošljeno preko 200 ljudi. Osim na ovom dijelu, postoji potreba za angažovanjem značajne domaće radne snage, kao i građevinske operative i na izgradnji trafostanice Lastva. Očekuje se da će nakon izgradnje samo za održavanje i eksploataciju tog novog dijela sistema biti potrebno desetine novih visokostručnih radnih mjesta“, rekao je Đukanović.
On je još kazao da će nakon puštanja u pogon podmorskog kabla biti obezbijeđeni i značajni prihodi za Crnu Goru po osnovu udjela Crnogorskog elektroprenosnog sistema u ukupnom kapacitetu kabla – 20 odsto od instalisanih 1.000 megavata.
„Prihodi od prenosa električne energije iz regiona preko ove interkonekcije direktna su dobit. Nije manje značajno za elektroenergetski sistem Crne Gore ni to što će biti uvezan u regionalno i evropsko tržište. Stvaranjem integrisanog tržišta za električnu energiju i povećanjem konkurencije, industriji i građanima će biti omogućeno snabdijevanje na osnovu nižih veleprodajnih cijena energije“, poručio je Đukanović.

 

4.10.2016.

Svjetska banka neizravno financira uzlet proizvodnje energije iz ugljena u Aziji

Svjetska banka neizravno financira uzlet proizvodnje energije iz ugljena u Aziji unatoč najavama da će obustaviti većinu financiranja tog sektora, ustvrdila je u ponedjeljak u izvješću aktivistička Međunarodna organizacija za inkluzivni razvoj (IDI).

Termoelektrane na ugljen pridonose promjeni klime i smanjenju površina obraslih šumom na Zemlji, te smrtonosnim bolestima a niču poput gljiva poslije kiše na potezu od Bangladeša do Filipina, i to uz podršku financijskih posrednika koje podupire Svjetska banka, pokazalo je izvješće IDI-ja.

Ta je organizacija osnovana 2011. s fokusom na ljudska prava i etičnost u razvoju. Izvješće su objavili u suradnji s aktivističkim organizacijama poput Centra za informacije o bankama i Vijeća za odgovornost.

Iz Svjetske su banke 2013. godine objavili da će u potpunosti okončati potporu gradnji elektrana na ugljen i da će ih podupirati samo u "iznimnim okolnostima", kada ne postoji održiva alternativa.

U međuvremenu su banke i investicijski fondovi koje podupire SB-ova Međunarodna financijska korporacija (IFC) financirali 41 projekt proizvodnje energije iz ugljena, tvrde autori danas objavljenog izvješća.

Proteklih su godina aktivisti u više navrata žestoko kritizirali IFC-ovu potporu financijskom sektoru, uključujući banke i investicijske fondove, tvrdeći da predstavljaju zadnju instancu u procesu zaobilaženja mehanizama zaštite okoliša i društva, ugrađenih u kriterije za odobravanje projekata predloženih za financiranje putem IFC-a.

Krediti financijskom sektoru sada čine nešto više od polovine IFC-ovih dugoročnih obveza, utvrdili su u IDI-ju.

IFC inače ne identificira krajnje primatelje novca koje odobrava financijskim posrednicima. Zato je ljudima kojima su projekti naškodili teško tražiti odštetu, ističe se u izvješću. Unatoč tome, autori su analizom podataka uspjeli identificirati 56.127 megawata novih kapaciteta za proizvodnju energije iz ugljena koji su neizravno financirani preko IFC-a.

Među njima je planirana gradnja termoelektrane na ugljen kapaciteta 1.360 megawata u Bangladešu, na rubu šume mangrova u kojoj žive brojne ugrožene vrste a podržava također egzistenciju dva milijuna ljudi.

Svjetska banka uskratila je podršku projektu ali je potrebna financijska sredstva potom odobrilo šest banaka koje se redom financiraju preko IFC-a, pokazuje izvješće.

Odgovarajući na upit AFP-a, glasnogovornik IFC-a Frederick Jones kazao je da su u tom međunarodnom zajmodavcu zaključili da izvješće zahtijeva ozbiljno razmatranje. "Ono postavlja važna dugoročna pitanja o tome kako ćemo kreirati jača tržišta čiste energije i poticaje za zemlje i privatni sektor da ne ulažu u ugljen već u obnovljive izvore", kazao je Jones.

Dodaje da je od 2005. IFC uložio više od 15 milijardi dolara u obnovljive izvore energije, energetsku efikasnost i druga područja, a mobilizirali su dodatnih 10 milijardi dolara.

Priznaje ipak da kriteriji IFC-a ne zabranjuju klijentima u investicijskom sektoru financiranje termoelektrana na ugljen, što znači da je moguće da je ta institucija neizravno izložena industriji, i to unatoč tome što IFC-ovi krediti akterima u financijskoj industriji nisu namijenjeni financiranju projekata povezanih s ugljenom a ciljano je kreditiranje "osigurano" kako bi se spriječila takva praksa, napominje on.

Kompanija Tesla prodala 24.500 električnih vozila

Nakon nepovoljne druge četvrtine 2016. godine u kojoj je kompanija dostavila samo 14.402 električna automobila, Tesla se može pohvaliti puno boljim rezultatima u trećoj četvrtini.

Naime, Tesla je prodala 24.500 električnih automobila, što predstavlja rast od 70 posto. U okviru treće četvrtine Tesla je prodao 15.800 jedinica Modela S i 8.700 jedinica Modela X.

Također, u saopćenju izdatom u nedjelju, Tesla Motors je otkrio da se u fazi dostave kupcima nalazi 5.500 vozila koja će se naći u njihovim rukama do kraja tekuće četvrtine godine. To bi značilo da postoje velike šanse da broj prodatih automobila do kraja 2016. godine dostigne 50.000.

Također, proizvodnja automobila porasla je za 37 posto u odnosu na drugu četvrtinu, a iznosi 25.185 vozila. Iz kompanije je naglašeno da očekuju dodatni skok prodaje tokom četvrte četvrtine.

Ovo su vrlo dobre vijesti za Kompaniju Tesla koja će krajem 2017. godine početi dostavu Modela 3 koji je naručen 370.000 puta. Do 2018. godine Tesla planira skočiti na 500.000 prodatih jedinica u 2018. godini.

S druge strane, Tesla još uvijek nije izdala saopćenja o prihodima, tako da nije poznato da li je ukupno poslovanje u trećoj četvrtini pozitivno ili negativno.

 

Nakon odluke OPEC-a do kraja godine moguć porast cijene nafte od 10-20 posto

Prošle sedmice je održan vanredni sastanak predstavnika zemalja OPEC-a koji bi mogao imati dalekosežne posljedice za cijenu nafte, ali i ekonomsku situaciju u svijetu.

Po prvi put nakon 2008. godine dogovoreno je smanjivanje proizvodnje nafte s ciljem podizanja cijene "crnog zlata".

Odmah nakon objave odluke, cijena nafte porasla je više od 5 posto, a u idućim danima rast cijene je nastavljen.

Analitičari Admiral Marketsa tvrde da je dogovor postignut nakon što su čelnici Saudijske Arabije shvatili negativne aspekte naftne politiku koju su vodili posljednjih godina.

Naime, prije dvije godine Saudijci su u dogovoru s ostalim zaljevskim zemljama preglasali Iran i Venezuelu te odlučili povećavati nivo proizvodnje s ciljem obaranja cijene nafte.

Takvom politikom htjeli su smanjiti proizvodnju nafte u ostalim dijelovima svijeta te povećati vlastiti tržišni udio koji već decenijama pada.

Nakon posljednjeg dogovora OPEC-a, analitičari Admiral Marketsa smatraju da će sa sadašnjih 50 dolara po barelu cijena nastaviti rasti i u narednom periodu.

Također procjenjuju da je nakon odluke OPEC-a do kraja godine moguć porast cijene od dodatnih 10-20 posto, odnosno na cijenu od 55 do 60 dolara po barelu.

 

3.10.2016.

Ruski naftni rekord
U rujnu je u Rusiji proizvedena rekordna količina nafte

Prema preliminarnim procjenama, Rusija je u rujnu 2016. godine ostvarila najveću proizvodnju nafte u poslijesovjetskom razdoblju, od 11,1 mil. bbl/d, objavilo je rusko Ministarstvo energetike. To je za 4% više od ranije zabilježenog rekorda od 10,7 mil. bbl/d, javlja ruski portal 'Sputnik News'.

Sva tri modela Smarta uskoro samo na električnu energiju

 Idealan gradski automobil postao je još bolji jer će uskoro sva tri modela biti dostupna i u izvedbi samo na električnu energiju.

Smart je jedan od revolucionarnih modela u automobilskoj industriji, za gradski život i prometovanje ne postoji racionalniji automobil. Iako je dosad nudio električnu izvedbu, bila je relativno slaba, velik broj modela nije bio prodan nego je na cestama bio kroz leasing, testne programa ili tvrtke za gradski rent-a-car poput Car2Go usluge.

Međutim, na salonu automobila u Parizu Smart će predstaviti potpuno elektični ForTwo, ForFour i ForTwo Cabrio, i to s ‘ozbiljnijim’ baterijama.

Kapaciteta su 17.6 kWh te omogućavaju doseg od 155-160 kilometara, što je idealno, čak i za veće gradove. Maksimalna brzina sva tri modela iznosi 130 kilometara na sat, a  elektromotor na stražnje kotače isporučuje 60 ili 81 konjsku snagu te solidan okretni moment od 160 Njutnmetara. Punjenje je omogućeno na kućnu utičnicu, na koju je za zapadnu EU Smart deklarirao brzinu punjenja od 20-100% kapaciteta baterije od šest sati, što je također solidan rezultat. Sve se može kontrolirati kroz aplikaciju na računalu ili pametnom telefonu, a postoji i Eco mod rada koji dodatno štedi struju.

Od sredine iduće godine dolazi i brzi punjač koji je opcija uz automobil, a u idealnim uvjetima omogućava da se baterija napuni za samo 45 minuta. Kao kuriozitet spomenimo da se ForFour izvedba proizvodi u pogonima Renaulta u Novom Mestu u Sloveniji, što je još jedan plod suradnje između Daimlera i Renault-Nissana.

Putnički voz na vodikov pogon na njemačkim šinama krajem naredne godine

Francuska kompanija Alstom predstavila je prvi putnički voz na pogon vodikovim gorivnim ćelijama na svijetu koji će saobraćati u Njemačke do kraja 2017. godine.

Super-tihi Coradia iLint putnički voz snabdijevat će se vodikom koji će emitovati jedino kondenzovanu vodu. Rezervoar sa vodikom će se nalaziti na krovu voza i i bit će korišten u procesu stvaranja električne energije kojom će se voz pokretati.

Iz Alstoma se nadaju kako će ovaj novi metod stvaranja električne energije zamijeniti dizel goriva koja se i dalje koriste uprkos brojnim projektima o elektrifikaciji širom kontinenta.

Voz je predstavljen na godišnjoj izložbi u Berlinu, a krajem 2017. godine bi trebao početi sa saobraćanjem u Donjoj Saksoniji. Lokalni organi za transport su već naručili 14 ovakvih vozova.

Termin "hydrail" uveden je u rječnik 2004. godine kako bi označio korištenje vodika za željeznički prevoz. U međuvremenu su se vozovi koji koriste vodikove gorivne ćelije pojavili kao prototipovi i hibridni vozovi u Japanu.

Ovo je još jedan pokušaj Njemačke da napravi inovacije na polju željezničkog saobraćaja.

 

Digitalizacija energetskog sektora vrijedna je globalno 1,3 trilijuna USD

Predsjednik GE Powera Steve Bolze procijenio je da će digitalna transformacija globalnog energetskog sektora u narednom desetljeću dostići vrijednost od 1,3 trilijuna USD. Bolze je naglasio da je "digitalizacija stvarna i ovdje". "To je najveća šansa u energetskoj industriji koju sam vidio tijekom cijele svoje karijere", rekao je i dodao da Thomas Edison ne bi prepoznao industriju kojom se ljudi danas koriste. Digitalizacija u energetskom sektoru podrazumijeva da softver i analitika blisko surađuju, što otvara potpuno novu razinu performansi, a Bolze drži da nikada prije nije bilo boljeg vremena za investicije u tu tehnologiju. Naglasio je da će Azija, u kojoj se u naredna dva desetljeća očekuje stavljanje u pogon 320 GW kapaciteta, biti među prvacima u tom globalnom trendu, javlja PE.  

Odbačena Gazpromova žalba

Ukrajinski Vrhovni sud odbacio je žalbu ruske plinske tvrtke Gazprom na kaznu od 3,4 mlrd. dolara koju mu je odredio Ukrajinski antimonopolni odbor. Na tu presudu Gazprom nema prava žalbe, a spomenuta je kazna dosuđena 22.1.2016. godine zbog 'zloupotrebe monopolske pozicije' na tržištu tranzita prirodnog plina preko Ukrajine u razdoblju 2009. - 2015. Gazprom je odgovorio da ukrajinski Vrhovni sud nema kompetencije potrebne da realno sagleda problematiku, već to jedino može napravit iArbitražni institut u Stockholmu. Nadalje, tvrtka je objavila da nema namjeru poštovati tu odluku i da neće platiti kaznu, nego da će je pravnim sredstvima osporiti, javlja ruska novinska agencija TASS.

Podzemna željeznica kao elektrana

Bečki gradski prijevoznik iskorištava energiju kočenja vlakova podzemne željeznice

Grad Beč je izvijestio o pilot-projektu iskorištavanje energije kočenja vlakova podzemne željeznice za opskrbu postaja energijom. Kako se ističe, bečki javni gradski prijevoznik Wiener Linien je u jednoj od podzemnih postaja linije U2 ugradilo postrojenje za učinkovitije iskorištavanje energije koja nastaje pri regenerativnom kočenju vlakova. Ta se energija i do sada iskorištavala, ali za pogon drugih vlakova, no ako u trenutku kočenja vlaka u blizini nema drugog vlaka, ta se energija pretvara u toplinu i time način gubi. No, u novoinstaliranom se postrojenju istosmjerna struja pretvara u izmjeničnu, što omogućava opskrbu cijele podzemne postaje električnom energijom. U budućnosti bi se ta električna energija trebala ponajviše koristiti za pokretanje pomičnih stuba i dizala i rad rasvjete.

Fijasko sa reciklažom u Zagrebu

Smeće oko prepunih kontejnera nastavit će biti problem i dalje

Zagrebačka Čistoća priznala je fijasko sa smanjenjem odvoza otpada diljem Zagreba, kojim se od 1. kolovoza nastoji građane prisiliti da odvajaju otpad u reciklažne spremnike kojih ima puno premalo i nisu adekvatno raspoređeni. Svi oni koji lutaju po naseljima nastojeći naći slobodan kontejner s tim će se problemom boriti i dalje, a smeće izvan kontejnera očito će ostati problem još neko vrijeme. Čistoća je napravila analizu stanja nakon 1. kolovoza koja pokazuje da se reciklaža nimalo nije povećala, upravo suprotno. U odnosu na kolovoz 2015. građani su bacili 735 tona više otpada u kontejnere za miješani otpad,, što je povećanje od 4%, ili dnevno oko 30 tona za što se treba angažirati tri dodatna kamiona. U kolovozu je na 1900 lokacija prikupljanja  miješanog otpada utvrđen višak od 410 tisuća litara izvan kanti i kontejnera, što je otprilike 373 spremnika od 1100 litara, rekla je Večernjaku direktorica Čistoće Marijana Lovrečki. Čistoća je počela na lokacije na kojima je utvrđeno smeće oko kontejnera dopremati kante za odvajanje papira, jer 30% otpada čini papir. Također, Čistoća je donijela plan povećanje zelenih otoka, ove subote otvara se mobilno reciklažno dvorište na Vrbanima, a raspisan je i natječaj za kontejnere za plastiku, papir, staklo i tekstil koji bi se na ulicama mogli naći tek sredinom 2017. Kakva sramota u "Bandić-gradu"!

 

 



vrh stranice